Text copied!
Bibles in Kaqchikel

San Lucas 6:19-47 in Kaqchikel

Help us?

Ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil nkucolotaj, ri tz'iban can roma ri San Lucas 6:19-47 in GT:cak:Kaqchikel

19 Y conojel niquitij quik'ij (niquitz'om, niquichop) apu, roma rija' c'o uchuk'a' ntel riq'uin ri nic'achojrisan quichin conojel.
20 Jac'ari' tok ri Jesús xerutz'et ri yetzekle'en richin y xu'ij chique: Utzulaj tzij nu'on ri Dios chive rix ri man jun oc ichajin, roma rix, rix ruvinak ri ru-gobierno rija'.
21 Rix ri nivayijan ivánima vacami, utzulaj tzij nu'on ri Dios chive, roma xtinojses ivánima riq'uin ri nirayij. Rix ri yixok' vacami, utzulaj tzij nu'on ri Dios chive, roma xtujal ri ivok'ej riq'uin tze'en.
22 Utzulaj tzij xtu'on ri Dios chive rix tok ri vinak itzel yixquitz'et, tok yixquelesaj-pe chiquicojol, tok yixquiya' chi q'uix, y tok itzel yech'o chivij roma iniman ri nubi' yin ri xitak-pe richin xinalex chi'icojol.
23 Quixropin roma yixquicot tok quiri' xti'an chive, roma ri chicaj c'o jun nimalaj rajil-ruq'uexel xtiyo'ox chive. Quiri' nin-ij chive, roma ri vinak ri itzel yixquitz'et rix vacami, ri cati't-quimama' rije' quiri' mismo xqui'en-e chique ri profetas ojer.
24 Jac'a rix beyoma', ¡tok'ex ivech! Roma xaxe chupan re c'aslen choch'ulef xquixquicot-vi.
25 Rix ri c'o ronojel chivech vacami, ¡tok'ex ivech! Roma xtuka jun k'ij tok xtik'asaj vayijal. Rix ri jabel yixtze'en vacami, ¡tok'ex ivech! Roma xtuka jun k'ij tok xquixok' roma bis.
26 Rix, tok utz itzijol niqui'en conojel, ¡tok'ex ivech! Roma ri quite-quitata' ri vinak ri' utz quitzijol xqui'en-e ri xquik'ebaj-qui' chi eru-profetas ri Dios ojer.
27 Jac'a rix ri iyo'on ixiquin riq'uin ri yitajin chubixic, nin-ij c'a chive: Que'ijo' ri itzel yixquitz'et, y tibana' utz chique ri man yixcajo' ta.
28 Ri yeyok'on ivichin, titzolij ruvech quitzij riq'uin utzulaj tak tzij, y tibana' orar pa quivi' ri yebano k'eban tzij chivij.
29 Ri niyo'on jutz'aj k'a' chi'ak'o'tz, taya' chic apu ri jun ak'o'tz chuvech, y ri nimajo-e jun atziak manak más rajil, man tapokonaj naya-e jun ri más c'o rajil che.
30 Xa achique na jun ri c'o nuc'utuj chave, man taq'ueq'uej naya-e che, y ri c'o numaj-e chave, man chic tac'utuj che chi nutzolij chave.
31 Y achel nika chivech rix chi can ta utz quino'oj niqui'en ri vinak iviq'uin, quiri' mismo tibana' rix chique.
32 Roma si xaxe ri yixcajo' rix ri ye'ijo', ¿achique utz nik'alajin iviq'uin? Man jun. Roma xa quiri' mismo niqui'en ri man quiniman ta ri Dios, xaxe ri ye'ojo'on quichin ri yecajo'.
33 Y si xaxe chique ri yebano favor chive ni'en-vi favor, ¿achique utz nik'alajin iviq'uin? Man jun. Roma ri man quiniman ta ri Dios, quiri' mismo niqui'en.
34 Si rix niya' jun cosa pa kajic, y nivoyo'ej chi nitzolis chic chive, ¿achique utz nik'alajin iviq'uin? Man jun. Roma ri man quiniman ta ri Dios yequiya' qui-cosas pa kajic chique ri ejunan quiq'uin, roma queteman chi nitzolis ruq'uexel chique.
35 Pero rix man ti'en quiri'. Xa que'ijo' ri itzel yixquitz'et, y tibana' ri utz, y tok rix niya' jun cosa pa kajic, man tivoyo'ej chi nitzolis chic chive. Richin quiri' (nim, tij) rajil-ruq'uexel xtiyo'ox chive, y xtik'alajin chi rix ralc'ua'l chic ri nimalaj Dios ri c'o pa ruvi' ronojel. Roma rija' utz runo'oj quiq'uin ri man jun bey yematioxin, y quiq'uin ri itzel quino'oj.
36 Rix c'a, quixpokonan, achel nipokonan ri Itata' Dios.
37 Man tinic'oj rij quic'aslen ri vinak, richin quiri' man xtinic'ox ta rij ri ic'aslen rix. Man tirayij chi nika castigo pa quivi' ch'aka' chic, y man xtirayix ta chi nika castigo pan ivi' rix. Tibana' perdonar, y xquix-an perdonar.
38 Quixsipan, y c'o xtisipes chive. Ri xticuses richin netex-pe ri achique nisipes-pe chive, utz-utz nibiy-pe rupan, utz-utz ninojses-pe y hasta nipulput ruvi', richin (nik'ej, nik'ij) pe chupan ri itziak ri achok chupan nich'okej-vi-pe. Roma achel ri niya' rix chique ch'aka' chic, quiri' mismo rajil-ruq'uexel xtiyo'ox chive.
39 Quire' c'a jun ejemplo xutzijoj ri Jesús chique: ¿Nitiquer cami jun man nitzu'un ta nuyukej chuk'a' jun chic ri mismo man nitzu'un ta? Manak, xa chi ca'i' ye'etzak pa jul.
40 Man jun discípulo ri más q'uiy reteman que chuvech ri rutijonel, jac'a si nitijox utz-utz, nitiquer nretemaj ri achel reteman ri rutijonel.
41 Y rat, ¿achique roma ja ri ch'uti q'uin ocunak pa ruvech jun chic ri natz'et y man nana' ta ka ri che' ocunak pan avech?
42 Y, ¿achique ak'a' richin na'ij che ri jun chic ri': Taya' lugar chuve chi ninvelesaj ri ch'uti q'uin ocunak pan avech, y man nana' ta ka ri che' ocunak pan avech? Rat xa ca'i' rupalaj ri yatajin riq'uin. Na'ey tavelesaj ri che' ocunak pan avech, y quiri' xcatzu'un utz, richin yatiquer navelesaj ri q'uin pa ruvech ri jun chic.
43 Quiri' nin-ij chive roma mana-ta ri che' utz ri nuya' itzel tak ruvech, ni mana-ta ri itzel che' ri nuya' utzulaj tak ruvech.
44 Roma ronojel che' nitemetaj achique chi che' riq'uin ri ruvech ri nuya'. Ri q'uix man nuya' ta higo, nis-ta ri (xulu-quiej, zarza) man nuya' ta uva.
45 Quiri' mismo jun vinak. Ri vinak utz, ja ri utz ri ruyacon pa ránima ri nu'ij, jac'a ri vinak itzel ruc'aslen, ja ri itzel ri ruyacon pa ránima ri nu'ij. Roma ja ri achique nojnak pa ránima ri vinak ri ye'el pa ruchi'.
46 ¿Achique roma rix Ajaf, Ajaf, yixcha' chuve, y xa man ni'en ta ri nin-ij yin?
47 Xa achique na jun ri nipe viq'uin, y nrac'axaj ri nuch'abel y nu'on ri nin-ij che, nin-ij c'a chive achok riq'uin junan vi.
Ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil nkucolotaj, ri tz'iban can roma ri San Lucas 6 in GT:cak:Kaqchikel

