Text copied!
Bibles in Kaqchikel

Romanos 11:3-36 in Kaqchikel

Help us?

Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Roma 11:3-36 in GT:cak:Kaqchikel

3 Ajaf Dios, ri altares ri niyo'ox-vi ak'ij xequiyoj ri nuvinak, y ri más chic a-profetas xequicamisaj. Xaxe chic yin yinc'o can, y vacami ja jun yin yinquicanoj richin yinquicamisaj. Quiri' xu'ij ri Elías che ri Dios.
4 Jac'a ri Dios quire' xu'ij che ri Elías: Yin c'a enuyacon na vuku' mil achi'a' ri man jun bey exucul chuvech ri tiox Baal richin niquiya' ruk'ij. Quiri' xu'ij-pe ri Dios.
5 C'a quiri' na mismo ri vacami, c'o jun botzaj kavinak israelitas ri junan roj cha'on quiq'uin roma ru-favor ri Dios.
6 Y si ri Dios roj rucha'on roma ri ru-favor, chiri' nikatz'et-vi chi man roma ta ri kabanalo'n tok roj rucha'on. Roma si ri Dios nkurucha' roma ri yekabanala', nik'alajin chi ri favor xa man favor ta chic.
7 Re' nuc'ut chikavech chi ri kavinak israelitas man quilon ta ri niquicanoj, xa ja ri echa'on roma ri Dios xe'ilo chi man jun chic quimac nicakalej chuvech, y ri ch'aka' chic kavinak, xa xcovirises ri cánima.
8 Achel nu'ij chupan ri tz'iban can: Ri Dios xu'on chique chi achel yever, achel man yetzu'un ta y achel man ye'ac'axan ta. Y c'a quiri' na quibanon ri vacami. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
9 Ja jun ri David quire' ru'in can: Ri va'in ri benak cánima pa ruvi', can ta xtoc-ka (quipata'y, qui-trampa), y can ta achel jun colo' ri niquirarij-ka-qui' chupan. Can ta jari' xtitzako quichin y xtoc-ka qui-castigo.
10 Can ta xtik'uk'umer ri runak' tak quivech, richin man ta xquetzu'un. Can ta xtiluculu' quij chuxe' ri yequibanala' y man ta chic xtichojmiritaj. Quiri' ri ru'in can ri David.
11 Ri yitajin chubixic chive jare': Ri nuvinak israelitas man richin ta jumul xetzak can tok (xquipak'ij, xquicopij) cakan. Pero riq'uin ri xetzak, xjakataj ri bey richin yecolotaj ri man israelitas ta, richin quiri' nicataj-pe cánima ri nuvinak richin niquirayij niquinimaj ri Jesucristo.
12 Ri nuvinak israelitas xetzak can, xa xquixutuj can ri Dios, pero riq'uin ri quiri' xqui'en, xuq'uen-pe beyomal pa cánima ri más chic vinak choch'ulef, y ri' ja ri man israelitas ta. Vacami c'a, ¡tinojij na pe' rix ri ajani chic más beyomal xtuq'uen-pe tok ri nuvinak xtiquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo!
13 Jac'a ri vacami chive rix ri man rix israelitas ta yich'o-vi: Yin, yin jun apóstol ri yin takon-pe chi'icojol, y chuve yin, c'o ruk'ij re samaj re yo'on chuve.
14 Roma riq'uin ri samaj re', riq'uin juba' ninc'asoj cánima ri nuvinak richin can ta nicajo' niquic'ul ri ic'ulun rix ri man rix israelitas ta, y yecolotaj jujun chiquicojol.
15 Roma si riq'uin ri xexutux can rije' roma ri Dios, nic'ul quivech conojel quivech vinak, tinojij na pe' ri ajani chic más utz xtuq'uen-pe tok ri nuvinak xtiquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo y nic'ul chic quivech; can achel jun ámna nic'astaj chic pe.
16 Ri nuvinak israelitas can echa'on-vi pa na'ey, y quiri' mismo xti'an chique ri equiy-quimam. Nintzijoj na pe ca'i' ejemplo chivech: Si ri na'ey pan ri ntel riq'uin jun c'olaj que'en nijach chuvech ri Dios, ronojel ri que'en richin ri Dios. Quiri' mismo jun mata che'. Si ri ruxe' ocunak richin ri Dios, ronojel ri ruk'a' ri xqueq'uiy-pe, xque'oc richin ri Dios.
17 Roma c'a ri', masque ri nuvinak israelitas e'achel ruk'a' jun mata olivo ri can ticon-vi-ka, pero xa ec'o chique ri xejok'-e. Y rat ri man rat israelita ta ri rat achel ruk'a' jun mata olivo ri xa ruyon elenak-pe, si xatic-ka pa ruvi' ri olivo ri can ticon-vi-ka, y si romari' vacami c'o ak'a' che chi najik'aj ruqui'l ruk'olil ruxe' ri olivo ri can ticon-vi-ka,
18 man c'a tana-avi' chi c'o ak'a' richin nakasaj quik'ij ri nuvinak ri xejok'olo'x-e. Y si nana' chi c'o ak'ij, man tamestaj chi jun che' mana-ta ri ruk'a' uc'uayon richin ri ruxe', xa ja ri ruxe' uc'uayon quichin ri ruk'a'.
19 Man c'a quire' tik'ax pan avánima: Ri ruk'a' ri olivo ri ticon, xejok'olo'x-e richin chi ja yin xiyo'ox can pa quiq'uexel. Man tanojij quiri'.
20 Can kitzij vi chi ri nuvinak israelitas, roma man xquiya' ta cánima riq'uin ri Jesucristo tok xe'eleses-e, y rat roma xaya' avánima riq'uin ri Jesucristo, ratc'o can pa quiq'uexel. Pero rat, man tana-ka-avi' chi can c'o ak'ij, xa taxi'ij-avi' chuvech ri Dios.
21 Roma ri Dios man xerupokonaj ta ri nuvinak israelitas, xa xerelesaj-e roma man xeniman ta, y ri' masque rije' eruk'a' ri olivo ticon-ka. Quiri' mismo rat man xcarupokonaj ta si man yaniman ta.
22 Tavetemaj c'a ru-modo ri Dios. Rija' utz runo'oj, pero (chuka', ka) nuya' castigo. Ri nuvinak ri xexutun-e chuvech, xerelesaj-e, jac'a rat ri ayo'on avánima riq'uin, utz runo'oj rubanon aviq'uin; pero si rat naxutuj can ri utzulaj runo'oj aviq'uin, ja jun rat xcarelesaj-e.
23 Pero ri nuvinak israelitas ri e'achel ruk'a' ri olivo ri ejok'on-e, si xtiquijal quino'oj y niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo, ri Dios xquerutic chic ka jun bey pa ruvi' ri olivo ri ejok'onak-vi-e, roma rija' can c'o uchuk'a' pa ruk'a' richin yerutic chic ka.
24 Roma rat ri rat achel ruk'a' ri olivo ri xa ruyon elenak-pe, x-an chave ri man jun bey ni'an riq'uin jun kitzij che'. Roma rat xatekupix-pe richin xatic-ka pa ruvi' ri kitzij olivo. Y si quiri' x-an chave, más man c'ayef ta chi yetic chic ka ri kitzij eruk'a' ri olivo pa ruvi' ri can ruche'el vi.
25 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yin man ninjo' ta chi man ta iveteman ri c'a juba' tuk'alajrisaj ri Dios, richin quiri' man xa tina-ka-ivi' chi can rix utz. Roma ri Dios ruk'alajrisan chi ec'o chique ri nuvinak israelitas xcovir ri cánima, y c'a quiri' na xquec'uje', c'a quecolotaj na conojel ri man israelitas ta ri can richin vi yecolotaj.
26 Tok quiri' xtibanataj, xquecolotaj conojel ri nuvinak israelitas, achel nu'ij ri tz'iban can: Ri Colonel xtipe pa tinamit Sion, Y xtuya' pa cánima ri eriy-rumam can ri Jacob chi man chic tiqui'en chi manak Dios pa quivech.
27 Y juc'an chic ri Dios nu'ij: Ja c'ac'ac' ruvujil c'aslen re' ri xtin-en quiq'uin, Tok xtinvelesaj ri quimac. Quiri' nu'ij ri Dios chupan ri tz'iban can.
28 Achel rubanon vacami, ri nuvinak quixutun can ri Dios roma man niquinimaj ta ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj, pero ri' c'o utz xuq'uen-pe chive rix ri man rix israelitas ta. Jac'a chi ri nuvinak echa'on, can echa'on-vi roma ri Dios, y can (ye'ojovex, yejo'ox) vi roma ri xsuj chique ri ojer tak kati't-kamama'.
29 Roma ri Dios tok nu'ij chi c'o nusipaj, y tok ec'o yeroyoj richin ye'oc rutinamit, man jun bey nutzolij rutzij.
30 Rubanon can, rix ri man rix israelitas ta man yixniman ta chuvech ri Dios. Jac'a ri vacami, ivilon rupokonaxic ivech, roma ja yan chic ri nuvinak ri man yeniman ta chuvech ri Dios.
31 Quiri' mismo ri nuvinak israelitas man yeniman ta chuvech ri Dios vacami, richin quiri' riq'uin ri xpokonex ivech rix, ja jun rije' niquil rupokonaxic quivech.
32 Roma ri Dios xuk'alajrisaj chi conojel vinak can man yeniman ta vi. Quiri' xu'ij richin nupokonaj quivech conojel.
33 ¡Can jun nimalaj beyomal ri ajani runo'oj y ri ajani reteman ri Dios! Nis-ta jun nitiquer nretaj ri ajani no'oj c'o riq'uin, Ri yerubanala' rija' nis-ta jun aj-roch'ulef (xtik'ax, xtino') chuvech.
34 Achel nu'ij ri tz'iban can: ¿Achique ta jun (nik'ax, nino') chuvech ri achique nunojij ri Ajaf Dios? Y, ¿achique ta jun nitiquer ni'in che ri Dios ri achique utz chi nu'on?
35 Y, ¿achique ta jun nitiquer ni'in chi can c'o rusipan che ri Dios, y romari' ri Dios c'o ruc'as riq'uin? Man jun. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
36 Roma ja rija' xbano ronojel. Ja rija' uc'uayon ronojel. Y ronojel ri xu'on, richin niquiya' ruk'ij tok ec'o. ¡Can tiyo'ox c'a ruk'ij ri Dios richin jumul! Amén.
Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Roma 11 in GT:cak:Kaqchikel

