Text copied!
Bibles in Kaqchikel

Hechos 20:4-38 in Kaqchikel

Help us?

Ri rusamaj ri Dios ri xqui'en can ri apóstoles 20:4-38 in GT:cak:Kaqchikel

4 Ri xebe chirij ri Pablo c'a pa roch'ulef Asia, ja ri Sópater aj-Berea, ca'i' aj-Tesalónica quibinan Aristarco y Segundo, ri Gayo aj-Derbe, ri Timoteo, y ca'i' aj pa roch'ulef Asia quibinan Tíquico y Trófimo.
5 Conojel rije' xenabeyaj-e chikavech, y xojcoyo'ej pa tinamit Troas.
6 Jac'a tok xk'ax ruk'ijul ri nimak'ij tok nitij ri pan manak levadura riq'uin, c'ajari' xojoc-e pa jun barco, xkaya' c'a can ri tinamit Filipos, y c'a chi vo'o' k'ij xe'ekila-ki' quiq'uin ri roj coyo'en pa tinamit Troas. Chiri' xojc'uje-vi vuku' k'ij.
7 Chupan ri na'ey k'ij richin ri semana, tok kamolon-ki' quiq'uin ri quiniman ri Jesucristo richin nikac'uxlaj ri rucamic riq'uin ri peron pan, ri Pablo roma ja ri chuca'n k'ij ntel-e, yerutijoj ri quimolon-qui', y xbe rakan rutzij richin c'a nic'aj ak'a'.
8 Jac'a ri pa rox piso ri kamolon-vi-ki', q'uiy candil tzijon.
9 Chiri' pa ventana richin ri jay tz'uyul-vi jun ala' rubinan Eutico. Riq'uin benak rakan rutzij ri Pablo, ri ala' ri' xpe ruchuk'a' ruvaran, y tok xver-ka jumul, chiri' pa rox piso xtzak-vi-ka c'a pan ulef. Tok xuyac-ka, xa caminak chic.
10 Jac'ari' xka-pe ri Pablo, xjupe-ka chirij ru-cuerpo ri ala', y tok ruk'eten chic, quire' xu'ij: Man tixi'ij-ivi'. Ri ala' man caminak ta.
11 Jac'a tok xjote' chic e ri Pablo ri pa rox piso, y tok peron y tijon chic ri pan chiri', c'a xtzijon na más quiq'uin, c'a xsakar na pe, c'ajari' xbe.
12 Jac'a ri ala' q'ues xquic'uaj, y jani na ruchuk'a' ri cánima xcanaj can.
13 Ri Pablo xrojo' xbe chirakan pa tinamit Asón. Pero roj xojnabeyaj-e chuvech pa barco, richin c'a chiri' pan Asón nikaq'uen-vi-e, roma quiri' xu'ij-e rija' chike.
14 Tok xkil-ki' pa tinamit Asón riq'uin, junan xojbe pa barco c'a pa tinamit Mitilene.
15 Chuca'n k'ij, xojel chic e chiri' pa Mitilene chupan ri barco, y xojk'ax chuvech jun ch'uti roch'ulef c'o pa mar rubinan Quío. Chi rox k'ij xojk'ax pa tinamit Samos, y pa jun lugar rubinan Trogilio xojuxlan-vi-e. C'a ja ri jun chic k'ij (xojapon, xojebos) pa tinamit Mileto.
16 Quiri' xka'an roma ri Pablo man xrojo' ta xk'ax pa tinamit Efeso richin quiri' man ta nkulayoj pa roch'ulef Asia. Roma rija' can nutij ruk'ij chi nrojo' nic'uje' pa tinamit Jerusalem chupan ri nimak'ij Pentecostés, si xtitiquer.
17 Chiri' pa tinamit Mileto ri Pablo xutak coyoxic ri uc'uay quichin ri quiniman ri Jesucristo pan Efeso.
18 Tok xe'uka riq'uin, ri Pablo quire' xu'ij chique: Rix jabel iveteman achique chi c'aslen xinc'uaj chivech ri ajani tiempo xic'uje' chi'icojol re vave' pa roch'ulef Asia.
19 Iveteman chi riq'uin quemelal, y riq'uin ok'ej y riq'uin ri c'ayef ri nuk'asan pa quik'a' ri israelitas, nubanon-pe rusamaj ri Ajaf.
20 Iveteman chi ri c'o utz nuq'uen-pe pan ic'aslen man jun xinvevaj chivech, ronojel xintzijoj chive y xixintijoj riq'uin, chiquivech ri vinak y chi tak ivacho.
21 Chi israelitas y man israelitas ta nu'in chique chi nic'atzin niquijal quino'oj y niquiya' can ri quimac, y tiquiya' cánima riq'uin ri Kajaf Jesucristo.
22 Vacami c'a, manak che'el man ta ninnimaj rutzij ri vánima chi yi'e pa tinamit Jerusalem, y man veteman ta achique xtenk'asaj chila'.
23 Xaxe veteman ri ruk'alajrisan ri Lok'olaj Espíritu chinuvech pa tak tinamit ri yin k'axnak-vi-pe, chi yin xquitz'apis pa cárcel, y xtenk'asaj k'axomal.
24 Pero man jun chique re' ri más ninya-ka pa vánima, nis-ta ri nuc'aslen man ninnojij ta más rij, masque hasta xquicamises. Richin quiri' yiquicot nenq'uisa' ri bey ri ruk'aton ri Ajaf chuvij, y ninq'uis ri samaj ri yo'on chuve roma ri Ajaf Jesús chi ninya' rutzijol ri utzulaj ruch'abel ri nic'utu chi xaxe roma ru-favor ri Dios tok yecolotaj ri vinak.
25 Vacami c'a, yin veteman chi rix ri yin k'axnak iviq'uin chutzijosic ru-gobierno ri Ajaf Dios, nis-ta jun chive ri xtutz'et chic más nuvech vave' choch'ulef.
26 Romari' nin-ij can chive, si ec'o ri man xquecolotaj ta, man numac ta chic yin.
27 Roma ronojel ri runojin ri Dios pa kavi', yin xink'alajrisaj chivech, y man jun xinvevaj.
28 Tibana' c'a cuenta ri ic'aslen, utz quiyuk'uxic tibana' rutinamit ri Dios ri achok chiquicojol rix yo'on-vi can chi rix uc'uay quibey roma ri Lok'olaj Espíritu richin ye'ivilij riq'uin ruch'abel ri Ajaf ri xerulok' riq'uin ri ruquiq'uel.
29 Roma yin veteman chi tok man yinc'o ta chic iviq'uin, xque'oc ch'aka' chi'icojol ri e'achel utuva' ri man juba' xquixquipokonaj rix ri rix achel jun botzaj ovejas.
30 Chi'icojol rix mismo xquek'alajin-vi-pe ri xquejalo ruchojmil ruch'abel ri Dios, roma nicajo' chi yetzekle'es coma ri quiniman ri Jesucristo.
31 Roma c'a ri', tibana' cuenta ivi'. Man timestaj chi chupan ri oxi' juna' ri xic'uje' iviq'uin, chi chak'a' chi pak'ij man jun bey xitane' chi xixinpaxa'aj chi'ijununal riq'uin ok'ej.
32 Y vacami c'a, yixinjach can pa ruk'a' ri Dios y ri ruch'abel ri nuq'uen-pe favor chive. Ri ch'abel ri' can c'o ruchuk'a' richin nu'on chive chi yixq'uiy riq'uin ri ic'aslen y chi c'o favor nicochij junan quiq'uin conojel ri ch'ajch'oj chic banon che quic'aslen roma ri Dios.
33 Yin man jun bey xinrayij ri iméra, nis-ta ri itziak.
34 Rix mismo iveteman chi yin riq'uin nuk'a' xisamaj richin c'o xincusaj, y richin c'o xquicusaj ri ebenak viq'uin.
35 Chupan ronojel, nuc'utun chivech chi achel yin samajnak-pe chi'icojol, quiri' nic'atzin yixsamaj rix, richin ye'ito' ri nic'atzin quito'ic. Y nuc'uxlan chive ruch'abel ri Ajaf, tok xu'ij: Más utzulaj tzij ri' ri nisipan que chuvech ri nic'ulu sipanic.
36 Tok ru'in chic ronojel re' chique, ri Pablo xxuque' c'a, y xu'on orar quiq'uin conojel.
37 Jani na xe'ok' ri quimolon-qui' chiri', jac'ari' xquik'etej chukul ri Pablo y xquitz'ubula'.
38 Jani na yebison, roma ri Pablo xu'ij chi nis-ta jun bey chic xtiquitz'et ruvech. Y jari' xbequijacha' can ri pa barco.
Ri rusamaj ri Dios ri xqui'en can ri apóstoles 20 in GT:cak:Kaqchikel