San Lucas 6:19-47 in Ri C'ac'a Trato ri Xuben ri Dios Quiq'uin ri Vinek

19 Y conojel ri vinek e yava'i' nicajo' c'a niquichop-apo ri rutziak ri Jesús, roma rija' c'o uchuk'a' riq'uin richin nuc'achojirisaj ronojel ruvech yabil.
20 Y can jac'ari' tok ri Jesús xerutzu' ri rutijoxela' y xubij chique: Jebel ruva-ik'ij rix ri meba' ivánima chuvech ri Dios, roma can yixoc-vi pa rajavaren o pa ruk'a' rija'.
21 Jebel ruva-ik'ij rix ri ninum ri ivánima chuvech ri Dios, roma ri Dios xtuben c'a chive chi xtich'uch'u' ri ivánima. Jebel ruva-ik'ij rix ri nok' ri ivánima chuvech ri Dios, roma ri Dios xtujel ri ivok'ej riq'uin tze'en.
22 Jebel ruva-ik'ij chuka' rix ri yixetzelex coma ri vinek, rix ri yixquelesaj-pe chiquicojol, rix ri yixyok', rix ri itzel yixtz'et roma ja ri nubi' yin ri iniman, y ronojel ruvech tijoj-pokonal re' nicoch' voma yin ri xinalex chi'icojol.
23 Y tok xtic'ulvachij ronojel re', can quixquicot c'a janíla, y quixropin chuka' roma quicoten, roma nim rajel-ruq'uexel xtic'ul chila' chicaj. Roma xa can que chuka' ri' ri pokonal ri xquic'ovisala' ri achi'a' ri xek'alajirisan ri xbix chique roma ri Dios, ojer can. Rije' xquic'ovisala' pokonal pa quik'a' ri cati't-quimama' re vinek re ye'etzelan ivichin rix vacami.
24 Y rix beyoma', tok'ex c'a ivech, roma xic'ovisaj yan jun c'aslen janíla jebel chuvech re ruvach'ulef. Jac'a ri k'ij ri e petenek chivij man e que ta chic ri'.
25 Rix chuka' ri yixva' jebel, tok'ex ivech, roma xtapon c'a ri k'ij tok xtitej vayjal. Rix ri jebel yixtze'en vacami, tok'ex ivech, roma xtapon ri k'ij tok xtoc ri ok'ej iviq'uin, roma ri bis.
26 Y rix xa tok'ex c'a ivech tok ninimirisex ik'ij coma ri vinek ri can man e richin ta ri Dios. Roma ri quite-quitata' rije' xa xquiya' quik'ij ri xebin chi e k'alajirisey ruch'abel ri Dios y xa man que ta ri'.
27 Pero rix ri ixc'o vave' viq'uin vacami, ri can yinivac'axaj-vi, tivac'axaj c'a re xtinbij chive: Can que'ivajo' c'a ri ye'etzelan ivichin, y xaxe ri utz tibana' chique ri vinek ri yec'ulula'an ivichin.
28 Tic'utuj c'a chire ri Dios chi yerurtisaj ta ri vinek ri yerayin itzel pan ivi', y chuka' man que'imestaj ri pan i-oración ri yebanon chive chi nic'ovisaj tijoj-pokonal.
29 Y vi c'o c'a jun yixch'ayon, man c'a tiya' ruq'uexel chire. Utz c'a chi niya' chic ivi' pa ruk'a' jun bey. Y vi c'o c'a chuka' jun vinek numej-el jun ak'u', man c'a tabisoj naya' chuka' el jun chic atziak chire.
30 Xabachique c'a vinek ri c'o nuc'utuj chave, taya' chire ri nrajo'. Y vi c'o jun vinek ri c'o numej-el chave, man jun bey chic c'a tach'ojij chire.
31 Y rix utz tibana' quiq'uin ri vinek, roma rix man c'a nika' ta chivech chi ri vinek itzel quina'oj iviq'uin.
32 Y vi rix xaxe ri vinek ri ye'ajovan ivichin ri ye'ivajo', man c'ayef ta. Roma xabachique vinek nitiquir nibanon queri'. Can que chuka' ri' ri vinek janíla e itzel, yecajo' ri ye'ajovan quichin rije'.
33 Vi rix, xaxe ri vinek ri yebanon utzil chive, xaxe chique rije' niben-vi utzil chuka', man c'ayef ta. Can que chuka' ri' ri vinek janíla e itzel, niquiben utzil chique ri vinek ri yebanon utzil chique rije'.
34 Vi rix niya' jun cosa chire jun vinek pa kajic, roma nivoyobej ri kajbel richin, man c'ayef ta. Roma ri vinek janíla e itzel yequiya-ka pa kajic ri qui-cosas chiquivech rije', richin queri' c'o niquich'ec can chirij.
35 Pero rix man tiben queri'. Xa que'ivajo' ri vinek ri ye'etzelan ivichin. Que'itola'. Y tok rix niya' pa kajic jun i-cosa, man c'a tivoyobej ri kajbel richin. Richin queri' nim ri rajel-ruq'uexel ri xtic'ul, y xtik'alajin c'a chi can ix ralc'ual chic ri nimalej lok'olej Dios ri c'o chila' chicaj. Rija' jebel runa'oj quiq'uin ri vinek janíla e itzel, y jebel runa'oj quiq'uin ri man jun bey yematioxin ta. Que c'a chuka' ri' tibana' rix.
36 Tijoyovaj quivech ri vinek, can achi'el ri nujoyovaj kavech roj ri Katata' Dios.
37 Man jun bey tiben chi ye'itzu' ri vinek xaxe richin chi itzel yixch'on chiquij, y ri Dios man xtuben ta chuka' queri' iviq'uin rix. Man tirayij chi ri vinek c'o chi niquitoj ri itzel tak banobel ri yequibanala', y ri Dios can man xtuben ta chuka' queri' iviq'uin rix. Ticuyu' quimac ri vinek y ri Dios que chuka' ri' xtuben iviq'uin rix.
38 Vi rix riq'uin ronojel ivánima ye'ito' ri vinek riq'uin ri nic'atzin, ri Dios xtuya' chuka' ri rajel-ruq'uexel chive. Ri rajel-ruq'uexel xtuya' chive ri Dios, janíla q'uiy. Can xtupulisaj ri iyaconabal. Y can achi'el ri niben rix quiq'uin ri vinek, can que chuka' ri' xtuben ri Dios iviq'uin rix.
39 Y ri Jesús xubij c'a chuka' jun c'ambel-tzij chique. Rija' xubij c'a: ¿C'o cami jun moy ri nitiquir ta nuyukej jun chic moy, y man ta yetzak pa tak jul?
40 Y que chuka' ri' man jun c'a tijoxel ri más ta ruk'ij que chuvech ri rutijonel. Man juba'. Xa can c'a nretamaj na ronojel ri nic'atzin, c'ari' junan nuben-el riq'uin ri rutijonel.
41 ¿Y achique roma tok rat ja ri ti k'ayis c'o pa runak'-ruvech ri avach'alal ri natz'et chanin y man nana' ta ri che' k'atel pa runak'-avech rat? Re c'ambel-tzij re' nubij c'a chi man tikanimirisaj ri rumac jun kach'alal y nikach'utinirisaj-ka ri nimalej tak kamac roj.
42 Y man c'a tabij chuka' chire ri avach'alal: Taya' k'ij chuve richin ninvelesaj re ti k'ayis k'atel pa runak'-avech, y man naya' ta ka pa cuenta ri che' k'atel pa runak'-avech rat. Re c'ambel-tzij re' nubij c'a chi man tabij chire jun avach'alal chi man chic camacun, tok xa can c'a ja chuka' ri naben rat. Man naya' ta ka pa cuenta ri amac. Xa ca'i' apalej. Nabey na tachojmirisaj-ka ri ac'aslen rat, c'ari' utz nato' ri avach'alal.
43 Y man jun utzilej che' xtuya' ta itzel tak ruvech. Man jun chuka' che' ri man utz ta, xtuya' ta utzilej tak ruvech.
44 Ri che' netamex ruvech vi utz o man utz ta, roma ri ruvech ri nuya', vi utz o man utz ta. Roma ri k'ayis janíla quiq'uixal man xtiquiya' ta víquix (higo), ni uva.
45 Y can que c'a ri' ri achin. Ri achin utz, ja ri utz ri nuben y nubij, roma can ja ri utz ri c'o pa ránima. Jac'a ri achin itzel, ja ri itzel ri nuben y ri nubij, roma can ja ri itzel ri c'o pa ránima. Roma jun vinek can jac'a ri c'o pa ránima ri nubij.
46 ¿Y achique c'a chuka' roma tok rix nibij: Ajaf, Ajaf, yixcha' chuve, y xa man niben ta ri ninbij chive?
47 Romari' ri vinek ri nipe viq'uin, ri nrac'axaj ri nuch'abel y nuben ri ninbij chire,