Romanos 11:3-36 in Ri C'ac'a Trato ri Xuben ri Dios Quiq'uin ri Vinek

3 Ajaf, xequivulaj ri altares ri avichin rat y xequicamisaj ri ch'aka' chic asamajela' ri xek'alajirisan chuka' ri ach'abel. Xa nuyon chic oc yin, pero yinquicanoj chuka' richin yinquicamisaj. Queri' xubij ri Elías chire ri Dios.
4 ¿Y achique xubij ri Dios chire ri Elías? Ri Dios xubij: Man ayon ta atc'o viq'uin. C'a ec'o na vuku' mil ri ec'o viq'uin, ri man quiyo'on ta ruk'ij ri vachibel rubini'an Baal. Queri' xubij ri Dios chire ri Elías.
5 Y que chuka' ri' vacami ec'o kavinak israelitas ri junan oj cha'on quiq'uin roma ri rutzil ri Dios.
6 Ri e cha'on roma ri rutzil ri Dios, man e cha'on ta roma ri jebel quibanobal. Vi ta e cha'on roma ri jebel quibanobal, man ta nibix chi e cha'on roma ri rutzil ri Dios.
7 Y re' nuk'alajirisaj c'a chikavech chi ri kavinak ri e cha'on roma ri Dios xquil ri colotajic. Jac'a ri ch'aka' chic kavinak ri man e cha'on ta roma ri Dios man xquil ta ri colotajic, xa xcovirisex cánima.
8 Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: Ri Dios xuya' chique achi'el jun nimalej varan. Can achi'el ta e moyirinek y man ye'aq'uex ta. Queri' quibanon-pe. Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can.
9 Y ri David rubin can chuka': Ri nima'k tak quiva'in xtoc ta c'a qui-trampa y chapbel quichin. Ja ta c'a ri' ri xtitzakon quichin y xtoc ta rutojbalil ri quibanobal.
10 Xtik'ekumatej ta c'a ri runak' tak quivech, richin man ta xquetzu'un. Roma ta ri tijoj-pokonal, luculic ta xtiquiben y man ta xtiq'uis-el chiquij. Queri' ri rubin can ri David.
11 Y ronojel re' man nubij ta c'a chi ri kavinak richin ta jantape' tok xquipajq'uij (xquichek'ij) caken y xetzak. Man que ta ri'. Ri Dios richin nuc'asoj c'a jun rayibel quiq'uin richin niquinimaj ta ri rutzij, xusuj c'a chuka' ri colotajic chique ri vinek man e israelitas ta.
12 Ri kavinak xquetzelaj c'a ri Dios, y romari' ri Dios xusuj ronojel ri rutzil chique ri ch'aka' chic vinek ri man e israelitas ta. Pero más c'a ri utzil ri xquepe tok ri kavinak xtiquinimaj.
13 Y c'o c'a chuka' ri ninvajo' ninbij chique ri man e israelitas ta: Yin, jun apóstol ri takon-pe chique ri man e israelitas ta. Can ninya-vi c'a ruk'ij ri nusamaj.
14 Y riq'uin re' ninvajo' c'a ninc'asoj jun rayibel quiq'uin ri nuvinak richin yecolotej ta; roma can niquitz'et c'a ri nusamaj chiquicojol ri man e israelitas ta.
15 Roma ri ch'aka' chic ri man e israelitas ta xc'an c'a quivech roma ri Dios, y jare' ri xpe tok ri Dios xeruya' can ri nuvinak israelitas roma ri man xquinimaj ta chic. Pero más c'a ri utzil ri xquepe tok ri nuvinak xtic'an chic quivech roma ri Dios. C'ari' c'a xkojc'astej, y xtuchop-el jun c'ac'a' c'aslen.
16 Ri israelitas can e cha'on-vi c'a. Roma vi can e cha'on c'a ri ruxe', can que c'a chuka' ri' ri e ruk'a' can. Xa can e achi'el c'a ri nabey sipanic ri niban chire ri Dios. Roma ri nabey caxlan-vey ri nisipex chire ri Dios, can lok'olej vi, y que c'a chuka' ri' ri que'en (k'or) ri nel-vi-pe, can lok'olej vi.
17 Ri nuvinak israelitas can e achi'el ri che' rubini'an olivo, ri ticon y can utz vi. Pero ec'o ruk'a' ri xejok'-el. Y rix ri man ix israelitas ta man ix ruk'a' ta ri che' ri', xa ix richin jun chic olivo ri man ticon ta, ri xa ruyon xel-pe. Pero xixtic pa ruvi' ri che' ri ticon y q'uiy utzil ic'ulun.
18 Pero man ruc'amon ta chi ninimirisaj-ivi' rix y nikasaj ta quik'ij ri nuvinak ri xe'elesex-el. Man ruc'amon ta chi ninimirisaj-ivi', roma ivetaman chi man ja ta ri ruk'a' ri che' ri e chapayon richin ri ruxe', xa ja ri ruxe' ri chapayon quichin ri ruk'a' ri che'. Y rix xa ix ruk'a' ri che' y man ix ruxe' ta.
19 Y riq'uin juba' rix nich'ob: Roj ruc'amon chi nikanimirisaj-ki', roma ec'o ruk'a' ri che' ri xejok'-el, richin chi ja roj ri xojtic can pa quiq'uexel.
20 Pero yin ninbij: Rije' roma ri man xquinimaj ta ri Dios, romari' tok xe'elesex-el. Y rix xaxe roma ri iniman ri Dios tok ixc'o can pa quiq'uexel. Roma c'a ri' man ruc'amon ta chi ninimirisaj-ivi'. Xa tixibij-ivi'.
21 Roma ivetaman chi ri Dios man xerupokonaj ta ri nuvinak israelitas. Xa xerelesaj-el, stape' rije' can e ruk'a' vi ri che' ri'. Vi queri' xuben quiq'uin rije', chuka' rix man xquixrupokonaj ta.
22 Can tivetamaj-vi c'a chi ri Dios janíla najovan, pero chuka' nuya' rutojbalil ri mac. Ri e tzakinek chupan ri quimac, rija' nuya' rutojbalil ri quimac. Jac'a rix ruyo'on rutzil chive, pero nic'atzin chi can nicukuba' ic'u'x riq'uin. Roma vi man nicukuba' ta ic'u'x riq'uin, rix chuka' yixelesex-el.
23 Y vi ri nuvinak niquinimaj, xquec'an. Ri Dios nitiquir yeruq'uen chic jun bey.
24 Rix can ix achi'el c'a ruk'a' jun olivo ri man xtic ta, ri xa ruyon xel-pe; pero xixelesex-pe riq'uin ri che' ri' y xixtic pa ruvi' ri olivo ri ticon, stape' man ix richin ta ri che' ri'. Y vi queri' xban chive rix, c'a ta la' chic c'a ri nuvinak israelitas chi man ta xquetic chic jun bey pa ruvi' ri che' ticon; roma rije' can e richin vi ri che' ri'.
25 Vach'alal, yin ninvajo' chi rix ivetaman ta re c'a juba' tuk'alajirisaj ri Dios, man xa tina' chi janíla ik'ij roma ri nich'ob-ka iyon. Y romari' ninbij-el chive ri c'are' xuk'alajirisaj ri Dios, chi ri nuvinak israelitas ri covirinek ri cánima y man nicajo' ta niquinimaj ri Dios, queri' xquec'oje', c'a tok xquecolotej na ri man e israelitas ta.
26 Y xquecolotej conojel ri nuvinak israelitas. Achi'el nubij ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: Chi ri Colonel xtipe pa Sión, y xtrelesaj-el ri etzelal chiquicojol ri e riy-rumam can ri Jacob.
27 Y yin xtincuy ri quimac. Jare' ri trato ri xinben quiq'uin. Queri' nubij ri Dios chupan ri tz'ibatel can.
28 Ec'o nuvinak israelitas ri niquetzelaj ri Dios, roma man quiniman ta ri utzilej ch'abel richin colotajic. Y roma c'a ri man quiniman ta, ri Dios xuya' ri ruch'abel chive rix ri man ix israelitas ta. Pero ri Dios c'a yerajo' na ri nuvinak, roma e rucha'on y roma chuka' ri rutzil ri xusuj chique ri ojer tak kati't-kamama'.
29 Roma tok ri Dios nuya', can man nrelesaj ta chic. Y tok nroyoj ri rutinamit, can man nutzolij ta ri' chirij.
30 Tok rubanon can, rix ri man ix israelitas ta man xinimaj ta ri Dios. Jac'a tok ri nuvinak israelitas xquiya' can ri Dios, rija' xusuj ri rutzil chive rix, y rix xic'ul.
31 Ri nuvinak man quiniman ta ri Dios vacami, pero xtapon ri k'ij tok ri Dios xtusuj chic jun bey ri rutzil chique, y xtiquic'ul ri rutzil, can achi'el ri xiben rix.
32 Ri Dios can nuk'alajirisaj c'a chi conojel vinek e aj-maqui'; roma nrajo' nusuj ri rutzil chique.
33 Ri Dios can janíla vi utz, can janíla vi beyomel y etamabel c'o riq'uin. Roj can man nik'ax ta chikavech ri ruch'obonic, y man nik'ax ta chuka' chikavech ri rubanobal.
34 Achi'el ri tz'ibatel chupan ri ruch'abel ri Dios: ¿C'o cami jun vinek ri k'axinek chuvech ri achique nuch'ob ri Ajaf Dios? ¿O c'o cami jun ri tiquirinek rubin chire ri Dios ri achique ri utz chi nuben?
35 ¿O c'o cami jun vinek ri niyo'on jun sipanic chire ri Dios, richin chi ri Dios can c'o chi nuya-pe ri rajel-ruq'uexel chire? Man jun. Queri' nubij ri tz'ibatel can.
36 Roma ja rija' ri xbanon ronojel. Can riq'uin vi c'a rija' petenek-vi ronojel. Y ronojel re xeruben, richin chi niquiya' ruk'ij-ruc'ojlen. Can tinimirisex c'a ruk'ij ri Dios richin jantape'. Que ta c'a ri'.

