Text copied!
Bibles in Kaqchikel

San Lucas 1:55-75 in Kaqchikel

Help us?

Ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil nkucolotaj, ri tz'iban can roma ri San Lucas 1:55-75 in GT:cak:Kaqchikel

55 Quiri' rubanon kiq'uin, achel ri xusuj chique ri kati't-kamama' ojer. Achel ru'in can che ri kamama' Abraham y chike roj ri roj riy-rumam can. Quiri' xu'ij ri María.
56 Y xc'uje' cami oxi' ic' ri María riq'uin ri Elisabet, c'ajari' xtzolij chiracho.
57 Tok xril k'ij chi ri Elisabet nalex ri ch'uti ral, ch'uti ala' ri xalex.
58 Tok ri ru-vecinos y ri (ralpachel, raj-c'uaxel) xquic'axaj chi ri Ajaf jani na xupokonaj ruvech ri Elisabet, xequicot riq'uin.
59 Jac'a tok xtz'akat vakxaki' ruk'ij ri ch'uti ala', rije' xepe roma ni'an circuncidar ri ac'ual, achel nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Can ja rubi' ri rutata' niquibila' che, romari' Zacarías yecha' che ri ch'uti ala'.
60 Jac'a ri rute' ri ch'uti ac'ual quire' rutzolic quitzij xu'on: Ri ac'ual man xtubinaj ta achel rubi' ri rutata'; Juan xtubinaj ri ac'ual.
61 Jac'ari' xqui'ij che ri Elisabet: ¿Achique roma najo' chi Juan nubinaj ri aval, tok man jun (ivalpachel, ivaj-c'uaxel) quiri' rubi'? yecha'.
62 Jac'ari' tok xqui'en-apu quik'a' che ri Zacarías ri rutata' ri ac'ual, richin niquic'utuj achique rubi' nrojo' nuya' ri ac'ual.
63 Y ri Zacarías xuc'utuj jun pedazo tabla, y quire' xutz'ibaj chuvech: Ri ac'ual Juan xtubinaj. Jari' xbano chique conojel chi can achique na xquina'.
64 Jac'ari' tok xtiquer chic xch'o ri Zacarías. Xsok'opitaj chic ri rak', y riq'uin ruch'abel nuyala' ruk'ij ri Dios.
65 Jac'a ri qui-vecinos chiconojel xquixi'ij-qui', y pa ronojel tak tinamit ri pa tak (c'achelaj, montaña) richin ri Judea xbe-vi rutzijol ri xbanataj.
66 Y conojel ri xe'ac'axan niquiyec-ka pa tak cánima ri nitzijos chique, y niqui'ij: ¿Achique cami samaj ruc'amon-pe ri ch'uti ac'ual re'? yecha'. Roma nik'alajin chi ruchuk'a' ri Ajaf c'o riq'uin.
67 Jac'ari' tok ri Zacarías, ri rutata' ri ch'uti ac'ual, xnoj ri Lok'olaj Espíritu pa ránima, romari' quire' xuk'alajrisaj:
68 Tiyo'ox c'a ruk'ij ri Ajaf Dios kichin roj israelitas, Roma roj ruc'uxlan-pe ri roj rutinamit, y roj rulok'on pa quik'a' ri ec'o pa kavi'.
69 Ruyacon-pe jun Kacolonel ri c'o nimalaj ruchuk'a', Jun riy-rumam can ri David ri rusamajinel ri Dios ojer.
70 Re' ruyuken-ri' riq'uin ri quik'alajrisan-pe ri chojmilaj tak profetas ojer, tok ri Dios xuya' ch'abel chique richin xel pa quichi',
71 Chi can nkurucol chiquivech ri itzel nkojquitz'et, y nkurucol pa quik'a' ri man nkojcajo' ta,
72 Richin nibanataj ri xusuj chique ri kati't-kamama' ojer chi nupokonaj quivech, Y richin nik'alajin chi man rumestan ta ri lok'olaj ruvujil c'aslen ri xu'on ojer can.
73 Can xuya-vi rutzij che ri kamama' Abraham, Chi can xtuya-vi chike roj ri roj riy-rumam can ri Abraham,
74 Chi tok ri Ajaf Dios roj rucolon chic chiquivech ri itzel nkojquitz'et chiri', Manak xtikaxi'ij ta ki' nika'an ri nrojo' rija'
75 Riq'uin jun chojmilaj y ch'ajch'oj c'aslen chuvech, ri ajani k'ij nkuc'ase-e choch'ulef.
Ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil nkucolotaj, ri tz'iban can roma ri San Lucas 1 in GT:cak:Kaqchikel