San Lucas 6:19-47 in RI DIOS NCH'O PA KACH'ABÜL CHEKE

19 Y conojel ri vinük ye yava'i' ncajo' c'a nquitz'om-apu ri rutziek ri Jesús, roma rija' c'o ruchuk'a' riq'uin richin nuc'achojrisaj ronojel ruvüch yabil.
20 Y jari' tok ri Jesús xerutz'et-apu ri rachibila' y xbij cheque: Jabel iquicot rix ri meba' ivánima chuvüch ri Dios, roma nyixoc-vi pa ruk'a' rija'.
21 Jabel iquicot rix ri ninum ri ivánima chuvüch ri Dios, roma ri Dios nbün c'a chive que nquicot ri ivánima. Jabel iquicot rix ri ntok' ri ivánima chuvüch ri Dios, roma ri Dios nujül ri ivok'ej riq'uin tze'en.
22 Jabel iquicot chuka' rix ri nyixetzelüs coma ri vinük, rix ri nyixquikotaj-pe chiquicojol, rix ri nyixyok', rix ri itzel nyixtz'et roma ja ri nubi' yin ri itaken, y ronojel ruvüch pokonül re' nicoch' voma yin ri xinalüx chi'icojol.
23 Y tok nc'ulachij ronojel re', quixquicot c'a juis, y quixropin chuka' roma quicot, roma nim rajil-ruq'uexel nic'ul chila' chicaj. Roma quiri' chuka' ri pokonül ri xquic'usala' ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios, ojer can. Rije' xquic'usala' pokonül pa quik'a' ri quixquin-quimama' can ri vinük ri nye'etzelan ivichin rix vocomi.
24 Y rix beyoma', juya' ivüch c'a, roma xic'usaj yan jun c'aslen juis jabel chuvüch ri ruch'ulef. Jac'a ri k'ij ri ye petenük chivij man ye quiri' tüj chic.
25 Rix chuka' ri nyixva' jabel, juya' ivüch, roma napon c'a ri k'ij tok nitij vayjül. Rix ri jabel nyixtze'en vocomi, juya' ivüch, roma napon ri k'ij tok ntoc ri ok'ej iviq'uin, roma ri bis.
26 Y rix xa juya' ivüch tok ninimirsüs ik'ij coma ri vinük ri xa man ye richin tüj ri Dios. Roma ri quixquin-quimama' can rije' xa xquiya' quik'ij ri xebin que ye k'alajrisüy rutzij ri Dios y xa man quiri' tüj.
27 Pero rix ri rixc'o chere' viq'uin vocomi, ri nquinivac'axaj-vi, tivac'axaj c'a ri ninbij chive: que'ijo' c'a ri nye'etzelan ivichin, y xaxe ri utz tibana' cheque ri vinük ri nyec'ulula'an ivichin.
28 Tic'utuj c'a chin ri Dios que nyerubün bendecir ri vinük ri nyerayin itzel pan ivi', y chuka' man que'imestaj pan i-oración ri nyebanun chive que nic'usaj pokonül.
29 Y si c'o c'a jun nyixch'ayon, man c'a tiya' ruq'uexel chin. Utz c'a que niya' chic ivi' pa ruk'a' jun bey. Y si c'o c'a chuka' jun vinük numüj-e jun atziek ri cachi'el coton, man c'a tabisoj naya' chuka' e jun chic atziek chin.
30 Achique na c'a vinük ri c'o nuc'utuj chave, taya' chin ri nrajo'. Y si c'o jun vinük ri c'o numüj-e chave, man jun bey chic c'a tach'ojij chin.
31 Y rix utz tibana' quiq'uin ri vinük, roma rix man nka' ta chivüch c'a que ri vinük itzel quina'oj iviq'uin.
32 Y si rix xaxe ri vinük ri nyejo'on ivichin ri nye'ijo', man c'ayuf tüj. Roma achique na vinük ntiquer nbanun quiri'. Quiri' chuka' ri vinük juis ye itzel, nyequijo' ri nyejo'on quichin rije'.
33 Si rix, xaxe ri vinük ri nyebanun utz chive, xaxe cheque rije' nibün-vi utz chuka', man c'ayuf tüj. Quiri' chuka' ri vinük juis ye itzel, nquibün utz cheque ri vinük ri nyebanun utz cheque rije'.
34 Si rix niya' jun cosa chin jun vinük pa kajic, roma nivoyobej ri kajbül richin, man c'ayuf tüj. Roma ri vinük juis ye itzel nyequiya-ka pa kajic ri qui-cosas chiquivüch rije', richin quiri' c'o nquich'üc can chirij.
35 Pero rix man tibün quiri'. Xa que'ijo' ri vinük ri nye'etzelan ivichin. Que'itola'. Y tok rix niya' pa kajic jun i-cosa, man c'a tivoyobej ri kajbül richin. Richin quiri' nim ri rajil-ruq'uexel ri nic'ul, y nk'alajin c'a que rix ralc'ual chic ri nimalüj lok'olüj Dios ri c'o chila' chicaj. Rija' jabel runa'oj quiq'uin ri vinük juis ye itzel, y jabel runa'oj quiq'uin ri man jun bey nyematioxin tüj. Quiri' c'a chuka' tibana' rix.
36 Tijoyovaj quivüch ri vinük, xa cachi'el ri nujoyovaj kavüch roj ri Katata' Dios.
37 Man jun bey tibün que nye'itz'eta' ri vinük xaxe richin chi itzel nyixch'o chiquij, y ri Dios man nbün tüj chuka' quiri' iviq'uin rix. Man tirayij que ri vinük nc'atzinej que nquitoj ri itzel ri nyequibanala', y ri Dios man nbün tüj chuka' quiri' iviq'uin rix. Ticuyu' quimac ri vinük y ri Dios quiri' chuka' nbün iviq'uin rix.
38 Si rix riq'uin ronojel ivánima nye'ito' ri vinük riq'uin ri nc'atzin, ri Dios nuya' chuka' ri rajil-ruq'uexel chive. Ri rajil-ruq'uexel nuya' chive ri Dios, juis q'uiy. Nupulisaj ri iyaconabal. Y cachi'el ri nibün rix quiq'uin ri vinük, quiri' chuka' nbün ri Dios iviq'uin rix.
39 Y ri Jesús xbij c'a chuka' jun ejemplo cheque. Rija' xbij c'a: ¿C'o comi jun moy ri ntiquer ta nuyukej jun chic moy, y man ta nyetzak pa tak jul?
40 Y quiri' chuka' man jun c'a estudiante ri más ta ruk'ij que chuvüch ri ru-maestro. Man juba' tüj. Nretamaj na ronojel ri nc'atzin, c'ateri' junan nbün-e riq'uin ri ru-maestro.
41 ¿Y achique roma tok rat ja ri vit k'ayis c'o pa runak'-ruvüch ri a-hermano ri natz'et chanin y man nana' tüj ri che' k'atül pa runak'-avüch rat? Ri ejemplo re' nbij c'a que man tikanimirsaj ri rumac jun hermano y nkach'utinirsaj-ka ri nimalüj tak kamac roj.
42 Y man tabij c'a chuka' chin ri a-hermano: Taya' k'ij chuve richin ninvelesaj ri vit k'ayis k'atül pa runak'-avüch, y man naya' tüj ka cuenta chin ri che' k'atül pa runak'-avüch rat. Ri ejemplo re' nbij c'a que man tabij chin jun a-hermano que man camacun chic, tok xa ja chuka' ri nabün rat. Man naya' tüj ka pa cuenta ri amac. Xa ca'i' apalüj. Nabey tachojmirsaj na ka ri ac'aslen rat, c'ateri' utz nato' ri a-hermano.
43 Y man jun utzilüj che' nuya' ta itzel tak ruvüch. Man jun chuka' che' ri man utz tüj, nuya' ta utzilüj tak ruvüch.
44 Ri che' netamüx ruvüch si utz o man utz tüj, roma ri ruvüch ri nuya', si utz o man utz tüj. Roma ri k'ayis juis quiq'uixal man nquiya' tüj higo, nixta uva.
45 Y quiri' c'a ri achi. Ri achi utz, ja ri utz ri nbün y nbij, roma ja ri utz ri c'o pa ránima. Jac'a ri achi itzel, ja ri itzel ri nbün y ri nbij, roma ja ri itzel ri c'o pa ránima. Roma jun vinük jac'a ri c'o pa ránima ri nbij.
46 ¿Y achique c'a chuka' roma tok rix nibij: Ajaf, Ajaf, nibila' chuve, y xa man nibün tüj ri ninbij yin chive?
47 Romari' ri vinük ri npu'u viq'uin, ri nrac'axaj ri nutzij y nbün ri ninbij chin,