Romanos 11:3-36 in RI DIOS NCH'O PA KACH'ABÜL CHEKE

3 Ajaf, xequivulaj ri altares ri avichin rat y xequicamsaj ri ch'aka chic asamajela' ri xek'alajrisan chuka' ri atzij. Xa nuyon chic oc yin, pero yinquicanoj chuka' richin yinquicamsaj. Quiri' xbij ri Elías chin ri Dios.
4 ¿Y achique xbij ri Dios chin ri Elías? Ri Dios xbij: Man ayon tüj ratc'o viq'uin. C'a yec'o na siete mil ri yec'o viq'uin, ri man quiyo'on tüj ruk'ij ri vachbül ri dios (tiox) ri man ketzij tüj ri rubini'an Baal. Quiri' xbij ri Dios chin ri Elías.
5 Y quiri' chuka' vocomi yec'o kavinak israelitas ri junan roj cha'on quiq'uin roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
6 Ri ye cha'on roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, man ye cha'on tüj roma ri jabel quibanun. Si ta ye cha'on roma ri jabel quibanun, man ta nbix que ye cha'on roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
7 Y re' nuk'alajrisaj c'a chikavüch que ri kavinak ri ye cha'on roma ri Dios xquil ri colonic. Jac'a ri ch'aka chic kavinak ri man ye cha'on tüj roma ri Dios man xquil tüj ri colonic, xa xcovirsüs cánima.
8 Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri Dios xuya' cheque cachi'el jun nimalüj varan. Cachi'el ta ye moyirnük y man ncac'axaj tüj. Quiri' quibanun-pe. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can.
9 Y ri rey David rubin can chuka': Ri nimak' tak quiva'in ntoc ta c'a qui-trampa y tz'ambül quichin. Ja ta c'a ri' ri xtitzakon quichin y ntoc ta rutojic ri quibanun.
10 Xtichuptüj ta c'a ri runak' tak quivüch, richin man ta xquetzu'un. Roma ta ri pokonül, ye luculic ta chi jumul. Quiri' ri rubin can ri David.
11 Y ronojel re' man nbij tüj c'a que ri kavinak richin ta chi jumul tok xquitopij cakün y xetzak. Man quiri' tüj. Ri Dios richin nuc'asoj c'a jun rayibül quiq'uin richin nquitakej ta ri rutzij, xusuj c'a chuka' ri colonic cheque ri vinük man ye israelitas tüj.
12 Ri kavinak xquetzelaj c'a ri Dios, y romari' ri Dios xusuj ronojel ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija' cheque ri ch'aka chic vinük ri man ye israelitas tüj. Pero más q'uiy ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri nyepu'u tok ri kavinak nquitakej.
13 Y c'o c'a chuka' ri ninjo' ninbij cheque ri man ye israelitas tüj: Yin, jun apóstol ri takon-pe cheque ri man ye israelitas tüj. Ninya-vi c'a ruk'ij ri nusamaj.
14 Y riq'uin re' ninjo' c'a ninc'asoj jun rayibül quiq'uin ri nuvinak richin nyecolotüj ta roma nquitz'et c'a ri nusamaj chiquicojol ri man ye israelitas tüj.
15 Roma ri ch'aka chic ri man ye israelitas tüj xc'amür c'a quivüch roma ri Dios, y jare' ri xpu'u tok ri Dios xeruya' can ri nuvinak israelitas roma ri man xquitakej tüj chic. Pero más ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri nyepu'u tok ri nuvinak nc'amür chic quivüch roma ri Dios. Jari' c'a nkuc'astüj, y nutz'om-e jun c'ac'a' c'aslen.
16 Vocomi nincusaj jun ejemplo pari' ri kavinak israelitas: Xa ye cachi'el c'a ri nabey sipanic ri nban chin ri Dios. Roma ri nabey caxlan-vüy ri nspüs chin ri Dios, lok'olüj vi, y quiri' c'a chuka' ri que'en ri ntel-vi-pe, lok'olüj vi. Ri israelitas ye cha'on-vi c'a. Roma si cha'on c'a ri ruxe' jun che', quiri' c'a chuka' ri ye ruk'a' ri ye cha'on-vi.
17 Ri nuvinak israelitas ye cachi'el ri che' rubini'an olivo, ri ticon y utz vi. Pero yec'o ruk'a' ri xejok'otüj-e. Y rix ri man rix israelitas tüj man rix ruk'a' tüj ri che' ri', xa rix richin jun chic olivo ri man ticon tüj, ri xa ruyon xel-pe. Pero rix cachi'el jun che' nban injertar pari' ri nabey che' ri ticon y q'uiy utz ivilon.
18 Pero man c'uluman tüj que ninimirsaj-ivi' rix y nikasaj ta quik'ij ri nuvinak ri xe'elesüs-e. Man c'uluman tüj que ninimirsaj-ivi', roma ivetaman que man ja tüj ri ruk'a' ri che' ri ye tz'amayon richin ri ruxe', xa ja ri ruxe' ri tz'amayon quichin ri ruk'a' ri che'. Y rix xa rix ruk'a' ri che' y man rix ruxe' tüj.
19 Y rix riq'uin ba' ninuc: Roj c'uluman que nkanimirsaj-ki', roma yec'o ruk'a' ri che' ri xejok'otüj-e, richin que ja roj ri xojticox can pa quiq'uexel.
20 Pero yin ninbij: Rije' roma ri man xquitakej tüj ri Dios, romari' tok xe'elesüs-e. Y rix xaxe roma ri itaken ri Dios tok rixc'o can pa quiq'uexel. Roma c'a ri' man c'uluman tüj que ninimirsaj-ivi'. Xa tixbij-ivi'.
21 Roma ivetaman que ri Dios man xerupokonaj tüj quivüch ri nuvinak israelitas. Xa xerelesaj-e, stape' (aunque) rije' ye ruk'a' vi ri che' ri'. Si quiri' xbün quiq'uin rije', rix chuka' man nyixrupokonaj tüj.
22 Tivetamaj-vi c'a que ri Dios juis njo'on, pero chuka' nuya' rutojic ri mac. Ri ye tzaknük chupan ri quimac, rija' nuya' rutojic ri quimac. Ja rix ruyo'on ri utziluj rusipanic chive, pero nc'atzin que niya' ivánima riq'uin. Roma si man niya' tüj ivánima riq'uin, rix chuka' nyixelesüs-e.
23 Y si ri nuvinak nquitakej, nyec'amür c'a. Ri Dios ntiquer nyeruc'ün jun bey chic.
24 Rix rix cachi'el c'a ruk'a' jun olivo ri man xticox tüj, ri xa ruyon xel-pe, pero xixelesüs-pe riq'uin ri che' ri' y xixticox pari' ri olivo ri ticon, stape' (aunque) man rix richin tüj ri che' ri'. Y si quiri' xban chive rix, ja yan ta chic c'a la' ri nuvinak israelitas que man ta nyeticox jun bey chic pari' ri che' ticon, roma rije' ye richin vi ri che' ri'.
25 Hermanos, ninjo' que rix ivetaman ta ri c'ate ba' xuk'alajrisaj ri Dios, man xa tina' que juis ik'ij roma ri ninuc-ka iyon. Y romari' ninbij-e chive ri xa c'are' xuk'alajrisaj ri Dios, que ri nuvinak israelitas ri covirnük ri cánima y man ncajo' tüj nquitakej ri Dios, quiri' c'a nyec'uje', tok nyecolotüj can ri ch'aka chic ri man ye israelitas tüj.
26 Pero c'o jun k'ij ri npu'u tok nyecolotüj can conojel ri nuvinak israelitas ri nyec'ase' chupan ri k'ij ri'. Cachi'el nbij ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Que ri Colonel npu'u pa tinamit Sión, y nrelesaj-e ri itzel chiquicojol ri ye ruxquin-rumam can ri Jacob.
27 Y yin nincuy ri quimac. Jare' ri trato ri xinbün quiq'uin. Quiri' nbij ri Dios chupan ri tz'iban can.
28 Yec'o nuvinak israelitas ri nquetzelaj ri Dios, roma man quitaken tüj ri utzilüj tzij richin colonic. Y roma c'a ri man quitaken tüj, ri Dios xuya' ri utzilüj rusipanic chive rix ri man rix israelitas tüj. Pero ri Dios c'a nyerujo' c'a ri nuvinak, roma ye rucha'on y roma chuka' ri rusipanic ri xusuj cheque ri kaxquin-kamama' ojer can.
29 Roma tok ri Dios nuya', man nrelesaj tüj chic. Y tok nroyoj ri rutinamit, man nutzolij tüj chirij.
30 Tok rubanun can, rix ri man rix israelitas tüj man xitakej tüj ri Dios. Jac'a tok ri nuvinak israelitas xquiya' can ri Dios, rija' xusuj ri utzilüj rusipanic chive rix, y rix xic'ul.
31 Ri nuvinak man quitaken tüj ri Dios vocomi, pero napon ri k'ij tok ri Dios nusuj jun bey chic ri utzilüj rusipanic cheque, y nquic'ul ri utzilüj rusipanic, cachi'el ri xibün rix.
32 Ri Dios nuk'alajrisaj c'a que conojel vinük ye aj-maqui' roma nrajo' nusuj ri utzilüj rusipanic cheque.
33 Ri Dios juis vi utz, juis vi beyomül y etamabül c'o riq'uin. Roj man nk'ax ta cheke ri runa'oj, y man nk'ax ta chuka' cheke ri nbanun.
34 Cachi'el ri tz'iban chupan ri rutzij ri Dios: ¿C'o comi jun vinük ri k'axnük chin ri achique nunuc ri Ajaf Dios? ¿O c'o comi jun ri rubanun ta rubin chin ri Dios ri achique ri utz que nbün?
35 ¿O c'o comi jun vinük ri nyo'on jun sipanic chin ri Dios, richin que ri Dios nc'atzinej que nuya-pe ri rajil-ruq'uexel chin? Man jun. Quiri' nbij ri tz'iban can.
36 Roma ja rija' ri xbanun ronojel. Riq'uin vi c'a rija' petenük-vi ronojel. Y ronojel ri xerubün, richin que nuya' ruk'ij. Tinimirsüs c'a ruk'ij ri Dios chi jumul. Quiri' ta c'a.

