27 Ri ángel Gabriel xtak riq'uin jun xtün rubini'an María. Ri xtün c'a ri', c'utun chic richin c'ulubic roma jun ala' rubini'an José. Y ri José ri' ruxquin-rumam can ri rey David.
28 Ri ángel xapon na vi riq'uin ri xtün, y xbij chin: ¡Tiquicot c'a ri avánima, roma jabel xaka' chuvüch ri Dios! Ri Ajaf Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, c'o aviq'uin. Y cheque conojel ri ixoki' ja rat ri más nim ri bendición xac'ul.
29 Y tok ri María xutz'et ri ángel y xrac'axaj ri xbij chin, cachi'el xsatz ruc'u'x y xunuc c'a ka pa ránima que achique roma tok quere' saludo nuya' chin.
30 Jari' tok ri ángel chanin xbij chin ri María: Man taxbij-avi'. Rat avilon ru-favor ri Dios.
31 Vocomi c'a, ninbij can chave que npu'u alanic chavij, y tok nalüx c'a ri ac'ual re', vit ala' y Jesús ri rubi' ri naya'.
32 Rija' juis c'a ruk'ij nc'uje', y rubini'an chuka' Ruc'ajol ri nimalüj Dios. Ri Jesús jun ruxquin-rumam can ri rey David, y ri Ajaf Dios ja rija' ri nutz'uyuba' can pa rutz'uyubal ri rey David ri xc'uje' ojer can,
33 richin quiri' ri Jesús nbün mandar pan ivi' rix ruxquin-rumam can ri Jacob. Y ri ru-gobierno chi jumul, man jun bey chic ntane', xbij ri ángel chin ri María.
34 Y tok ri María rac'axan chic ka ronojel re', xuc'utuj chin ri ángel: ¿Achique c'a rubeyal tok nc'uje' val? Roma yin xa man jani yinc'o ta riq'uin ri ntoc vachijil.
35 Y ri ángel xbij chin ri María: Ja ri Lok'olüj Espíritu riq'uin ri ruchuk'a' ri nimalüj Dios, jari' ri nka-pe pan avi'. Roma c'a ri', ri lok'olüj ac'ual ri nalüx aviq'uin, rubini'an na vi Ruc'ajol ri Dios.
36 Y tavetamaj c'a chuka' can, que ri Elisabet ri avoxpochel nyeralaj jun ac'ual, stape' (aunque) man alanel tüj y chuka' ri'j chic. Y jare' ri vaki' (sexto) ic'.
37 Roma ri Dios man nijun ri c'ayuf ta nbün chuvüch.
38 Jari' tok ri María xbij: Jare' yinc'o pa ruk'a' ri Ajaf Dios. Tibanatüj c'a cachi'el ri xabij chuve, xbij ri María chin ri ángel. Y ri ángel xel-e chiri' riq'uin ri María, y xbe.
39 Ja k'ij c'a ri' tok ri María chanin xbe pa jun tinamit ri c'o pari' jun juyu' richin ruch'ulef Judea.
40 Y tok xapon chiri' pa tinamit, rija' xbe pa cacho ri Zacarías y ri Elisabet. Rija' xuya' saludo c'a chin ri Elisabet.
41 Tok ri Elisabet xrac'axaj ri saludo ri xuya' ri María, xropin juis ri ac'ual ri royoben, xuna' rija'. Y tok ri Elisabet nojnük chic ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu,
42 riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o, y xbij: Chikacojol roj ixoki', ja rat ri más nim ri bendición ac'ulun, y quiri' chuka' ri bendición c'o pari' ri ac'ual ri nalüx aviq'uin.
43 Man nk'ax ta c'a chuve, ¿roma yin achique c'a yin, richin nquinabetz'eta' can rat ri rute' ri Vajaf Dios?
44 Y xe xinvac'axaj ri ach'abül tok xinaya' saludo, ri ac'ual ri voyoben, xropin roma quicot, xinna' yin.
45 Jabel quicot chave rat c'a que xatakej ri xbij ri Ajaf Dios chave, roma ri ac'ual ri xbij chave que nalüx aviq'uin, nalüx na vi.
46 Y jari' tok ri María xbij: Yin riq'uin ronojel vánima ninya' ruk'ij ri Ajaf Dios.
47 Ri vánima nquicot roma ri Dios ri Nucolonel.
48 Roma ri Dios xinrucha', yin ri xa yin achique na oc chi samajel. Y chi jumul ri nbe-apu, ri vinük nquibij que jabel quicot chuve.
49 Roma q'uiy nimak' tak utz ri rubanun-pe chuve rija', ri ntiquer-vi nbün ronojel. Y ri rubi' rija' lok'olüj vi.
50 Y chuka' nujoyovaj c'a quivüch conojel ri vinük, ri chi familia can chi familia can nyec'o-e chuvüch ri ruch'ulef y nquiya' ruk'ij rija'.
51 Y riq'uin c'a ri ruchuk'a', q'uiy c'a rubanalun. Rija' rukasan quik'ij ri nyenucun pa tak cánima que juis quik'ij.
52 Ye rukasan nimak' tak autoridades, y ye runimirsan ri xa juba' oc quik'ij.
53 Ri nyevayjan, ruyo'on c'a ronojel ri nc'atzin cheque, jac'a ri beyoma' xe tal quiri' xetak-e. Man jun xuya-e cheque.
54 Rija' roj ruto'on c'a roj israelitas ri roj rucha'on-vi richin que nkabün ri rusamaj. Man roj rumestan tüj vi can y rujoyovan kavüch.