San Lucas 6:19-47 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

19 Y conojel ri winak ri yeyawaj niquijo' niquitz'om-apo ri rutziak ri Jesús, roma raja' c'o uchuk'a' riq'uin chi nulesaj-e ronojel rech yabil.
20 Y ri Jesús xerutzu' ri ru-discípulos y xu'ij chique: Can quixquicot rix ri nina' chi c'o necesidad pa iwánima chech ri Dios, roma can iwichi-wi rix ri ru-gobierno raja'.
21 Can quixquicot rix ri ninum ri iwánima chech ri Dios, roma raja' xtuya' ronojel chiwe chi quiri' man chic xtinum-pe ri iwánima. Can quixquicot rix ri ntok' ri iwánima chech ri Dios, roma ri Dios xtujal ri iwok'ej riq'uin tze'n.
22 Can quixquicot chuka' rix ri itzel jixtz'et coma ri winak, rix ri jixkotex-pe chiquicojol, rix ri ni'ix itzel tak tzij chiwe, rix ri itzel jixtz'et roma ja nubi' ren ri iniman, y rix ri can ronojel rech etzelal ri ni'an chiwe woma ren ri jin-kajinak-pe chicaj y xinalex chi'icojol.
23 Y cuando xtic'ulumaj ronojel re', can quixquicot, y can quixropin chuka', roma can nim ri ruq'uiexel xtiyo'x chiwe chicaj. Roma xa can quiri' ri sufrimiento ri xquina' pa quic'aslen ri achi'a' ri xek'alajin rutzij ri Dios ojer can. Reje' xquina' ri sufrimiento pa quik'a' ri cati't-quimama' ri winak ri itzel jixquitzu' cami.
24 Y rix beyoma', juya' (juyu') iwech, roma xixquicot yan riq'uin jun c'aslen yalan utz chech-ulef. Pero ri k'ij ri je-petenak chiwij man je quiri' ta chic.
25 Rix chuka' ri jixwa' jabel, juya' (juyu') iwech, roma xtapon ri k'ij cuando yalan xtinum ipa y man jun ex xtiwil chi xtitaj. Rix ri jabel jixtze'n cami, juya' (juyu') iwech, roma xtapon ri k'ij cuando xquixok' roma bis.
26 Y juya' (juyu') iwech cuando ri winak utz yech'o'n chiwij y ri winak ri' xa man je richi ta ri Dios. Roma ri quite-quitata' reje' utz xech'o'n chiquij ri winak ri xe'in chi niquik'alajij rutzij ri Dios y xa man quiri' ta.
27 Pero rix ri jixc'o we' wiq'uin cami, ri yinic'oxaj-pe, tic'oxaj ri xtin-ij chiwe: Can quie'ijo' ri itzel yetz'eto iwichi, y can utz tibana' quiq'uin ri man jixquijo' ta.
28 Tic'utuj che ri Dios chi quieru'ona' bendecir ri winak ri yerayin itzel pa iwi', y chuka' man quie'imestaj pa i-oración ri niquitz'uc tzij chiwij.
29 Y xa c'o jun jixruch'ey, man titzolej ruq'uiexel che. Utz chi niya' chic iwi' pa ruk'a' jun mej (bey). Y xa c'o chuka' jun winak numaj-e ri jun itziak ri ik'u'n, can tiya' lugar che chi nuc'uaj jun chic itziak.
30 Xabachique (Xama'anchique) winak ri c'o nuc'utuj chiwe, tiya' che ri nrojo'. Y xa c'o jun winak ri c'o numaj-e chiwe, man chic tich'ojij che.
31 Y rix utz tibana' quiq'uin ri winak, roma rix man nika ta chiwech ri winak itzel quino'j (quina'oj) iwiq'uin.
32 Y xa rix xe ri winak ri jixquijo' xe ri' ye'ijo', man cuesta ta. Roma xabachique (xama'anchique) winak nitiquier nu'on quiri'. Xa can quiri' chuka' niqui'en ri winak yalan je itzel.
33 Xa rix, xe ri winak ri yebano favor chiwe, xe chique reje' niben-wi favor chuka', ri' man cuesta ta. Roma xa quiri' chuka' niqui'en ri winak yalan je itzel.
34 Xa rix niya' jun ex che jun winak pa kajic, roma raja' nitiquier nuya' ruq'uiexel chiwe, ri' man cuesta ta. Roma ri winak ri yalan je itzel yequiya' chuka' pa kajic ri ex ri can quichi reje' chiquiwech ka reje', chi quiri' c'o niquich'ec can chirij.
35 Pero rix man tiben quiri'. Xa quie'ijo' ri itzel yetz'eto iwichi. Quie'ito'. Y cuando rix niya' pa kajic jun ex iwichi, man tiyobej chi c'o nich'ec chirij; chi quiri' nim ri ruq'uiexel ri xtiyo'x chiwe. Y xa quiri' xtiben rix, can xtik'alajin chi jix ralc'ual chic ri nimalaj Dios ri c'o chicaj. Raja' utz runo'j (runa'oj) quiq'uin ri winak yalan je itzel, y utz chuka' runo'j (runa'oj) quiq'uin ri winak ri man jun mej (bey) niquiya' matiox che.
36 Tijoyowaj quiwech ri winak, can anche'l nujoyowaj kawech roj ri Katata' Dios.
37 Man quie'iben juzgar ri winak, chi quiri' ri Dios manak xquixru'on juzgar rix chuka'. Man tirayij chiquij ri winak chi niquitoj ri itzel tak ex ri quibanon chech ri Dios, chi quiri' ri Dios manak xtutoj chiwe anche'l ri itzel tak ex ri ibanon rix chech raja'. Ticoch'o' (Ticuyu') quimac ri winak, y ri Dios quiri' chuka' xtu'on chiwe rix.
38 Xa rix riq'uin ronojel iwánima ye'ito' ri winak riq'uin ri nic'atzin chique, ri Dios xtuya' chuka' ruq'uiexel chiwe. Ri ruq'uiexel xtuya' chiwe ri Dios, can q'uiy. Can xtunojisaj, can xtupitz', y can xtipulin xtuya' ri Dios chiwe. Y can anche'l ri niben rix quiq'uin ri winak, can quiri' chuka' xtu'on ri Dios iwiq'uin rix.
39 Y ri Jesús xu'ij chuka' jun ejemplo chique. Raja' xu'ij: ¿C'o como jun moy ri nitiquier nuc'uaj jun chic moy, y man yetzak ta pa tak jul?
40 Y quiri' chuka' man jun ri nitijox c'o más ruk'ij chech ri ru-maestro. Más que xtutemaj ronojel ri nic'ut chech, y xtutemaj ronojel can anche'l reta'n ri ru-maestro, can manak-wi xtic'ue' más ruk'ij.
41 ¿Y anchique roma ret ja ri alaj k'ayis c'o pa rech ri awach'alal ri natzu' ch'anin y man nana' ta chi ret xa jun nimalaj che' k'atel pa awech?
42 Y man ta'ij chuka' che ri awach'alal: Taya' lugar chue chi ninlesaj-e ri alaj k'ayis k'atel pa awech, y man nana' ta chi ret xa jun nimalaj che' k'atel pa awech. Ret xa ca'i' apalaj, talesaj na'ey ri nimalaj che' pa awech ret, chi quiri' can k'alaj xcatzu'n y jatiquier nalesaj ri c'o pa ruwech ri awach'alal.
43 Man jun che' ri can utz, xtuya' ta itzel tak rech. Man jun chuka' che' ri man utz ta, xtuya' ta utzilaj tak rech.
44 Roma ri rech ri nuya' jun che', nina'ex xa utz o man utz ta. Roma jun k'ayis ri yalan ruq'uixal, man xtuya' ta higo ni uva.
45 Y can quiri' jun winak. Jun winak utz, ja ri utz ri nu'on y nu'ij, roma can ja ri utz c'o pa ránima. Pero jun winak itzel, ja ri itzel tak ex nu'on y nu'ij, roma can jari' jec'o pa ránima. Roma jun winak can ja' ri c'o pa ránima ri nu'ij.
46 ¿Y anchique roma rix ni'ij: Ajaf, Ajaf, jixcha' chue, y xa man niben ta ri nin-ij chiwe?
47 Nin-ij chiwe cami anchok riq'uin ninjunumaj-wi ri jun ri nipe wiq'uin ren y nuc'oxaj ri nutzij y nu'on ri nin-ij che.
San Lucas 6 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

