Text copied!
Bibles in Kaqchikel

Hechos 2:4-22 in Kaqchikel

Help us?

Ri rusamaj ri Dios ri xqui'en can ri apóstoles 2:4-22 in GT:cak:Kaqchikel

4 Ri Lok'olaj Espíritu xunojsaj ri cánima conojel y xech'o-pe pa jalajoj tak ruvech ch'abel, achel xuya' ri Lok'olaj Espíritu chique chiquijununal.
5 Chupan tak ri k'ij ri' chiri' pa tinamit Jerusalem, ec'o achi'a' israelitas eyo'ol ruk'ij ri Dios epetenak pa ronojel ruvi' ri roch'ulef.
6 Y roma ri xk'ajan, man juba' ta oc vinak xquimol-apu-qui' chiri', y man niquil ta achique niquinojij roma can pa quich'abel chiquijununal ri ye'ac'axan yech'o-vi ri tzekle'ey richin ri Jesús.
7 Rije' satznak cánima y man niquil ta achique niquinojij chirij ri najin chiquivech, y niquibila': ¿Man erichin ta ri departamento Galilea re yech'o re' c'a?
8 ¿Achel chi ja ri ch'abel ri roj q'uiyinak-vi-pe chikajununal nikac'axaj chi yech'o-vi?
9 Roma chikacojol roj ec'o aj vave' pa departamento Judea, ec'o epetenak pa jalajoj tak roch'ulef, achel ri Partia, ri Media, ri Elam, ri Mesopotamia, ri Capadocia, ri Ponto, ri Asia,
10 ri Frigia, ri Panfilia, ri Egipto, y ri lugares más quila' che ri tinamit Cirene richin ri roch'ulef Africa. C'o epetenak pa tinamit Roma, y chique rije' ec'o ri can kitzij chi israelitas pa calaxic, y ec'o man israelitas ta ri niquiya' ruk'ij ri kitzij Dios junan quiq'uin ri israelitas.
11 C'o epetenak pa roch'ulef Creta, y pa roch'ulef Arabia. Can pa tak kach'abel chikajununal nikac'axaj-vi ri nimalaj rusamaj ri Dios ri niquitzijoj, xecha'.
12 Conojel rije' satznak cánima man niquil ta achique niquinojij, y niquibila' chiquivech: ¿Achique cami ruchojmil ronojel re'? yecha'.
13 Pero ec'o chique ri xquimol-apu-qui' ri xa yetze'en-apu chiquij ri quiniman ri Ajaf Jesús, y niqui'ij: La' xa xek'aber, yecha'.
14 Jac'ari' ri Pedro ri c'o-apu junan quiq'uin ri once chic apóstoles xpa'e' chiquivech ri quimolon-qui' chiri', y quire' xu'ij: Nuvinak israelitas ri rix tata'aj ri rixc'o vave' pa Jerusalem ri k'ij re', tivac'axaj y tivetemaj ri xtin-ij chive:
15 Ri kamolon-ki' vave' vacami, man roj k'abarela' ta, achel ri ninojij rix. Roma xa c'a ja las nueve nisakar.
16 Ri xitz'et rix kiq'uin vacami, ja ri ru'in can ri profeta Joel ojer ri quire' nu'ij:
17 Chupan ri ruq'uisbel tak k'ij, yin, nicha' ri Dios, Xtintak-pe ri Lok'olaj Espíritu pa quivi' conojel, Y ri ivalc'ua'l chi xtani' chi alabo xtiquiya' rubixic ri xtin-ij-pe pa cánima. Ri c'ajola' pa jun achel achic' xtiquitz'et ri man jani tibanataj, Y ri achi'a' c'o chic quijuna', xticachic'aj ri xquebanataj ri más chiquivech apu.
18 Ja jun pa quivi' ri nusamajela', chi achi'a' chi ixoki' Xtintak-pe ri Lok'olaj Espíritu, y rije' xtiquiya' rubixic ri xtin-ij-pe yin pa cánima.
19 Xtin-en chi xquebanataj ri man jun bey etz'eton chuvech ri rocaj; Y nimalaj tak retal ruchuk'a' ri Dios choch'ulef. Xtitz'etetaj quic', k'ak', y sib ri jani na nibukuk.
20 Ri k'ij xtik'uk'umer ruvech Y ri ic' xtoc achel quic'. Quiri' xtibanataj na'ey chi nuka ri k'ij tok ri Ajaf xtu'on ri ru'in can, Ri nimalaj k'ij ri can c'o ruk'ij.
21 Y xa achique na ri xtic'utun che ri Ajaf chi tucolo', can xticolotaj-vi. Quiri' nu'ij ri Dios chupan ri rutz'iban can ri profeta Joel, xcha' ri Pedro.
22 Jac'ari' quire' chic xu'ij: Nuvinak israelitas ri rix tata'aj, tivac'axaj ri ch'abel ri xtin-ij chive: Ri Jesús aj-Nazaret, can xk'alajin chi'icojol chi riq'uin ri Dios petenak-vi, roma ri Dios xu'on chi xerubanala' nima'k tak samaj ri xa achique na xina' rix che, nimalaj tak retal ri ruchuk'a' ri man jun bey tz'eton chi'icojol. Y ri' jabel iveteman rix.
Ri rusamaj ri Dios ri xqui'en can ri apóstoles 2 in GT:cak:Kaqchikel

Hechos 2:4-22 in Ri C'ac'a Trato ri Xuben ri Dios Quiq'uin ri Vinek

4 Y xquichop yech'on pa ch'aka' chic ch'abel ri xa man e quetamalon ta. Pero queri' xbanatej roma ri Lok'olej Espíritu xunojisaj ri cánima, y jari' ri xbanon chique richin chi xech'on pa ch'aka' chic ch'abel.
5 Y ri chiri' pa tinamit Jerusalem ri k'ij ri', e janíla c'a israelitas ri niquiya' ruk'ij ri Dios ri quimolon-qui'. E janíla c'a chique ri ec'o pa ch'aka' chic ruvach'ulef, ri e okavinek.
6 Pero roma ri xk'ajan, ri vinek xebec'ulun-pe y xquimol-apo-qui'. Y stape' re vinek re' xa man junan ta quich'abel, roma man junan ta ri e petenek-vi, pero tok ri e tzekelbey richin ri Jesús xebech'on-pe, xk'ax chiquivech, roma can pa jalajoj c'a ruvech ch'abel xech'on-vi. Ri vinek xsach quic'u'x tok xcac'axaj re'.
7 Can xsach-vi quic'u'x roma ri xcac'axaj y niquibila' c'a chiquivech: ¿Man aj-Galilea ta cami re yech'on?
8 ¿Y achique c'a roma tok roj nikac'axaj ri niquibij? Tok roj xa man junan ta kach'abel chikajujunal, yecha'.
9 Roma ec'o chike roj ri e aj-vave' pa Judea, ec'o e petenek ri pa Partia, ri pa Media, ri pan Elam, ri pa Mesopotamia, ri pa Capadocia, ri pa Ponto, ri pan Asia,
10 ri pa Frigia, ri pa Panfilia, ri pan Egipto, y ec'o chuka' e petenek más c'a quela' chire ri Cirene ri pa nimalej ruvach'ulef rubini'an África. Ec'o e petenek pa Roma. Y chiquicojol rije' ec'o ri can e israelitas pa calaxic y ec'o xaxe roma ri niquinimaj ri nubij ri ley ri richin ri Moisés.
11 Y ec'o c'a chuka' vinek ri e petenek ri pa Creta y ri pan Arabia. Y conojel c'a re vinek re' xcac'axaj ri nimalej rusamaj ri Dios, y can pa tak quich'abel ka rije' xcac'axaj-vi, xecha'.
12 Y conojel man jun bey c'a quitz'eton chi nibanatej ta quere'. Romari' man niquil ta c'a achique niquich'ob, y niquibila' c'a chiquivech: ¿Achique nic'ulun chi tzij re'? yecha' ri ch'aka'.
13 Pero ec'o c'a vinek ri xa yetze'en-apo chiquij ri e nojinek riq'uin ri Lok'olej Espíritu, y niquibila' c'a: La' xa e k'abarela', yecha'.
14 Y ri Pedro y ri e julajuj chic apóstoles xebepa'e-pe chiquivech ri vinek. Y ri Pedro xch'on c'a, y xubij: Nuvinak ri can ix aj vave' pa Judea, y rix chuka' ri ixc'o re pa Jerusalem re k'ij re', tivac'axaj c'a ri xtinbij chive, y tivetamaj
15 chi chike konojel re kamolon-ki' vave' man jun ri k'abarel ta. Man achi'el ta c'a ri nich'ob rix. Xa c'ari' las nueve. Xa c'a janíla nimak'a' chi c'o ta jun ri k'abarel ta chic.
16 Re xbanatej re vacami, can tz'ibatel c'a can chupan ri ruch'abel ri Dios, y jac'a ri achin ri xk'alajirisan ri ruch'abel ri Dios ojer can, ri xubini'aj Joel, ri tz'ibayon can.
17 Y chupan ri rutz'iban can rija', ri Dios nubij: Chupan ri ruq'uisibel tak k'ij, xtinya-pe ri Lok'olej Espíritu pa quivi' ri vinek, y chi xtani' chi alabon xtiquik'alajirisaj ri ninbij chique. Y ri c'a e c'ajola', pa jun achi'el achic' xtiquitz'et ri nink'alajirisaj chique. Y ri achi'a' e rijita'k chic, pa cachic' c'a ri c'o xquenk'alajirisaj chique.
18 Can xtintek chuka' ri Lok'olej Espíritu pa quivi' ri nusamajela', chi achi'a' chi ixoki', y rije' xtiquik'alajirisaj ri xtinbij chique.
19 Y chupan ri caj xtinben chi xquebanataj ri man jun bey e tz'eton ta, y que chuka' ri', ri chuvech ri ruvach'ulef. Xtinben c'a chi xtitz'et quic', k'ak', y sib ri can achi'el chic nima'k tak sutz'.
20 Y ri k'ij man xtisakirisan ta chic. Ri ic' xtoc achi'el quic'. Que c'a re' ri xtibanatej nabey tok man jani noka' ri k'ij richin ri Ajaf, chupan ri nimalej k'ij tok xtik'at tzij pa quivi' ri vinek.
21 Y conojel c'a ri xquec'utun chi ja ri Ajaf ri nito'on quichin, can xquecolotej-vi, nicha'.
22 Y ja chuka' ri' tok ri Pedro xubij: Nuvinak israelitas, tivac'axaj c'a jebel re xtinbij chive: Ri Jesús ri aj-Nazaret, can jac'a ri Dios ri banayon-pe chire chi q'uiy ri xerubanala' chi'icojol. Xerubanala' milagros ri man jun bey e tz'eton ta. Can c'o-vi ri xerubanala' rija' richin xk'alajin chivech chi can ja vi ri Dios ri takayon-pe richin. Rix can ivetaman chuka'.

Hechos 2:4-22 in RI DIOS NCH'O PA KACH'ABÜL CHEKE

4 Y xquitz'om nyech'o pa ch'aka chic ch'abül ri xa man ye quetamalon tüj. Pero quiri' xbanatüj roma ri Lok'olüj Espíritu xunojsaj ri cánima, y jari' ri xbanun cheque richin que xech'o pa ch'aka chic ch'abül.
5 Y chiri' pa tinamit Jerusalén ri k'ij ri', ye juis c'a israelitas ri nquitakej ri Dios ri quimolon-qui' richin nquiya' ruk'ij ri Dios. Ye juis c'a cheque ri yec'o pa ch'aka chic ruch'ulef, ri ye petenük.
6 Pero roma ri xk'ajan, ri vinük xebec'ulun-pe y xquimol-apu-qui'. Y stape' (aunque) ri vinük re' xa man junan tüj quich'abül, roma man junan tüj ape' ye petenük-vi, pero tok ri ye tzeklebey richin ri Jesús xebech'o-pe, xk'ax cheque, roma pa jalajoj c'a ruvüch ch'abül xech'o-vi. Ri vinük xsatz quic'u'x tok xcac'axaj re'.
7 Xsatz-vi quic'u'x roma ri xcac'axaj y nquibila' c'a chiquivüch: ¿Man aj-Galilea tüj ri nyech'o?
8 ¿Entonces achique c'a roma tok roj nk'ax cheke ri nquibij? Tok roj xa man junan tüj kach'abül chikajujunal, nquibij.
9 Roma yec'o cheke roj ri ye aj-chere' pa ruch'ulef Judea, yec'o ri ye petenük pa ruch'ulef Partia, pa ruch'ulef Media, pa ruch'ulef Elam, pa ruch'ulef Mesopotamia, pa ruch'ulef Capadocia, pa ruch'ulef Ponto, pa ruch'ulef Asia,
10 pa ruch'ulef Frigia, pa ruch'ulef Panfilia, pa ruch'ulef Egipto, y yec'o chuka' ye petenük más c'a cala' chin ri tinamit Cirene pa nimalüj ruch'ulef rubini'an África. Yec'o ye petenük pa tinamit Roma. Y chiquicojol rije' yec'o ri ye israelitas pa calaxic y yec'o ri xe'oc israelitas xaxe roma ri nquitakej ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
11 Y yec'o c'a chuka' vinük ri ye petenük pa ruch'ulef Creta y pa ruch'ulef Arabia. Y conojel c'a ri vinük re' xquibij ri nimalüj rusamaj ri Dios, y pa tak kach'abül ka roj xkac'axaj-vi, xquibij.
12 Y conojel man jun bey c'a quitz'eton que nbanatüj ta quere'. Romari' man nquil tüj c'a achique nquinuc, y nquibila' c'a chiquivüch: ¿Achique chi tzij re'? nquibij ri ch'aka.
13 Pero yec'o c'a vinük ri xa nyetze'en-apu chiquij ri ye nojnük riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, y nquibila' c'a: La' xa ye k'abarela', nquibij.
14 Y ri Pedro y ri ye once chic apóstoles xebepa'e-pe chiquivüch ri vinük. Y ri Pedro xch'o c'a, y xbij: Nuvinak ri rix aj chere' pa Judea, y rix chuka' ri rixc'o pa Jerusalén ri k'ij re', tivac'axaj c'a ri ninbij chive, y tivetamaj
15 que cheke konojel ri kamolon-ki' chere' man jun ri k'abarel tüj. Man cachi'el tüj c'a ri ninuc rix. Xaxe vocomi las nueve chin ri xsaker. Xa c'a juis nim ta ri ak'a' que c'o ta jun ri k'abarel ta.
16 Ri xbanatüj vocomi, tz'iban c'a chupan ri rutzij ri Dios, y ja ri achi ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, ri rubini'an Joel, ri tz'ibayon can.
17 Y chupan ri rutz'iban can rija', ri Dios nbij: Chupan ri ruq'uisbül tak k'ij, ninya-pe ri Lok'olüj Espíritu pa quivi' ri vinük, y chi xtani' chi alabo' nquik'alajrisaj ri ninbij cheque. Y ri c'a ye c'ajola', pa jun cachi'el achic' nquitz'et ri nink'alajrisaj cheque. Y ri achi'a' ye rajatük chic, pa cachic' c'a ri c'o nyenk'alajrisaj cheque.
18 Nintük chuka' ri Lok'olüj Espíritu pa quivi' ri nusamajela', chi achi'a' chi ixoki', y rije' nquik'alajrisaj ri ninbij cheque.
19 Y chupan ri caj ninbün que nyebanatüj ri man jun bey ye tz'eton tüj, y quiri' chuka', chuvüch ri ruch'ulef. Ninbün c'a que nyetz'etetüj quic', k'ak', y sib ri cachi'el chic nimak' tak sutz'.
20 Y ri k'ij man nsakrisan tüj chic. Ri ic' ntoc cachi'el quic'. Quere' c'a ri nbanatüj nabey tok man jani nka-pe ri k'ij richin ri Ajaf, chupan ri nimalüj k'ij tok nbün mandar pa quivi' ri vinük.
21 Y conojel c'a ri nyec'utun que ja ri Ajaf ri nto'on quichin, nyecolotüj-vi. Jari' ri rutz'iban can.
22 Y jari' chuka' tok ri Pedro xbij: Nuvinak israelitas, tivac'axaj c'a jabel ri ninbij chive: Ri Jesús ri aj-Nazaret, ja ri Dios ri banayun-pe chin que q'uiy ri xerubanala' chi'icojol. Xerubanala' milagros ri man jun bey ye tz'eton tüj. C'o-vi ri xerubanala' rija' richin xk'alajin chivüch que ja vi ri Dios ri takayon-pe richin. Rix ivetaman chuka'.

Hechos 2:4-22 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

4 Y xech'o'n-ka pa ch'aka chic ch'abel. Quiri' xbanataj roma ri Espíritu Santo xunojisaj ri cánima, y jari' ri xbano chique chi xech'o'n-ka pa ch'aka chic ch'abel.
5 Y ri chiri' pa tenemit Jerusalem ri k'ij ri', je q'uiy israelitas ri niquiya' ruk'ij ri Dios ri quimolon-qui'. Je q'uiy chique ri jec'o chiri', pa ch'aka chic rech-ulef ri je-petenak-wi.
6 Pero roma ri xk'ajan, ri winak xquimol-apo-qui'. Ri winak re' man junan ta quich'abel, roma man junan ta tenemit je-petenak-wi. Pero cuando ri quitzekleben ri Jesús xebech'o'n-pe, can xqui'en-wi entender, roma can pa jalajoj rech tak ch'abel xech'o'n-wi-pe. Ri winak xsatz quino'j (xsach quic'u'x) cuando xquic'oxaj re'.
7 Can xsatz-wi quino'j (xsach-wi quic'u'x) roma ri xquic'oxaj, y niqui'ij chiquiwech: ¿Man je aj-Galilea ta c'a conojel ri winak ri yech'o'n re' c'a?
8 ¿Anchique roma roj can nakac'oxaj ri niqui'ij y xa man junan ta kach'abel chikajunal? yecha'.
9 Roma jec'o chake roj ri je aj-wowe'l pa Judea, jec'o je-petenak pa Partia, pa Media, pa Elam, pa Mesopotamia, pa Capadocia, pa Ponto, pa Asia,
10 y jec'o chuka' chake ri je-petenak pa Frigia, pa Panfilia, pa Egipto, y jec'o chuka' ri je-petenak más c'a quiela' che ri tenemit Cirene, pa nimalaj rech-ulef rubinan África. Jec'o ri je-petenak pa tenemit Roma. Y chikacojol roj jec'o ri je calc'ual ri israelitas, y chuka' jec'o ri je-oconak israelitas xe roma niquinimaj ri nu'ij ri ru-ley ri Moisés.
11 Y jec'o chuka' ri je-petenak pa Creta y pa Arabia. Y konojel xkac'oxaj ri nimalaj rusamaj ri Dios, y can pa tak kach'abel roj xkac'oxaj-wi, xecha'.
12 Y conojel man jun mej (bey) quitz'eton chi nibanataj quiere'. Romari' man niquiwil ta anchique niquinojij y niqui'ij chiquiwech: ¿Anchique nrojo' nu'ij ronojel re'? yecha' ri ch'aka.
13 Pero jec'o winak ri xa yetze'n-apo chiquij ri je-nojinak riq'uin ri Espíritu Santo y niqui'ij: La' xa je k'abarela', yecha'.
14 Y Pedro y ri julajuj chic apóstoles xebepa'e-pe chiquiwech ri winak. Y ri Pedro xch'o'n, y xu'ij: Achi'a' ri can jix aj-wowe'l pa Judea, y rix chuka' ri jixc'o pa Jerusalem ri k'ij re', tic'oxaj c'a ri xtin-ij chiwe, y titemaj:
15 Konojel ri kamolon-ki' we', man jun k'abarel c'o. Man anche'l ta ri ninojij rix. Xa c'aja' las nueve, xa c'aja' nisakar-ka, chi quiri' c'o yan ta jun k'abarel.
16 Ri xbanataj cami, can tz'iban can chupa ri rutzij ri Dios, y ja ri Joel, ri jun ri xuk'alajij ri rutzij ri Dios ojer can, ri xtz'iban can.
17 Y chupa ri rutz'iban can raja', ri Dios nu'ij: Chupa ri ruq'uisbel tak k'ij, xtinya-pe ri Espíritu Santo pa quiwi' ri winak, y xtani' chi alabo xtiquik'alajij ri nin-ij chique. Y ri c'a je c'ajola', pa jun anche'l achic' xtiquitzu' ri nink'alajij chique. Y ri achi'a' ri je ri'j chic, pa achic' ri xtink'alajij chique.
18 Can xtinya' chuka' ri Espíritu Santo pa quiwi' ri nusamajel, achi'a' chi ixoki', y reje' xtiquik'alajij ri xtin-ij chique.
19 Y chupa ri rocaj xquienben nimalaj tak ex ri man jun mej (bey) je-tz'eton, y quiri' chuka' xquienben chech-ulef. Ren can xtin-en chi xquietz'et quic', k'ak', y sib ri can anche'l nima'k tak ajawa' (mukul).
20 Y ri k'ij man xtuya' ta chic rusakil. Ri ic' can anche'l quic' xtu'on. Jare' ri xquiebanataj na'ey cuando man jani toka ri k'ij chi ri Ajaf, chupa ri nimalaj k'ij cuando xquie'an juzgar conojel ri winak.
21 Y conojel ri xtiquic'utuj che ri Ajaf chi quierucolo', can xquiecolotaj-wi, nicha'.
22 Y ri Pedro chuka' xu'ij: Tic'oxaj c'a nuwinak israelitas, tic'oxaj c'a utz ri xtin-ij chiwe: Ri Jesús ri aj-Nazaret, can ja ri Dios ri banayon-pe che chi q'uiy ri xeru'on chi'icojol. Xeru'on milagros ri man jun mej (bey) je-tz'eton. Can c'o-wi anchique ri xeru'on raja' ri xek'alajin chiwech chi can ja-wi ri Dios ri takayon-pe richi. Rix can iweta'n chuka'.
Hechos 2 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

HECHOS 2:4-22 in Ri c'ac'ac' Testamento pa kach'ab'al

4 Ri Espíritu Santo xunojsaj ri cánima, y ja xaꞌchꞌo-ka nicꞌaj chic chꞌabꞌal, según ri xuyaꞌ ri Espíritu chica chi xaꞌchꞌoꞌ.
5 Y ri chireꞌ pa tanamet Jerusalén ri kꞌij reꞌ, icꞌo iqꞌuiy achiꞌaꞌ israelitas ri niquiyaꞌ rukꞌij ri Dios, ri i-patanak nojiel naciones ri icꞌo choch-ulief.
6 Pero ruma ri xkꞌajan, ri vinak xquimol-apa-quiꞌ. Ri vinak reꞌ can xaꞌchapataj, ruma chiquijunal nicaꞌxaj ri chꞌabꞌal ri ncaꞌchꞌoꞌ ijejeꞌ.
7 Can i-chapatajnak ruma ri xcaꞌxaj, y niquiꞌej chiquivach: Titzꞌataꞌ, ¿man i-aj-Galilea ta cꞌa quinojiel la ncaꞌchꞌoꞌ cꞌa?
8 ¿Cheꞌl chi ojreꞌ can nakaxaj ri niquiꞌej y xa man junan ta kachꞌabꞌal chikajunal?
9 Ruma icꞌo chakavach ojreꞌ ri aj-vaveꞌ Judea, icꞌo i-patanak Partia, Media, Elam, Mesopotamia, Capadocia, Ponto, Asia,
10 Frigia, Panfilia, Egipto, y icꞌo ri i-patanak más cꞌa cala choch ri tanamet Cirene, ri cꞌo chupan ri Africa. Icꞌo jeꞌ ri i-patanak pa tanamet Roma. Y chikacajol ojreꞌ icꞌo ri i-calcꞌual ri israelitas, y icꞌo jeꞌ ri i-acunak israelitas ruma niquinimaj ri nuꞌej ri ru-ley ri Moisés.
11 Y icꞌo jeꞌ ri i-patanak Creta y Arabia. Y konojiel xkaxaj pa tak kachꞌabꞌal ri namalaj rusamaj ri Dios, xaꞌchaꞌ.
12 Y quinojiel xaꞌchapataj y man niquil ta chica niquiꞌan pensar y niquiꞌej chiquivach: ¿Chica nrajoꞌ nuꞌej ri nibꞌanataj? ncaꞌchaꞌ.
13 Pero icꞌo vinak ri xa ncaꞌtzeꞌn-apa chiquij y niquiꞌej: La xa i-kꞌabꞌaralaꞌ, ncaꞌchaꞌ.
14 Y ri Pedro y ri once (julajuj) chic apóstoles xaꞌbꞌapiꞌie-pa chiquivach ri vinak. Y ri Pedro xchꞌoꞌ y xuꞌej: Achiꞌaꞌ israelitas ri ix-patanak juviera y ixreꞌ jeꞌ ri ixcꞌo vaveꞌ Jerusalén ri kꞌij vacame, tivaxaj cꞌa ri xtinꞌej chiva y tivatamaj:
15 Konojiel ri kamaluon-kiꞌ vaveꞌ, man jun kꞌabꞌariel cꞌo. Man incheꞌl ta ri ntiꞌan pensar ixreꞌ. Ruma xa cꞌa cumaj, xa cꞌa ja a las nueve.
16 Ri xbꞌanataj vacame, can tzꞌibꞌan can ruma ri profeta Joel.
17 Y chupan ri rutzꞌibꞌan can jajaꞌ, ri Dios nuꞌej: Chupan ri ruqꞌuisbꞌal tak kꞌij, xtinya-pa ri Nu-Espíritu pa quiveꞌ ri vinak, y chi xtaniꞌ chi alabꞌo xtiquitzijuoj ri niꞌej chica. Y ri cꞌa i-cꞌojolaꞌ, chupan jun incheꞌl achicꞌ xtiquitzꞌat ri nitzijuoj chica. Y ri i-mámix chic, pan achicꞌ ri xtinꞌej chica.
18 Can xtinyaꞌ jeꞌ ri Nu-Espíritu pa quiveꞌ ri nu-siervos y ri nu-siervas chupan ri kꞌij reꞌ, y ijejeꞌ xtiquitzijuoj ri xtinꞌej chica.
19 Y choch ri rocaj xtinꞌan milagros ri man jun bꞌay i-tzꞌatuon, y xcaꞌnꞌan jeꞌ señales ri choch-ulief. Can xtinꞌan chi xcaꞌtzꞌiet quicꞌ, kꞌakꞌ, y sebꞌ ri can incheꞌl mukul.
20 Y ri kꞌij man xtuyaꞌ ta chic rusakil. Ri icꞌ incheꞌl quicꞌ xtuꞌon. Jareꞌ ri xcaꞌbꞌanataj naꞌay antok majaꞌ talka ri kꞌij richin ri Ajaf, chupan ri nem kꞌij antok xcaꞌan juzgar quinojiel ri vinak.
21 Y quinojiel ri xtiquicꞌutuj cha ri Ajaf chi caꞌrucaloꞌ, can xcaꞌcolotaj-ve.
22 Y ri Pedro xuꞌej jeꞌ: Achiꞌaꞌ israelitas, tivaxaj cꞌa ri xtinꞌej chiva: Ri Jesús ri aj-Nazaret, ja ri Dios ri bꞌanayuon-pa cha chi qꞌuiy ri xaꞌruꞌon chiꞌicajol. Xaꞌruꞌon milagros ri man jun bꞌay i-tzꞌatuon. Y cꞌo jeꞌ señales xaꞌruꞌon. Ja ri Dios xbꞌano nojiel reꞌ chiꞌicajol por medio jajaꞌ. Ixreꞌ ivataꞌn jaꞌal.

Hechos 2:4-22 in Ri C'ac'ac' Testamento pa Kach'abel

4 Y xech'o anej pa nic'aj chic ch'abel ri xa ma ye quich'abel ta. Pero queri' xbanatej ruma ri Lok'olaj Espíritu xunojsaj ri cánima, y yari' ri xbano chique riche (rixin) chi xech'o pa nic'aj chic ch'abel.
5 Y ri chiri' pa tinamit Jerusalem ri k'ij ri', yec'o c'a ye q'uiy achi'a' israelitas ri ye petenak pa ronojel ruwach'ulef, achi'a' ri can niquiya' wi ruk'ij ri Dios.
6 Y tek ri winek xquic'axaj ri xk'ajan, can xquimol c'a apo qui'. Y astape' ri winek ri' xa ma junan ta quich'abel, ruma ma junan ta ri ye petenak wi, pero tek ri ye tzekelbey riche (rixin) ri Jesús xebech'o pe, ri winek xk'ax chiquiwech, ruma can pa jalajoj c'a ruwech ch'abel ri xech'o wi. Ri winek xsach quic'u'x tek xquic'axaj ri'.
7 Can xsach wi quic'u'x y xquimey c'a ri xquic'axaj y niquibila' c'a chiquiwech: ¿La ma ye aj Galilea ta cami quinojel re yech'o?
8 ¿Y achique c'a ruma tek riyoj nikac'axaj ri niquibij? Tek riyoj xa ma junan ta kach'abel chikajujunal.
9 Ruma yec'o chake riyoj ri ye aj pa Judea, yec'o ye petenak ri pa Partia, ri pa Media, ri pan Elam, ri pa Mesopotamia, ri pa Capadocia, ri pa Ponto, ri pan Asia,
10 ri pa Frigia, ri pa Panfilia, ri pan Egipto, y yec'o chuka' ye petenak más c'a quela' chare ri Cirene ri pa nimalaj ruwach'ulef Africa. Yec'o ye petenak pa Roma. Y chiquicojol riye' yec'o ri can ye israelitas pa calaxic y yec'o nic'aj ri ma ye israelitas ta, pero quibanon chi ye israelitas ruma chi niquinimaj ri nubij ri ley riche (rixin) ri Moisés.
11 Y yec'o c'a chuka' winek ri ye petenak ri pa Creta y ri pan Arabia. Y quinojel c'a re winek re' xquic'axaj ri nimalaj rusamaj ri Dios, y can pa tak kach'abel chikajujunal xkac'axaj wi, xecha'.
12 Y quinojel majun bey c'a quitz'eton ta chi nibanatej ta quere'. Rumari' ma niquil ta c'a achique niquich'ob, y niquibila' c'a chiquiwech: ¿Achique c'a ruma quere' nibanatej? xecha' nic'aj.
13 Pero yec'o c'a winek ri xa yetze'en apo chiquij y niquibila' c'a: La winek la' xa ye k'abarela', xecha'.
14 Y ri Pedro y ri ye julajuj chic apóstoles xebepa'e' c'a pe chiquiwech ri winek. Y ri Pedro xch'o c'a, y xubij: Achi'a' israelitas ri yix petenak pa nic'aj chic ruwach'ulef y riyix ri can yix aj wawe' pa Jerusalem, tiwac'axaj c'a ri xtinbij chiwe, y tiwetamaj
15 chi chake konojel re kamolon ki' wawe' majun ri k'abarel ta. Man achi'el ta c'a ri nich'ob riyix. Xa c'are' a las nueve, chi c'o ta jun ri k'abarel chic.
16 Re xbanatej re wacami, can tz'ibatal c'a ca ruma ri profeta Joel, ri achi ri xk'alajsan ri ruch'abel ri Dios ojer ca.
17 Y chupan ri rutz'iban ca riya', ri Dios nubij: Chupan ri ruq'uisbel tak k'ij, xtinya' pe ri Lok'olaj Espíritu pa quiwi' ri winek, y ri imi'al y ri ic'ajol xtiquik'alajsaj ri nbij chique. Y ri c'a ye c'ajola' na, pa jun achi'el achic' xtiquitz'et ri nk'alajsaj chique. Y ri achi'a' ye rijita'k chic, pa cachic' c'a ri c'o xquenk'alajsaj chique.
18 Y can xtintek chuka' ri Lok'olaj Espíritu pa quiwi' ri nusamajel, chi achi'a' chi ixoki', y riye' xtiquik'alajsaj ri xtinbij chique.
19 Y chuwech ri caj xtinben chi xquebanatej ri majun bey ye tz'eton ta, y queri' chuka' chuwech ri ruwach'ulef. Xtinben c'a chi xtitz'et quic', k'ak', y sib ri can achi'el chic nima'k tak sutz'.
20 Y ri k'ij ma xtitzu'un ta chic. Ri ic' xtoc achi'el quic'. Quec'ari' ri xtibanatej nabey tek ma jane noka ta ri nimalaj k'ij riche (rixin) ri Ajaf, chupan ri k'ij tek xtik'at tzij pa quiwi' ri winek.
21 Y quinojel c'a ri xquec'utun quito'ic chare ri Ajaf, can xquecolotej wi.
22 Y ya chuka' ri' tek ri Pedro xubij: Wech aj Israel, tiwac'axaj c'a jabel re xtinbij chiwe: Ri Jesús ri aj Nazaret, can ya c'a ri Dios ri banayon pe chare chi q'uiy ri xerubanala' chicojol. Xeruben c'a milagros ri majun bey ye tz'eton ta. Can c'o ri xerubanala' Riya' riche (rixin) chi retal chi can ya ri Dios Tata'ixel ri takayon pe. Riyix can iwetaman wi chi queri'.

Hechos 2:4-22 in Re C'ac'a Testamento pa Kach'abal

4 Y xquitz'am rubixic nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta. Pero quire' xbanataj roma re Espíritu Santo xunojsaj re cánma, y jare' xbano chique che xe'ch'o nic'aj chic ch'abal.
5 Y chire' pa tenemit Jerusalén re k'ij re', je q'uiy israelitas re can niquiya' ruk'ij re Dios, re je'elinak-pa ronojel naciones re jec'o chach re ruch'ulef.
6 Pero tak xquic'axaj re xk'ajan, re vinak xquimol-apo-qui'. Y astapa' re vinak re' xa man junan-ta quich'abal, roma man junan-ta naciones je'pitinak-va, pero re xe'tzake' chij re Jesús xe'bech'o-pa, xk'ax pa quive', roma can man junan-ta rach ch'abal xe'ch'o-va. Re vinak xsatz quic'o'x tak xquic'axaj re'.
7 Can xsatz-va quic'o'x roma xquic'axaj, y niquibila' chiquivach: La ye'ch'o xa aj-Galilea.
8 ¿Y anchique roma yoj nakac'axaj re niquibij? Tak yoj xa man junan-ta kach'abal, roma man junan-ta naciones kojpo-va.
9 Roma jec'o chaka yoj je aj-vova' pa Judea, jec'o chaka yoj re je'pitinak pa Partia, pa Media, pan Elam, pa Mesopotamia, pa Capadocia, pa Ponto, pan Asia,
10 pa Frigia, pa Panfilia, pan Egipto, y jec'o chuka' chaka yoj re je'pitinak más c'a quila cha re tenemit Cirene re c'o pan Africa. Jec'o chaka yoj je'pitinak pa Roma. Y chakacojol yoj jec'o re je israelitas roma quiq'uin israelitas xa'lax-va-ka y jec'o xaxe roma niquinimaj re nubij re ley chin re Moisés.
11 Y jec'o chuka' chaka yoj re je'pitinak pa Creta y pan Arabia. Y konojel xkac'axaj re namalaj samaj chin re Dios, y can pa tak kach'abal-ka yoj xkac'axaj-va, xe'cha'.
12 Y conojel man jun bey quitz'eton che quire-ta nibanataj. Mare' man niquivel-ta andex niquinojij, y niquibila' c'a chiquivach: ¿Andex ndel-va che tzij re'? ye'cha'.
13 Pero jec'o vinak xa ye'tze'en-apo chiquij re c'o re Espíritu Santo quiq'uin, y niquibila': La' xa je k'abarla', ye'cha'.
14 Y re Pedro y re je once chic apóstoles xe'bepa'e-pa chiquivach re vinak. Y re Pedro xch'o, y xubij: Nuvinak re yix aj-vova' pa Judea, y yex chuka' re yixc'o pa Jerusalén re k'ij re', tic'axaj re xtimbij chiva y titamaj,
15 che konojel yoj re kamalon-ki' vova' man yoj k'abarla-ta. Man ancha'l-ta re ninojij yex. Xa can c'a cumaj roma xa c'aja a las nueve re namak'a', chin che c'o-ta jun re k'abarel-ta chic.
16 Re xbanataj vocame tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios, y jac'a re Joel re rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha re tz'ibayon can.
17 Y chupan re rutz'iban can reja', re Dios nubij: Chupan re ruq'uisibal tak k'ij, xtinya-pa re Espíritu Santo pa quive' re vinak, y che xtani' che alabo xtiquitzijoj re nimbij chique. Y re c'a je c'ajola', pa jun ancha'l achic' xtiquitz'at re ninc'ut y nintzijoj chique. Y re rejeta'k tak achi'a', pa cachic' c'a xque'nc'ut y xque'ntzijoj chique.
18 Can xtintak chuka' re Espíritu Santo pa quive' re nusamajela', che achi'a' che ixoki', y reje' xtiquitzijoj re xtimbij chique.
19 Y chupan re rocaj xtimban che xque'banataj re man jun bey je'tz'eton-ta, y quire' chuka' chach re ruch'ulef. Xtimban c'a che xtitz'at quic', k'ak' y sib re can ancha'l nube.
20 Y re k'ij xa xtik'ukumutaj rach y man chic xtitzu'un-ta. Re ic' xtoc ancha'l quic'. Quire' re xtibanataj nabey tak c'amaje-na ne'ka re k'ij chin re Ajaf, chupan re namalaj k'ij tak xque'ban juzgar re vinak.
21 Y conojel c'a re xque'c'utun che ja re Ajaf re nita'o quichin, can xque'colotaj-va, nicha' re Ajaf Dios.
22 Y ja chuka' re' tak re Pedro xubij: Nuvinak israelitas, tic'axaj c'a jabal re xtimbij chiva: Re Jesús aj-Nazaret, can jac'a re Dios re banayom-pa cha che q'uiy cosas re xe'rubanala' chi'icojol, roma xuban milagros re man jun bey je'tz'eton y chuka' c'o señales xuban chin xk'alajin chivach che can ja-va re Dios re takayom-pa richin. Y re' can itaman-va yex.