Hechos 20:4-38 in Ri C'ac'a Trato ri Xuben ri Dios Quiq'uin ri Vinek

4 Ri yebe ta chirij ri Pablo c'a pan Asia ja ri Sópater aj pa Berea, ri Aristarco y ri Segundo ri e aj pa Tesalónica, ri Gaio ri aj-Derbe, ri Timoteo, ri Tíquico y ri Trófimo ri e aj pan Asia.
5 Pero re kach'alal re' xenabeyej yan c'a el chikavech roj, y xojcoyobej c'a ri chiri' pa tinamit Troas.
6 Y c'a tok ic'ovinek chic c'a ri nimak'ij tok nitij ri caxlan-vey ri manek ch'en (ch'amilej-k'or) riq'uin, jac'ari' tok roj xojoc-el pa jun barco, y xkaya' can ri tinamit Filipos. Y vo'o' k'ij c'a ri xkacusaj roj richin chi xojapon quiq'uin, ri chiri' pa Troas. Y vuku' c'a k'ij ri xojc'oje-ka ri chiri'.
7 Y chupan ri nabey k'ij richin ri semana, xkamol-ki' quiq'uin ri kach'alal ri ec'o chupan ri tinamit ri' richin nikatej ri caxlan-vey natabel richin ri rucamic ri Ajaf Jesucristo. Y ri Pablo xch'on c'a chiquivech ri kach'alal, y xapon c'a nic'aj-ak'a', roma ja ri ruca'n k'ij c'o chi nibe.
8 Y ri pa rox vik jay (rox vek jay), ri kamolon-vi-ki', jebel c'a sek roma q'uiy k'ak' e tzijon.
9 Pero c'o c'a jun ala' rubini'an Eutico, ri tz'uyul pa ventana richin ri jay. Y roma ri Pablo can c'a nich'on na c'a ri nej chic ak'a', janíla c'a ruvaran xpe ri ala' ri'. Pero tok can xver-vi-ka, ri ala' xtzak-el, y c'a pan ulef xapon-vi-ka. Can jac'a ri pa rox vik jay (rox vek jay) xtzak-vi-el, c'a pa xulan ka. Y tok can xebe c'a chuyaquic, xa xquitz'et chi caminek chic.
10 Y c'ari' ri Pablo xbeka-pe y xjupe' chirij ri ruch'acul ri ala', y xuk'etej. Y xubij c'a chique ri kach'alal: Man tixibij-ivi'. Re ala' xa xc'astej yan pe.
11 Y ri Pablo y ri ch'aka' chic xejote' chic el ri pa jay. Rija' xuper c'a (xupir c'a) ri caxlan-vey, y xquitej. Y xuchop chic c'a nich'on jun bey, y c'a ja tok ri niseker-pe tok xtane'. Y can jac'a chuka' ri' tok xbe.
12 Y ri kach'alal can janíla c'a xcuker quic'u'x roma ri ala', roma can q'ues vi ri xquic'uaj.
13 Y ri Pablo chiraken xbe pa tinamit Asón. Pero xojnabeyej-el roj pa barco, richin queri' nekac'ama-pe ri Pablo ri chiri' pan Asón, roma can queri' ri ruchojmil ri rubin-el rija' chike.
14 Tok xbekac'ulu-ki' ri chiri' pa tinamit Asón, rija' xoc c'a el kiq'uin ri pa barco richin xojbe c'a ri pa tinamit rubini'an Mitilene.
15 C'ari' xojel chic c'a el ri chiri' pa Mitilene, y pa ruca'n k'ij xojk'ax chuvech ri Quío. Y can c'a ja ri pa ruca'n chic k'ij chire ri kojk'ax chuvech ri Quío, jari' tok xojk'ax ri pa Samos, c'ari' ja ri pa tinamit Trogilio xojuxlan-vi-el. Y can c'a ja chic ri pa ruca'n k'ij ri xojapon ri pa tinamit rubini'an Mileto.
16 Y man xojbe ta c'a pa tinamit Éfeso, roma ri Pablo man c'a nrajo' ta chi q'uiy chic tiempo ri nic'oje-ka pa ruvach'ulef Asia. Y xa can rurayibel c'a chi napon yan ri pa Jerusalem richin ri nimak'ij rubini'an Pentecostés, vi tiquirel.
17 Y chiri' c'a pa tinamit Mileto ojc'o-vi, tok ri Pablo xutek coyoxic ri uc'uey quichin ri kach'alal pan Éfeso.
18 Jac'a tok e okavinek chic ri kach'alal ri', ri Pablo xubij chique: Rix jebel ivetaman achique rubanic ri nuc'aslen ri xinc'uaj chivech jampe' ri xic'oje' chi'icojol re vave' pa ruvach'ulef Asia.
19 Can nuch'utinirisan c'a vi' chuvech ri Ajaf Dios chubanic ri rusamaj. Stape' c'o ok'ej, ninben ri rusamaj. Y stape' chuka' ri nuvinak xinquiya' pa k'axo'n roma ri itzel yequich'obola' richin niquiben chuve, xinben ri rusamaj rija'.
20 Man jun bey c'a xinmalij ta ka chi man ta chic xintzijoj ri ruch'abel ri Dios ri utz nuben chire ri ic'aslen. Y xixintijoj c'a chupan ri ruch'abel ri Dios tok c'o molojri'il y ri pa tak ivachoch chuka'.
21 Y chique ri nuvinak israelitas y chique ri vinek man e israelitas ta, nuk'alajirisan c'a chuka' chi titzolej-pe quic'u'x riq'uin ri Dios y tiquinimaj ri Kajaf Jesucristo.
22 Y re vacami, ri Lok'olej Espíritu nuben chuve chi yibe c'a pa Jerusalem, y man vetaman ta c'a achique ri xtinc'ulvachij ri chiri'.
23 Ri vetaman xaxe c'a ri ruk'alajirisan ri Lok'olej Espíritu chuve, chi yin xquitz'apex pa cárcel, y xtintej pokonal tok xquinapon ri pa Jerusalem. Roma queri' ri ruk'alajirisan-pe ri Lok'olej Espíritu chuve ronojel tinamit ri xik'ax yan pe.
24 Pero man ja ta ri' ri más ninch'ob rij, ni man ja ta chuka' ri nuc'aslen ri ninch'ob más. Ri más c'a ninch'ob, ja ri samaj ri ruyo'on ri Ajaf Jesús chuve, y riq'uin ta c'a quicoten ri xtinq'uis rutzijoxic chique ri vinek ri utzilej ch'abel richin colotajic, ri nik'alajirisan ri rutzil ri Dios.
25 Y yin vetaman chic c'a chi ja ruq'uisibel bey re' ri xquinitz'et-el. Rix c'a ri xivac'axaj tok xintzijoj chive chirij tok ri vinek ye'oc pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios, rix xa can man xquinitz'et ta chic el chuvech re ruvach'ulef.
26 Romari' can ninbij can chive, chi man numac ta yin vi ec'o ri xquebeka' c'a chupan ri ruc'ayeval.
27 Roma can man jun ri xinvevaj, y man ta xinbij chive, xa can ronojel ri ruch'obon ri Dios pa kavi' roj vinek xinbij chive.
28 Can tichajij c'a ka ic'aslen rix, y que chuka' ri' tibanala' quiq'uin conojel ri kach'alal, roma ri samaj ri ruyo'on ri Lok'olej Espíritu chive, ja chi jebel quic'uaxic niben, roma rije' can e richin chic ri Ajaf Jesús y e ru-iglesia chuka' chic, roma can ja rija' ri xcolon quichin, riq'uin ri ruquiq'uel ri xbiyin chuva ri cruz tok xcamisex.
29 Roma can vetaman chi can xe tok man xquipe ta chic yin, can jac'ari' xque'oka' can vinek ri achi'el quibanic utiva'. Roma ri utiva', can xe ri ye'oc chiquicojol ri carne'l, yequitej y yequiq'uis. Can e que chuka' ri' ri vinek ri', xque'oc chiquicojol ri kach'alal, y xtiquiben c'a chique chi man chic xtiquicukuba' ta quic'u'x riq'uin ri Ajaf Jesús.
30 Y ec'o c'a chuka' ch'aka' chive rix ri xquebek'alajin-pe. Y rije' man ja ta rubixic niquiben chire ri ruch'abel ri Dios, y xquequich'er ri can e nimanel vi richin ri Jesús, richin chi ri ch'aka' chique rije' can xquequitzekelbej-el rije'.
31 Roma c'a ri', can tichajij-ivi'. Toka' chi'ic'u'x chi yin oxi' juna' ri xic'oje' iviq'uin, y jantape' xixinvok'ej y xixinpixabaj.
32 Y vacami c'a vach'alal, yixinjech can pa ruk'a' ri Dios y ri ruch'abel. Y ri ch'abel ri' nuk'alajirisaj ri rutzil ri Dios chikavech, y can nuben c'a chike chi ri kac'aslen niq'uiy y chuka' chi junan ri xtikichinaj quiq'uin ri ch'aka' chic ri ch'ajch'oj chic quic'aslen y e richin chic ri Dios.
33 Y yin man roma ta c'a xinvajo' ri i-mero, ni man roma ta chuka' xinrayij ri itziak, roma ta ri' xintzijoj ri ruch'abel ri Dios chive, man que ta ri'.
34 Roma rix can jebel ivetaman chi xisamej richin c'o xincusaj yin y c'o chuka' xquicusaj ri vachibil.
35 Yin can xinc'ut c'a chivech chi nic'atzin chi yixsamej richin nich'ec i-mero richin chi riq'uin ri' ye'itobej ri nic'atzin quito'ic. Y toka' c'a chi'ic'u'x ri rubin can ri Ajaf Jesús. Rija' rubin c'a can: Más niquicot ránima ri vinek ri nisipan que chuvech ri nic'ulun jun sipanic.
36 Y tok rija' ch'ovinek chic ka, xxuque' c'a y xuben orar quiq'uin conojel ri ec'o chiri'.
37 Y ri quimolon c'a qui' ri chiri' xe'ok', xquik'etela' y xquitz'ubaj (xquitz'umaj) chuka' ri Pablo.
38 Y can janíla yebison roma ri Pablo, roma rija' xubij c'a chique chi man jun bey chic c'a xtiquitz'et-el ruvech chuvech re ruvach'ulef. Y xebe c'a riq'uin, richin xbequijacha' can ri pa barco.