SAN LUCAS 6:19-47 in Ri c'ac'ac' Testamento pa kach'ab'al

19 Y quinojiel ri vinak ri ncaꞌyavaj nicajoꞌ niquitzꞌom-apa ri Jesús, ruma jajaꞌ cꞌo poder riqꞌuin y ncaꞌruꞌon sanar quinojiel ri ncaꞌyavaj.
20 Y ri Jesús xaꞌrucaꞌyiej ri ru-discípulos y xuꞌej chica: Can jaꞌal quixquicuot ixreꞌ ri ix puobra, ruma can ivichin ri ru-reino ri Dios.
21 Can jaꞌal quixquicuot ixreꞌ ri ntikꞌasaj viꞌjal, ruma ri Dios xtuyaꞌ nojiel chiva. Can jaꞌal quixquicuot ixreꞌ ri nquixuokꞌ vacame, ruma ri Dios xtucꞌax ri ivokꞌiej riqꞌuin tzeꞌn.
22 Can jaꞌal quixquicuot ixreꞌ ri itziel nquixtzꞌiet cuma ri vinak, y nquixquilasaj-pa chiquicajol, y niquiꞌan cha ri ibꞌeꞌ chi man jun rakalien ruma iniman ri nubꞌeꞌ inreꞌ, y nojiel roch itziel ri niquiꞌan chiva ruma ri Xtak-pa chicaj chi xalax chiꞌicajol.
23 Y antok xtibꞌanataj nojiel reꞌ, quixtzeꞌn y quixquicuot, ruma nem ri rucꞌaxiel ri xtiyoꞌx chiva chicaj. Ruma quireꞌ ri sufrimiento ri xquikꞌasaj ri profetas ri xaꞌcꞌujieꞌ ojier can tiempo, pa quikꞌaꞌ ri cateꞌt-quimamaꞌ ri vinak ri itziel nquixquitzꞌat vacame.
24 Pero juyeꞌ ivach ixreꞌ bꞌayomaꞌ, ruma xixquicuot yan ri choch-ulief.
25 Juyeꞌ ivach ixreꞌ ri nquixvaꞌ jaꞌal vacame, ruma xtikꞌasaj viꞌjal. Juyeꞌ ivach ixreꞌ ri jaꞌal nquixtzeꞌn vacame, ruma xquixuokꞌ ruma bꞌis.
26 Y juyeꞌ ivach antok quinojiel ri vinak otz ncaꞌchꞌoꞌ chivij. Ruma ri cateꞌt-quimamaꞌ ijejeꞌ otz xaꞌchꞌoꞌ chiquij ri falsos profetas.
27 Pero chiva ixreꞌ ri nquinivaxaj, niꞌej cꞌa: Quiꞌivajoꞌ ri iv-enemigos; tibꞌanaꞌ otz chica ri itziel nquixquitzꞌat;
28 ticꞌutuj cha ri Dios chi caꞌrubꞌanaꞌ bendecir ri vinak ri nquixquiꞌan maldecir; y tibꞌanaꞌ orar pa qui-cuenta ri niquikꞌabꞌaj tzij chivij.
29 Y xa cꞌo jun nuyaꞌ jutzꞌaj kꞌaꞌ cha ri akꞌoꞌtz, xa tayaꞌ chic apa ri jun chic lado choch. Y xa cꞌo jun numaj-el ri a-capa ri akꞌuꞌn, xa tayaꞌ chic can jun atziak cha.
30 Chica-na ri cꞌo nucꞌutuj chava, tayaꞌ cha ri nrajoꞌ. Y xa cꞌo jun ri cꞌo numaj-el chava, man chic cꞌa tacꞌutuj cha chi nutzoliej-pa chava.
31 Y incheꞌl ri ntivajoꞌ ixreꞌ chi ri vinak niquiꞌan chiva, quireꞌ jeꞌ tibꞌanaꞌ quiqꞌuin ijejeꞌ.
32 Ruma xa ja ri ncaꞌjoꞌn ivichin, xa jareꞌ nquiꞌvajoꞌ, ¿cꞌo came rucꞌaxiel xtiyoꞌx chiva? Ruma quireꞌ jeꞌ mismo niquiꞌan ri man quiniman ta ri Dios, joꞌc ri ncaꞌjoꞌn quichin jareꞌ ri ncaꞌcajoꞌ.
33 Y xa joꞌc ri ncaꞌbꞌano otz chiva, joꞌc chica ijejeꞌ ntiꞌan-ve otz jeꞌ, ¿cꞌo came rucꞌaxiel xtiyoꞌx chiva? Ruma quireꞌ jeꞌ mismo niquiꞌan ri man quiniman ta ri Dios.
34 Xa ixreꞌ ntiyaꞌ jun kax cha jun pa kajic ruma ntivoyoꞌiej ri kajbꞌal richin, ¿cꞌo came rucꞌaxiel xtiyoꞌx chiva? Ruma ri man quiniman ta ri Dios quireꞌ jeꞌ mismo niquiꞌan, ncaꞌquiyaꞌ pa kajic ri kax chiquivach ijejeꞌ, chi quireꞌ cꞌo niquichꞌec chirij.