San Lucas 1:55-75 in Ri C'ac'a Trato ri Xuben ri Dios Quiq'uin ri Vinek

55 Can rujoyovan-vi kavech, achi'el ri rubin can chique ri kati't-kamama' ojer, ri rubin can chire ri Abraham y chike roj ri riy-rumam rija'. Ri Dios can man jun bey c'a xtumestaj ri rubin can. Queri' c'a ri xubij ri María.
56 Y ri María xc'oje' la'ek can jun oxi' ic' riq'uin ri Elisabet, y c'ari' xtzolin chirachoch.
57 Tok xapon ri k'ij richin nalex ri ti ac'ual riq'uin ri Elisabet, xralaj jun ac'ual ti ala'.
58 Y ri vinek c'a ri e ru-vecinos ri Elisabet y ri e rach'alal xcac'axaj c'a chi jun nimalej rutzil ri Ajaf, roma xralaj jun ac'ual. Y re vinek c'a re' xe'apon riq'uin, chuk'ejeloxic (chuk'ijaloxic), y janíla c'a chuka' xequicot riq'uin.
59 Y rije' xe'apon chic c'a riq'uin ri Elisabet, tok xapon ri vakxaki' ruk'ij ri ac'ual, tok can ja chuka' ri' niban ri circuncisión chire ri ac'ual, achi'el nubij chupan ri ru-ley ri Moisés. Y can ja chuka' k'ij ri' tok niquicanoj can rubi' ri ac'ual. Y ri ec'o quiq'uin ri rute-rutata' ri ac'ual xcajo' c'a xquiya' ri rubi' ri rutata' chire ri ac'ual, y queri' ri ac'ual xubini'aj ta Zacarías.
60 Jac'a ri rute' ri ac'ual chanin xubij: Re ac'ual man xtuc'uaj ta ri rubi' ri rutata', roma re ac'ual re' xtubini'aj Juan.
61 Y ri ec'o quiq'uin ri Elisabet xquibij chire: ¿Achique roma tok navajo' chi re ac'ual nubini'aj Juan? Roma man jun chique ri e avach'alal rubini'an ta queri'.
62 Jac'ari' tok pa mem xech'on-apo chire ri Zacarías, ri rutata' ri ac'ual, richin niquic'utuj chire achique bi'aj nrajo' nuya' chire ri ac'ual.
63 Ri rutata' ri ac'ual xuc'utuj jun tz'alen ri yequicusaj richin yetz'iban. Chuvech c'a ri tz'alen ri' xutz'ibaj: Ri ac'ual xtubini'aj Juan. Y conojel c'a ri quimolon-apo-qui' quiq'uin ri rute-rutata' ri ac'ual, xsach quic'u'x, roma can ja ri bi'aj ri xubij ri te'ej, can ja chuka' ri' xutz'ibaj ri Zacarías chuvech ri tz'alen.
64 Can jac'ari' tok ri Zacarías xch'on chic jun bey. Y rija' can xe xch'on, can jari' xuya' ruk'ij ri Dios.
65 Y ri e qui-vecinos xpe c'a xibinri'il chique, roma ri xbanatej chiri'. Y ri xbanatej, nitzijox c'a ri lugar ri', chiri' pa tak juyu' ri e richin ri Judea.
66 Y conojel c'a vinek ri ye'ac'axan ri xbanatej quiq'uin ri Zacarías y ri Elisabet, niquiyec c'a ka pa tak cánima ri nitzijox chique, y niquibij: ¿Achique c'a rusamaj ruc'amon-pe re ac'ual re'? yecha'. Roma nik'alajin chi can c'o-vi ri Ajaf Dios riq'uin.
67 Roma c'a ri' ri Zacarías, ri rutata' ri ac'ual, tok nojinek ránima riq'uin ri Lok'olej Espíritu, rija' xuk'alajirisaj c'a y xubij:
68 Janíla ta xtinimirisex rubi' ri Ajaf Dios kichin roj ri aj-Israel, roma yojrunataj-pe roj ri rutinamit, y yojrucol.
69 Ri Dios nuya' jun kanimalej Colonel. Y re Kacolonel re', jun riy-rumam can ri David ri jun ka-rey y rusamajel ri Dios xc'oje' ojer can.
70 Ri Dios xbin chique ri lok'olej tak achi'a' ri xek'alajirisan ri ruch'abel rija' ojer can, chi xquibij chi xtuya' jun Kacolonel. Can rusujun-vi-pe jun Kacolonel ojer ri'.
71 Can rubin-vi-pe chi xkojrucol chiquivech ri ye'etzelan kichin, y xkojrucol pa quik'a' ri man ye'ajovan ta kichin,
72 y richin xtujoyovaj chuka' quivech ri kati't-kamama' xec'oje' ojer can, can nuben-vi ri xubij, tok xuben ri lok'olej trato.
73 Can xuben-vi jurar chire ri kamama' Abraham
74 chi can xkojrucol na vi pa quik'a' ri ye'etzelan kichin, richin queri' man jun xibinri'il pa tak kánima nikasamajij rija',
75 y riq'uin jun chojmilej y ch'ajch'ojilej c'aslen chuvech rija', nikasamajij-el janipe' yojc'ase-el chuvech re ruvach'ulef.