Hechos 20:4-38 in RI DIOS NCH'O PA KACH'ABÜL CHEKE

4 Ri nyebe ta chirij ri Pablo c'a pa ruch'ulef Asia ja ri Sópater aj pa tinamit Berea, ri Aristarco y ri Segundo ri ye aj pa tinamit Tesalónica, ri Gaio ri aj pa tinamit Derbe, ri Timoteo, ri Tíquico y ri Trófimo ri ye aj pa ruch'ulef Asia.
5 Pero ri hermanos re' xenabeyüj yan c'a e chikavüch roj, y xojcoyobej c'a chiri' pa tinamit Troas. Ja yin xkil-ki' pa tinamit Filipos.
6 Y tok c'unük chic c'a ri nimak'ij tok nc'ux ri caxlan-vüy ri manak levadura riq'uin, jari' tok roj xojoc-e pa jun barco, y xkaya' can ri tinamit Filipos. Y vo'o' k'ij c'a ri xkacusaj roj richin que xojapon quiq'uin, chiri' pa tinamit Troas. Y vuku' (siete) c'a k'ij ri xojc'uje-ka chiri'.
7 Y chupan ri nabey k'ij richin ri semana, xkamol-ki' quiq'uin ri hermanos ri yec'o chupan ri tinamit ri' richin nkac'ux ri caxlan-vüy chin nkac'uxla'aj richin ri rucamic ri Ajaf Jesucristo. Y ri Pablo xch'o c'a chiquivüch ri hermanos, y xapon c'a nic'aj-ak'a', roma ja ri ruca'n k'ij nc'atzinej que nbe.
8 Y pa rox piso chicaj-e, ri ape' kamolon-vi-ki', jabel c'a sük roma q'uiy k'ak' ye tzijon.
9 Pero c'o c'a jun ala' rubini'an Eutico, ri tz'uyul pa ventana richin ri jay. Y roma ri Pablo c'a nch'o na c'a ri nüj chic ak'a', juis c'a ruvaran xpu'u ri ala' ri'. Pero tok xvür-vi-ka, ri ala' xtzak-ka pan ulef. Ja pa rox piso xtzak-vi-ka. Y tok xebe c'a chuyaquic, xa xquitz'et que camnük chic.
10 Y c'ateri' ri Pablo xbeka-pe y xjupe' chirij ri ruch'acul ri ala', y xuk'etej. Y xbij c'a cheque ri hermanos: Man tixbij-ivi'. Ri ala' xa xc'astüj yan pe.
11 Y ri Pablo y ri ch'aka chic xejote' chic e pa jay. Rija' xuper c'a ri caxlan-vüy, y xquic'ux. Y xutz'om chic c'a nch'o jun bey, y c'a ja xsaker-pe tok xtane'. Y jari' chuka' tok xbe.
12 Y ri hermanos juis c'a xcuker quic'u'x roma ri ala', roma c'üs vi ri xquic'uaj.
13 Y ri Pablo chirakün xbe pa tinamit Asón. Pero xojnabeyüj-e roj pa barco, richin quiri' nyekac'ama-pe ri Pablo chiri' pan Asón, roma quiri' ri ruchojmil ri rubin-e rija' cheke.
14 Tok xbekac'ulu-ki' chiri' pa tinamit Asón, rija' xoc c'a e kiq'uin pa barco richin xojbe c'a tinamit rubini'an Mitilene.
15 C'ateri' xojel chic c'a e chiri' pa Mitilene, y pa ruca'n k'ij xojc'o chuvüch ri ruch'ulef pa ya' rubini'an Quío. Y c'a ja pa ruca'n chic k'ij chin ri xojc'o chuvüch ri Quío, jari' tok xojc'o pa ruch'ulef pa ya' rubini'an Samos, c'ateri' ja pa tinamit Trogilio xojuxlan-vi-e. Y c'a ja chic pa ruca'n k'ij xojapon pa tinamit rubini'an Mileto.
16 Y man xojbe tüj c'a pa tinamit Éfeso, roma ri Pablo man c'a nrajo' tüj que q'uiy chic tiempo ri nc'uje-ka pa ruch'ulef Asia. Y xa rurayibül c'a que napon yan pa tinamit Jerusalén richin ri nimak'ij rubini'an Pentecostés, si xtitzakon.
17 Y chiri' c'a pa tinamit Mileto rojc'o-vi, tok ri Pablo xutük coyoxic ri uc'uey quichin ri hermanos pa tinamit Éfeso.
18 Ja tok xe'apon kiq'uin chic ri hermanos ri', ri Pablo xbij cheque: Rix jabel ivetaman achique rubanic ri nuc'aslen ri xinc'uaj chivüch jampe' xinc'uje' chi'icojol chere' pa ruch'ulef Asia.
19 Nuch'utinirsan c'a vi' chuvüch ri Ajaf Dios chubanic ri rusamaj. Stape' (Aunque) c'o ok'ej, ninbün ri rusamaj. Y stape' (aunque) chuka' ri nuvinak xinquiya' pa k'oxon roma ri itzel nyequinucula' richin nquibün chuve, xinbün ri rusamaj rija'.
20 Man jun bey c'a xinmalij tüj ka que man ta chic xintzijoj ri rutzij ri Dios ri utz nbün chin ri ic'aslen. Y xixintijoj c'a chupan ri rutzij ri Dios tok c'o molojri'il y pa tak ivacho chuka'.
21 Y cheque ri nuvinak israelitas y cheque ri vinük man ye israelitas tüj, nuk'alajrisan c'a chuka' que titzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios y tiquitakej ri Kajaf Jesucristo.
22 Y vocomi, ri Lok'olüj Espíritu nbün chuve que nquibe c'a pa tinamit Jerusalén, y man vetaman tüj c'a achique ri ninc'ulachij chiri'.
23 Ri vetaman xaxe c'a ri ruk'alajrisan ri Lok'olüj Espíritu chuve, que yin nquitz'apis pa cárcel, y nintij pokonül tok nquinapon pa tinamit Jerusalén. Roma quiri' ri ruk'alajrisan-pe ri Lok'olüj Espíritu chuve ronojel tinamit ape' xinc'o yan pe.
24 Pero man ja tüj ri' ri más ninnuc pari', ni man ja tüj chuka' ri nuc'aslen ri ninnuc más. Ri más c'a ninnuc, ja ri samaj ri ruyo'on ri Ajaf Jesús chuve, y riq'uin ta c'a quicot ri ninq'uis rutzijosic cheque ri vinük ri utzilüj tzij richin colonic, ri nk'alajrisan ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios.
25 Y yin vetaman chic c'a que ja ruq'uisbül mul re' ri nquinitz'et-e. Rix c'a ri xivac'axaj tok xintzijoj chive pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, rix xa man nquinitz'et tüj chic e chuvüch ri ruch'ulef.
26 Romari' ninbij can chive, que man numac tüj yin si yec'o ch'aka chi'icojol rix aj-Éfeso ri nyebetzak c'a chupan ri castigo.
27 Roma man jun ri xinvevaj, y man ta xinbij chive, xa ronojel ri runucun ri Dios pa kavi' roj vinük xinbij chive.
28 Tichajij c'a ka ic'aslen rix, y quiri' chuka' tibanala' quiq'uin conojel ri hermanos, roma ri samaj ri ruyo'on ri Lok'olüj Espíritu chive, ja que jabel quic'uaxic nibün, roma rije' ye richin chic ri Ajaf Jesús y ye ru-iglesia chuka' chic, roma ja rija' ri xcolon quichin, riq'uin ri ruquiq'uel ri xbiyin chuvüch ri cruz tok xcamsüs.
29 Roma vetaman que xe tok man nquipu'u tüj chic yin, jari' nyeka-pe can vinük ri cachi'el quibanic utiva'. Roma ri utiva', xe ri nye'oc chiquicojol ri ovejas, nyequic'ux y nyequiq'uis. Ye quiri' chuka' ri vinük ri', nye'oc chiquicojol ri hermanos, y nquibün c'a cheque que man chic nquiya' tüj cánima riq'uin ri Ajaf Jesús.
30 Y yec'o c'a chuka' ch'aka chive rix ri nyebek'alajin-pe. Y rije' man ja tüj rubixic nquibün chin ri rutzij ri Dios, y nyequijüch quivüch ri ye takenel vi richin ri Jesús, richin que ri ch'aka cheque rije' nyequitzeklebej-e rije'.
31 Roma c'a ri', tichajij-ivi'. Tika-pe chi'ic'u'x que yin oxi' juna' ri xinc'uje' iviq'uin, y chi jumul xixinvok'ej y xixinpixabaj.
32 Y vocomi c'a hermanos, nyixinjüch can pa ruk'a' ri Dios y ri rutzij. Y ri tzij ri' nuk'alajrisaj ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios chikavüch, y nbün c'a cheke que ri kac'aslen nq'uiy y chuka' que junan ri nkichinaj quiq'uin ri ch'aka chic ri ch'ajch'oj chic quic'aslen y ye richin chic ri Dios.
33 Y yin man roma tüj c'a xinjo' ri itumin, ni man roma tüj chuka' xinrayij ri itziek, roma ta ri' xintzijoj ri rutzij ri Dios chive, man quiri' tüj.
34 Roma rix jabel ivetaman que xinsamüj riq'uin nuk'a' richin c'o xincusaj yin y c'o chuka' xquicusaj ri vachibila'.
35 Yin xinc'ut c'a chivüch que nc'atzin que nyixsamüj richin nich'üc itumin richin que riq'uin ri' nye'itojoj ri nc'atzin quito'ic. Y tika-pe c'a chi'ic'u'x ri rubin can ri Ajaf Jesús. Rija' rubin c'a can: Más nquicot ránima ri vinük ri nspan que chuvüch ri nc'ulun jun sipanic.
36 Y tok rija' ch'ovinük chic ka, xxuque' c'a y xbün orar quiq'uin conojel ri yec'o chiri'.
37 Y ri quimolon c'a qui' chiri' xe'ok', xquik'etela' y xquitz'ubaj chuka' ri Pablo.
38 Y juis nyebison roma ri Pablo, roma rija' xbij c'a can cheque que man jun bey chic c'a nquitz'et ruvüch chuvüch ri ruch'ulef. Y xebe c'a chirij, richin xbequijacha' can pa barco.

Hechos 20:4-38 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

4 Y jec'o jujun ri xebe riq'uin ri Pablo c'a pa Asia; y ri xebe ja ri Sópater aj-Berea, ri Aristarco y ri Segundo je aj-Tesalónica, ri Gayo aj-Derbe, ri Tíquico y ri Trófimo ri je aj-Asia, y chuka' ri Timoteo.
5 Y ri kach'alal ri' xena'ey-e chakawech, y xojquiyobej chiri' pa tenemit Troas.
6 Y cuando xk'ax yan ri nimak'ej chi nitej ri pan ri manak levadura riq'uin, c'ajari' xojoc-e pa jun barco y xkaya' can ri tenemit Filipos. Y wo'o' k'ij ri xka'an chi xojapon quiq'uin chiri' pa Troas. Y wuku' k'ij ri xojc'ue-ka chiri'.
7 Y chupa ri na'ey k'ij chi ri semana, xkamol-ki' quiq'uin ri kach'alal ri jec'o chupa ri tenemit ri' chi nakataj ri pan ri nunataj chake ri rucamic ri Ajaf Jesucristo. Y ri Pablo xch'o'n chiquiwech ri kach'alal, y xapon c'a pa nic'aj-ak'a' riq'uin ri rutzij, roma ruca'n k'ij nibe raja'.
8 Y pa rox piso chi ri jay anchi' kamolon-wi-ki', can sakil rubanon roma q'uiy luz je-tzajon.
9 Pero c'o jun ala' rubinan Eutico, ri ch'ocol pa ru-ventana ri jay. Y roma ri Pablo xa xbe rakan ri rutzij, ri ala' can jumul xka-ka che waran, romari' xwer y xtzak-ka, y c'a chech-ulef xbeka-wi-ka. Y cuando xbequiyaca-pe, xquitzu' chi xa caminak chic.
10 Y ri Pablo xka-ka y xjupe' chirij ri ruch'acul ri ala', y xuk'etej. Y xu'ij chique ri kach'alal: Man tixi'j-iwi'. Ri ala' xa xc'astaj yan pe.
11 Y ri Pablo y ri ch'aka chic xejote' chic e. Raja' xuper ri pan, y xquitaj. Y xutz'om chic tzij jun mej (bey) y c'a xsakar-ka xtane'. Y ja' xutz'om bey chi xbe.
12 Y ri kach'alal can xequicot y xquina' chi xc'ue' más ruchuk'a' cánima roma can q'ues ri ala' xquic'uaj.
13 Y ri Pablo chirakan xbe pa tenemit Asón. Pero roj xojna'ey-e pa barco, chi quiri' ne'kac'ama-pe ri Pablo ri chiri' pa Asón, roma quiri' ru'in raja' chake.
14 Y cuando xbekac'ulu-ki' chiri' pa tenemit Asón, raja' xbe kaq'uin pa barco chi xojbe pa tenemit Mitilene.
15 Xojel-e chic chiri' pa Mitilene, y ruca'n k'ij xojk'ax chech ri ulef ri c'o pa ya' rubinan Quío. Pa rox k'ij xojk'ax ri pa Samos, y pa tenemit Trogilio xojuxlan-wi. Y jun chic k'ij xojapon pa tenemit Mileto.
16 Y man xojbe ta pa tenemit Éfeso, roma ri Pablo man nrojo' ta chi q'uiy k'ij nic'ue-ka pa rech-ulef Asia. Xa can nrojo' napon yan pa Jerusalem, roma raja' nrojo' nic'ue' chiri' chi ri nimak'ej rubinan Pentecostés.
17 Y chiri' pa tenemit Mileto jojc'o-wi, cuando ri Pablo xutak coyoxic ri achi'a' ri je-pa'l chech ri rusamaj ri Dios chiquicojol ri kach'alal ri jec'o pa Éfeso.
18 Cuando xeloka ri kach'alal ri', ri Pablo xu'ij chique: Rix jabel iweta'n anchique nuc'aslen xinc'uaj chiwech cuando xic'ue' chi'icojol we' pa rech-ulef Asia.
19 Ren can manak oc nuk'ij xin-en chech ri Ajaf Dios chi xin-en ri rusamaj. Más que c'o ok'ej, can xin-en ri rusamaj. Más que ri nuwinak itzel xinquitzu' y xinquiya' pa sufrimiento, pero xin-en ri rusamaj raja'.
20 Can manak-wi xinmalij chi xintzijoj rutzij ri Dios ri utz nu'on che ri ic'aslen. Y xixintijoj riq'uin ri rutzij ri Dios cuando xkamol-ki' y chuka' ri pa tak iwocho.
21 Y chique ri nuwinak israelitas y chique ri winak ri man je israelitas ta, nuk'alajin chuka' chi tiquiya' can ri quimac y tiquibana' ri nrojo' ri Dios, y tiquiya' cánima riq'uin ri Kajaf Jesucristo.
22 Y cami, ri Espíritu Santo nu'on chue chi yibe pa Jerusalem, y man weta'n ta anchique ri xti'an chue chiri'.
23 Ri weta'n ren, xe ri ruk'alajin ri Espíritu Santo chue, chi xquitz'apis pa cárcel y xtink'axaj sufrimiento cuando xquinapon pa Jerusalem. Roma quiri' ri ruk'alajin ri Espíritu Santo chue pa ronojel tenemit anchi' xik'ax yan.
24 Pero man ja' ta ri' ri más ninnojij, ni man ja' ta chuka' ri nuc'aslen ri ninnojij más; ri más ninnojij, ja chi riq'uin ronojel wánima ninq'uis can ri samaj ri ruyo'n ri Ajaf Jesús chue, y chuka' chi can xquiquicot xtinq'uis rutzijoxic chique ri winak ri utzilaj rutzij ri Dios, ri nuk'alajij chakawech chi ri Dios yalan jojrojo'.
25 Y ren weta'n chic chi ja ruq'uisbel mej (paj) re' ri xitzu' nuech. Rix ri xic'oxaj cuando xintzijoj ri ru-gobierno ri Dios chiwe, rix xa can man xquinitzu' ta chic.
26 Romari' cami nin-ij can chiwe, chi can man numac ta ren xa jec'o ri xquiebeka chupa ri castigo.
27 Roma can man jun anchique ri xinwewaj y man ta xin-ij chiwe, xa can ronojel ri runo'j (runa'oj) ri Dios xin-ij chiwe.
28 Can tibana' cuenta ri ic'aslen y chuka' quic'aslen conojel ri kach'alal, roma jari' ri samaj ri ruyo'n ri Espíritu Santo chiwe, chi nichajij utz quic'aslen ri kach'alal, roma reje' can je richi chic ri Ajaf Jesús, roma quiniman raja', roma can ja raja' ri xcolo quichi, riq'uin ri ruquiq'uiel ri xbin chech ri cruz cuando xcamises.
29 Roma can weta'n chi cuando man xquipe ta chic, can xquiepe winak ri anche'l je utif. Roma ri utif, can xe ye'oc chiquicojol ri ovejas, yequitaj y yequiq'uis. Can quiri' xtiqui'en ri winak ri xquie'oc iwiq'uin.
30 Y chi'icojol rix jec'o chuka' ri xquiecataj ri man ja' ta rubixic xtiqui'en che ri rutzij ri Dios, roma xtiquijo' chi ri kach'alal yequitzeklebej.
31 Romari' can tichajij utz iwi'. Toka pa iwi' chi ren oxi' juna' ri xic'ue' iwiq'uin, y can pak'ij chi chak'a' xixinwok'ej y xinya' ino'j (ina'oj).
32 Y cami wach'alal, jixinjach can pa ruk'a' ri Dios y pa rutzij chuka'; ri tzij ri nuk'alajij chakawech chi ri Dios yalan jojrojo', y can nu'on chake chi ri kac'aslen niq'uiy y chuka' chi junan ri xtakawil ri herencia quiq'uin ri ch'aka ri can ch'ajch'oj chic quic'aslen y je richi chic ri Dios.
33 Y ren man roma ta xinrayij ri i-mero, ni man roma ta chuka' xinrayij ri itziak, man roma ta ri' xintzijoj ri rutzij ri Dios chiwe, man quiri' ta.
34 Roma rix can jabel iweta'n chi ren can xisamaj, chi quiri' c'o xincusaj ren y c'o chuka' xquicusaj ri jec'o wiq'uin.
35 Ren can xinc'ut chiwech chi nic'atzin chi jixsamaj chi nich'ec i-mero, chi quiri' ye'ito' ri winak riq'uin ri nic'atzin chique. Y toka pa iwi' ri ru'in can ri Ajaf Jesús. Raja' ru'in can: Más tiquicot ránima ri winak ri nisipan que chech ri jun ri c'o nisipes che.
36 Y cuando raja' ru'in yan ronojel re' chique, xxuquie' xu'on orar quiq'uin conojel ri kach'alal ri xquimol-qui' chiri'.
37 Y reje' can xe'ok', xquik'etej y xquitz'ubaj chuka' ri Pablo.
38 Y can xebison roma ri Pablo, roma raja' xu'ij chique chi can manak chic xtiquitzu' rech we' chech-ulef. Y xebe riq'uin, chi xbequijacha' can pa barco.
Hechos 20 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

HECHOS 20:4-38 in Ri c'ac'ac' Testamento pa kach'ab'al

4 Y icꞌo ri xaꞌa riqꞌuin ri Pablo cꞌa Asia; y ri xaꞌa ja ri Sópater aj-Berea, ri Aristarco y ri Segundo ri aj-Tesalónica, ri Gayo aj-Derbe, ri Tíquico y ri Trófimo ri aj-Asia, y ri Timoteo jeꞌ.
5 Y ri hermanos reꞌ xaꞌa naꞌay chakavach, y xojquiyoꞌiej chireꞌ pa tanamet Troas.
6 Y antok xakꞌax yan ri namakꞌej chi nicꞌux ri simíta ri manak levadura riqꞌuin, cꞌajareꞌ xojuoc-el chupan jun barco y xkayaꞌ can ri tanamet Filipos. Y vuꞌuoꞌ kꞌij ri xojꞌin chi xojbꞌaka quiqꞌuin chireꞌ Troas. Y siete (vukuꞌ) kꞌij ri xojcꞌujie-ka chireꞌ.
7 Y chupan ri naꞌay kꞌij richin ri semana, xkamol-kiꞌ quiqꞌuin ri discípulos ri icꞌo chupan ri tanamet reꞌ chi nakacꞌux ri simíta ri nunataj ri rucamic ri Ajaf Jesucristo. Y ri Pablo xchꞌoꞌ chiquivach y cꞌa pa nicꞌaj-akꞌaꞌ xuqꞌuis, ruma chucaꞌn kꞌij niꞌa jajaꞌ.
8 Y chi oxeꞌ piso richin ri jay pacheꞌ kamaluon-ve-kiꞌ, can sakil rubꞌanun ruma qꞌuiy lámparas i-tzijuon.
9 Pero cꞌo jun alaꞌ rubꞌinan Eutico, ri tzꞌuyul pa ru-ventana ri jay. Y ruma ri Pablo xa choj xuyuk-ka rij ri rutzij, ri alaꞌ xvar-ka, y ruma que-queꞌ nivar, ja xtzak-pa ri chi oxeꞌ piso. Y antok xpilisas, xa quiminak chic.
10 Y ri Pablo xka-pa y xjupieꞌ paroꞌ ri ru-cuerpo ri alaꞌ, y xukꞌatiej. Y xuꞌej: Man tixiꞌij-iviꞌ. Ri alaꞌ xa cꞌas.
11 Y ri Pablo xjotieꞌ chic el. Jajaꞌ xuper ri simíta, y xquicꞌux. Y xutzꞌom chic tzij jun bꞌay y cꞌa xsakar-pa xtanieꞌ. Y cꞌajareꞌ xꞌa.
12 Y ri hermanos can xquinaꞌ chi xcꞌujieꞌ más ruchukꞌaꞌ cánima ruma can cꞌas ri alaꞌ xquicꞌuaj.
13 Y ri Pablo chirakan xꞌa pa tanamet Asón. Pero ojreꞌ xojꞌa naꞌay chupan barco, chi quireꞌ nikil-kiꞌ riqꞌuin ri Pablo chireꞌ Asón, ruma quireꞌ ruꞌeꞌn jajaꞌ chika.
14 Y antok xbꞌakacꞌulu-kiꞌ chireꞌ pa tanamet Asón, jajaꞌ xꞌa kiqꞌuin chupan ri barco chi xojꞌa pa tanamet Mitilene.
15 Xojiel chic el chireꞌ Mitilene, y chucaꞌn kꞌij xojakꞌax choch ri isla rubꞌinan Quío. Chi ruox kꞌij xojcꞌujieꞌ bꞌaꞌ ri Samos, y pa tanamet Trogilio xojuxlan-ve. Y jun chic kꞌij xojbꞌaka pa tanamet Mileto.
16 Y man xojꞌa ta pa tanamet Efeso, ruma ri Pablo man nrajoꞌ ta chi qꞌuiy kꞌij nicꞌujie-ka Asia. Xa can nrajoꞌ yan nibꞌaka Jerusalén richin ri namakꞌej Pentecostés, vi xa xtitiquir.
17 Y chireꞌ pa tanamet Mileto ojcꞌo-ve, antok ri Pablo xutak quiyoxic ri ancianos richin ri iglesia ri cꞌo Efeso.
18 Antok xaꞌlka riqꞌuin, jajaꞌ xuꞌej chica: Ixreꞌ jaꞌal ivataꞌn chica xinꞌan chivach antok xicꞌujieꞌ chiꞌicajol vaveꞌ Asia.
19 Inreꞌ xinꞌan chꞌuteꞌn choch ri Ajaf Dios chi xinꞌan ri rusamaj. Mesque cꞌo okꞌiej, mesque ri nuvanakil israelitas itziel xinquitzꞌat y xinquiyaꞌ pa sufrimiento, pero xinꞌan ri rusamaj jajaꞌ.
20 Man jun bꞌay cꞌa xinmalij ta chi xintzijuoj ri ruchꞌabꞌal ri Dios ri otz nuꞌon cha ri icꞌaslien. Y xixtijuoj riqꞌuin ri ruchꞌabꞌal ri Dios antok xkamol-kiꞌ y pa tak ivachuoch jeꞌ.
21 Y chica ri nuvanakil israelitas y chica ri man israelitas ta, xinꞌej jeꞌ chi titzalaj-pa cánima riqꞌuin ri Dios y tiquibꞌanaꞌ ri nrajoꞌ jajaꞌ, y tiquicukubꞌaꞌ quicꞌuꞌx riqꞌuin ri Kajaf Jesucristo.
22 Y vacame, ri Espíritu Santo nuꞌon chuva chi nquiꞌa Jerusalén, y man vataꞌn ta chica ri xtiꞌan chuva chireꞌ.
23 Ri vataꞌn inreꞌ, xa ja ri ruꞌeꞌn ri Espíritu Santo chuva ri nojiel tanamet ri pacheꞌ xinakꞌax yan pa; chi xquitzꞌapes pa cárcel y xtinkꞌasaj sufrimiento antok xquibꞌaka Jerusalén. Ruma quireꞌ ri ruꞌeꞌn ri Espíritu Santo chuva.
24 Pero man jun nu-cuenta niꞌan cha, ni man ja ta jeꞌ ri nucꞌaslien ri niꞌan pensar más; ri más niꞌan pensar, ja chi niqꞌuis can ri samaj ri ruyoꞌn ri Ajaf Jesús chuva, can xquiquicuot ta xtinqꞌuis rutzijoxic chica ri vinak ri evangelio, ri nuꞌej ri ru-favor ri Dios.
25 Y vacame inreꞌ vataꞌn chic chi ja ruqꞌuisbꞌal mul reꞌ ri xitzꞌat noch. Ixreꞌ ri xivaxaj antok xintzijuoj ri ru-reino ri Dios chiva, ixreꞌ xa can man xquinitzꞌat ta chic.
26 Rumareꞌ vacame niꞌej can chiva, chi man nuchꞌoꞌj ta inreꞌ xa icꞌo ri xcaꞌbꞌaka chupan ri castigo.
27 Ruma man jun kax ri xinvavaj y man ta xinꞌej chiva, xa can nojiel ri runoꞌj ri Dios xinꞌej chiva.
28 Can tibꞌanaꞌ cuenta ri icꞌaslien y ri quicꞌaslien jeꞌ quinojiel ri hermanos, ruma jareꞌ ri samaj ri ruyoꞌn ri Espíritu Santo chiva, chi ntichajij otz ri ru-iglesia ri Ajaf Jesús, ruma jajaꞌ ri xcalo richin, riqꞌuin ri ruquiqꞌuiel ri xꞌin choch ri cruz antok xquimisas.
29 Ruma can vataꞌn chi antok xquiꞌa, can xcaꞌpa vinak ri incheꞌl i-utif. Ruma ri utif, can ncaꞌuoc chiquicajol ri ovejas, ncaꞌquicꞌux y ncaꞌquiqꞌuis. Can quireꞌ xtiquiꞌan ri vinak ri xcaꞌuoc iviqꞌuin.
30 Y chiꞌicajol ixreꞌ icꞌo jeꞌ ri xcaꞌpalaj ri man ja ta rubꞌixic xtiquiꞌan cha ri ruchꞌabꞌal ri Dios, ruma xticajoꞌ chi ri discípulos ncaꞌa chiquij.
31 Rumareꞌ nojiel tiempo quixcꞌasieꞌ chi ntichajij-iviꞌ. Talka pan iveꞌ chi inreꞌ oxeꞌ junaꞌ ri xicꞌujieꞌ iviqꞌuin, y can pakꞌij chi chakꞌaꞌ xixvokꞌiej y xinꞌej chiva chi tibꞌanaꞌ ri otz.
32 Y vacame hermanos, nquixjach can pa rukꞌaꞌ ri Dios y ri ruchꞌabꞌal jeꞌ; ri chꞌabꞌal reꞌ nuꞌej chika ri ru-favor ri Dios, y can cꞌo ru-poder chi nuꞌon chi más nakacukubꞌaꞌ kacꞌuꞌx y chi junan jeꞌ ri xtikil ri herencia quiqꞌuin ri nicꞌaj ri can sak chic quicꞌaslien y i-richin chic ri Dios.
33 Ni plata, ni oro, ni tziak richin jun xinrayij.
34 Ruma ixreꞌ jaꞌal ivataꞌn chi inreꞌ can xisamaj, chi quireꞌ cꞌo xincusaj inreꞌ y cꞌo jeꞌ xquicusaj ri icꞌo viqꞌuin.
35 Inreꞌ can xincꞌut chivach chi nicꞌatzin chi nquixsamaj chi ntichꞌec i-miera, chi quireꞌ nquiꞌtoꞌ ri cꞌo nicꞌatzin chica. Y talka pan iveꞌ ri ruꞌeꞌn can ri Ajaf Jesús. Jajaꞌ ruꞌeꞌn can: Can más jaꞌal tiquicuot ri nisipan que choch ri nibꞌano recibir.
36 Y antok jajaꞌ ruꞌeꞌn chic nojiel reꞌ chica, xxuquie-ka y xuꞌon orar quiqꞌuin quinojiel ri icꞌo chireꞌ.
37 Y ijejeꞌ xaꞌuokꞌ, xquikꞌatiej y xquitzꞌubꞌaj ruchiꞌ ri Pablo.
38 Y can xaꞌbꞌisuon chirij ri Pablo, ruma jajaꞌ xuꞌej chica chi man chic xtiquitzꞌat ta roch. Y xaꞌa riqꞌuin chi xbꞌaquiyaꞌ can chupan ri barco.

Hechos 20:4-38 in Ri C'ac'ac' Testamento pa Kach'abel

4 Ri xebe c'a chrij ri Pablo c'a pan Asia ya ri Sópater aj pa Berea, ri Aristarco y ri Segundo ri ye aj pa Tesalónica, ri Gayo ri aj Derbe, ri Timoteo, ri Tíquico y ri Trófimo ri ye aj pan Asia.
5 Pero re kach'alal re' xa xenabeyej yan c'a el chkawech riyoj, y xojcoyobej c'a ri chiri' pa tinamit Troas.
6 Y c'a ya tek k'axnek chic c'a ri nimak'ij tek nitij ri caxlan wey ri majun ch'om (levadura) riq'ui, c'ac'ari' tek riyoj xoj-oc el pa jun barco, y xkaya' ca ri tinamit Filipos. Y wu'o' k'ij c'a ri xojbiyin riyoj riche (rixin) chi xojapon quiq'ui, chiri' pa Troas. Y wuku' c'a k'ij ri xojc'oje' ka chiri'.
7 Y chupan ri nabey k'ij riche (rixin) ri semana, xkamol ki' quiq'ui ri kach'alal ri yec'o chupan ri tinamit ri' riche (rixin) chi nikatij ri caxlan wey natabel riche (rixin) ri rucamic ri Ajaf Jesucristo. Y ri Pablo xch'o c'a chiquiwech ri kach'alal, y xapon c'a nic'aj ak'a', ruma ya ri ruca'n k'ij c'o chi nibe.
8 Y ri pa rox tanaj (wik) chare ri jay, ri kamolon wi ki', jabel c'a sek rubanon ruma q'uiy k'ak' tzijon.
9 Pero c'o c'a jun ti c'ajol ri Eutico rubi', ri tz'uyul pa ventana riche (rixin) ri jay. Y ruma ri Pablo can c'a nich'o na c'a ri nej chic ak'a', ri ti c'ajol ri' xpe c'a sibilaj ruwaran. Pero tek xwer ka, xtzak c'a el. Can ya c'a ri pa rox tanaj (wik) chare ri jay xtzak wi el. Y tek xebe c'a chuyaquic, xquitz'et chi xa caminek chic.
10 Yac'ari' tek ri Pablo xbeka pe y xjupe' chrij ri ruch'acul ri ti c'ajol ri', y xuk'etej. Y xubij c'a chique ri kach'alal: Ma tixibij ta iwi'. Re ti c'ajol re' xa xc'astej pe.
11 Ri Pablo y ri nic'aj chic xejote' chic el ri pa jay. Riya' xuwech' c'a ri caxlan wey, y xquitij. Y xuchop chic c'a tzij jun bey, y c'a ya tek niseker pe tek xtane'. Y can yac'a chuka' ri' tek xbe.
12 Y ri kach'alal can sibilaj c'a xcuke' quic'u'x ruma ri ti c'ajol ri' can q'ues wi ri xquic'uaj el.
13 Y ri Pablo chraken c'a xbe wi c'a pa tinamit Asón. Pero xojnabeyej el riyoj pa barco riche (rixin) chi queri' nbekac'ama' pe ri Pablo ri chiri' pan Asón, ruma can queri' ri ruchojmil ri rubin el riya' chake.
14 Tek xbekac'ulu' ki' chiri' pa tinamit Asón, riya' xoc c'a el kiq'ui pa barco riche (rixin) chi xojbe c'a pa tinamit Mitilene.
15 C'ac'ari' xoj-el chic c'a el chiri' pa Mitilene, y pa ruca'n k'ij xojk'ax chuwech ri Quío. Y can c'a ya ri pa ruca'n k'ij chare ri kojk'ax wi el chuwech ri Quío, yac'ari' tek xojk'ax ri pa jun lugar Samos rubi', c'ac'ari' ya ri pa tinamit Trogilio xojuxlan wi el. Y can c'a ya ri pa ruca'n k'ij ri xojapon pa tinamit Mileto.
16 Y ma xojbe ta c'a pa tinamit Efeso, ruma ri Pablo man c'a nrajo' ta chi q'uiy chic k'ij ri nic'oje' ka pa ruwach'ulef Asia. Ruma chi can ruraybel chi napon yan ri pa Jerusalem riche (rixin) ri nimak'ij Pentecostés, wi nicowin.
17 Y chiri' c'a pa tinamit Mileto yojc'o wi, tek ri Pablo xutek quisiq'uixic (coyoxic) ri ancianos riche (rixin) ri iglesia pan Efeso.
18 Yac'a tek ye c'ulunak chic ri kach'alal ri', ri Pablo xubij chique: Riyix jabel iwetaman achique rubanic ri nuc'aslen ri xinc'uaj chiwech ronojel tiempo ri xic'oje' chicojol re wawe' pa ruwach'ulef Asia.
19 Can nch'utinirisan c'a wi' chuwech ri Ajaf Dios chubanic ri rusamaj. Astape' riq'ui ok'ej, nben ri rusamaj. Y astape' chuka' ri wech aj Israel xinquiya' pa tijoj pokonal ruma ri pokon ri xquich'obola' chi xquiben chuwe, pero riyin can xinben ri rusamaj ri Dios.
20 Majun bey c'a xinmalij ta ka chi man ta chic xintzijoj ri ruch'abel ri Dios ri utz nuben chare ri ic'aslen. Y xixintijoj c'a chupan ri ruch'abel ri Dios tek yec'o molojri'il y chuka' pa tak iwachoch.
21 Y chique ri wech aj Israel y chique ri winek ri ma ye israelitas ta, riyin nk'alajsan c'a chuka' chi titzolin pe quic'u'x riq'ui ri Dios y tiquinimaj ri Kajaf Jesucristo.
22 Y re wacami, ri Lok'olaj Espíritu nuben chuwe chi yibe c'a pa Jerusalem, y ma wetaman ta c'a achique ri xtinc'ulwachij chiri'.
23 Ri wetaman xaxu (xaxe wi) c'a ri ruk'alajsan ri Lok'olaj Espíritu chuwe, chi riyin xquitz'apix na pa tak cárcel, y xtintij pokon tek xquinapon ri pa Jerusalem. Ruma queri' ri ruk'alajsan pe ri Lok'olaj Espíritu chuwe pa tak tinamit ri xik'ax yan wi pe.
24 Pero ma ya ta ri' ri más nch'ob rij, ni ma ya ta chuka' ri nuc'aslen ri más nch'ob. Ri más c'a nch'ob, ya ri samaj ri ruya'on ri Ajaf Jesús chuwe, y riq'ui ta c'a quicoten ri xtinq'uis rutzijoxic chique ri winek ri lok'olaj ch'abel ri niya'o colotajic, ri nik'alajsan ri rutzil ri Dios.
