21 Y tok c'o jun achi ri juis ruchuk'a', y c'o ronojel tobül ri nc'atzin chin, ri achi re' jabel vi nuchajij ri racho, y man jun ri nrelesan ta chin ri ruchajin.
22 Pero si tok nobos chic jun achi ri c'o más ruchuk'a' que chuvüch rija', nch'acatüj, y nelesüs ronojel ri tobül ri nucusaj ri ruyo'on ránima riq'uin. C'ateri' ri achi ri más c'o ruchuk'a' nutalula' c'a ronojel ri xrelesaj-e chin ri achi ri xuch'üc.
23 Y roma c'a ri', ri man viq'uin tüj yin nsamüj-vi, xa chuvij yin nsamüj-vi. Y ri achique ri man nto'on tüj vichin, xa jari' ri nyojon ronojel ri nyenbün yin.
24 Y tok c'o jun itzel espíritu ntel-e pa ránima jun vinük, ri itzel espíritu ri' nucanoj uxlanen pa tak lugar tz'iran-tz'iran. Y tok ri jun itzel espíritu ri' nuna' que man jun uxlanen nril, nunuc-ka: Más utz nquitzolij chic pa ránima ri vinük ri ape' xinel-vi-pe.
25 Y tok ri jun itzel espíritu ri' ntzolij chic apu pa ránima ri vinük, nril c'a ri ránima ri vinük ri' cachi'el jun jay ri meson y chojmirsan can jabel.
26 Y c'ateri' ri itzel espíritu ri' nyeruc'ün c'a pe ye siete chic itzel tak espíritu ri más ye itzel, y conojel c'a ri' nye'oc pa ránima ri vinük. Y ri vinük achique chok q'uin nyec'uje-vi ri itzel tak espíritu ri', más c'ayuf nbün ri ruc'aslen que chuvüch ri xbün nabey.
27 Y tok ri Jesús ntajin c'a chubixic ri tzij ri' chiquivüch ri juis vinük ri quimolon-qui' riq'uin, jari' tok c'o c'a jun ixok chiri' chiquicojol, ri riq'uin ruchuk'a' xbech'o-pe, y xbij c'a: Ri te'ej ri xalan avichin chuvüch ri ruch'ulef y xaruq'uiytisaj riq'uin tz'umaj, jabel ruquicot, xbij ri ixok chin ri Jesús.
28 Y ri Jesús xbij: Más jabel quiquicot ri nye'ac'axan ri rutzij ri Dios y nquibün ronojel ri nbij ri rutzij rija', xbij ri Jesús.
29 Y tok ye juis c'a ri vinük ri nyetajin nquimol-apu-qui' chirij ri Jesús, xpu'u rija' xbij c'a cheque ri vinük ri': Ri vinük vocomi juis ye itzel y man yinquitakej tüj. Romari' tok ncajo' que yin ninbün jun milagro chiquivüch richin yinquitakej. Pero man ja tüj ri ncajo' rije' ri nbanatüj. Man quiri' tüj. Xaxe ri xbanatüj riq'uin ri jun achi ri xubini'aj Jonás, jun achi ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can, xaxe ri' ri retal chuka' cheque rije'.
30 Ri xbanatüj riq'uin ri Jonás xuc'ut chiquivüch ri vinük ri xec'uje' ojer can chupan ri tinamit Nínive, que ja ri Dios takayon-pe richin. Y quiri' c'a chuka' yin ri xinalüx chi'icojol, ri ninc'ulachij yin nucusüs richin jun retal chiquivüch ri vinük vocomi.
31 Y tok napon c'a ri k'ij richin juicio, nban c'a juzgar chuka' pa quivi' ri vinük ri yec'o vocomi. Y nc'astüj c'a pe ri jun reina ri aj-Sabá y nbij c'a que man utz tüj xquibün ri vinük ri yec'o vocomi, que man nquitakej tüj. Roma tok xc'ase' ri jun reina ri', juis nüj xbiyin richin quiri' xrac'axaj-pe ri etamabül richin ri jun rey richin ri Israel, ri rubini'an Salomón. Y vocomi yinc'o yin ri más nuk'ij chuvüch ri rey Salomón ri xc'uje' ojer can, y xa man yinquitakej tüj ri vinük.