San Lucas 1:55-75 in RI DIOS NCH'O PA KACH'ABÜL CHEKE

55 Rujoyovan-vi kavüch, cachi'el ri rusujun can cheque ri kaxquin-kamama' ojer, ri rusujun can chin ri Abraham y cheke roj ri ruxquin-rumam can rija'. Ri Dios man jun bey c'a numestaj ri rusujun can. Quiri' c'a ri xbij ri María.
56 Y ri María xc'uje' la'ük can jun oxi' ic' riq'uin ri Elisabet, y c'ateri' xtzolij chiracho.
57 Tok xapon ri k'ij richin nalüx ri vit ac'ual chuk'a' ri Elisabet, xralaj jun ac'ual vit ala'.
58 Y ri vinük c'a ri ye ru-vecinos ri Elisabet y ri ye roxpochel xcac'axaj c'a que jun utzilüj nimalüj rusipanic ri Ajaf Dios, roma xralaj jun ac'ual. Y ri vinük c'a ri' xe'apon riq'uin, chutz'etic, y juis c'a chuka' xequicot riq'uin.
59 Y rije' xe'apon chic c'a riq'uin ri Elisabet, tok xapon ri ocho ruk'ij ri ac'ual, tok ja chuka' ri' nban ri circuncisión chin ri ac'ual, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios cachi'el nbij chupan ri ru-ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y ja chuka' k'ij ri' tok nquicanoj can rubi' ri ac'ual. Y ri yec'o quiq'uin ri rute-rutata' ri ac'ual xcajo' c'a xquiya' ri rubi' ri rutata' chin ri ac'ual, y quiri' ri ac'ual rubini'an ta Zacarías.
60 Jac'a ri rute' ri ac'ual chanin xbij: Ri ac'ual man nuc'uaj tüj ri rubi' ri rutata', roma ri ac'ual re' nubini'aj Juan.
61 Y ri yec'o quiq'uin ri Elisabet xquibij chin: ¿Achique roma tok najo' que ri ac'ual nubini'aj Juan? Roma man jun cheque ri ye avoxpochel rubini'an ta quiri'.
62 Jari' tok pa mem xech'o-apu chin ri Zacarías, ri rutata' ri ac'ual, richin nquic'utuj chin achique bi'aj nrajo' nuya' chin ri ac'ual.
63 Ri rutata' ri ac'ual xuc'utuj jun tz'alün ri nyequicusaj richin nyetz'iban. Chuvüch c'a ri tz'alün ri' xutz'ibaj: Ri ac'ual nubini'aj Juan. Y conojel c'a ri quimolon-apu-qui' quiq'uin ri rute-rutata' ri ac'ual, xsatz quic'u'x, roma ja ri bi'aj ri xbij ri te'ej, ja chuka' ri' xutz'ibaj ri Zacarías chuvüch ri tz'alün.
64 Jari' tok ri Zacarías xch'o jun bey chic. Y rija' xe xch'o, jari' xuya' ruk'ij ri Dios.
65 Y ri ye qui-vecinos xsatz c'a quic'u'x cheque, roma ri xbanatüj chiri'. Y ri xbanatüj, ntzijos c'a ri lugar ri', chiri' pa tak k'ayis ri ye richin ri ruch'ulef Judea.
66 Y conojel c'a vinük ri nye'ac'axan ri xbanatüj quiq'uin ri Zacarías y ri Elisabet, nquiyüc c'a ka pa tak cánima ri ntzijos cheque, y nquibij: ¿Achique c'a rusamaj ruc'amon-pe ri ac'ual re'? nquibij. Roma nk'alajin que c'o-vi ri Ajaf Dios riq'uin.
67 Roma c'a ri' ri Zacarías, ri rutata' ri ac'ual, tok nojnük ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, rija' xuk'alajrisaj c'a y xbij:
68 Juis ninimirsüs ta rubi' ri Ajaf Dios kichin roj ri aj-Israel, roma nkuruc'uxla'aj-pe roj ri rutinamit, y nkurucol.
69 Ri Dios nuya' jun kanimalüj Colonel. Y ri Kacolonel re', ruxquin-rumam can ri David ri jun ka-rey y rusamajel ri Dios ri xc'uje' ojer can.
70 Ri Dios xbin cheque ri lok'olüj tak achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij rija' ojer can, que xquibij que nuya' jun Kacolonel. Rusujun-vi-pe jun Kacolonel ojer ri'.
71 Rubin-vi-pe que nkurucol chiquivüch ri nye'etzelan kichin, y nkurucol pa quik'a' ri man nyejo'on tüj kichin,
72 y richin nujoyovaj chuka' quivüch ri kaxquin-kamama' xec'uje' ojer can, nbün-vi ri xbij, tok xbün ri lok'olüj trato.
73 Xbün-vi jurar chin ri kaxquin-kamama' can Abraham
74 que nkurucol na vi pa quik'a' ri nye'etzelan kichin, richin quiri' man jun xbiri' pa tak kánima nkasamajij rija',
75 y riq'uin jun chojmilüj y ch'ajch'ojilüj c'aslen chuvüch rija', nkasamajij-e jampe' tiempo nkuc'ase-e chuvüch ri ruch'ulef.