35 Pero ixreꞌ man tiꞌan quireꞌ. Xa quiꞌivajoꞌ ri iv-enemigos y tibꞌanaꞌ otz chica. Y antok ixreꞌ ntiyaꞌ pa kajic jun kax ivichin, man tivoyoꞌiej ri kajbꞌal richin; chi quireꞌ nem ri rucꞌaxiel ri xtiyoꞌx chiva. Y xa quireꞌ xtiꞌan ixreꞌ, can xtikꞌalajin chi ixreꞌ ix ralcꞌual ri Namalaj Dios ri cꞌo chicaj. Jajaꞌ otz runoꞌj quiqꞌuin ri man jun bꞌay niquiyaꞌ tiox bꞌaꞌ cha, y quiqꞌuin ri itziel quinoꞌj.
36 Tijoyovaj quivach ri vinak, incheꞌl ri Itataꞌ ri cꞌo chicaj; jajaꞌ can nujoyovaj kavach ojreꞌ.
37 Man quiꞌan juzgar ri vinak, y man xtiꞌan ta quireꞌ chiva ixreꞌ. Man tirayij chiquij ri vinak chi niquikꞌaj ri itziel tak kax ri ncaꞌquiꞌan, y ri Dios man xtuꞌon ta jeꞌ quireꞌ iviqꞌuin ixreꞌ. Tibꞌanaꞌ perdonar ri quichꞌoꞌj ri vinak, y ri Dios quireꞌ jeꞌ xtuꞌon chiva ixreꞌ.
38 Xa ixreꞌ riqꞌuin nojiel ivánima nquiꞌtoꞌ ri vinak riqꞌuin ri nicꞌatzin chica, ri Dios xtuyaꞌ jeꞌ rucꞌaxiel chiva. Ri rucꞌaxiel ri xtuyaꞌ chiva ri Dios, can qꞌuiy. Can xtunojsaj, can xtupitzꞌ, y xtipulin xtuyaꞌ ri Dios chiva. Y can incheꞌl ri ntiꞌan ixreꞌ, quireꞌ xtiꞌan chiva ixreꞌ.
39 Y xuꞌej jeꞌ jun parábola (cꞌambꞌal-tzij) chica. Jajaꞌ xuꞌej: ¿Cꞌo came jun muoy ri nitiquir nuyukiej chukꞌaꞌ jun chic muoy, y man ncaꞌtzak ta came pa jul?
40 Man jun discípulo cꞌo más rukꞌij choch ri ru-maestro. Xa cꞌa nratamaj-na nojiel ri nucꞌut choch, después ntiel incheꞌl ri ru-maestro.
41 ¿Karruma ja ri qꞌuin ri cꞌo pa roch ri av-hermano ri natzꞌat chaꞌnin, y man nanaꞌ ta ka-aviꞌ chi atreꞌ xa jun chieꞌ kꞌapal pan avach?
42 ¿O karruma naꞌej cha ri av-hermano: Hermano, tayaꞌ chi nivalasaj-el ri qꞌuin ri kꞌapal pan avach, y man nanaꞌ ta chi atreꞌ xa jun chieꞌ kꞌapal pan avach? Atreꞌ xa caꞌyeꞌ apalaj, tavalasaj-el naꞌay ri chieꞌ pan avach atreꞌ, chi quireꞌ kꞌalaj xcatzuꞌn y xcatiquir xtavalasaj-el ri qꞌuin ri cꞌo pa roch ri av-hermano.
43 Man jun utzulaj chieꞌ xtuyaꞌ ta itziel tak roch, y man jun chieꞌ ri man otz ta, xtuyaꞌ ta utzulaj tak roch.
44 Ri chieꞌ ninaꞌax riqꞌuin ri roch ri nuyaꞌ xa otz o man otz ta. Ruma ri chieꞌ ri cꞌo quiqꞌuixal man xtiquiyaꞌ ta víquix, ni ri kꞌayis ri cꞌo quiqꞌuixal man xtiquiyaꞌ ta uvas.
45 Jun utzulaj ache can ja ri utzulaj kax ri nuꞌej, ruma joꞌc utzulaj tak kax cꞌo pa ránima. Pero jun ache ri man otz ta, ja ri itziel tak kax ri nuꞌej, ruma jareꞌ ri cꞌo pa ránima. Ruma jun vinak ja ri chica cꞌo pa ránima ri nuꞌej.
46 ¿Y karruma ixreꞌ ntiꞌej Ajaf, Ajaf, chuva y xa man ntiꞌan ta ri niꞌej chiva?
47 Niꞌej chiva, chica choj-iqꞌuin junan-ve ri nipa viqꞌuin y nraꞌxaj ri nutzij y nuꞌon ri niꞌej cha.