32 Y tok napon c'a chuka' ri k'ij richin juicio pa quivi' ri vinük ri yec'o vocomi, nyec'astüj c'a pe ri vinük aj-Nínive. Ri vinük ri' nquibij c'a que man utz tüj xquibün ri vinük ri yec'o vocomi, roma man xinquitakej tüj. Y ri vinük ri xec'uje' pa tinamit Nínive ri ojer can, xe xcac'axaj ri rutzij ri Dios ri xutzijoj ri Jonás cheque, jari' xquitzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios. Y vocomi yinc'o yin ri más nuk'ij chuvüch ri Jonás, y xa man yinquitakej tüj ri vinük.
33 Y man jun vinük ri nutzij ta jun k'ak' y c'ateri' nuya' ape' ri man nk'alajin tüj pe ri k'ak', o nuya' ta chuxe' jun cajón. Man jun nbanun quiri'. Ri vinük ri nutzij jun k'ak', nutzekeba', richin quiri' sük nbün cheque ri nye'oc pa jay.
34 Y ri runak'-avüch chuka' nyec'atzin chave cachi'el ri k'ak'. Roma si ri runak'-avüch ye utz, rat ratc'o pa jun sük. Pero si ri runak'-avüch man ye utz tüj, rat ratc'o pa jun k'eku'n.
35 Roma c'a ri' tachajij ri ac'aslen, richin quiri' ri sük ri ruyo'on ri Dios pan avánima man tijalatüj, y nyek'alajin ta pe que xa pa k'eku'n chic ratc'o-vi. Man tabün quiri'.
36 Roma si ratc'o pa jun sük, man jun c'a vit retal tüj ri k'eku'n aviq'uin, y quiri' ncatzu'un-vi jabel. Re' junan vi c'a riq'uin tok tzijon jun k'ak' richin sük y jabel sük nk'alajin richin nbün sük chave.
37 Y tok ri Jesús xtane' c'a ka riq'uin ntzijon chiquivüch ri vinük, c'o c'a jun cheque ri achi'a' fariseos xbij chin ri Jesús que tubana' favor nbe ta ba' pa racho, richin nuc'ux jun ruvay. Y ri Jesús xbe na vi. Rija' xapon, y xbetz'uye' chuvüch mesa.
38 Y ri achi fariseo, xe' xuca'yej ri Jesús, roma xtz'uye-apu chuvüch mesa y man xuch'üj tüj ruk'a' cachi'el rubanic ruch'ajic quik'a' ri chilaben cheque conojel.
39 Y ri Ajaf Jesús xutz'et ri nunuc ri fariseo ri xoyon richin, y romari' xbij chin: Rix fariseos xa rix cachi'el ri lük ri jabel ch'ajch'oj rij y ri rupan xa tz'il-tz'il. Rix nic'ut c'a chiquivüch ri vinük que utz ri inojibül, pero pa tak ivánima man quiri' tüj, roma xa nojnük riq'uin elek', y nojnük riq'uin itzel.
40 Man jun bey rix tontos. ¿Man ivetaman tüj c'a que ri xbanun ri kach'acul, xbün chuka' pe jun kánima?
41 Roma c'a ri' rix xa ja ri ivánima tich'ajch'ojrisaj, richin quiri' tok ch'ajch'ojirnük chic ri ivánima, nalüx c'a pe iviq'uin que nye'ito' chuka' ri manak ruchajin, y nyixch'ajch'ojir c'a.
42 ¡Juya' ivüch rix fariseos! roma rix xaxe ri jubulüj tak k'ayis, ri ruda y ronojel quivüch ichaj ri ninuc. Roma nye'ivelesala' pa lajuj, y jun c'a chin ri' ri niya' chin ri Dios. Xaxe oc ri' ri nye'inuc. Y xa man nijo' tüj ri Dios, ni man rix choj tüj chuka' quiq'uin ri vinük. Y xa ja ta ri' ri más c'uluman ibanun, ja ta c'a ri nyixtajin chubanic.