San Lucas 1:55-75 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

55 Can rujoyowan-wi kawech, anche'l ri ru'in can chique ri kati't-kamama' ojer can, ri ru'in can che ri Abraham y chake roj ri joj ru-familia can raja'. Ri Dios can man jun mej (bey) xtumestaj ri ru'in can. Quiri' xu'ij ri María.
56 Y ri María xc'ue-ka jun la'k oxi' ic' riq'uin ri Elisabet, y c'ajari' xtzolaj chirocho.
57 Cuando xapon ri tiempo chi nalex ri ac'ual riq'uin ri Elisabet, ja xc'ue' jun ral ala'.
58 Y ri winak je ru-vecinos ri Elisabet y chuka' ri qui-familia qui' riq'uin, xquic'oxaj chi jun nimalaj favor ri xu'on ri Ajaf riq'uin roma xc'ue' jun ral. Y ri winak re' xe'apon riq'uin chi xqui'en visitar, y can xequicot riq'uin.
59 Y reje' xe'apon chic riq'uin ri Elisabet cuando xtzakon wakxaki' k'ij talex ri ne'y, ri k'ij ri ni'an ri circuncisión che, anche'l nu'ij chupa ru-ley ri Moisés. Y ja chuka' k'ij ri' niyo'x rubi'. Y ri winak ri' xquijo' xqui'en ta che rubi' ri ne'y anche'l rubi' ri tata'j, y xubinaj ta chuka' Zacarías.
60 Pero ri te'j xu'ij: Raja' manak xtuc'uaj rubi' ri rutata'; ri ne'y re' xtubinaj Juan.
61 Y ri jec'o quiq'uin ri Elisabet xqui'ij che: ¿Anchique roma Juan najo' na'an che rubi'? Roma chupa ri a-familia man jun quiri' rubi'.
62 Y che señas xquic'utuj che ri Zacarías, rutata' ri ne'y, chi anchique bi'aj nrojo' nuya' che ri ne'y.
63 Ri rutata' ri ne'y xuc'utuj jun ch'uti' tabla y xutz'ibaj chech: Ri ne'y Juan rubi'. Y conojel ri quimolon-apo-qui' xsatz quino'j (xsach quic'u'x), roma can anche'l ri bi'aj ri xu'ij ri te'j, can quiri' chuka' xutz'ibaj ri Zacarías chech ri tabla.
64 Y can ja xtiquier xch'o'n chic pe jun mej (bey) ri Zacarías. Y raja' can xe xch'o'n, can ja' xuya' ruk'ij ri Dios.
65 Y ri vecinos xquixi'j-qui' roma ri xbanataj chiri'. Y ri xbanataj, can nitzijos ri lugar ri', pa tak juyu' chi ri Judea.
66 Y conojel winak ri yec'oxan ri xbanataj quiq'uin ri Zacarías y ri Elisabet, niquiyec-ka pa cánima ri nitzijos chique, y niqui'ij: ¿Anchique como xteru'ona' ri ac'ual re'? yecha'. Roma k'alaj chi can c'o-wi ri Ajaf Dios riq'uin.
67 Y ri Zacarías, ri rutata' ri ne'y, nojinak ránima riq'uin ri Espíritu Santo xuk'alajij y xu'ij:
68 Can xtiyo'x ruk'ij ri Ajaf Dios kachi roj ri aj-Israel, roma jojrunataj-pe roj ri joj rutenemit, y jojrucol.
69 Ri Dios nuya-pe chake Jun ri can c'o nimalaj ruchuk'a' chi jojrucol. Y re' jun ru-familia can ri David, ri jun ka-rey y rusamajel ri Dios xc'ue' ojer can.
70 Ri Dios x-in chique ri lok'olaj tak achi'a' ri xek'alajin rutzij ojer can, chi tiqui'ij chi xtuya' Jun ri xticolo kachi.
71 Can ru'in-wi-pe chi xkojrucol chiquiwech ri itzel yetz'eto kachi, y xkojrucol pa quik'a' ri man jojquijo' ta,
72 y xtujoyowaj chuka' quiwech ri kati't-kamama' xec'ue' ojer can, can nu'on-wi ri xu'ij, cuando xu'on ri trato ri can c'o rakalen.
73 Can xu'on-wi jurar che ri kamama' Abraham
74 chi can xkojrucol pa quik'a' ri itzel yetz'eto kachi, y quiri' can man xtakaxi'j ta ki' naka'an servir raja',
75 y riq'uin jun chojmilaj y utzilaj c'aslen chech raja', ronojel k'ij ri jojc'o we' chech-ulef, quiri' xtaka'an.
San Lucas 1 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