Romanos 11:3-36 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

3 Ajaf, xequiwulij (xequiwulaj) ri altares ri awichi ret y xequicamisaj ri ch'aka chic asamajel ri xek'alajin chuka' ri atzij. Xa nuyon chic ren jinc'o can y jinquicanoj chuka' chi jinquicamisaj. Quiri' xu'ij ri Elías che ri Dios.
4 ¿Y anchique xu'ij ri Dios che ri Elías? Ri Dios xu'ij: Man ayon ta jatc'o wiq'uin. C'a jec'o wuku' mil ri jec'o wiq'uin, ri man quiyo'n ta ruk'ij ri Baal ri banon dios che. Quiri' xu'ij ri Dios che ri Elías.
5 Y quiri' chuka' cami jec'o kawinak israelitas ri junan joj-cha'on quiq'uin, roma jari' ri favor xu'on ri Dios chake.
6 Ri je-cha'on roma ri Dios, man je-cha'on ta roma can utz ri yequi'en pa quic'aslen; reje' je-cha'on, xe roma ru-favor ri Dios. Xa ta je-cha'on roma ri utz ri yequi'en pa quic'aslen, manak ta ni'ix chi je-cha'on roma ri favor ri xu'on ri Dios chique.
7 Y re' nuk'alajij chakawech chi ri kawinak ri je-cha'on roma ri Dios xquiwil yan jun utzilaj c'aslen riq'uin ri Dios. Pero ri ch'aka chic kawinak ri man je-cha'on ta roma ri Dios, man quiri' ta, reje' xa xcowir cánima.
8 Anche'l nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri Dios xuya' chique anche'l jun nimalaj waran. Romari' anche'l je moy quibanon y chuka' man yec'oxan ta. C'a quiri' quibanon cami. Quiri' nu'ij chupa ri tz'iban can.
9 Y ri David ru'in can chuka': Ri nima'k tak quiwa'in xtoc ta qui-trampa y xtoc ta anche'l ya'l ri yeka chupa. Ja' ta ri' ri xtitzako quichi y xtoc qui-castigo.
10 Xtik'okumer ta ri quiwech, chi quiri' man xquietzu'n ta; can luculic ta jumul quij xtiqui'en. Quiri' ri ru'in can ri David.
11 Y ronojel re' man nu'ij ta chi ri kawinak xquitupij cakan y xetzak jumul. Man quiri' ta. Ri Dios xe chi nuc'asoj pa cánima chi niquinimaj ta rutzij, xusuj chuka' chi yerucol ri winak man je israelitas ta.
12 Ri kawinak xquixutuj ri Dios, y romari' ri Dios xusuj ronojel ri ru-bendición chique ch'aka chic winak ri man je israelitas ta. Pero más q'uiy ri bendición ri xquiepe cuando ri kawinak israelitas xtiquinimaj.
13 Y c'o chuka' ri ninjo' nin-ij chique ri winak man je israelitas ta: Ren jin jun apóstol ri jin-takon-pe chique ri man je israelitas ta. Can ninya-wi ruk'ij ri nusamaj,
14 roma ninjo' ninc'asoj pa cánima ri nuwinak israelitas chi niquirayij ta yecolotaj; roma can niquitzu' ri nusamaj chiquicojol ri man je israelitas ta.
15 Roma ri ch'aka chic ri man je israelitas ta xc'ul quiwech roma ri Dios, y jare' ri xu'on ri Dios cuando xeruya' can ri nuwinak israelitas. Pero más ri bendición ri xquiepe cuando ri nuwinak xtiquinimaj ri Dios y raja' xtuc'ul-ka utz quiwech. C'ajari' xquiec'astaj y xtiquic'uaj jun c'ac'ac' c'aslen.
16 Ri israelitas can je-cha'on-wi. Y roma can je-cha'on ri ruc'amal (ruxe'), can je-cha'on chuka' ri ruk'a'. Can je anche'l ri na'ey tak pan ri niyo'x chech ri Dios. Roma ri na'ey tak pan ri niyo'x chech ri Dios, can je lok'olaj-wi, y quiri' chuka' ri ch'aka chic pan, roma junan xe'an riq'uin ri xeyo'x chech ri Dios.
17 Ri nuwinak israelitas can je anche'l ri che' rubinan olivo, can jabel ticon. Pero jec'o ruk'a' ri xejok'ix-e. Y rix ri man jix israelitas ta man jix ruk'a' ta ri che' ri', xa jix richi jun chic olivo ri man ticon ta, ri xa ruyon xel-pe. Pero xixyo'x parui' ri che' ri ticon y q'uiy bendición iwilon.
18 Pero man tinojij chi jix nimalaj tak winak y nikasaj quik'ij ri nuwinak ri xe'leses-e. Man utz ta niben quiri', roma iweta'n que man ja' ta ri ruk'a' ri che' ri quitz'amon ri ruc'amal (ruxe'), xa ja ri ruc'amal (ruxe') ri rutz'amon ri ruk'a' ri che'. Y rix xa jix ruk'a' ri che' y man jix ruc'amal (ruxe') ta.
19 Y xa juba' rix ninojij: Roj can utz kabanon roma jec'o ruk'a' ri che' ri xejok'ix-e, chi quiri' ja roj ri xojyo'x pa quiq'uiexel.
20 Pero ren nin-ij: Reje' roma man xquinimaj ta ri Dios, romari' xe'leses-e. Y rix xe roma iniman ri Dios jixc'o can pa quiq'uiexel. Romari' man utz ta ninojij chi jix nimalaj tak winak. Xa tixi'j-iwi'.
21 Roma iweta'n chi ri Dios man xerupokonaj ta ri nuwinak israelitas. Xa xerulesaj-e, más que reje' can je ruk'a-wi ri che' ri'. Xa quiri' xu'on quiq'uin reje', chuka' rix man xtujoyowaj ta iwech.
22 Can titemaj chi ri Dios yalan nojo'n, pero chuka' nuya' ruq'uiexel ri mac, y ri' ja ri castigo. Ri jec'o pa mac, raja' nuya' ri castigo chique. Chiwe rix ruyo'n ru-bendición, pero tiya' iwánima riq'uin. Roma xa man niya' ta iwánima riq'uin, rix chuka' xquixleses-e.
23 Y xa ri nuwinak niquinimaj, xquiejo'x chic roma ri Dios. Ri Dios can nitiquier yerojo' chic jun mej (bey).
24 Rix can jix anche'l ruk'a' jun olivo ri man xtic ta, xa ruyon xel-pe; pero xixleses-pe riq'uin ri che' ri' y xixyo'x parui' ri olivo ri can ticon-wi, más que man jix richi ta ri che' ri'. Y xa quiri' x-an chiwe rix, can más xti'an chique ri nuwinak israelitas, reje' can xquieyo'x chic jun mej (bey) parui' ri che' ri can ticon; roma reje' can je richi-wi ri che' ri'.
25 Wach'alal, ren ninjo' chi rix nina'ej ri c'aja' oc tuk'alajij ri Dios, chi quiri' man tina-ka chi jix nimalaj tak winak roma c'o ino'j (ina'oj). Ri nuwinak israelitas ri cowirinak cánima y man niquijo' ta niquinimaj ri Dios, quiri' xquiec'ue', c'a xquiecolotaj na ri man je israelitas ta.
26 C'ajari' xquiecolotaj conojel ri nuwinak israelitas. Anche'l nu'ij rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri Jun ri nicolo, pa tenemit Sión xtipe-wi, y xtulesaj ri itzel tak no'j (na'oj) chiquicojol ru-familia can ri Jacob.
27 Y ren xtinlesaj quimac, roma jari' ri trato ri xin-en quiq'uin. Quiri' nu'ij ri Dios chupa ri tz'iban can.
28 Jec'o nuwinak israelitas itzel niquitzu' ri Dios, roma man quiniman ta ri utzilaj rutzij. Y roma man quiniman ta, ri Dios xuya' rutzij chiwe rix ri man jix israelitas ta. Pero ri Dios c'a yerojo' ri nuwinak, roma jerucha'on y roma chuka' ri ru'in chique ri ojer tak kati't-kamama' chi nuya'.
29 Roma cuando ri Dios nuya' jun ex, can man xtumaj ta chic; y cuando nroyoj ri rutenemit, can man xtujal ta chic rutzij.
30 Ojer can, rix ri man jix israelitas ta man xixniman ta che ri Dios. Pero cuando ri nuwinak israelitas xquiya' can ri Dios, raja' xa chiwe yan chic rix xuya-wi ri bendición.
31 Ri nuwinak man quiniman ta ri Dios cami, pero xtapon ri k'ij cuando ri Dios xtusuj chic jun mej (bey) ri ru-bendición chique, y reje' can xquiecolotaj, can anche'l xu'on chiwe rix.
32 Ri Dios can ruk'alajin chi conojel winak c'o quimac; can quiere' rubanon roma raja' nrojo' yerucol conojel.
33 Ri Dios can yalan-wi utz, can q'uiy-wi beyomel y no'j (na'oj) c'o riq'uin. Roj can man naka'an ta entender ri runo'j (runa'oj) y man naka'an ta entender ri nunojij.
34 Roma ri tz'iban can chupa rutzij ri Dios nu'ij: ¿C'o como jun winak runa'en anchique nunojij ri Ajaf Dios? ¿O c'o como jun ri nitiquier nu'ij che ri Dios ri anchique utz chi nu'on?
35 ¿O c'o como jun winak ri nusipaj jun ex na'ey che ri Dios, y ri Dios c'ajari' xtuya-pe ruq'uiexel che? Man jun. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
36 Roma ja raja' ri xbano ronojel. Can riq'uin-wi raja' petenak ronojel. Y ronojel ri xeru'on, chi niquiya' ruk'ij. Can xtiyo'x ta ruk'ij ri Dios chi ronojel tiempo. Amén.
Romanos 11 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

ROMANOS 11:3-36 in Ri c'ac'ac' Testamento pa kach'ab'al

3 Ajaf, xaꞌquivulij ri altares ri avichin atreꞌ y xaꞌquiquimisaj ri nicꞌaj chic a-profetas. Xa nuyuon chic inreꞌ incꞌo can y nquinquicanuj jeꞌ chi nquinquiquimisaj. Quireꞌ xuꞌej ri Elías cha ri Dios.
4 ¿Y chica xuꞌej ri Dios cha ri Elías? Ri Dios xuꞌej: Man ayuon ta atcꞌo can. Cꞌa icꞌo i-siete (ivukuꞌ) mil ri icꞌo can, ri man quiyoꞌn ta rukꞌij ri ídolo Baal. Quireꞌ xuꞌej ri Dios cha ri Elías.
5 Y quireꞌ jeꞌ vacame cꞌo jun chꞌiti grupo kavanakil israelitas ri i-choꞌn ruma ri ru-favor ri Dios.
6 Ri i-choꞌn ruma ri Dios, man i-choꞌn ta ruma otz ri ncaꞌquiꞌan pa quicꞌaslien; ijejeꞌ i-choꞌn, xa ruma ri ru-favor ri Dios. Xa ta i-choꞌn ruma ri otz ri ncaꞌquiꞌan pa quicꞌaslien, man ta niꞌeꞌx chi i-choꞌn ruma ri ru-favor ri Dios.
7 Y reꞌ nucꞌut chakavach chi ri nicꞌaj kavanakil ri i-choꞌn ruma ri Dios xquil yan jun utzulaj cꞌaslien riqꞌuin ri Dios. Pero ri nicꞌaj chic kavanakil ri man i-choꞌn ta ruma ri Dios, xa xꞌan cof cha ri cánima.
8 Incheꞌl nuꞌej chupan ri ruchꞌabꞌal ri Dios ri tzꞌibꞌan can: Ri Dios xuyaꞌ chica incheꞌl jun tremenda varan, xa incheꞌl man ncaꞌtzuꞌn ta y incheꞌl man ncaꞌcꞌaxan ta. Cꞌa quireꞌ quibꞌanun vacame. Quireꞌ nuꞌej chupan ri tzꞌibꞌan can.
9 Y ri David ruꞌeꞌn can jeꞌ: Ri quinamakꞌej xtuoc ta qui-trampa y xtuoc ta incheꞌl yaꞌl ri ncaꞌka chupan. Ja ta reꞌ ri xtitzako quichin y xtuoc qui-castigo.
10 Xtikꞌakumir cꞌa ri quinakꞌavach, chi quireꞌ man xcaꞌtzuꞌn ta; can luculic ta quij xtiquiꞌan richin nojiel tiempo. Quireꞌ ri ruꞌeꞌn can ri David.
11 Inreꞌ man niꞌej ta chi ri kavanakil xquitupij cakan y xaꞌtzak richin xa jun tiempo. Man quireꞌ ta. Pero ruma man xquinimaj ta ri ruchꞌabꞌal ri Dios, mareꞌ ri Dios ncaꞌrucol ri vinak ri man israelitas ta, xa richin nucꞌasuoj pa cánima ri israelitas chi niquinimaj ta ri ruchꞌabꞌal.
12 Ri israelitas xquiyaꞌ can ri Dios, y rumareꞌ ri Dios xuyaꞌ ri ru-bendición chica nicꞌaj chic vinak ri man israelitas ta. Pero más qꞌuiy ri bendición ri xcaꞌpa antok ri kavanakil israelitas xtiquinimaj.
13 Y cꞌo jeꞌ ri nivajoꞌ niꞌej chiva ixreꞌ ri man ix israelitas ta: Inreꞌ in jun apóstol ri in-takuon-pa iviqꞌuin ixreꞌ ri man ix israelitas ta. Can niyaꞌ rukꞌij ri nusamaj,
14 ruma nivajoꞌ nicꞌasuoj pa cánima ri nuvanakil israelitas chi ncaꞌcolotaj ta nicꞌaj, antok niquitzꞌat ri nusamaj.
15 Ri Dios xaꞌruꞌon recibir ri man israelitas ta, y jareꞌ ri xuꞌon ri Dios antok xaꞌruyaꞌ can ri nuvanakil israelitas. Pero antok ri nuvanakil xtiquinimaj chic ri Dios y jajaꞌ xcaꞌruꞌon chic recibir, después xcaꞌcꞌastaj y xtiquicꞌuaj jun cꞌacꞌacꞌ cꞌaslien.
16 Ri israelitas can i-choꞌn naꞌay. Can i-incheꞌl ri naꞌay tak simíta ri niyoꞌx choch ri Dios. Xa ri naꞌay tak simíta ri niyoꞌx choch ri Dios can i-sagrada, quireꞌ jeꞌ ri nicꞌaj chic simíta. Y xa i-choꞌn ri ruxieꞌ, i-choꞌn jeꞌ ri rukꞌaꞌ.
17 Ri nuvanakil israelitas can i-incheꞌl ri chieꞌ rubꞌinan olivo, can jaꞌal ticuon. Pero icꞌo rukꞌaꞌ ri xaꞌjuokꞌ-el. Y ixreꞌ ri man ix israelitas ta man ix rukꞌaꞌ ta ri chieꞌ reꞌ, xa ix richin jun chic olivo ri man ticuon ta, ri xa ruyuon xiel-pa. Pero xixyoꞌx paroꞌ ri chieꞌ ri ticuon y qꞌuiy bendición iviluon.
18 Pero man otz ta chi ntina-ka-iviꞌ chi ix nimaꞌk y ntiꞌan chica ri nuvanakil chi man jun quikalien ruma xaꞌlasas-el. Man otz ta ntiꞌan quireꞌ, ruma ivataꞌn chi man ja ta ri rukꞌaꞌ ri chieꞌ ri tzꞌamayuon ri ruxieꞌ, xa ja ri ruxieꞌ ri tzꞌamayuon ri rukꞌaꞌ ri chieꞌ. Y ixreꞌ xa ix rukꞌaꞌ ri chieꞌ y man ix ruxieꞌ ta.