43 ¡Juya' ivüch rix fariseos! roma ja oc ri nabey tak ch'acüt nye'icanola' pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, richin quiri' nbix que juis ik'ij. Y juis chuka' nka' chivüch ri quiyo'on rutzij ivüch pa bey ape' nyequimolo-vi-qui' ri vinük.
44 ¡Juya' ivüch chuka' rix etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj! roma xa rix cachi'el ri ulef ri c'o pari' jun camnük, man nk'alajin tüj, y ri vinük choj chic nyec'o-e pari'. Man quenaben tüj, y romari' man ye ch'ajch'oj tüj chic. Y rix quiri' ibanun, nibün cheque ri vinük que man ch'ajch'oj tüj chic chuvüch ri Dios roma ri itijonic y ic'aslen rix, y man nquinabej tüj, xbij ri Jesús.
45 Pero jun c'a cheque ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xbij chin ri Jesús: Maestro, xbij rija'. Tok rat nabij quiri', man xe tüj chic ri fariseos nye'ilon, xa nkujilon chuka' roj.
46 Y ri Jesús xbij c'a chin ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri': ¡Juya' ivüch chuka' rix ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés! roma tok nye'itijoj ri vinük, niya' nimalüj tak aka'n chiquij, ri juis c'ayuf quic'uaxic. Ri aka'n ri' xaxe c'a chiquij ri vinük niya-vi y rix man nisiloj tüj jun vit ruvi-ik'a' richin nitz'om ta apu ri aka'n ri nibij que nc'atzinej que nquic'uaj ri vinük.
47 ¡Juya' ivüch rix etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés! roma ja rix ri nyixchojmirsan ri tz'ak ape' ye mukul-vi ri achi'a' ri xek'alajrisan rutzij ri Dios ojer can, y rije' xa ja ri ixquin-imama' can ri xecamsan quichin.
48 Vocomi nk'alajin c'a que rix nka' chivüch ri itzel ri xequibanala' ri ixquin-imama' ri ojer can, roma ja rije' ri xecamsan ri achi'a' ri ye richin ri Dios, y rix nye'ichojmirsala' ri tz'ak ape' ye mukul-vi can.
49 Y roma chuka' ri' ri Dios, roma ri retaman, xbij: Nyentük c'a achi'a' quiq'uin ri nuvinak, achi'a' ri nyek'alajrisan ri tzij ri ninbij cheque, y nyentük chuka' apóstoles chiquicojol. Pero ri vinük yec'o c'a ri nyequicamsaj, y yec'o ri nquibün cheque richin nquic'usaj pokonül, xbij.
50 Romari', xbij ri Jesús, Ri Dios pa quivi' ri vinük ri yec'o vocomi nuya-vi ri quicamic ri achi'a' ri'. Y ntz'ucutuj-pe c'a pa rutz'uquic pe ri ruch'ulef.
51 Ntz'ucutuj-pe riq'uin ri rucamic ri achi xubini'aj Abel c'a riq'uin ri rucamic ri achi xubini'aj Zacarías. Y jari' ri xcamsüs chunakaj ri altar ri c'o chuvüch-racho ri Dios. Roma c'a ri' ninbij chive, que ri Dios pa quivi' ri vinük ri yec'o vocomi nuya-vi ri quicamic ri achi'a' ye rusamajela' rija'.
52 ¡Juya' ivüch rix etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés! roma rix ivetaman achique rubanic richin que jun vinük ntoc richin ri Dios, pero rix man rix c'unük tüj richin ri Dios y chuka' nye'ik'üt ri vinük ri ncajo' nye'oc richin ri Dios.
53 Tok ri Jesús xbij ronojel ri', ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' fariseos chuka', juis xcatüj coyoval chirij rija'. Y roma c'a ri' rije' ronojel c'a nquic'utula-apu chin ri Jesús xaxe richin nquinük.