SAN LUCAS 1:55-75 in Ri c'ac'ac' Testamento pa kach'ab'al

55 Incheꞌl ri ruꞌeꞌn chica ri kateꞌt-kamamaꞌ ojier can, ri ruꞌeꞌn cha ri Abraham y chika ojreꞌ ri oj rumáma can jajaꞌ. Ri Dios man jun bꞌay xtumastaj ri ruꞌeꞌn. Quireꞌ xuꞌej ri María.
56 Y ri María xcꞌujie-ka jun laꞌk oxeꞌ icꞌ riqꞌuin ri Elisabet, y después xtzalaj chirachuoch.
57 Antok xalka ri kꞌij chi nalax ri ruxuluꞌ ri Elisabet, ja xcꞌujieꞌ jun alaꞌ.
58 Y antok ri iru-vacínix ri Elisabet y ri rachꞌalal xcaꞌxaj chi jun namalaj favor ri xuꞌon ri Dios riqꞌuin chi xcꞌujieꞌ jun ral, can xaꞌquicuot riqꞌuin.
59 Y ijejeꞌ xaꞌlka chic riqꞌuin ri Elisabet antok xtzꞌakat ocho (vakxakiꞌ) kꞌij talax ri xuluꞌ, ri kꞌij chi niꞌan ri circuncisión cha. Y ri vinak reꞌ xcajoꞌ ta xquiyaꞌ rubꞌeꞌ ri xuluꞌ incheꞌl rubꞌeꞌ ri rutataꞌ, y xubꞌinaj ta Zacarías.
60 Pero ri rutieꞌ xuꞌej: Man xtubꞌinaj ta incheꞌl rubꞌeꞌ ri rutataꞌ; xa xtubꞌinaj Juan.
61 Y ri icꞌo riqꞌuin ri Elisabet xquiꞌej cha: ¿Karruma Juan navajoꞌ naꞌan cha ri rubꞌeꞌ? Ruma chupan ri a-familia man jun quireꞌ rubꞌeꞌ.
62 Entonces cha señas xquicꞌutuj cha ri Zacarías, rutataꞌ ri xuluꞌ, chi chica rubꞌeꞌ nrajoꞌ nuyaꞌ.
63 Ri rutataꞌ ri xuluꞌ xucꞌutuj jun chꞌiti tabla y xutzꞌibꞌaj choch: Ri xuluꞌ xtubꞌinaj Juan. Y quinojiel ri quimaluon-apa-quiꞌ xaꞌchapataj.
64 Y jareꞌ antok xchꞌoꞌ chic jun bꞌay ri Zacarías. Y can joꞌc xchꞌoꞌ, can ja xuyaꞌ rukꞌij ri Dios.
65 Y ri qui-vacínix xquixiꞌij-quiꞌ ruma ri xbꞌanataj chireꞌ. Y ri xbꞌanataj, xꞌa rutzijoxic pa tak juyuꞌ richin ri Judea.
66 Y quinojiel ri ncaꞌcꞌaxan ri xbꞌanataj quiqꞌuin ri Zacarías y ri Elisabet, niquiyac pa tak cánima ri nitzijos chica, y niquiꞌej: ¿Chica came xtirubꞌanaꞌ ri acꞌual reꞌ? ncaꞌchaꞌ. Ruma kꞌalaj chi cꞌo ri Ajaf Dios riqꞌuin.
67 Y ri Zacarías, ri rutataꞌ ri xuluꞌ, nojnak ránima riqꞌuin ri Espíritu Santo, mareꞌ nuꞌej ri chica xtibꞌanataj ri más chila-apa y xuꞌej:
68 Can tiyoꞌx rukꞌij ri Ajaf Dios kichin ojreꞌ ri aj-Israel, ruma nkojrunataj-pa ojreꞌ ri oj rutanamit, y nkojrucol.
69 Ri Dios nuya-pa chika jun Namalaj Ka-Salvador (caloy-kichin). Y reꞌ jun rumáma can ri David, ri jun ka-rey ri xcꞌujieꞌ ojier can y rusamajiel ri Dios.
70 Ri Dios xꞌeꞌn chica ri santos profetas ri xaꞌcꞌujieꞌ ojier can tiempo, chi tiquiꞌej chi xtuyaꞌ Jun ri xticalo kichin.
71 Can ruꞌeꞌn-ve-pa chi xkojrucol chiquivach ri itziel ncaꞌtzꞌato kichin, y xkojrucol pa quikꞌaꞌ ri man nkojcajoꞌ ta,
72 y ruꞌeꞌn chi nujoyovaj quivach ri kateꞌt-kamamaꞌ ri xaꞌcꞌujieꞌ ojier can, y can nuꞌon ri xuꞌej antok xuꞌon ri santo pacto.
73 Can xuꞌon jurar cha ri kamamaꞌ Abraham chi nuꞌon cumplir,
74 chi xkojrucol pa quikꞌaꞌ ri itziel ncaꞌtzꞌato kichin, chi quireꞌ man xtakaxiꞌij ta kiꞌ nakaꞌan servir
75 riqꞌuin jun choj y sak cꞌaslien choch ri Dios, ri kꞌij ri nkojcꞌasie-el vaveꞌ ri choch-ulief.

San Lucas 1:55-75 in Ri C'ac'ac' Testamento pa Kach'abel

55 Can rujoyowan wi kawech, achi'el ri rubin ca chique ri kati't kamama' ri xec'oje' ojer ca, ri can rubin ca chare ri Abraham y chake riyoj ri yoj riy rumam ca riya'. Ri Dios can majun bey c'a xtumestaj ta ri rubin ca. Quec'ari' xubij ri María.
56 Y ri María xa juba' ma achi'el oxi' ic' xc'oje' ka pa rachoch ri Elisabet, y c'ac'ari' xtzolin chrachoch.
57 Tek xapon ri k'ij riche (rixin) chi nalex ri ti ac'al riq'ui ri Elisabet, xralaj jun ac'al ti c'ajol (ala').
58 Y ri winek c'a ri ye ruvecinos ri Elisabet y ri ye rach'alal tek xquic'axaj c'a chi xralaj jun ac'al ruma ri nimalaj rutzil ri Dios, ri winek c'a ri' xe'apon riq'ui chuya'ic rutzil ruwech, y sibilaj c'a chuka' xequicot riq'ui.
59 Y riye' xe'apon chic c'a riq'ui ri Elisabet, tek xapon c'a ri wakxaki' ruk'ij ri ac'al, tek can ya chuka' k'ij ri' niban ri circuncisión chare ri ac'al. Y can ya chuka' k'ij ri' tek niquicanoj ca rubi' ri ac'al. Y ri yec'o quiq'ui ri rute' rutata' ri ac'al xcajo' c'a xquiya' ta ri rubi' ri rutata' chare ri ac'al, y queri' ri ac'al xubini'aj ta Zacarías.
60 Yac'a ri rute' ri ac'al chanin xubij: Re ac'al re' ma xtubini'aj ta achi'el rubi' ri rutata', ruma re ac'al re' xtubini'aj Juan.
61 Y ri yec'o quiq'ui ri Elisabet xquibij chare: ¿Achique ruma tek nawajo' chi re ac'al nubini'aj Juan? Ruma majun chique ri ye awach'alal ri que ta ri' rubi'.
62 Yac'ari' tek xa riq'ui retal xech'o apo chare ri Zacarías, ri rutata' ri ac'al, riche (rixin) chi niquic'utuj chare achique bi'aj nrajo' nuya' chare ri ac'al.
63 Ri rutata' ri ac'al xuc'utuj jun tz'alan ri ye'ucusex riche (rixin) tz'ibanen y chuwech c'a ri tz'alan ri' xutz'ibaj: Ri ac'al xtubini'aj Juan. Y quinojel c'a ri quimolon apo qui' quiq'ui ri rute' rutata' ri ac'al, xquimey, ruma can ya ri bi'aj ri xubij ri te'ej, can ya chuka' ri' xutz'ibaj ri Zacarías chuwech ri tz'alan.