55 Rujoyovan-vi kavüch, cachi'el ri rusujun can cheque ri kaxquin-kamama' ojer, ri rusujun can chin ri Abraham y cheke roj ri ruxquin-rumam can rija'. Ri Dios man jun bey c'a numestaj ri rusujun can. Quiri' c'a ri xbij ri María.
56 Y ri María xc'uje' la'ük can jun oxi' ic' riq'uin ri Elisabet, y c'ateri' xtzolij chiracho.
57 Tok xapon ri k'ij richin nalüx ri vit ac'ual chuk'a' ri Elisabet, xralaj jun ac'ual vit ala'.
58 Y ri vinük c'a ri ye ru-vecinos ri Elisabet y ri ye roxpochel xcac'axaj c'a que jun utzilüj nimalüj rusipanic ri Ajaf Dios, roma xralaj jun ac'ual. Y ri vinük c'a ri' xe'apon riq'uin, chutz'etic, y juis c'a chuka' xequicot riq'uin.
59 Y rije' xe'apon chic c'a riq'uin ri Elisabet, tok xapon ri ocho ruk'ij ri ac'ual, tok ja chuka' ri' nban ri circuncisión chin ri ac'ual, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios cachi'el nbij chupan ri ru-ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y ja chuka' k'ij ri' tok nquicanoj can rubi' ri ac'ual. Y ri yec'o quiq'uin ri rute-rutata' ri ac'ual xcajo' c'a xquiya' ri rubi' ri rutata' chin ri ac'ual, y quiri' ri ac'ual rubini'an ta Zacarías.
60 Jac'a ri rute' ri ac'ual chanin xbij: Ri ac'ual man nuc'uaj tüj ri rubi' ri rutata', roma ri ac'ual re' nubini'aj Juan.
61 Y ri yec'o quiq'uin ri Elisabet xquibij chin: ¿Achique roma tok najo' que ri ac'ual nubini'aj Juan? Roma man jun cheque ri ye avoxpochel rubini'an ta quiri'.
62 Jari' tok pa mem xech'o-apu chin ri Zacarías, ri rutata' ri ac'ual, richin nquic'utuj chin achique bi'aj nrajo' nuya' chin ri ac'ual.
63 Ri rutata' ri ac'ual xuc'utuj jun tz'alün ri nyequicusaj richin nyetz'iban. Chuvüch c'a ri tz'alün ri' xutz'ibaj: Ri ac'ual nubini'aj Juan. Y conojel c'a ri quimolon-apu-qui' quiq'uin ri rute-rutata' ri ac'ual, xsatz quic'u'x, roma ja ri bi'aj ri xbij ri te'ej, ja chuka' ri' xutz'ibaj ri Zacarías chuvüch ri tz'alün.
64 Jari' tok ri Zacarías xch'o jun bey chic. Y rija' xe xch'o, jari' xuya' ruk'ij ri Dios.
65 Y ri ye qui-vecinos xsatz c'a quic'u'x cheque, roma ri xbanatüj chiri'. Y ri xbanatüj, ntzijos c'a ri lugar ri', chiri' pa tak k'ayis ri ye richin ri ruch'ulef Judea.
66 Y conojel c'a vinük ri nye'ac'axan ri xbanatüj quiq'uin ri Zacarías y ri Elisabet, nquiyüc c'a ka pa tak cánima ri ntzijos cheque, y nquibij: ¿Achique c'a rusamaj ruc'amon-pe ri ac'ual re'? nquibij. Roma nk'alajin que c'o-vi ri Ajaf Dios riq'uin.
67 Roma c'a ri' ri Zacarías, ri rutata' ri ac'ual, tok nojnük ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, rija' xuk'alajrisaj c'a y xbij:
68 Juis ninimirsüs ta rubi' ri Ajaf Dios kichin roj ri aj-Israel, roma nkuruc'uxla'aj-pe roj ri rutinamit, y nkurucol.
69 Ri Dios nuya' jun kanimalüj Colonel. Y ri Kacolonel re', ruxquin-rumam can ri David ri jun ka-rey y rusamajel ri Dios ri xc'uje' ojer can.
70 Ri Dios xbin cheque ri lok'olüj tak achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij rija' ojer can, que xquibij que nuya' jun Kacolonel. Rusujun-vi-pe jun Kacolonel ojer ri'.
71 Rubin-vi-pe que nkurucol chiquivüch ri nye'etzelan kichin, y nkurucol pa quik'a' ri man nyejo'on tüj kichin,
72 y richin nujoyovaj chuka' quivüch ri kaxquin-kamama' xec'uje' ojer can, nbün-vi ri xbij, tok xbün ri lok'olüj trato.
73 Xbün-vi jurar chin ri kaxquin-kamama' can Abraham
74 que nkurucol na vi pa quik'a' ri nye'etzelan kichin, richin quiri' man jun xbiri' pa tak kánima nkasamajij rija',
75 y riq'uin jun chojmilüj y ch'ajch'ojilüj c'aslen chuvüch rija', nkasamajij-e jampe' tiempo nkuc'ase-e chuvüch ri ruch'ulef.
76 Y rat vit nuc'ajol, xbij ri Zacarías, rat k'alajrisüy ri rutzij ri nimalüj Dios nbix chave, roma ja rat ri ncabin cheque ri vinük que tiquichojmirsala' ri rubey ri quic'aslen, roma nakaj chic c'o-vi ri rupetenük ri Ajaf Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios,