Text copied!
Bibles in Kaqchikel

Hechos 28:6-28 in Kaqchikel

Help us?

Ri rusamaj ri Dios ri xqui'en can ri apóstoles 28:6-28 in GT:cak:Kaqchikel

6 Ri aj chiri' coyo'en chi nisipoj-pe ruk'a' o caminak nitzak-ka ri Pablo. Layoj xcoyo'ej chi achique na nibanataj riq'uin, pero tok xquitz'et chi xa ja ruchi-ruvech, jun vi yan chic xquinojij chirij; xa xqui'ij chi rija' jun dios.
7 Chunakaj apu ri lugar ri rojc'o-vi, c'o rujuyu' jun achi c'o rakale'n rubinan Publio. Rija' can utz xojruc'ul chiracho, y oxi' k'ij xojc'uje' chiri'.
8 Jac'a ri rutata' ri Publio cotz'ol pa ruvaro'el roma c'atan y quic' chupan. Xbe c'a ri Pablo chutz'etic, y tok rubanon chic orar, xuya' ruk'a' pa ruvi', y xu'on chi xc'achoj.
9 Tok quiri' xbanataj riq'uin rutata' ri Publio, c'o chic más aj chiri' pa roch'ulef Malta ri c'o quiyabil xe'uka riq'uin ri Pablo, y can xec'achoj-vi-e.
10 Riq'uin sipanic xquic'ut chi can c'o kak'ij chiquivech. Y tok xojbe, xquiya-e ri xtic'atzin chike chupan ri kabey.
11 Oxi' ic' xojc'uje' chiri' pa roch'ulef Malta. C'ajari' xojel-pe chupan jun barco ri elenak-pe pa tinamit Alejandría y xuk'asaj ru-tiempo ri cak'ik' chiri' pa Malta. Ri barco ri' c'o ca'i' quivachibel dioses chutza'n ri quibinan Cástor y Pólux.
12 Jac'a tok (xojapon, xojebos) pa tinamit Siracusa, xojc'uje' oxi' k'ij chiri'.
13 Tok xojel-e chiri', xaxe ruchi' ri mar kac'uan-e roj benak, y (xojapon, xojebos) pa jun chic tinamit rubinan Regio. Chuca'n k'ij, xtiquer-pe jun cak'ik' quire' pa sur, y c'a chi rox k'ij (xojapon, xojebos) pa jun chic tinamit rubinan Puteoli.
14 Chupan ri tinamit ri', ec'o quiniman ri Ajaf xe'ekila', y rije' xquic'utuj quemelal chike chi kuc'uje' vuku' k'ij chiri'. C'a xk'ax na ri', c'ajari' choj xojbe pa tinamit Roma.
15 Ri quiniman ri Ajaf chiri' pa Roma quic'axan chi roj benak-apu pa bey, romari' xojuquic'ulu' pa jun tinamit rubinan Foro de Apio, y ch'aka' chic xojuquic'ulu' pa jun lugar rubinan Tres Tabernas. Jac'a tok ri Pablo xerutz'et, xumatioxij che ri Dios, y xc'uje-pe más ruchuk'a' ránima xuna'.
16 Tok xojoc-apu pa tinamit Roma, ri Julio ri uc'uay quichin ri soldados xerujach ri presos pa ruk'a' jun chic uc'uay quichin soldados chiri'. Jac'a ri Pablo xyo'ox lugar che chi ruyon nic'uje' pa jun jay, chajin roma jun soldado.
17 Oxi' k'ij tic'uje' ri Pablo pa tinamit Roma, jari' xutak coyoxic ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas ri ec'o chiri' pa Roma. Tok xquimol-qui' riq'uin, rija' xu'ij chique: Nuvinak ri kachak'-kanimal ki' chikavech iviq'uin, yin man jun achique nubanon chiquivech ri kavinak israelitas, ni man jun achique nu'in chirij ri qui'in can ri kati't-kamama', pero ja ri pa tinamit Jerusalem xijach preso pa quik'a' ri gobernadores romanos
18 ri xenic'on rij-ruvech ri sujunic banon chuvij, y tok man jun achique xquil chuvij richin ta yicamises, xcajo' xinquisok'opij-e.
19 Pero ri kavinak israelitas man xcajo' ta chi xineleses ri pa cárcel, y roma manak chic jun bey chinuvech, xinc'utuj chi ja ri César tic'ojon vichin, y man roma ta chi c'o sujunic nuc'amon-pe chiquij ri nuvinak.
20 Xa romari' xixinvoyoj richin yixintz'et y richin yich'o iviq'uin. Roma ri banayon chi yin ximil riq'uin cadena ri vacami, ja roma ninnimaj chi can nibanataj na vi ri rusujun ri Dios chike roj israelitas, xcha' ri Pablo.
21 Jac'a ri israelitas ri' quire' xqui'ij che ri Pablo: Roj man jun vuj kac'ulun pa roch'ulef Judea ri nich'o chavij rat, nis-ta man jun chique ri kavinak ri epetenak chiri' ri rat rusujun chike o ch'ovinak ta chavij. Man jun.
22 Pero roj nikajo' nikac'axaj achique ri' ri nanimaj rat, roma roj keteman chi ri yeyo'on ruk'ij ri Jesús, xa chi naj chi nakaj c'o yech'o chiquij, xecha' che.
23 Xquicha' c'a can jun k'ij richin niquimol-qui' riq'uin. Tok xril ri k'ij, man juba' ta oc vinak xequimolo-qui' ri achique lugar c'o-vi ri Pablo. Xe c'a xel-pe ri k'ij c'a xka na ka, rija' xtzijon chiquivech richin nuk'alajrisaj achique ruchojmil ru-gobierno ri Dios. Xutij ruk'ij quiq'uin richin can ta xquetemaj ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, y chupan ri quitz'iban can ri profetas pa ruvi' ri Jesús.
24 Ec'o xquinimaj ri xu'ij ri Pablo, y ec'o man xquinimaj ta.
25 Y roma man junan ta niquinojij ri israelitas pa ruvi' ri nu'ij ri Pablo, chi jujun chi jujun c'a ye'el-e ri chiri' tok ri Pablo quire' ruq'uisbel ch'abel xu'ij-e chique: Can pa choj ri ch'abel ri xuya' ri Lok'olaj Espíritu pa ruchi' ri profeta Isaías richin xeruch'abej ri ivati't-imama', tok xu'ij:
26 Cabin quiq'uin ri avinak, y ta'abij chique: Rix xtivac'axaj, pero man (xtik'ax, xtino') ta chivech ri xtivac'axaj. Xtitz'et ri xtik'alajrises chivech, pero man xtiya' ta pa cuenta.
27 Roma ri vinak re' cof rubanon ri cánima. C'ayef ntoc pa quixiquin ri niquic'axaj. Ri runak' tak quivech quitz'apin Roma man nicajo' ta yetzu'un, Man nicajo' ta niquic'axaj, Man nicajo' ta ntoc pa tak cánima, Man nicajo' ta niquijal quino'oj Richin chi yin ninchojmirisaj ri quic'aslen. Quiri' xu'ij ri Lok'olaj Espíritu.
28 Roma c'a ri', tivetemaj chi vacami takon chic rutzijol chique ri man israelitas ta ri achique ruchojmil yerucol ri Dios, y rije' can xtiquiya-vi quixiquin che.
Ri rusamaj ri Dios ri xqui'en can ri apóstoles 28 in GT:cak:Kaqchikel