19 Y ixreꞌ ntiꞌej: Ojreꞌ otz kabꞌanun ruma icꞌo rukꞌaꞌ ri chieꞌ ri xaꞌjuokꞌ-el, richin chi ojreꞌ ri xojyoꞌx can pa quicꞌaxiel.
20 Can ketzij chi ijejeꞌ, ruma man xquinimaj ta ri Dios, rumareꞌ xaꞌlasas-el. Pero ixreꞌ xa ruma icukubꞌan icꞌuꞌx riqꞌuin ri Dios ixcꞌo can pa quicꞌaxiel. Ruma cꞌa reꞌ man tina-ka-iviꞌ chi ix otz. Xa tixiꞌij-iviꞌ.
21 Ruma ivataꞌn chi ri Dios man xaꞌruꞌon ta perdonar ri nuvanakil israelitas. Xa xaꞌralasaj-el, mesque ijejeꞌ can i-rukꞌaꞌ ri chieꞌ. Xa quireꞌ xuꞌon quiqꞌuin ijejeꞌ, ixreꞌ jeꞌ man nquixruꞌon ta perdonar.
22 Can tivatamaj chi ri Dios altíra otz runoꞌj, pero jajaꞌ can nuꞌon juzgar ri pecado. Jajaꞌ nuyaꞌ ri castigo chica ri man xquinimaj ta rutzij. Chiva ixreꞌ otz runoꞌj rubꞌanun, pero siempre tiyaꞌ ivánima riqꞌuin. Ruma xa man quireꞌ ta xtiꞌan, ixreꞌ jeꞌ xquixlasas-el.
23 Y xa ri nuvanakil niquinimaj chic, ri Dios ncaꞌruyaꞌ chic jun bꞌay paroꞌ ri chieꞌ olivo, ruma choch ri Dios man jun cuesta chi nuꞌon.
24 Ixreꞌ can ix incheꞌl rukꞌaꞌ jun chieꞌ olivo ri man xtic ta, xa ruyuon xiel-pa; pero xixlasas-pa riqꞌuin ri chieꞌ reꞌ y xixyoꞌx paroꞌ ri chieꞌ olivo ri can ticuon, mesque man ix richin ta ri chieꞌ reꞌ. Y xa quireꞌ xꞌan chiva ixreꞌ, más xtiꞌan chica ri nuvanakil israelitas, ijejeꞌ can xcaꞌyoꞌx chic jun bꞌay paroꞌ ri chieꞌ ri can ticuon; ruma ijejeꞌ can i-richin ri chieꞌ reꞌ.
25 Hermanos, inreꞌ nivajoꞌ chi ixreꞌ ntinaꞌiej ri cꞌo pan aval riqꞌuin ri Dios ojier can tiempo, chi quireꞌ man tina-ka-iviꞌ ixreꞌ chi más ix otz chiquivach ri israelitas. Ri nuvanakil israelitas ri cof cánima quibꞌanun, quireꞌ xcaꞌcꞌujieꞌ, cꞌa xcaꞌtzꞌakat-na ri man israelitas ta chi xcaꞌcolotaj.
26 Cꞌajareꞌ xcaꞌcolotaj ri nuvanakil israelitas. Incheꞌl nuꞌej ri ruchꞌabꞌal ri Dios ri tzꞌibꞌan can: Ri Jun ri nicalo, xtipa pa tanamet Sion, y xtiralasaj-el ri itziel tak noꞌj chiquicajol ri rumáma can ri Jacob.
27 Y inreꞌ xtinvalasaj-el ri qui-pecados, ruma jareꞌ ri pacto ri xinꞌan quiqꞌuin. Quireꞌ nuꞌej ri Dios chupan ri tzꞌibꞌan can.
28 Icꞌo nuvanakil israelitas itziel niquitzꞌat ri Dios ruma man quiniman ta ri evangelio. Y ruma man quiniman ta, ri Dios xuyaꞌ ri ruchꞌabꞌal chiva ixreꞌ ri man ix israelitas ta. Pero ri Dios cꞌa altíra ncaꞌrajoꞌ ri nuvanakil, ruma i-ruchoꞌn y ruma jeꞌ ri ruꞌeꞌn chica ri ojier tak kateꞌt-kamamaꞌ.
29 Ruma antok ri Dios nuyaꞌ jun kax, man xtumaj ta chic; y antok nrayuoj ri rutanamit, man xtucꞌax ta chic ri rutzij.
30 Ojier can, ixreꞌ ri man ix israelitas ta man xixniman ta cha ri Dios. Pero antok ri nuvanakil israelitas xquiyaꞌ can ri Dios, jajaꞌ xujoyovaj ivach ixreꞌ.
31 Ri nuvanakil man quiniman ta ri Dios vacame, pero xtalka ri kꞌij antok ri Dios xtujoyovaj chic quivach jun bꞌay, y xtiquiꞌan chic recibir ri incheꞌl xuꞌon chiva ixreꞌ.
32 Ri Dios ruꞌeꞌn chi quinojiel vinak cꞌo qui-pecado; richin nujoyovaj quivach quinojiel.
33 ¡Ri Dios can altíra otz, can qꞌuiy noꞌj cꞌo riqꞌuin! ¡Man jun nicovin niꞌeꞌn ri runoꞌj y man jun nicovin niꞌeꞌn karruma nuꞌon ri nuꞌon!
34 Ruma ri tzꞌibꞌan can chupan ri ruchꞌabꞌal ri Dios nuꞌej: ¿Cꞌo came jun vinak runaꞌien ri chica nuꞌon pensar ri Ajaf Dios? ¿O cꞌo came jun ri nitiquir nuꞌej cha ri Dios ri chica otz chi nuꞌon?
35 ¿O cꞌo came jun vinak ri nusipaj jun kax naꞌay cha ri Dios, y ri Dios cꞌajareꞌ xtuya-pa rucꞌaxiel cha? Quireꞌ nuꞌej ri tzꞌibꞌan can.
36 Ruma jajaꞌ ri xbꞌano nojiel. Can riqꞌuin jajaꞌ patanak nojiel. Y nojiel ri xaꞌruꞌon, can richin chi niquiyaꞌ rukꞌij. Can tiyoꞌx cꞌa rukꞌij ri Dios richin nojiel tiempo. Amén.

Romanos 11:3-36 in Ri C'ac'ac' Testamento pa Kach'abel

3 Ajaf, xequiwulaj ri altares ri awuche (awixin) riyit y xequicamisaj ri profetas ri xek'alajsan ri ach'abel. Xa nuyon chic oc riyin yinc'o ca, pero yinquicanoj chuka' riche (rixin) chi yinquicamisaj. Queri' xubij ri Elías chare ri Dios.
4 ¿Y achique xubij ri Dios chare ri Elías? Ri Dios xubij: Ma ayon ta yitc'o wuq'ui. C'a yec'o na wuku' mil ri yec'o wuq'ui, ri majun bey ye xucul ta chuwech ruwachbel ri Baal riche (rixin) chi niquiya' ruk'ij. Queri' xubij ri Dios chare ri Elías.
5 Y queri' chuka' wacami c'a yec'o na kech aj Israel ri yoj cha'on quiq'ui ruma ri rutzil ri Dios.
6 Ri xecha'ox (xecha') ruma ri rutzil ri Dios, ma xecha'ox (xecha') ta ruma c'o utzilaj samaj xquibanala'. Ruma wi ta xecha'ox (xecha') ruma c'o utzilaj samaj xquibanala', man ta nibix chi xecha'ox (xecha') ruma ri rutzil ri Dios.
7 Y re' nuc'ut c'a chkawech chi ri kech aj Israel astape' can quitijon quik'ij achique rubanic yetz'etetej ruma ri Dios chi majun quimac, pero xa ma quilon ta. Xaxu (xaxe) wi ri can ye cha'on ruma ri Dios ri xquil achique rubanic chi yetz'etetej ruma ri Dios chi majun quimac. Y ri nic'aj chic kech aj Israel ri ma niquinimaj ta ri Dios, xa xcowirisex ri cánima.
8 Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatal ca: Ri Dios xuya' chique achi'el jun nimalaj waran y can achi'el majun nich'obotej ta chiquiwech. Can achi'el ta ye moyirnek y ma ye'ac'axan ta, queri' quibanon c'a wacami. Queri' nubij ri tz'ibatal ca.
9 Y ri David rubin ca chuka': Ri nima'k tak wa'in ri niquiben tek niquibanala' ri quinimak'ij, ya ta c'a ri' ri xtoc ta jun trampa y can xtoc ta jun chapabel quiche (quixin). Ya ta c'a ri' ri xtoc ta c'a tzakbel quiche (quixin) y xtoc rutojbalil ri xa ma utz ta ri yequibanala'.
10 Xtik'ekumatej ta c'a ri runak' tak quiwech, riche (rixin) chi ma xquetzu'un ta. Xtalucuba' ta c'a quij ronojel tiempo, ruma ri tijoj pokonal. Queri' ri rubin ca ri David.
11 Riyin nbij chi ri kech aj Israel ma riche (rixin) ta xtibe k'ij xtibe sek xetzak tek xquichak'ij (xquitoch') ri caken. Ma que ta ri'. Xa ruma ma xquinimaj ta ri rutzij ri Dios, rumari' tek ri Dios xuya' ri colotajic chique ri ma ye israelitas ta, riche (rixin) chi queri' nuc'asoj jun raybel quiq'ui ri kech aj Israel riche (rixin) chi niquirayij niquinimaj chic rutzij ri Dios.
12 Ri kech aj Israel xquetzelaj c'a ri Dios, y rumari' tek ri Dios xutzuj (xusuj) ronojel ri rutzil chique ri winek ri ma ye israelitas ta. Yac'a tek ri kech aj Israel xtiquinimaj ri Dios, más chic c'a ri rutzil ri xtipe.
13 Y c'o c'a chuka' ri nwajo' nbij chiwe riyix ri ma yix israelitas ta: Yin jun apóstol ri takon pe chiwe riyix ri ma yix israelitas ta. Can nya' wi c'a ruk'ij ri nusamaj.
14 Queri' nben ruma nwajo' c'a nc'asoj jun raybel quiq'ui ri wech aj Israel riche (rixin) chi yec'o ta chique riye' ri xquecolotej; ruma can niquitz'et c'a ri nusamaj chicojol riyix ri ma yix israelitas ta.
15 Tek ri Dios ma xuc'om ta chic quiwech ri wech aj Israel ruma ma xquinimaj ta chic ri rutzij, yac'ari' tek xuc'om iwech riyix ri ma yix israelitas ta. Yac'a tek xtic'amer chic quiwech jun bey ri wech aj Israel, yac'ari' tek xkojc'astej el y xtikachop el jun c'ac'ac' c'aslen.
16 Ruma wi ri ruc'amal jun che' can ye lok'olaj wi, can queri' chuka' ri ye ruk'a'. Xa can achi'el ri nabey tak caxlan wey ri nisipex chare ri Dios can lok'olaj wi, y can queri' chuka' ri qui'en ri xelesex wi pe ri caxlan wey, can lok'olaj wi.
17 Ri wech aj Israel can ye achi'el jun che' ri olivo rubi' ri can ticon wi ka. Pero yec'o ruk'a' ri xejok' el. Y riyix ri ma yix israelitas ta, xa yix achi'el ruk'a' jun chic che' olivo chuka' rubi' ri xa ma ticon ta ka, ri xa ruyon tz'ucnek pe. Y riyix xixtic ka pa ruwi' ri che' ri can ticon wi ka, ri acuchi (achique) xejok' wi el ri ruk'a', y rumari' riyix can xixoc c'a rutz'akat ri ruchi'el ri che' ri' y q'uiy utzil ri xtic'ul.
18 Xa yac'a ri ma utz ta chi ninimirisaj iwi' riyix y nikasaj ta quik'ij ri wech aj Israel ri xe'elesex el. Ruma iwetaman chi ma ya ta ri ruk'a' ri che' ri ye chapayon riche (rixin) ri ruc'amal, xa ya ri ruc'amal ri chapayon quiche (quixin). Y riyix xa yix ruk'a' ri che' y ma yix ruc'amal ta.
19 Y riq'ui juba' riyix nich'ob: Riyoj ruc'amon chi nikanimirisaj ki', ruma yec'o ruk'a' ri che' ri xejok' el, riche (rixin) chi riyoj xojtic ca pa quiq'uexel.
20 Can kitzij wi chi xe'elesex el, ruma riye' ma xquinimaj ta ri xutzuj (xusuj) ri Dios chique. Y riyix xaxu (xaxe wi) ruma ri iniman ri Dios tek yixc'o ca pa quiq'uexel. Rumac'ari' ma utz ta chi ninimirisaj iwi'. Xa tixibij iwi'.
21 Ruma iwetaman chi ri Dios ma xerupokonaj ta ri wech aj Israel. Xa xerelesaj el, astape' riye' can ye ruk'a' wi ri che' ri'. Wi queri' xuben quiq'ui riye', c'a ta c'a riyix chi man ta xquixrelesaj el wi ma xtinimaj ta.
22 Can tiwetamaj wi chi ri Dios sibilaj utz runa'oj, pero can nipe chuka' royowal. Riya' xuya' ruc'ayewal pa quiwi' ruma ma xquinimaj ta. Yac'a riyix ruya'on rutzil chiwe, pero riyix rajawaxic chi can quixc'oje' chupan ri utzil ri'. Ruma wi ma xquixc'oje' ta chupan ri utzil ri', riyix chuka' yixelesex el.
23 Y wi ri wech aj Israel xtitzolin chic pe ri quic'u'x y xtiquinimaj chic ri Dios, xquetic chic ka jun bey pa ruwi' ri che'. Ruma ri Dios nicowin chi yerutic chic ka jun bey.
24 Riyix can yix achi'el c'a ruk'a' jun olivo ri ma xtic ta, ri xa ruyon tz'ucnek pe, pero xixelesex pe riq'ui ri che' ri' y xixtic ka pa ruwi' ri olivo ri ticon, astape' ma yix riche (rixin) ta ri che' ri'. Y wi queri' xban chiwe riyix, c'a ta c'a ri wech aj Israel chi man ta xquetic chic ka jun bey pa ruwi' ri che' ticon; ruma riye' can ye riche (rixin) wi ri che' ri'.
25 Wach'alal, riyin nwajo' chi riyix niwetamaj ri xa c'a ma jane q'uiy ta tiempo tuk'alajsaj ri Dios, riche (rixin) chi riyix man xa tich'ob ka chi q'uiy iwetaman y c'o más ina'oj que chiquiwech ri israelitas, ma que ta ri'. Y rumari' nbij el chiwe ri xa c'are' xuk'alajsaj ri Dios, chi ri wech aj Israel ri cowirnek ri cánima y ma nicajo' ta niquinimaj ri Dios, xquec'oje' na pake' queri', c'a ya tek xquetz'aket na ri ma ye israelitas ta ri c'o chi niquinimaj na ri Dios.
26 Yac'ari' tek xquecolotej ri aj Israel. Achi'el nubij ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatal ca: Chi ri Colonel xtipe pa Sion, y xtrelesaj el ronojel ri ma utz ta pa cánima ri ye riy rumam ca ri Jacob.
27 Yac'are' nic'achoj ri trato ri xinben quiq'ui. Chi riyin xtincuy ri quimac, Queri' nubij ri Dios chupan ri tz'ibatal ca.
28 Yec'o wech aj Israel ri xquetzelaj ri Dios, ruma ma xquinimaj ta ri lok'olaj ch'abel ri niya'o colotajic. Y ruma c'a ri ma xquinimaj ta, rumari' ri Dios xuya' ri ruch'abel chiwe riyix ri ma yix israelitas ta. Pero ri Dios c'a yerajo' na ri wech aj Israel, ruma ye rucha'on y ruma chuka' chi can rutzujun (rusujun) ri rutzil chique ri ojer tak kati't kamama'.
29 Ruma tek ri Dios nuya' jun sipanic, can ma nrelesaj ta chic. Y tek nusiq'uij (nroyoj) ri rutinamit, can ma xtutzolij ta chic ri' chrij.
30 Riyix ri ma yix israelitas ta, tek rubanon ca ma xinimaj ta ri Dios. Pero ruma ri wech aj Israel ma xquinimaj ta chic rutzij ri Dios, rumari' ri Dios xujoyowaj iwech riyix, y xuya' ri colotajic chiwe.
31 Ri wech aj Israel ma quiniman ta ri Dios wacami, pero xtapon ri k'ij tek ri Dios xtujoyowaj chic quiwech jun bey, y xtiquic'ul chic ri rutzil, can achi'el ri xiben riyix.
32 Ri Dios can rutz'eton wi pe y can ruk'alajsan wi chi quinojel ri winek can ye aj maqui' wi. Ri Dios queri' rubin ruma nrajo' chi nujoyowaj kawech konojel y nrajo' yojrucol.
33 Ri Dios can sibilaj q'uiy wi ri etamabel ri c'o riq'ui can achi'el jun nimalaj beyomel. Can majun nik'i'o ri runa'oj, y ma jani' ta chi nik'ax chkawech ri yerubanala' Riya'.
34 Achi'el ri tz'ibatal ca chupan ri ruch'abel ri Dios: ¿la c'o cami jun winek ri k'axnek chuwech achique ri nuch'ob ri Ajaf Dios? ¿O la c'o ta cami jun winek ri cowinek rubin chare ri Dios ri achique ri utz chi nuben?
35 ¿O la c'o cami jun winek xsipan jun cosa nabey chare ri Dios, riche (rixin) chi queri' ri Dios can c'o chi nuya' pe ri rajel ruq'uexel chare? Majun. Queri' nubij ri tz'ibatal ca.
36 Ruma ya Riya' ri xbano ronojel. Can riq'ui wi c'a Riya' petenak wi ronojel. Y ronojel xeruben, riche (rixin) chi niquiya' ruk'ij ruc'ojlen. Can tinimirisex c'a ruk'ij ri Dios riche (rixin) xtibe k'ij xtibe sek. Amén.

Romanos 11:3-36 in Re C'ac'a Testamento pa Kach'abal

3 Ajaf, re altares re avichin rat xe'quivulaj y xe'quiquimisaj re nic'aj chic asamajela' re xbex profetas chique. Y xa nayon chic-oc yen yinc'o can, pero chuka' yinquicanoj chin yinquiquimisaj. Quire' xubij re Elías cha re Dios.
4 ¿Y andex como xubij re Dios cha re Elías? Re Dios xubij: Man ayon-ta rat yatc'o viq'uin. C'a jec'o vuku' mil re man quiyi'on-ta ruk'ij re imagen rubini'an Baal. Quire' xubij re Dios cha re Elías.
5 Y quire' chuka' vocame jec'o kavinak israelitas re junan yojcha'on quiq'uin roma re utzil re pitinak riq'uin re Dios.
6 Re je'cha'on roma re utzil re pitinak riq'uin re Dios, man je'cha'on-ta roma camas otz re quibanabal. Xe-ta je'cha'on roma camas otz re quibanabal, man-ta nibex che je'cha'on roma re utzil re pitinak riq'uin re Dios.
7 Y re' nusekresaj chakavach che re kavinak israelitas re je'cha'on roma re Dios, can xquivel-va re andex rubanic chin ye'colotaj chach re quimac. Jac'a re nic'aj chic kavinak israelitas re man je'cha'on-ta roma re Dios, man xquivel-ta re andex rubanic chin ye'colotaj chach re quimac, xa xcoversas re cánma roma re Dios.
8 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Re Dios can xuban chique ancha'l che camas ye'var. Can ancha'l che man ye'tzu'un-ta, can ancha'l che man niquic'axaj-ta, y can c'a quire' quibanon chupan re tiempo vocame. Quire' nubij chupan re tz'iban can.
9 Y re rusamajel re Dios re xubini'aj David rubin can chuka': Che ja-ta re utzulaj tak viybal xtoc qui-trampa y chapabal quichin. Y can ja-ta re' re xtitzako quichin y xtoc-ta rajal re quibanabal.
10 Xtik'ukumutaj-ta re quinak'avach, chin che man-ta xque'tzu'un. Y can-ta nojel tiempo luculic quij xtiquiban chuxe' re quimac. Quire' re rubin can re David.
11 Y vocame nimbij: Re vinak israelitas man jumul-ta xe'tzak tak xquipak'ij rue' cakan. Pero re Dios xaxe chin che nuya' jun rayibal quiq'uin che niquinimaj-ta rutzij, mare' xusuj chuka' chique re vinak re man je israelitas-ta che can ye'rucol chach re quimac.
12 Re kavinak israelitas xquitzelaj re Dios, y mare' re Dios xusuj ronojel utzil chique re nic'aj chic vinak re man je israelitas-ta. Pero xque'pa más utzil tak re kavinak israelitas xtiquinimaj re Jesucristo.
13 Y yen c'o chuka' jun cosa ninjo' nimbij chique re man je israelitas-ta: Yen, yin jun apóstol, y ja re Dios re yintakayon quiq'uin re man je israelitas-ta. Y can ninya' ruk'ij re nusamaj.
14 Y riq'uin re' ninjo' ninya' jun rayibal quiq'uin re nuvinak chin che ye'colotaj-ta chach re quimac, roma can niquitz'at re samaj re nimban chiquicojol re man je israelitas-ta.
15 Re vinak re man je israelitas-ta xc'am quivach roma re Dios, reje' xc'am quivach roma re nuvinak israelitas man chic xquinimaj-ta rutzij, mare' re Dios can xe'ruya' can. Pero xque'pa más utzil tak re nuvinak xtic'am chic quivach roma re Dios. C'ajare' c'a xkojc'astaj, y xtutz'am-a jun c'aslen c'ac'a.
16 Re israelitas can je'cha'on-va. Roma vo xa re quixe' re israelitas can je'cha'on-va, can quire' chuka' re ruk'a'. Xa can je ancha'l chuka' re nabey tak xcana-vay re nilisas-pa riq'uin re qui'en banon cha harina re nisipas cha re Dios, re' can lok'olaj-va, y quire' chuka' ronojel re qui'en re c'amaje-na tiban xcana-vay cha can lok'olaj-va.
17 Re nuvinak israelitas can je ancha'l re che' rubini'an olivo, re ticon-ka y can jun utzulaj che'. Pero jec'o ruk'a' re xe'choy-a. Y yex re man yix israelitas-ta man yix ruk'a-ta re che' re', xa yix richin chic jun olivo re man ticon-ta, re xa rion xq'uiy-pa. Pero xixya-ka pa rue' re che' re je'chayon-a ruk'a' y re che' re' can ticon-va, mare' q'uiy utzil ic'ulun.
18 Pero yex man ruc'amon-ta che camas ik'ij nina' y can nikasaj quik'ij re nuvinak re xe'lisas-a. Man ruc'amon-ta che camas ik'ij nina', roma itaman che mana-ta re ruk'a' re che' re je'tz'amayon richin re ruxe', xa ja re ruxe' re tz'amayon quichin re ruk'a' re che'. Y yex xa yix ruk'a' re che' y xa man yix ruxe-ta.
19 Y q'uiba' yex ninojij: Yoj can ruc'amon-va che camas kak'ij, roma can jec'o ruk'a' re che' re xe'choy-a, chin che ja yoj re xojya' can pa quiq'uixel.
20 Pero yen nimbij: Reje' roma man xquinimaj-ta re Dios, mare' tak xe'lisas-a. Y yex xaxe roma iniman re Dios, mare' tak yixc'o can pa quiq'uixel. Mare' man ruc'amon-ta che camas ik'ij nina'. Xa tixibij-ivi'.
21 Roma yex itaman che re Dios man xe'rucuy-ta re nuvinak israelitas. Xa xe'rulisaj-a, astapa' reje' can je ruk'a-va re che' ticon. Vo xa quire' xuban quiq'uin reje', chuka' quire' xtuban iviq'uin yex, can man xquixrucuy-ta.
22 Can titamaj c'a che re Dios camas nijovan, pero chuka' reja' can nuban juzgar re mac. Re je'tzekenak chupan re quimac, reja' can ye'ruban juzgar roma re quimac. Jac'a yex can ruyi'on re utzil chiva, pero can nic'atzin che niban confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo. Roma vo xa man niban-ta confiar-ivi' riq'uin, yex chuka' yixlisas-a.
23 Pero vo xa re nuvinak israelitas niquinimaj re Jesucristo, re Dios can xtuc'am chic quivach. Roma re Dios can nitiquir nuban quire' chique.
24 Yex re man yix israelitas-ta can yix ancha'l c'a ruk'a' re jun che' rubini'an olivo re man ticon-ta, re xa rion xq'uiy-pa, pero xixlisas-pa riq'uin re jun che' re xa rion xq'uiy-pa y xixya-ka pa rue' re che' re je'chayon-a ruk'a' y re che' re' can ticon-va, astapa' yex man yix ruk'a-ta re jun utzulaj che' re', pero can xixya-ka pa rue'. C'alapa' c'a re nuvinak israelitas che man-ta chic xque'ya' chic-ka jun bey pa rue' re che' re can ticon-va, roma reje' can je ruk'a-va re che' re'.
25 Hermanos, yen ninjo' che yex nitamaj-ta re c'a ba-oc tusekresaj-va re Dios, man tina' che iyon yex camas ik'ij roma re ninojij-ka. Y mare' nimbij-a chiva re c'aja-oc xusekresaj re Dios, ja che re nuvinak israelitas can covernak re cánma y man niquijo-ta niquinimaj re Jesucristo, y can quire' xtiquiban, c'a jampa' xque'colotaj re man je israelitas-ta.
26 Y conojel re nuvinak israelitas xque'colotaj. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Che re nicola quichin re vinak, pa Sion ndel-va-pa, y xtulisaj-a re itzel tak banabal quiq'uin, re c'o chiquicojol re je rey-rumam can re Jacob.
27 Y yen xtincuy re quimac. Jare' re trato re ximban quiq'uin. Quire' nubij re Dios chupan re tz'iban can.
28 Jec'o nuvinak israelitas niquitzelaj re Dios, roma man quiniman-ta re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Mare' re Dios xuya' re ruch'abal chiva yex re man yix israelitas-ta. Pero re Dios c'a ye'rajo' re nuvinak israelitas, roma can je'rucha'on y roma chuka' re trato re xuban quiq'uin re kavinak xe'c'ue' ajuer can.
29 Roma tak re Dios nuya' jun cosa, can man jun bey xtulisaj-ta chic. Y tak nrayoj re rutenemit, can katzij che nrayoj, can man jun bey che man-ta katzij nrayoj.
30 Rubanon can, yex re man yix israelitas-ta man xinimaj-ta re Dios. Jac'a tak re nuvinak israelitas xquiya' can re Dios, reja' xusuj re utzil chiva yex, y yex can xic'ul.
31 Re nuvinak man quiniman-ta re Dios vocame, pero xtapon re k'ij tak re Dios xtusuj chic jun bey re utzil chique, y can xtiquic'ul re utzil re', can ancha'l xiban yex.
32 Re Dios can nusekresaj che conojel vinak je aj-maqui', roma nrajo' nusuj re utzil chique conojel.
33 Re Dios camas otz, camas biyom y camas na'oj c'o riq'uin. Yoj can man nak'ax-ta pa kave' re runojebal reja', y man nak'ax-ta chuka' pa kave' re rubanabal.
34 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Man jun vinak re k'axnak pa rue' re andex nunojij re Ajaf Dios, y chuka' man jun nitiquir nibin cha re Dios re andex otz che nuban.
35 Y chuka' man jun vinak re xsipan jun cosa nabey cha re Dios, chin quire' re Dios nuya-pa ruq'uixel cha Man jun. Quire' nubij re tz'iban can.
36 Roma ja re Dios re xbano ronojel. Y riq'uin reja' pitinak-va ronojel. Y ronojel re xe'ruban, can chin che niquiya' ruk'ij. Can tiya' c'a ruk'ij re Dios chin nojel tiempo. Amén.