64 Can yac'ari' tek ri Zacarías xch'o chic jun bey. Y riya' can xu (xe) wi xch'o, can yac'ari' xuya' ruk'ij ri Dios.
65 Y ri ye quivecinos xpe c'a xibinri'il chique, ruma ri xbanatej chiri'. Y ri xbanatej, xel c'a rutzijol chiri' pa tak juyu' ri c'o pa rucuenta ri Judea.
66 Y quinojel c'a winek ri ye'ac'axan ri xbanatej quiq'ui ri Zacarías y ri Elisabet, niquiyec c'a ka pa tak cánima ri nitzijox chique, y niquibij: ¿Achique c'a rusamaj ruc'amom pe re ac'al re'? yecha'. Ruma nik'alajin chi can c'o wi ri Ajaf Dios riq'ui.
67 Rumac'ari' ri Zacarías, ri rutata' ri ac'al, tek nojnek ránima riq'ui ri Lok'olaj Espíritu, riya' xuk'alajsaj c'a y xubij:
68 Sibilaj ta xtinimirisex rubi' ri Ajaf Dios kiche (kixin) riyoj ri yoj aj Israel, ruma yojrunataj pe riyoj ri yoj rutinamit, y yojrucol.
69 Ri Dios nuya' jun kanimalaj Colonel. Y ri Kacolonel ri', jun chique ri ye riy rumam ca ri David ri jun ka-rey y rusamajel ri Dios ri xc'oje' ojer ca.
70 Ri Dios xbin chique ri lok'olaj tak profetas ri xek'alajsan ri ruch'abel Riya' ojer ca, chi xquibij chi xtuya' jun Kacolonel.
71 Can rubin wi pe chi xkojrucol chiquiwech ri ye'etzelan kiche (kixin), y xkojrucol pa quik'a' ri ma yojcajo' ta,
72 y chuka' rubin ca chi nujoyowaj quiwech ri kati't kamama' ri xec'oje' ojer ca, y chuka' ma numestaj ta ri lok'olaj trato ri xuben riq'ui ri Abraham.
73 Can xubij wi chare ri ojer kamama' Abraham ri c'o chi nuben chake,
74 chi can yojrucol pa quik'a' ri ye'etzelan kiche (kixin), riche (rixin) chi queri' ma nikaxibij ta ki' chi nikaben ri rusamaj,
75 y riq'ui jun chojmilaj y ch'ajch'ojlaj c'aslen chuwech Riya', nikaben ri rusamaj ronojel k'ij ri yojc'ase' el chuwech re ruwach'ulef.

Lucas 1:55-75 in Re C'ac'a Testamento pa Kach'abal

55 roma can quire' re rusujun can chique re kavinak xe'c'ue' ajuer can, re rusujun can cha re Abraham y chaka yoj re yoj rey-rumam re Abraham. Re Dios can man jun bey xtumistaj-ta re rusujun can. Quire' xubij re María.
56 Y re María xc'ue' can riq'uin re Elisabet como oxe' ic', y c'are' xtzolaj charachoch.
57 Tak xapon re k'ij chin xalax re ac'ual riq'uin re Elisabet, jun ch'et ala' re xc'ue' riq'uin.
58 Y re ru-vecinos re Elisabet y re ruch'alal xquic'axaj che re Ajaf can xujoyovaj rach re Elisabet, mare' xc'ue' jun ral. Y re vinak xe'bapon riq'uin, camas ye'qui'cot chij re Elisabet, roma quire' xuban.
59 Y tak xtz'akater vakxaki' k'ij talax-va re ac'ual, re ru-vecinos y re ruch'alal xe'bapon chic jun bey chin ne'quibana' re circuncisión cha, ancha'l nubij chupan re ru-ley re Moisés. Y ja mismo k'ij re' niquijo' niquiya' rube' re ac'ual, y re rube' niquijo' niquiya' ja ancha'l rube' re rutota'.
60 Pero re te'ej xubij: Re ac'ual man xtubini'aj-ta ancha'l rube' re rutota', re ac'ual re' xtubini'aj Juan.
61 Y re vinak re jec'o quiq'uin re Elisabet xquibij cha: ¿Anchique roma najo' che re ac'ual nubini'aj Juan? Roma man jun chique re avch'alal rubini'an quire'.
62 Entonces re vinak re jec'o chire' xquiban señas chach re tata'aj, chin niquic'utuj-apo cha, che andex rube' nuya' re ac'ual.
63 Xpa re tata'aj xuc'utuj jun tz'alam re ye'quicusaj chin ye'tz'iban chach. Chach re tz'alam re' xutz'ibaj: Re ac'ual xtubini'aj Juan. Y conojel re vinak re quimalon-apo-qui' chire', xsatz quic'o'x, roma re be'aj xubij re te'ej, jare' chuka' xutz'ibaj re tata'aj chach re tz'alam.
64 Can jare' tak re Zacarías xtiquir xch'o chic jun bey. Y reja' can xe xch'o, can jare' xutz'am ruyi'ic ruk'ij re Dios.
65 Y re qui-vecinos re jec'o chire' xquixibij-qui', roma re xbanataj chire'. Y re xbanataj, xba rutzijol chupan ronojel re tenemit re jec'o chunakaj re tenemit anche' c'o-va re Zacarías chupan re departamento chin re Judea.
66 Y conojel re vinak re ye'c'axan re xbanataj quiq'uin re Zacarías y re Elisabet, can xc'ue-ka riq'uin cánma, y niquibij: ¿Andex che samaj xto'rbana' re ac'ual re'? ye'cha'. Roma can k'alaj che c'o re Ajaf Dios riq'uin.
67 Y jare' tak re Zacarías re rutota' re ac'ual, can nojnak ránma riq'uin re Espíritu Santo, xusekresaj chiquivach:
68 Camas-ta xtiya' ruk'ij re Ajaf Dios, re ka-Dios yoj re yoj israelitas, roma yojrunataj-pa yoj re yoj rutenemit, y yojrucol.
69 Re Dios ruyi'on c'a Jun re camas ru-poder y yojrucol. Y re nicola kachin re', jun rey-rumam can re David re rusamajel re Dios xc'ue' ajuer can.
70 Re Dios xbin chique re lok'olaj tak rusamajela' re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, chin che xtiquibij re xubij reja' chique y re profetas ja quire' xquibij che re Dios xtuya' Jun re nicola kachin. Y re' can ajuer tusuj-pa chaka.
71 Can rubin-va-pa che xkojrucol chiquivach re itzel yojquitz'at, y xkojrucol pa quik'a' re je ka-enemigos,
72 y chuka' xtujoyovaj quivach re kavinak xe'c'ue' ajuer can, y can xtuban-va cumplir re namalaj trato re'.
73 Y re xsuj cha re Abraham can xban-va jurar cha roma re Dios,
74 che can xkojrucol-va pa quik'a' re ya'tzalan kachin, chin quire' man nakaxibij-ta-ki' chin nakaban re rusamaj re Dios,
75 y nakaban riq'uin jun kac'aslen ch'ajch'oj y choj chach reja' re jenipa' tiempo yojc'ase-a chach re ruch'ulef.