Hechos 28:6-28 in Ri C'ac'a Trato ri Xuben ri Dios Quiq'uin ri Vinek

6 Pero conojel ri vinek quitzuliben-quitzuliben-apo ri Pablo, coyoben c'a jampe' xtesipoj-pe o xtiquen-ka (xticom-ka). Y tok xic'o q'uiy tiempo y niquitz'et chi xa man jun rubanon, man chic c'a xquibij ta chi ri Pablo jun camisanel achin, xa xquibij c'a chi rija' jun dios.
7 Y chunakaj apo ri lugar ri ojc'o-vi, c'o c'a jun li'aj ulef richin jun achin rubini'an Publio. Y rija', jari' ri k'atoy-tzij chupan ri lugar ri'. Jebel xojruc'ul ri pa rachoch, y oxi' c'a k'ij ri jebel xojrilij.
8 Jac'a ri rutata' ri Publio kajinek pa varabel roma yabil. C'aten y quic' chupan ri noc c'a chire. Y ri Pablo xapon c'a chutz'etic. Xuben orar, y xuya' chuka' ruk'a' pa ruvi', y ri yava' xc'achoj.
9 Xa riq'uin c'a ri', ri xuben ri Pablo xbe rutzijol. Y xe'oka' c'a riq'uin ri Pablo ri ch'aka' chic yava'i' ri ec'o chiri' pa Malta. Y ri Pablo xeruc'achojyrisala-el.
10 Y ri vinek ri aj chiri' pa Malta janíla c'a xquiya' kak'ij y can jebel vi quina'oj xquiben kiq'uin. Y tok xojbe, rije' xquiyala' ri xtic'atzin chike chupan ri kabey.
11 Y oxi' ic' ri xojc'oje' c'a ri chiri' pa Malta. Y c'o c'a jun barco ri c'a quela' pa jun tinamit rubini'an Alejandría tipe-vi. Ri barco ri' ruc'uan c'a ri quivachibel ca'i' dios ri chutza'n. Ri dios ri' quibini'an Cástor y Pólux. Y c'o c'a ri chiri' pa Malta, roma chiri' xc'oje-vi chupan ri tiempo ri richin cak'ik'. Y chupan c'a ri barco ri' xojbe-vi.
12 Y xojapon pa jun tinamit rubini'an Siracusa, y xojc'oje' oxi' k'ij ri chiri'.
13 Y xe xojel-el ri chiri', xkac'uaj-el ri ruchi' ri ya', y xojapon chic pa jun tinamit ri rubini'an Regio. Y pa ruca'n k'ij chire ri kojapon pa tinamit Regio, xkachop chic c'a el binen tok xpe ri xocomil (viento del sur). Y pa rox k'ij chire ri kojapon-vi ri pa tinamit Regio, jari' tok xojapon ri pa tinamit rubini'an Puteoli.
14 Y chiri' chupan ri tinamit ri', ec'o c'a kach'alal xebekila', y rije' xquibij c'a chike chi kojc'oje-ka jun semana quiq'uin. Tok xtz'aket c'a ri jun semana ri', c'ari' choj xojbe c'a pa Roma.
15 Ri kach'alal ri ec'o chiri' pa Roma cac'axan chic c'a chi yojapon. Romari' xojoquic'ulu' ri pa bey, pa jun tinamit rubini'an Foro de Apio, y ri chiri' chuka' pa jun chic lugar rubini'an Tres Tabernas. Tok ri Pablo xerutz'et c'a ri kach'alal ri', xumatioxij chire ri Dios. Y re' xuya' ruchuk'a' xuna' rija'.
16 Y tok xojapon c'a ri pa Roma, ri Julio ri Capitán xerujech c'a ri presos pa ruk'a' ri jun achin ri uc'uey quichin ri achi'a' e chajinela'. Jac'a chire ri Pablo xbix chi utz nic'oje' pa jun chic jay, chajin roma jun soldado.
17 Y oxi' yan c'a k'ij tapon ri Pablo pa Roma, tok xutek coyoxic ri principal-i' chiquicojol ri israelitas ri ec'o pa Roma. Y tok xe'apon riq'uin, xubij c'a chique: Nuvinak, yin man jun achique ta c'a nubanon chique ri ch'aka' chic kavinak israelitas, ni man jun chuka' achique ta nubin chirij ri quibin can ri kati't-kamama' chi c'o chi nikaben, pero can ja yan ri chiri' pa Jerusalem xichap y xijach pa quik'a' ri k'atoy tak tzij romanos.
18 Y tok rije' xquic'utuj chuve achique ri nubanon, xquich'ob c'a yinquelesaj, roma man jun itzel ri nubanon ta, richin queri' yitak ta pa camic.
19 Pero ri kavinak israelitas man xcajo' ta chi xinelesex can, y romari' yin xinc'utuj c'a chi ja ri César ri tik'aton tzij pa nuvi', y man roma ta c'a chi c'o sujunic nuc'amon-pe chiquij ri nuvinak, roma ta ri' xinc'utuj queri'. Man tich'ob queri'.
20 Xa romari' xintek ivoyoxic richin chi can yixintz'et y richin chuka' chi rix can viq'uin yin nivetamaj-el achique c'a roma quere' nuc'ulvachin. Roma konojel roj israelitas cukul kac'u'x chi ri caminaki' c'o na jun k'ij tok xquec'astej-pe, y xa roma jari' ri nuniman yin, romari' tok in ximil riq'uin cadena vacami, xcha' ri Pablo.
21 Y ri israelitas ri' xquibij chire ri Pablo: Roj man jun vuj kac'ulun ri petenek pa Judea ri nich'on ta chavij. Ni man jun chuka' chique ri kavinak ri e petenek chiri' ri yebin ta chi c'o itzel ri abanalon. Man jun.
22 Pero roj ketaman c'a chi ronojel lugar, ri vinek can janíla c'a yech'on chivij rix ri yixnatan ri rubi' ri Jesús, y nikajo' c'a niketamaj achique rubanic ri na'oj ri ac'amon-pe rat, xecha' chire.
23 Y xquicha' c'a can jun k'ij richin queri' niquimol-qui', y ri Pablo xtubij c'a ri achique nicajo' niquetamaj. Y tok xapon c'a ri k'ij, janíla c'a vinek ri xbequimolo-qui' riq'uin ri Pablo, y rija' xuchop c'a nutzijoj y nuk'alajirisaj chirij tok ri vinek ye'oc pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios, jampe' xel-pe ri k'ij c'a tok xtzak na ka, roma rija' xrajo' c'a chi xk'ax ta chiquivech chi ri Jesús jari' ri Cristo, ri tz'ibatel can roma ri Moisés y coma ri achi'a' ri xek'alajirisan ri ruch'abel ri Dios ojer can.
24 Ec'o c'a ri xeniman ri xubij ri Pablo, y ec'o ri man xeniman ta.
25 Y roma ri xa man junan ta c'a quivech, xquichop c'a yebe. Pero can c'a xcac'axaj na el ri ruq'uisibel tak ch'abel ri xubij ri Pablo. Y rija' xubij: Ri ch'abel ri xuya' ri Lok'olej Espíritu chire ri Isaías ri k'alajirisey ruch'abel ri Dios, richin chi xubij chique ri kati't-kamama', can utz chuka' nuben chive rix, roma ri Lok'olej Espíritu xubij c'a:
26 Cabiyin quiq'uin ri avinak, y te'abij chique: Xaxe c'a choj xtivac'axaj y man xtik'ax ta chivech ri xtivac'axaj. Xaxe ta c'a choj xtitzu' ri' y man xtitz'et ta jebel ri nitzu'.
27 Roma ri cánima re vinek re' xa xquicovirisaj. C'ayef c'a chi noc pa quixiquin ri nicac'axaj. Ri runak' tak quivech, quimoyin, roma man nicajo' ta yetzu'un. Rije' can man jun nicajo', can man nicajo' ta nicac'axaj, can man nicajo' ta nika' pa tak cánima, man nicajo' ta nitzolin-pe quic'u'x, richin chi yin ninchojmirisaj ri quic'aslen. Queri' xubij ri Lok'olej Espíritu.
28 Roma c'a ri' tivetamaj can rix, chi ri vinek man e israelitas ta, xapon yan quiq'uin ri colotajic richin ri Dios. Rije' can nicac'axaj-vi ri ch'abel ri takon-pe chique.

Hechos 28:6-28 in RI DIOS NCH'O PA KACH'ABÜL CHEKE

6 Pero conojel ri vinük quitz'eton-quitz'eton-apu ri Pablo, coyoben c'a jampe' nspoj-pe o ncom-ka. Y tok xc'o q'uiy tiempo y nquitz'et que xa man jun rubanun, man xquibij tüj c'a chic que ri Pablo jun camsüy achi, xa xquibij c'a que rija' jun dios.
7 Y chunakaj apu ri lugar ape' nkuc'o-vi, c'o c'a jun li'aj ulef richin jun achi rubini'an Publio. Y rija', jari' ri nbanun mandar chupan ri lugar ri'. Jabel xojruc'ul pa racho, y oxi' c'a k'ij ri jabel xojrilij.
8 Ja ri rutata' ri Publio kajnük pa varabül roma yabil. C'atün y disentería ri ntoc c'a chin. Y ri Pablo xapon c'a chutz'etic. Xbün orar, y xuya' chuka' ruk'a' pari', y ri yava' xc'achoj.
9 Xa riq'uin c'a ri', ri xbün ri Pablo xbe rutzijol. Y xeka-pe c'a riq'uin ri Pablo ri ch'aka chic yava'i' ri yec'o chiri' pa Malta. Y ri Pablo xeruc'achojrisala-e.
10 Y ri vinük ri aj chiri' pa Malta juis c'a xquiya' kak'ij y jabel vi quina'oj xquibün cheke. Y tok xojbe, rije' xquiyala' pa barco ri nc'atzin cheke chupan ri kabey.
11 Y oxi' ic' ri xojc'uje' c'a chiri' pa Malta. Y c'o c'a jun barco ri c'a cala' pa jun tinamit rubini'an Alejandría xpu'u-vi. Ri barco ri' ruc'uan c'a ri quivachbül ca'i' dios chutza'n. Ri dios ri' quibini'an Cástor y Pólux. Y c'o c'a chiri' pa Malta, roma chiri' xc'uje-vi chupan ri tiempo ri richin cakik'. Y chupan c'a ri barco ri' xojbe-vi.
12 Y xojapon pa jun tinamit rubini'an Siracusa, y xojc'uje' oxi' k'ij chiri'.
13 Y xe xojel-e chiri', xkac'uaj-e ri ruchi' ri ya', y xojapon chic pa jun tinamit ri rubini'an Regio. Y pa ruca'n k'ij chin ri xojapon pa tinamit Regio, xkatz'om chic c'a e viaje tok xpu'u ri viento del sur. Y pa rox k'ij chin ri xojapon-vi pa tinamit Regio, jari' tok xojapon pa tinamit rubini'an Puteoli.
14 Y chiri' chupan ri tinamit ri', yec'o c'a hermanos xebekila', y rije' xquibij c'a cheke que nkuc'uje-ka jun semana quiq'uin. Tok xtz'aküt c'a ri jun semana ri', c'ateri' choj xojbe c'a pa tinamit Roma.
15 Ri hermanos ri yec'o chiri' pa Roma cac'axan chic c'a que nkujapon. Romari' xojquic'ulu' pa bey, pa jun tinamit rubini'an Foro de Apio, y chiri' chuka' pa jun chic lugar rubini'an Tres Tabernas. Tok ri Pablo xerutz'et c'a ri hermanos ri', xumatioxij chin ri Dios. Y re' xuya' ruchuk'a' xuna' rija'.
16 Y tok xojapon c'a pa tinamit Roma, ri Julio ri Capitán xerujüch c'a ri presos pa ruk'a' ri jun achi ri uc'uey quichin ri achi'a' ye chajinela'. Jac'a chin ri Pablo xbix que utz nc'uje' pa jun chic jay, chajin roma jun soldado.
17 Y oxi' yan c'a k'ij xapon ri Pablo pa Roma, tok xutük coyoxic ri más nimalüj chiquicojol ri israelitas ri yec'o pa tinamit Roma. Y tok xe'apon riq'uin, xbij c'a cheque: Nuvinak, yin man jun achique tüj c'a nubanun cheque ri ch'aka chic kavinak israelitas, ni man jun chuka' achique tüj nubin chirij ri quibin can ri kaxquin-kamama' can que nc'atzin que nkabün, pero ja yan chiri' pa tinamit Jerusalén xintz'am y xinjach pa quik'a' ri achi'a' romanos ri nyebanun mandar.
18 Y tok rije' xquic'utuj chuve achique ri nubanun, xquinuc c'a yinquelesaj, roma man jun itzel ri nubanun tüj, richin quiri' nquitak ta pa camic.
19 Pero ri kavinak israelitas man xcajo' tüj que xinelesüs can, y romari' yin xinc'utuj c'a que ja ri rey César ri tibanun juzgar pa nuvi', y man roma tüj c'a que c'o sujunic nuc'amon-pe chiquij ri nuvinak, roma ta ri' xinc'utuj quiri'. Man tinuc quiri'.
20 Xa romari' xintük ivoyoxic richin que nyixintz'et y richin chuka' que rix viq'uin yin nivetamaj-e achique c'a roma quere' nuc'ulachin. Roma konojel roj israelitas kayo'on kánima que ri caminaki' c'o na vi jun k'ij tok nyec'astüj-pe, y ri numac chiquivüch ri vinük xa roma jari' ri nuniman yin, romari' tok yin ximil riq'uin cadena vocomi, xbij ri Pablo.
21 Y ri israelitas ri' xquibij chin ri Pablo: Roj man jun vuj kac'ulun ri petenük pa ruch'ulef Judea ri nch'o ta chavij. Ni man jun chuka' cheque ri kavinak ri ye petenük chiri' ri nyebin ta que c'o itzel ri abanalun. Man jun.
22 Pero roj ketaman que ronojel lugar, ri vinük juis c'a nyech'o chivij rix ri nyixtaken ri rubi' ri Jesús, y nkajo' c'a nketamaj achique rubanic ri na'oj ri ac'amon-pe rat, xquibij chin.
23 Y xquicha' c'a can jun k'ij richin quiri' nquimol-qui', y ri Pablo nbij c'a ri achique ncajo' nquetamaj. Y tok xapon c'a ri k'ij, juis c'a vinük ri xbequimolo-qui' riq'uin ri Pablo, y rija' xutz'om c'a nutzijoj y nuk'alajrisaj pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, jampe' xel-pe ri k'ij c'a tok xtzak na ka, roma rija' xrajo' c'a que nquinimaj ta que ri Jesús jari' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, ri tz'iban can roma ri Moisés y coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can.
24 Yec'o c'a ri xeniman ri xbij ri Pablo, y yec'o ri man xeniman tüj.
25 Y roma ri xa man junan tüj c'a quivüch, xquitz'om c'a nyebe. Pero tok man jani tüj que'el ri ape' yec'o-vi, xcac'axaj na e ri ruq'uisbül tak tzij ri xbij ri Pablo. Y rija' xbij: Ri tzij ri xuya' ri Lok'olüj Espíritu chin ri Isaías ri k'alajrisüy rutzij ri Dios, richin que xbij cheque ri kaxquin-kamama' can, utz chuka' nbün chive rix, roma ri Lok'olüj Espíritu xbij c'a:
26 Cabiyin quiq'uin ri avinak, y que'abij cheque: Xaxe c'a choj nivac'axaj y man nk'ax ta chive ri nivac'axaj. Xaxe ta c'a choj nitz'eta' ri' y man nitz'et tüj jabel ri nitz'eta'.
27 Roma ri cánima ri vinük re' xa xquicovirsaj. C'ayuf c'a que ntoc pa quixiquin ri ncac'axaj. Ri runak' tak quivüch, quimoyin, roma man ncajo' tüj nyetzu'un. Rije' man jun ncajo', man ncajo' tüj ncac'axaj, man ncajo' tüj nka' pa tak cánima, man ncajo' tüj ntzolin-pe quic'u'x, richin que yin ninchojmirsaj ri quic'aslen. Quiri' xbij ri Lok'olüj Espíritu.
28 Roma c'a ri' tivetamaj can rix, que ri vinük man ye israelitas tüj, xapon yan quiq'uin ri colonic richin ri Dios. Rije' ncac'axaj-vi ri tzij ri takon-pe cheque.

Hechos 28:6-28 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

6 Pero conojel ri winak xe niquitzu' xe niquitzu-apo ri Pablo, quiyoben jampe' xtisipoj-pe ri ruk'a' o xticom-ka. Y cuando c'o yan q'uiy tiempo y niquitzu' chi xa man jun anchique rubanon, man xqui'ij ta chic chi ri Pablo jun camisanel, xa xqui'ij chi raja' jun dios.
7 Y chunakaj ri lugar anchi' jojc'o-wi, c'o jun li'aj ulef chi jun achi rubinan Publio. Y raja', jari' ri c'o más ruk'ij chi nu'on gobernar chupa ri lugar ri'. Raja' can utz xojruc'on-ka pa rocho, y oxi' k'ij ri utz xojrilij.
8 Y ri rutata' ri Publio li'an chech ruch'at roma niyawaj; c'o c'aten chirij y nupamaj quic'. Y ri Pablo xberutzu'. Raja' xu'on orar, y xuya' chuka' ruk'a' pa ruwi', y ri yawa' xc'achoj.
9 Y roma ri xu'on ri Pablo, xbe rutzijol. Y xeloka riq'uin ri Pablo ri ch'aka chic yawa'i' ri jec'o chiri' pa Malta y xec'achoj conojel roma ri Pablo.
10 Y ri winak aj-chiri' pa Malta can xquiya' kak'ij y can utz-wi quino'j (quina'oj) xqui'en kaq'uin. Y cuando xojbe, reje' xquiya' ri nic'atzin chake chi kabey.
11 Y oxi' ic' ri xojc'ue' chiri' pa Malta. Y c'o jun barco ri petenak c'a pa jun tenemit rubinan Alejandría. Chutza'n ri barco ri' je-yo'n ri quiwachibel ca'i' dioses quibinan Cástor y Pólux. Y c'o chiri' pa Malta, roma chiri' xc'ue-wi chupa ri tiempo richi quiek'ik'. Y chupa ri barco ri' xojbe.
12 Y xojapon pa jun tenemit rubinan Siracusa, y xojc'ue' oxi' k'ij chiri'.
13 Y cuando xojel-e ri chiri', xkac'uaj-e ri ruchi' ri ya', y xojapon pa jun tenemit ri rubinan Regio. Y ruca'n k'ij kojapon pa tenemit Regio, xkatz'om chic e binen cuando xpe ri quiek'ik' ri nipe pa sur. Y pa rox k'ij chi kojapon pa tenemit Regio, ja' xojapon pa tenemit rubinan Puteoli.
14 Y chiri' chupa ri tenemit ri', jec'o kach'alal xebekila', y reje' xqui'ij chake chi kojc'ue-ka jun semana quiq'uin. Cuando xk'ax ri jun semana ri', c'ajari' choj xojbe c'a Roma.
15 Ri kach'alal ri jec'o chiri' pa Roma quic'oxan chic chi jojapon. Romari' xojoquic'ulu' ri pa bey, pa jun tenemit rubinan Foro de Apio, y chiri' chuka' pa jun chic lugar rubinan Tres Tabernas. Cuando ri Pablo xerutzu' ri kach'alal ri', xuya' matiox che ri Dios. Y re' can xuya' ruchuk'a'.
16 Y cuando xojapon pa Roma, ri Julio ri capitán xerujach ri presos pa ruk'a' ri jun achi qui-jefe ri chajinel. Pero che ri Pablo x-ix chi utz nic'ue' pa jun chic jay, chajin roma jun soldado.
17 Y oxi' yan k'ij tapon ri Pablo pa Roma, xutak coyoxic ri je nimalaj tak achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas ri jec'o pa Roma. Y cuando xe'apon riq'uin, xu'ij chique: Nuwinak, ren man jun anchique nubanon chique ri ch'aka chic kawinak israelitas, y chuka' man jun anchique nu'in chirij ri quic'utun can ri kati't-kamama' ri can nic'atzin naka'an, pero chiri' pa Jerusalem xitz'om y xijach pa quik'a' ri gobernadores romanos.
18 Y cuando reje' xquic'utuj chue anchique ri nuch'a'oj, xquinojij jinquilesaj-e, roma man jun anchique nubanon chi quiri' yitak ta pa camic.
19 Pero ri kawinak israelitas man xquijo' ta chi yileses can, y romari' ren xinc'utuj chi ja ri César ri quibano juzgar, y man roma ta chi c'o sujunic ri nuc'amon-pe chiquij ri nuwinak, man roma ta ri' xinc'utuj quiri'. Man tinojij quiri'.
20 Xa romari' xintak iwoyoxic chi can jixintzu' y chuka' chi rix can wiq'uin ren nitemaj-e anchique roma quiere' nubanon. Roma konojel roj israelitas keta'n chi ri caminaki' c'o na jun k'ij ri xquiec'astaj-pe, y xa roma jari' ri nuniman ren, romari' cami jin-ximil che cadena, xcha' ri Pablo.
21 Y ri israelitas ri' xqui'ij che ri Pablo: Roj man jun carta takon-pe chake ri petenak pa Judea ri nich'o'n ta chawij. Chuka' man jun chique ri kawinak ri je-petenak chiri' ri ye'in ta chi c'o ach'a'oj. Man jun.
22 Pero roj keta'n chi ronojel lugar, ri winak yech'o'n chiwij rix ri iniman ri rubi' ri Jesús, y nakajo' nakatemaj anchique nanojij ret, xecha' che.
23 Y xquicha' can jun k'ij chi niquimol-qui', y ri Pablo nu'ij ri anchique niquijo' niquitemaj. Y cuando xapon ri k'ij, can q'uiy winak ri xbequimolo-qui' riq'uin ri Pablo, y raja' xutzijoj y xuk'alajij ri ru-gobierno ri Dios chiquiwech; desde cuando xel-pe ri k'ij c'aja' cuando xcok'a-ka xch'o'n chique, roma raja' xrojo' chi xqui'en ta entender chi ri Jesús jari' ri Cristo ri xtak-pe roma ri Dios; ri tz'iban can roma ri Moisés y coma ri achi'a' ri xek'alajin ri rutzij ri Dios ojer can.
24 Jec'o ri xquinimaj ri xu'ij ri Pablo, y jec'o ri man xquinimaj ta.
25 Y roma xa man junan ta niqui'ij, ja xebe. Pero c'a xquic'oxaj na e ri ruq'uisbel tak tzij ri xu'ij ri Pablo. Y raja' xu'ij: Ri tzij ri xuya' ri Espíritu Santo che ri Isaías ri xuk'alajij rutzij ri Dios, chi xu'ij chique ri kati't-kamama', can utz chuka' nu'on chiwe rix, roma ri Espíritu Santo xu'ij:
26 Cabech'o'n quiq'uin ri awinak y ta'ij chique: Rix xe quiri' xtic'oxaj y manak xtiben entender ri xtic'oxaj. Rix xe xquixtzu'n y manak xtitzu' utz ri nitzu'.
27 Roma ri cánima ri winak re' xa can cof rubanon, y can man ntoc ta pa quixiquin ri ni'ix chique. Reje' can anche'l je moy niqui'en, roma man niquijo' ta yetzu'n. Reje' can man jun anchique niquijo', can man niquijo' ta niquic'oxaj ri ni'ix chique, can cof quibanon che cánima y man niquijo' ta niqui'en entender. Can man niquijo' ta niquiya' can ri mac y niqui'en ri ninjo' ren, chi ninjal ri quic'aslen. Quiri' xu'ij ri Espíritu Santo.
28 Romari' titemaj can rix, chi ri winak ri man je israelitas ta, xquitemaj yan chi c'o modo yecolotaj roma ri Dios. Reje' can niquic'oxaj-wi ri tzij ri takon-pe chique.
Hechos 28 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

HECHOS 28:6-28 in Ri c'ac'ac' Testamento pa kach'ab'al

6 Pero quinojiel ri vinak niquitzꞌat-apa ri Pablo, quiyoꞌien cꞌa chi nisipoj-pa o xticon-ka jun arapienta. Y antok xlayuj quiyoꞌien y niquitzꞌat chi xa man jun kax xuꞌon-ka, man xquiꞌej ta chic chi ri Pablo jun quimisaniel, xa xquiꞌej chi jajaꞌ jun dios.
7 Y cierca ri lugar pacheꞌ ojcꞌo-ve, cꞌo jun liꞌaj ulief richin jun ache rubꞌinan Publio. Y jajaꞌ ri ache principal chupan ri isla. Jajaꞌ jaꞌal xojruꞌon recibir pa rachuoch, y oxeꞌ kꞌij xojrilij.
8 Y ri rutataꞌ ri Publio liꞌan choch ruchꞌat ruma niyavaj; cꞌo cꞌatan chirij y disentería nuꞌon. Y ri Pablo xbꞌarutzꞌataꞌ. Jajaꞌ xuꞌon orar, y xuyaꞌ jeꞌ rukꞌaꞌ paroꞌ, y xuꞌon sanar ri niyavaj.
9 Y ruma ri xuꞌon ri Pablo, xꞌa rutzijoxic. Y xaꞌlka riqꞌuin ri Pablo ri nicꞌaj chic ri ncaꞌyavaj ri icꞌo chireꞌ chupan ri isla y ri Pablo xaꞌruꞌon sanar.
10 Y ri vinak aj-chireꞌ can xquiyaꞌ kakꞌij y can otz quinoꞌj xquiꞌan kiqꞌuin. Y antok xojꞌa, ijejeꞌ xquiya-el ri nicꞌatzin chika.
11 Y oxeꞌ icꞌ ri xojcꞌujieꞌ chireꞌ Malta. Y cꞌo jun barco ri patanak pa tanamet Alejandría ri xcꞌujie-el chireꞌ chupan ri ru-tiempo ri cakꞌiekꞌ. Chutzaꞌn ri barco reꞌ i-yoꞌn ri qui-imágenes icaꞌyeꞌ dioses quibꞌinan Cástor y Pólux. Y chupan ri barco reꞌ xojꞌa.
12 Y xojbꞌaka pa tanamet Siracusa, y xojcꞌujieꞌ oxeꞌ kꞌij chireꞌ.
13 Y antok xojiel-el ri chireꞌ, xkacꞌuaj-el ri ruchiꞌ ri mar, y xojbꞌaka pa tanamet Regio. Y chucaꞌn kꞌij xojiel chic el antok xkacꞌul ri cakꞌiekꞌ ri nipa sur. Y chi ruox kꞌij xojbꞌaka pa tanamet Puteoli.
14 Y chireꞌ chupan ri tanamet reꞌ, icꞌo hermanos xaꞌbꞌakilaꞌ, y ijejeꞌ xquiꞌej chika chi kojcꞌujie-ka jun semana quiqꞌuin. Antok xtzꞌakat ri jun semana, cꞌajareꞌ choj xojꞌa cꞌa Roma.
15 Ri hermanos ri icꞌo chireꞌ Roma caxan chic chi nkubꞌaka. Rumareꞌ xojalquicꞌuluꞌ ri pa bꞌay, chupan jun tanamet rubꞌinan Foro de Apio, y jun chic lugar rubꞌinan Tres Tabernas. Antok ri Pablo xaꞌrutzꞌat ri hermanos reꞌ, xuyaꞌ tiox bꞌaꞌ cha ri Dios y xunaꞌ chi xyoꞌx más ruchukꞌaꞌ.
16 Y antok xojbꞌaka Roma, ri Julio ri capitán xaꞌrujach ri priexa pa rukꞌaꞌ ri ache qui-jefe ri chajiniel. Pero ri Pablo xꞌan permitir chi xcꞌujieꞌ chupan jun jay aparte, y nichajix ruma jun soldado.
17 Y oxeꞌ kꞌij ticꞌujieꞌ ri Pablo pa tanamet Roma, xutak quiyoxic ri principales achiꞌaꞌ chiquicajol ri israelitas ri icꞌo chireꞌ. Y antok xaꞌlka riqꞌuin, xuꞌej chica: Achiꞌaꞌ nuvanakil, inreꞌ man jun kax nubꞌanun chica ri nicꞌaj chic kavanakil israelitas, y man jun kax nuꞌeꞌn chirij ri costumbre ri quicꞌutun can ri kateꞌt-kamamaꞌ, pero chireꞌ Jerusalén xitzꞌam y xijach pa quikꞌaꞌ ri autoridades romanos;
18 y antok ijejeꞌ xquicꞌutuj chuva ri chica nuchꞌoꞌj, xquiꞌan pensar nquinquilasaj-el, ruma man jun kax nubꞌanun chi nquiquimisas.
19 Pero ri kavanakil israelitas man xcajoꞌ ta chi xinalasas-el, y rumareꞌ inreꞌ xincꞌutuj chi ja ri César ri quibꞌano juzgar, y man ruma ta chi niꞌan acusar ri nu-nación.
20 Rumareꞌ xintak ivoyoxic chi can nquixtzꞌat y chi ixreꞌ jeꞌ ntivaxaj-el karruma quireꞌ nubꞌanun. Ruma konojiel ojreꞌ israelitas kataꞌn chi ri quiminakiꞌ cꞌo jun kꞌij ri xcaꞌcꞌastaj-pa, y ruma jareꞌ ri nuniman inreꞌ, rumareꞌ vacame in-tzꞌamuon cha cadena (yariena), xchaꞌ ri Pablo.
21 Y ri israelitas reꞌ xquiꞌej cha ri Pablo: Ojreꞌ man jun carta kanun recibir ri patanak Judea ri nichꞌoꞌ ta chavij. Man jun jeꞌ chiquivach ri kavanakil ri i-patanak chireꞌ ri ncaꞌeꞌn ta chi cꞌo achꞌoꞌj.
22 Pero ojreꞌ kataꞌn chi nojiel lugar, ri vinak ncaꞌchꞌoꞌ chivij ixreꞌ ri iniman ri rubꞌeꞌ ri Jesús, y nakajoꞌ nakatamaj chica naꞌan pensar atreꞌ, xaꞌchaꞌ cha.
23 Y xquichaꞌ can jun kꞌij chi niquimol-quiꞌ. Y antok xalka ri kꞌij reꞌ, can qꞌuiy vinak ri xbꞌaquimalo-quiꞌ ri pacheꞌ cꞌo-ve ri Pablo, y jajaꞌ xutzijuoj y xuꞌej ri ru-reino ri Dios chiquivach; desde macꞌajan hasta nakakꞌij xchꞌoꞌ chica, ruma jajaꞌ xrajoꞌ chi xiꞌka ta pa quiveꞌ (xquiꞌan ta entender) chi ri Jesús jareꞌ ri Cristo incheꞌl ri tzꞌibꞌan can ruma ri Moisés y cuma ri profetas ojier can tiempo.
24 Icꞌo ri xquinimaj ri xuꞌej ri Pablo, pero icꞌo ri man xquinimaj ta.
25 Y antok ja ncaꞌa ruma man junan ta niquiꞌej, ri Pablo xuꞌej chica: Ri tzij ri xuyaꞌ ri Espíritu Santo cha ri profeta Isaías, chi xuꞌej chica ri kateꞌt-kamamaꞌ ri xaꞌcꞌujieꞌ ojier can, xuꞌej:
26 Caꞌin quiqꞌuin ri avanakil y taꞌej chica: Joꞌc xtivaxaj y man xtiꞌka ta pan iveꞌ (man xtiꞌan ta entender) ri xtivaxaj. Choj xtitzꞌat y man xtiyaꞌ ta pa cuenta ri xtitzꞌat.
27 Ruma ri cánima ri vinak reꞌ xa cof rubꞌanun, y can man ntuoc ta pa quixiquin ri niꞌeꞌx chica. Ijejeꞌ can quiyupun ri quinakꞌavach, ruma man nicajoꞌ ta ncaꞌtzuꞌn. Man nicajoꞌ ta nicaꞌxaj ri niꞌeꞌx chica, y man nicajoꞌ ta chi ntuoc riqꞌuin cánima. Can man nicajoꞌ ta niquiyaꞌ can ri pecado chi niquiꞌan ri nivajoꞌ inreꞌ, chi nicꞌax ri quicꞌaslien. Quireꞌ xuꞌej ri Espíritu Santo.
28 Rumareꞌ tivatamaj ixreꞌ, chi ri vinak ri man israelitas ta, ya xbꞌaka ri salvación (colotajic) richin ri Dios quiqꞌuin. Ijejeꞌ can nicaꞌxaj ri tzij ri takuon-pa chica.

Hechos 28:6-28 in Ri C'ac'ac' Testamento pa Kach'abel

6 Pero quinojel ri winek quitzuliben quitzuliben apo ri Pablo, coyoben c'a chi xtibesipoj pe o xticom ka. Y xeyaloj c'a xcoyobej y xquitz'et chi xa majun rubanon, man chic c'a xquibij ta chi ri Pablo jun achi camisanel, xa xquibij c'a chi riya' jun dios.
7 Y chunakajal apo ri lugar ri yojc'o wi, c'o c'a jun li'aj ulef riche (rixin) jun achi ri Publio rubi'. Y riya', yari' ri aj k'atbel tzij chupan ri lugar ri'. Jabel xojruc'ul ri pa rachoch, y oxi' c'a k'ij ri jabel xojrilij.
8 Yac'a ri rutata' ri Publio kajnek pa ch'at ruma yabil. Nimalaj c'aten y quic' chupan ri ntoc c'a chare. Y ri Pablo xapon c'a chutz'etic. Xuben orar, y xuya' chuka' ruk'a' pa ruwi', y ri yawa' xc'achoj.
9 Xa riq'ui c'a chi queri' xuben ri Pablo, can xbe c'a rutzijol. Y xe'oka c'a riq'ui ri Pablo ri nic'aj chic yawa'i' ri yec'o chiri' pa Malta. Y ri Pablo xeruc'achojsaj el.
10 Y ri winek ri aj chiri' pa Malta can xquiya' c'a kak'ij y can jabel wi quina'oj xquiben kiq'ui. Y tek xojbe, riye' xquiyala' el ri xtic'atzin chake chupan ri kabey.
11 Y oxi' ic' ri xojc'oje' c'a ri chiri' pa Malta. Y c'o c'a jun barco ri nipe c'a quela' pa tinamit Alejandría. Ri barco ri' ruc'uan c'a ri quiwachbel ca'i' dios chutza'n. Ri dios ri', Cástor y Pólux quibi'. Y c'o c'a ri chiri' pa Malta, ruma chiri' xc'oje' wi chupan ri tiempo riche (rixin) cak'ik'. Y chupan c'a ri barco ri' xojbe wi.
12 Y xojapon pa tinamit Siracusa, y xojc'oje' oxi' k'ij ri chiri'.
13 Y xu (xe) wi xoj-el c'a el ri chiri', xkac'uaj el ri ruchi' ya', y xojapon chic pa jun tinamit ri Regio rubi'. Y pa ruca'n k'ij chare ri kojapon wi pa tinamit Regio, yac'ari' tek xkachop chic c'a el binen ruma chi xjote' pe ri cak'ik' quere' pa sur. Y pa ruca'n k'ij ri koj-el wi el ri pa tinamit Regio, yac'ari' tek xojapon ri pa tinamit Puteoli.
14 Y chiri' chupan ri tinamit ri', yec'o c'a kach'alal xebekila', y riye' xquibij c'a chake chi kojc'oje' ka jun semana quiq'ui. Tek xtz'aket c'a ri jun semana ri', c'ac'ari' can choj xojbe c'a pa Roma.
15 Ri kach'alal ri yec'o chiri' pa Roma quic'axan chic c'a chi yojapon, rumari' xepe chikac'ulic. Yec'o ri xojoquic'ulu' ri pa jun tinamit ri Foro de Apio rubi', y yec'o chuka' ri xojoquic'ulu' pa jun chic lugar ri Tres Tabernas rubi'. Tek ri Pablo xerutz'et c'a ri kach'alal ri', xumatioxij chare ri Dios. Y re' xuya' ruchuk'a' xuna' riya'.
16 Y tek xojapon c'a ri pa Roma, ri Julio ri capitán xerujech c'a ri presos pa ruk'a' ri jun achi ri uc'uey quiche (quixin) ri achi'a' ye chajinel. Yac'a chare ri Pablo xbix chi utz nic'oje' ruyonil pa jun jay, y xtichajix ruma jun soldado.
17 Y oxi' yan c'a k'ij tapon wi ri Pablo pa Roma, tek xutek quisiq'uixic (coyoxic) ri principali' chiquicojol ri israelitas ri yec'o pa Roma. Y tek xe'apon riq'ui, xubij c'a chique: Wech aj Israel, riyin majun achique ta c'a nbanon chique ri nic'aj chic wech aj Israel, ni majun chuka' achique ta nbin chrij ri quibin ca ri ye kati't kamama' ri xec'oje' ojer ca ri c'o chi nikaben, pero ri pa Jerusalem xichapatej y xijach pa quik'a' ri aj k'atbel tzij ri ye aj Roma.
18 Y tek riye' xquic'utuj chuwe achique ri nbanon, xquich'ob c'a chi yinquelesaj el, ruma majun mac ri xilitej ta chuwij riche (rixin) chi queri' yitak ta pa camic.
19 Yac'a ri kech aj Israel ma xcajo' ta chi xinelesex ca, y rumari' riyin xinc'utuj c'a chi ya ri César ri tik'ato tzij pa nuwi', y ma ruma ta c'a chi c'o tzujunic (sujunic) nc'amom pe chiquij ri nuwinak, ruma ta ri' xinc'utuj queri'. Ma tich'ob ta queri'.
20 Xa rumari' xintek isiq'uixic (iwoyoxic) riche (rixin) chi can yixintz'et y riche (rixin) chuka' chi riyix can wuq'ui riyin niwetamaj wi el achique c'a ruma tek quere' nc'ulwachin. Ruma konojel riyoj israelitas cukul kac'u'x chi ri caminaki' c'o na jun k'ij tek xquec'astej pe, y ruma chi yari' ri nuniman riyin, rumari' tek yin ximil riq'ui cadena wacami, xcha' ri Pablo.
21 Y ri israelitas ri' xquibij chare ri Pablo: Riyoj majun wuj takon ta pe chake cuma ri aj Judea ri nich'o ta chawij riyit. Ni majun chuka' chique ri kach'alal ri ye petenak chiri' ri yebin ta chi c'o ta mac abanon. Majun.
22 Pero riyoj ketaman c'a chi pa ronojel lugar, ri winek can sibilaj c'a yech'o chiwij riyix ri yixnatan rubi' ri Jesús, y nikajo' c'a niketamaj achique rubanic ri na'oj ri ac'amom pe riyit, xecha' chare.
23 Y xquicha' c'a ca jun k'ij riche (rixin) chi queri' niquimol qui', y ri Pablo xtubij c'a ri achique nicajo' niquetamaj. Y tek xapon c'a ri k'ij ri', sibilaj c'a winek ri xbequimolo' qui' riq'ui ri Pablo, y riya' xuchop c'a rutzijoxic y ruk'alajsaxic ri rajawaren ri Dios chique. Xuchop c'a nitzijon tek xel pe ri k'ij y xutanaba' c'a ya tek xka ka ri k'ij, ruma riya' xrajo' c'a chi xk'ax ta chiquiwech chi ri Jesús yari' ri Cristo, achi'el nubij ri tz'ibatal ca ruma ri Moisés y cuma ri profetas ri xek'alajsan ri ruch'abel ri Dios ojer ca.
24 Yec'o c'a ri xeniman ri xubij ri Pablo, y yec'o ri ma xeniman ta.
25 Y ruma xa ma junan ta c'a quiwech, xquichop chi xebe el. Pero can c'a xquic'axaj na el ri ruq'uisbel tak ch'abel ri xubij ri Pablo. Y riya' xubij: Ri ch'abel ri xuya' ri Lok'olaj Espíritu chare ri profeta Isaías ri xk'alajsan ruch'abel ri Dios, riche (rixin) chi xubij chique ri ye kati't kamama' ri xec'oje' ojer ca, can utz chuka' nuben chi nibix chiwe riyix, ruma ri Lok'olaj Espíritu xubij c'a:
26 Cabiyin quiq'ui ri awinak, y jabij chique: Riyix xtiwac'axaj y ma xtik'ax ta chiwech ri xtiwac'axaj. Riyix xtitzu' y xa ma xtiya' ta c'a pa cuenta ri nitzu'.
27 Ruma ri cánima re winek re' xa xquicowirisaj. C'ayef (cuesta) chi ntoc pa tak quixquin ri niquic'axaj. Ri runak' tak quiwech, quiyupuban, ruma ma nicajo' ta yetzu'un. Riye' can majun nicajo', can ma nicajo' ta niquic'axaj, can ma nicajo' ta nika pa tak cánima, ma nicajo' ta nitzolin pe quic'u'x, riche (rixin) chi riyin nchojmirisaj ri quic'aslen. Queri' xubij ri Lok'olaj Espíritu.
28 Rumac'ari' tiwetamaj ca riyix, chi ri winek ri ma ye israelitas ta, xapon yan c'a ri colotajic riche (rixin) ri Dios quiq'ui. Riye' can niquic'axaj wi ri ch'abel ri takon pe chique.

Hechos 28:6-28 in Re C'ac'a Testamento pa Kach'abal

6 Y conojel re vinak xe niquitzu' re Pablo, quiyaben jampa' xtisipoj-pa o xticom-ka. Y tak xk'ax-yan q'uiy tiempo y xquitz'at che man jun cosa xubam-pa, man chic xquibij-ta che re Pablo jun quimisanel, xa xquibij che reja' jun dios.
7 Y chupan re lugar re' c'o jun ache rubini'an Publio, y ja reja' re c'o ruk'ij chupan re lugar re' y c'o q'uiy rujuyu'. Y re rujuyu' reja' c'o chunakaj-apo re lugar re anche' yojc'o-va. Re Publio camas otz runa'oj, mare' xojruc'uaj charachoch y oxe' k'ij xuya' kavay.
8 Jac'a re rutota' re Publio kejnak chuch'at roma c'o c'atan chij y quic'-chupan. Y re Pablo xapon chutz'etic. Xuban orar y xuya' ruk'a' pa rue', y re ache re' xc'achoj.
9 Xa riq'uin re' xuban re Pablo, xba rutzijol. Y xe'beka riq'uin re Pablo re nic'aj chic yava'i' re jec'o chire' pa Malta. Y re Pablo xe'ruc'achojsala-a.
10 Y re vinak re aj-chire' pa Malta camas xquiya' kak'ij y camas otz quina'oj xquiban kaq'uin. Y tak xojba, reje' xquiyala' re ndoc chaka po bey.
11 Y oxe' ic' re xojc'ue' chire' pa Malta. Y c'o jun barco re c'a quila pa jun tenemit rubini'an Alejandría tipo-va. Re barco re' je'ruc'uan je ca'e' imágenes chutza'n. Re imágenes re' quibini'an Cástor y Pólux. Y c'o chire' pa Malta, roma chire' xc'ue-va chupan re tiempo chin re cak'ik'-job. Y chupan c'a re barco re' xojbo-va.
12 Y xojapon pa jun tenemit rubini'an Siracusa, y xojc'ue' oxe' k'ij chire'.
13 Y xe xojel-a chire', xkac'uaj-a re ruchi' re ya', y xojapon chic pa jun tenemit re rubini'an Regio. Y re jun chic k'ij xkatz'am chic-a bey tak xkac'ul re xocomil jotal-pa. Y pa rox k'ij xojapon re pa tenemit rubini'an Puteoli.
14 Y chire' chupan re tenemit re', jec'o hermanos xe'bekela', y reje' xquibij chaka che kojc'ue-ka jun semana quiq'uin. Tak xtz'akater re jun semana re', c'ajare' tak choj xojba pa Roma.
15 Re hermanos re jec'o chire' pa Roma quic'axan chic che yojapon. Mare' xojequic'ulu' po bey, pa jun tenemit rubini'an Foro de Apio, y chuka' chire' pa jun chic lugar rubini'an Tres Tabernas. Tak re Pablo xe'rutz'at re hermanos re', xutioxij cha re Dios. Y riq'uin re' xquiya' ruchuk'a' xuna' reja'.
16 Y tak xojapon pa Roma, re Julio re capitán xe'rujach re presos pa ruk'a' re jun ache re ec'uay quichin re soldados. Jac'a cha re Pablo xbex che otz nic'ue' pa jun jay aparte, y nichajex roma jun soldado.
17 Y oxe' k'ij tapon-va re Pablo pa Roma, tak xutak quiyoxic re je principal re jec'o chiquicojol re israelitas re jec'o pa Roma. Y tak xe'bapon riq'uin, xubij chique: Nuvinak, yen man jun cosa nbanon chique re nic'aj chic kavinak israelitas, man jun chuka' cosa yinch'ovenak chij re quibin can re kavinak xe'c'ue' ajuer can che tiene que nakaban, pero ja chire' pa Jerusalén xintz'am y xinjach pa quik'a' re autoridades romanos.
18 Y tak reje' xquic'utuj chua andex re nbanon, xquinojij yinquilisaj, roma man jun numac re nbanon-ta chin quire' yinquimisas-ta.
19 Pero re kavinak israelitas man xquijo-ta che xinlisas can, y mare' yen xinc'utuj che ja re César re quimbano juzgar, y man roma-ta che ye'bensujuj re nuvinak. Man tinojij quire'.
20 Xa mare' xintak ivoyoxic chin che can yixintz'at y chin chuka' che yex can viq'uin yen nitamaj-a anchique roma quire' nc'alvachin. Roma konojel yoj re yoj israelitas can nakanimaj che re anama'i' c'o jun k'ij tak xque'c'astaj-pa, y roma jare' re niniman yen, mare' tak yinximon cha cadena vocame, xcha' re Pablo.
21 Y re israelitas re' xquibij cha re Pablo: Yoj man jun carta kac'ulun re pitinak pa Judea re nich'o-ta chavij. Y man jun chuka' chique re kavinak re je'pitinak chire' re ye'bin-ta che c'o amac re ja'banalon, man jun.
22 Pero yoj kataman che ronojel lugar, re vinak camas ye'ch'o chivij yex re yixnatan rube' re Jesús, mare' nakajo' nakatamaj andex nanojij rat chij re', xe'cha' cha.
23 Y xquicha' can jun k'ij chin niquimol-qui', y re Pablo xtubij re andex niquijo' niquitamaj. Y tak xapon re k'ij, camas vinak re xbequimola-qui' riq'uin re Pablo, y reja' xutz'am rutzijosic chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios. Y ja tak xel-pa re k'ij xutz'am tzij c'aja tak xka-ka re k'ij, roma reja' xrajo' che xk'ax-ta pa quive' che re Jesús jare' re Cristo, re tz'iban can roma re Moisés y coma re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique.
24 Jec'o re xe'niman re xubij re Pablo, y jec'o re man xquinimaj-ta.
25 Y roma man junan-ta quivach xquiban-ka, xquijo' xe'ba. Pero c'a xquic'axaj-na-a re ruq'uisibal tak tzij re xubij re Pablo. Reja' xch'o chij re xubij re Isaías re rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Y reja' xubij: Re ch'abal re xuya' re Espíritu Santo cha re Isaías chin che xubij chique re kavinak xe'c'ue' ajuer can, y re' can otz chuka' nuban chiva yex, roma re Espíritu Santo xubij quire':
26 Cabiyin quiq'uin re avinak, y ta'bij chique: Xaxe choj xtic'axaj y man xtak'ax-ta pan ive' re xtic'axaj. Xaxe choj xtitzu' y man xtitz'at-ta jabal re nitzu'.
27 Roma re cánma re vinak re' xa can xquicoversaj. C'ayef c'a che ndoc-ta pa quixquin re niquic'axaj. C'o quinak'avach, pero man ye'tzu'un-ta roma man niquijo-ta ye'tzu'un. Reje' man jun cosa niquijo', man niquijo-ta niquic'axaj re nuch'abal, y man niquijo-ta che nika-ta-ka pa tak cánma, man niquijo-ta nitzolaj-pa quic'o'x, chin che yen ninchojmersaj re quic'aslen. Quire' xubij re Espíritu Santo.
28 Mare' yex can titamaj che re vinak man je israelitas-ta, xapon-yan re utzulaj ch'abal chin re Dios quiq'uin re nubij che c'o modo ye'colotaj chach re quimac. Reje' can niquic'axaj-va re ch'abal re takom-pa chique.