San Lucas 6:19-47 in Ri C'ac'ac' Testamento pa Kach'abel

19 Y quinojel ri winek ye yawa'i' nicajo' c'a niquichop apo ri rutziak ri Jesús, ruma Riya' c'o uchuk'a' riq'ui riche (rixin) chi yeruc'achojsaj quinojel.
20 Y can yac'ari' tek ri Jesús xerutzu' ri ye rudiscípulos y xubij chique: Jabel ruwa'ik'ij riyix ri yix pobres, ruma iwuche (iwixin) c'a riyix ri' ri rajawaren ri Dios.
21 Jabel ruwa'ik'ij riyix ri yixnum wacami, ruma ri Dios xtuben c'a chiwe chi xquixnoj na chi utz. Jabel ruwa'ik'ij riyix ri yixok', ruma ri Dios xtuben chiwe chi ma xquixok' ta chic y xa xquixbetze'en.
22 Jabel ruwa'ik'ij chuka' riyix tek yixetzelex cuma ri winek, y yixquelesaj pe chiquicojol, yixyok', chuka' itzel yixtz'et ruma yin iniman riyin ri C'ajolaxel ri xinalex chicojol.
23 Y tek xtic'ulwachij ronojel ri', xa quixquicot c'a, y can tic'oje' nimalaj quicoten iwuq'ui, ruma chi nim rajel ruq'uexel ri xtic'ul chila' chicaj. Ruma xa can queri' chuka' ri tijoj pokonal ri xquik'axaj ri profetas ri xek'alajsan ri ruch'abel ri Dios ojer ca. Riye' xquik'axala' tijoj pokonal pa quik'a' ri cati't quimama' ri winek ri ye'etzelan iwuche (iwixin) riyix wacami.
24 Y riyix beyoma', juyi' oc iwech, ruma xik'axaj yan jun c'aslen sibilaj jabel chuwech re ruwach'ulef. Yac'a ri k'ij ri ye petenak chiwij ma ye que ta chic ri'.
25 Riyix chuka' ri yixwa' jabel, juyi' oc iwech, ruma xtapon c'a ri k'ij tek xtitij wayjal. Riyix ri jabel yixtze'en wacami, juyi' oc iwech, ruma xtapon ri k'ij tek xquixbe'ok' ruma bis.
26 Y riyix xa juyi' oc c'a iwech tek ninimirisex ik'ij cuma ri winek ri xa ma ye riche (rixin) ta ri Dios. Ruma can queri' chuka' xquiben ri quite' quitata' riye', ruma ri quite' quitata' riye' xquinimirisaj quik'ij ri xebin chi ye profetas y xa ma kitzij ta chi ye profetas.
27 Yac'a riyix ri can niwac'axaj wi ri nuch'abel, tiwac'axaj c'a re xtinbij chiwe: Can que'iwajo' c'a ri ye'etzelan iwuche (iwixin), y tibana' utzil chique ri winek ri itzel niquina' chiwe.
28 Tic'utuj c'a chare ri Dios chi yeruben ta bendecir ri winek ri yerayin itzel pan iwi', y tibana' chuka' orar pa quiwi' ri yek'aban tzij chiwij.
29 Y wi c'o c'a jun xupak'ij juc'an apalej chi k'a', xa taya' chic apo ri juc'an apalej chuwech. Y wi c'o c'a chuka' jun winek numej el achaqueta, can man c'a tapokonaj ta naya' el chuka' ri jun chic atziak chare.
30 Xabachique c'a winek ri c'o nuc'utuj chawe, taya' chare ri nrajo'. Y wi c'o jun winek ri c'o numej el chawe, majun bey chic c'a tach'ojij ta chare.
31 Achi'el niwajo' riyix chi ri winek utz niquiben iwuq'ui, can quec'ari' tibana' riyix quiq'ui riye'.
32 Y wi riyix xaxu (xaxe wi) ye'iwajo' ri winek ri ye'ajowan iwuche (iwixin), majun ri más ta chic rejkalen ri yixtajin chubanic. Ruma chi xa can queri' chuka' niquiben ri winek ri ma quiniman ta ri Dios, riye' yecajo' ri ye'ajowan quiche (quixin).
33 Y wi riyix, xaxu (xaxe) wi ri winek ri yebano utzil chiwe, xaxu (xaxe wi) chique riye' niben wi utzil, majun ri más ta chic rejkalen ri yixtajin chubanic. Ruma chi xa can queri' chuka' niquiben ri winek ri ma quiniman ta ri Dios, riye' niquiben utzil chique ri winek ri yebano utzil chique riye'.
34 Y wi riyix niya' pa kajic jun cosa chare jun winek, xa riche (rixin) chi niwoyobej ri kajbel riche (rixin), majun ri más ta chic rejkalen ri yixtajin chubanic. Ruma chi xa can queri' chuka' niquiben ri winek ri ma quiniman ta ri Dios, ruma riye' yequiya' ka pa kajic ri quicosas chiquiwech riye', xa riche (rixin) chi c'o niquich'ec ca chrij.
35 Yac'a riyix ma tiben ta queri'. Xa que'iwajo' ri winek ri ye'etzelan iwuche (iwixin); tibana' utzil chique. Y tek riyix niya' pa kajic jun icosa, man c'a tiwoyobej ta ri ruq'uexel. Wi queri' niben, nim ri rajel ruq'uexel ri xtic'ul, y xtik'alajin c'a chi can yix ralc'ual chic ri nimalaj Dios. Riya' jabel runa'oj quiq'ui ri winek ri sibilaj ye itzel, y jabel runa'oj quiq'ui ri majun bey yematioxin ta.
36 Y riyix chuka' tijoyowaj quiwech ri winek, can achi'el nuben ri Itata' Dios chi nujoyowaj quiwech quinojel.
37 Majun bey titzu' ta achique quibanic ri winek xaxu (xaxe wi) riche (rixin) chi itzel yixtzijon chiquij, riche (rixin) chi queri' ma xtiban ta chuka' queri' chiwe riyix. Ma tirayij ta chi jun winek nika ruc'ayewal pa ruwi', riche (rixin) chi queri' ma xtika ta chuka' ruc'ayewal pan iwi' riyix. Ticuyu' quimac ri winek y xticuyutej chuka' ri imac riyix.
38 Wi riyix ye'ito' ri winek riq'ui ri nic'atzin chique, xtiya'ox (xtya') chuka' ri rajel ruq'uexel chiwe riyix. Ri rajel ruq'uexel ri xtiya'ox (xtya') chiwe riyix, sibilaj q'uiy, jun pajbel ri can xtinojsex, can xtipitz' y can xtipulin ruwi'. Y can achi'el ri niben riyix quiq'ui ri winek, can queri' chuka' xtiban chiwe riyix.
39 Y ri Jesús xubij c'a chuka' re jun c'ambel tzij re' chique: ¿C'o cami jun moy ri nicowin ta nuyukej jun chic moy y man ta yetzak pa tak jul?
40 Y queri' chuka' majun c'a discípulo ri más ta nim ruk'ij que chuwech ri rutijonel. Xa c'a ya tek nretamaj na jabel ronojel ri nic'atzin, c'ac'ari' junan nuben el riq'ui ri rutijonel.
41 ¿Y achique ruma tek riyit xa ya ri ti k'ayis ri c'o pa runak' ruwech ri awach'alal ri natz'et chanin y ma nana' ta ri che' k'atel pa runak' awech riyit?
42 Y man c'a tabij ta chuka' chare ri awach'alal: Taya' k'ij chuwe riche (rixin) chi nwelesaj re ti k'ayis k'atel pa runak' awech, y ma naya' ta ka pa cuenta ri che' k'e'el pa runak' awech riyit. Tek nabij queri' xa ca'i' apalej. Nabey na tachojmirisaj ka ri ac'aslen riyit, c'ac'ari' utz nato' ri awach'alal chi nuchojmirisaj ri ruc'aslen.
43 Y majun utzilaj che' ri nuya' ta itzel tak ruwech. Majun chuka' itzel che' ri nuya' ta utzilaj tak ruwech.
44 Ri che' netamex ruwech riq'ui ri ruwech ri nuya', wi utz o ma utz ta. Ruma ri k'ayis ri c'o quiq'uixal ma xtiquiya' ta higo, ni ma xtiquiya' ta uva.
45 Y can quec'ari' ri winek. Ri winek utz, ya ri utz ri nuben y nubij, ruma chi can ya ri utz ri c'o pa ránima. Yac'a ri winek itzel, ya ri itzel ri nuben y nubij, ruma chi can ya ri itzel ri c'o pa ránima. Ruma jun winek can ya c'a ri c'o pa ránima ri nubij.
46 ¿Y achique c'a ruma tek riyix: Ajaf, Ajaf, yixcha' chuwe, y xa ma niben ta ri nbij chiwe?
47 Rumari' ri winek ri nipe wuq'ui, ri nrac'axaj ri nuch'abel y nuben ri nbij chare, nbij chiwe achoj riq'ui junan wi,

Lucas 6:19-47 in Re C'ac'a Testamento pa Kach'abal

19 Y conojel re vinak re ye'yavaj niquijo' niquitz'am-apo re rutziak re Jesús, roma re vinak niquitz'at che c'o poder riq'uin chin nuc'achojsaj ronojel rach yabil.
20 Y xpa re Jesús xe'rutzu' re ru-discípulos y xubij chique: Otz-ibanoj yex re meba' ivánma chach re Dios, roma can yixoc-va pa ruk'a' re Dios.
21 Otz-ibanoj yex re nich'umun ipan espiritualmente, roma re Dios xtuban chiva che xtich'uch'o' re ivánma. Otz-ibanoj yex re ndok' ivánma chach re Dios, roma xtuban chiva che man chic xquixok'-ta, xa xquixtze'en.
22 Otz-ibanoj yex re itzel yixtz'et coma re vinak, y chuka' re yixquilisaj-pa chiquicojol re anche' niquimol-va-qui' chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, yex re yixyok', yex re itzel yixtz'et roma iniman re nuch'abal, y ronojel tijoj-pokonal re' nicoch' xa voma yen re xinalax chi'icojol.
23 Y camas quixqui'cot, can quixropin y quixtzoq'uin tak yixtajin chuk'asasic ronojel re', roma nem rajal-ruq'uixel xtic'ul chila' chicaj. Roma quire' chuka' re tijoj-pokonal re xquik'asaj re je rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Reje' xquik'asala' tijoj-pokonal pa quik'a' re cate't-quimoma' re vinak re ye'tzelan ivichin yex vocame.
24 Y yex biyoma', can tivok'ex ivach, roma xik'asaj-yan jun c'aslen camas otz chach re ruch'ulef. Jac'a re k'ij re je'pitinak chivij man chic quire-ta.
25 Yex chuka' re camas otz yixva', tivok'ex ivach, roma xtapon re k'ij tak manak chic ivay xtivel. Yex re yixtze'en vocame, tivok'ex ivach, roma xtapon re bis iviq'uin y xtuban chiva che xquixok'.
26 Y yex re camas ik'ij niya' coma re vinak re man quitaman-ta rach re Dios, xa tivok'ex ivach. Roma re vinak re' xa ja re man je rajc'ual-ta re Dios re niquiya' quik'ij, can ancha'l xquiban re quivinak xe'c'ue' ajuer can, xa xquiya' quik'ij re vinak re xe'bin che ja reje' re je rusamajela' re Dios re xquibini'aj profetas, y xa man je katzij-ta profetas.
27 Pero yex re yixc'o vova' viq'uin re yinic'axaj, tic'axaj re xtimbij chiva: Can que'ijo' re vinak re man otz-ta yixquitz'at, y re vinak re man otz-ta yixquitz'at xaxe re otz tak cosas tibana' chique.
28 Tibana' orar pa quive' re vinak re ye'rayin itzel tak cosas chivij, chin che nuya' ru-bendición re Dios pa quive', y chuka' can tibana' orar pa quive' re vinak re ye'quitz'uc tzij chivij.
29 Y vo xa c'o jun nich'ayo avichin, man taya' ruq'uixel cha, xa taya-avi' chin yach'ay chic jun bey. Y vo xa c'o jun vinak numoj-a jun atziak, man tapokonaj re atziak xmoj-a chavach, xa taya' chic-a re ak'u' cha.
30 Xabanchique vinak c'o jun cosa nuc'utuj chava, taya' cha re nrajo'. Y vo xa c'o jun vinak c'o jun cosa numoj-a chavach, man jun bey chic c'a talisaj chach.
31 Y ancha'l re nijo' che re vinak niquiban iviq'uin yex, quire' chuka' tibana' yex quiq'uin reje'.
32 Y vo xa yex xaxe re vinak re ye'jovan ivichin jare' re camas ye'jo', man otz-ta roma man jun rajkalen chach re Dios. Roma quire' chuka' niquiban re vinak re man quitaman-ta rach re Dios.
33 Vo xa yex, xaxe chique re vinak re ye'bano utzil chiva, xaxe chique reje' niban-va utzil, riq'uin re quire' niban man otz-ta roma man jun rajkalen chach re Dios. Roma quire' chuka' niquiban re man quitaman-ta rach re Dios.
34 Vo xa yex niya' jun cosa cha jun vinak pa kajic, roma nic'axaj che nitoj rukajbal chiva, man c'ayef-ta chin niban quire'. Roma re vinak re man quitaman-ta rach re Dios, quire' chuka' niquiban.
35 Jac'a yex man tiban quire'. Xa que'ijo' re vinak re man otz-ta yixquitz'at. Tibana' ronojel rach utzil chique. Y tak yex niya' pa kajic jun cosa, man c'a tiyabej re kajbal richin. Chin quire' nem re rajal-ruq'uixel xtic'ul, y xtik'alajin che yex can yix rajc'ual chic re namalaj Dios re c'o chila' chicaj. Reja' ye'rajo' y otz runa'oj quiq'uin re vinak re camas itzel quina'oj, y otz runa'oj quiq'uin re man jun bey niquitioxij-ta re nuya' chique. Quire' chuka' tibana' yex.
36 Tijoyovaj quivach re vinak, can ancha'l nuban re Karta' Dios kaq'uin yoj nujoyovaj kavach.
37 Man tiban che ye'tzu' re vinak y c'are' itzel yixch'o chiquij, chin che re Dios man xtuban-ta quire' chiva yex. Man tirayij chiquij re vinak che tiene que niquitoj re itzel tak banabal re ye'quibanala', y chuka' re Dios can man xtuban-ta quire' iviq'uin yex. Ticuyu' quimac re vinak y re Dios quire' chuka' xtuban chiva yex.
38 Vo xa yex riq'uin ronojel ivánma ye'to' re vinak riq'uin re ndoc chique chupan re quic'aslen, re Dios xtuya' rajal-ruq'uixel chiva. Re rajal-ruq'uixel re xtuya' re Dios chiva, camas q'uiy. Roma re anche' xtuya-va can re rajal-ruq'uixel, can xtipul rue'. Y can ancha'l re niban yex quiq'uin re vinak, can quire' chuka' xtuban re Dios iviq'uin yex.
39 Y re Jesús xubij chuka' jun ejemplo chique: Man jun moy nitiquir nuyukej jun chic moy, roma vo xa quire' nuban, can che je ca'e' ye'betzak pa tak jul.
40 Y quire' chuka' man jun vinak re tz'amon ruc'utic jun cosa chach roma re ru-maestro, c'o-ta más ruk'ij que chach re ru-maestro. Xa c'a nutamaj-na ronojel re nic'ut chach, c'are' ndoc ancha'l re maestro.
41 Rat can cha'nin natz'at re ch'et k'ayis c'o pa rach jun vinak y rat man nana-ta-ka-avi' che xa más nem re che' c'o pan avach rat. Re ejemplo re' ndel che tzij che man takabij che la jun vinak la' camas rumac, y jac'a re kamac yoj can nakaban che más ba-oc.
42 Y chuka' man tabij cha jun vinak: Taya' k'ij chua chin ninlisaj-a re ch'et k'ayis re k'atarnak pan avach y man nana-ta-ka-avi' rat che xa más nem re che' k'atarnak pan avach. Re ejemplo re' ndel che tzij, che man tabij cha jun chic vinak che man chic camacun, tak rat xa c'a yamacun. Man naya-ta-ka pa cuenta re amac. Xa ca'e' apalaj. Nabey tachojmersaj re ac'aslen rat, c'are' otz nato' y nabij cha jun chic vinak che tuchojmersaj re ruc'aslen.
43 Y man jun utzulaj che' xtuya-ta rach man otz-ta. Chuka' man jun che' man otz-ta, xtuya-ta rach otz.
44 Re che' cha'nin nitz'et vo xa otz o man otz-ta, roma re rach nuya'. Roma re k'ayis camas quiq'uixal man xtiquiya-ta higo, y ni xe-ta uva.
45 Y quire' chuka' re ache. Re ache otz ruc'aslen, ja re otz tak banabal jare' re nuban y nubij, roma ja re otz tak cosas nunojij pa ránma. Jac'a re mal ache, ja re itzel tak banabal nuban y nubij, roma can ja re itzel tak cosas re nisamaj pa ránma. Roma jun vinak ja re nunojij y re c'o pa ránma jare' re nubij y nuban.
46 ¿Y anchique roma tak yex nibij Ajaf, Ajaf chua, y xa man niban-ta re nimbij chiva?
47 Mare' re vinak re nipa viq'uin chin yinrunimaj y nuc'axaj re nuch'abal y nuban re nimbij cha,