25 Y wacami, riyin wetaman chi riyix ri yin k'axnek chicojol chutzijoxic ri rajawaren ri Dios, can majun chic c'a chiwe riyix ri xtitz'eto chic el nuwech chuwech re ruwach'ulef.
26 Rumari' can nbij ca chiwe, chi ma numac ta riyin wi yec'o ri xquebeka c'a chupan ri ruc'ayewal.
27 Ruma can majun ri man ta xinbij chiwe, xa can ronojel ri ruch'obon ri Dios pa kawi' riyoj, xinbij chiwe.
28 Can tichajij c'a ka ic'aslen riyix, y queri' chuka' tibanala' quiq'ui quinojel ri kach'alal, ruma ri samaj ri ruya'on ri Lok'olaj Espíritu chiwe, ya chi can jabel quic'uaxic niben, ruma riye' can ye riche (rixin) chic ri Ajaf Jesús y ye ru'iglesia chic, ruma can ya Riya' ri xcolo quiche (quixin) riq'ui ri ruquiq'uel ri xbiyin chuwech ri cruz tek xcamisex.
29 Ruma can wetaman chi can xu (xe wi) tek ma xquipe ta chic riyin, can yac'ari' xque'oka c'a winek chicojol ri achi'el quepe utif (coyotes). Ruma ri ye utif (coyotes), can xu (xe) wi ye'oc chiquicojol ri carne'l, yequitij y yequiq'uis. Can ye queri' chuka' ri winek ri', xque'oc chiquicojol ri kach'alal, y xtiquiben c'a chique chi man chic xtiquicukuba' ta quic'u'x riq'ui ri Ajaf Jesús.
30 Y chicojol riyix can yec'o c'a achi'a' ri xquebeyacatej pe. Y ma ya ta rubixic xtiquiben chare ri ruch'abel ri Dios, riche (rixin) chi yequitaluj ri can yeniman wi riche (rixin) ri Jesús, y yec'o nic'aj chiwe riyix ri xquetzekelben el quiche (quixin).
31 Rumac'ari', can tichajij iwi'. Toka chi'ic'u'x chi riyin oxi' juna' ri xic'oje' iwuq'ui, y can chi pak'ij chi chak'a' xixinwok'ej y xixinpixabaj.
32 Y wacami c'a wach'alal, yixinjech ca pa ruk'a' ri Dios y ri ruch'abel. Y ri ch'abel ri' nuk'alajsaj ri rutzil ri Dios chkawech, y can nuben c'a chake chi ri kac'aslen niq'uiy y nuben chuka' chi junan ri herencia xtikac'ul quiq'ui ri nic'aj chic ri ch'ajch'oj chic quic'aslen y ye riche (rixin) chic ri Dios.
33 Y riyin ma ruma ta c'a xinwajo' ri irajil, ni ma ruma ta chuka' xinrayij ri itziak, ruma ta ri' xintzijoj ri ruch'abel ri Dios chiwe, ma que ta ri'.
34 Ruma riyix can jabel iwetaman chi xisamej riq'ui nuk'a' riche (rixin) chi c'o xincusaj riyin y c'o chuka' xquicusaj ri wachibil.
35 Riyin can xinc'ut c'a chiwech chi rajawaxic chi yixsamej riche (rixin) chi nich'ec irajil riche (rixin) chi riq'ui ri' ye'itobej ri nic'atzin quito'ic. Y toka c'a chi'ic'u'x ri rubin ca ri Ajaf Jesús. Riya' rubin c'a ca: Más jabel ruwaruk'ij ri winek ri nisipan que chuwech ri nic'ulu jun sipanic.
36 Y tek ri Pablo ch'onak chic ka, xxuque' c'a y xuben orar quiq'ui quinojel ri yec'o chiri'.
37 Y ri quimolon c'a qui' ri chiri' xe'ok', xquik'etela' y xquitz'umaj (xquitz'ubaj) ruchi' chuka' ri Pablo.
38 Y can sibilaj yebison ruma ri Pablo, ruma riya' xubij c'a chique chi majun bey chic c'a xtiquitz'et ta el ruwech wawe' chuwech re ruwach'ulef. Y xebe c'a riq'ui, riche (rixin) chi xbequijacha' ca pa barco.

Hechos 20:4-38 in Re C'ac'a Testamento pa Kach'abal

4 Re ye'ba chij re Pablo pan Asia ja re Sópater re ache aj-Berea, re Aristarco y re Segundo re aj pa Tesalónica, re Gayo re aj-Derbe, re Timoteo, re Tíquico y re Trófimo re aj pan Asia.
5 Pero re hermanos re' xe'nabayaj-yan-a chakavach yoj, y xojquiyabej chire' pa tenemit Troas.
6 Y tak xk'ax-yan re namak'ij chin nitij re xcana-vay re manak levadura riq'uin, jare' tak yoj xojoc-a pa jun barco, y xkaya' can re tenemit Filipos. Y vo'o' k'ij re xojbiyin chin che xojapon pa Troas, y chire' xkac'ul-va-ki' quiq'uin re hermanos re xe'nabayaj-pa chakavach. Y vuku' k'ij re xojc'ue-a chire'.
7 Y chupan re nabey k'ij chin re semana, xkamol-ki' quiq'uin re hermanos re jec'o chupan re tenemit re' chin nakataj re xcana-vay chin nakanataj rucamic re Ajaf Jesucristo. Y re Pablo xch'o chiquivach re hermanos, y xapon c'a nic'aj-ak'a', roma ja re ruca'n k'ij niba.
8 Y ja re pa rox piso-a, re kamalon-va-ki', can pak'ij rubanon roma q'uiy lámparas je'tzijon.
9 Pero c'o jun ala' rubini'an Eutico, re tz'uyul pa ventana chin re jay. Y roma re Pablo c'a nich'o naj chic ak'a', camas ruvaran xpa re ala' re'. Pero tak xvar-ka, re ala' xbetzak-pa, y c'a pan ulef xka-va. Can c'aja re pa rox piso xtzak-va-pa. Y tak xe'ba chuyaquic, xquitz'at che quiminak.
10 Y c'are' re Pablo xbeka-pa y xjupe' chij re ru-cuerpo re ala', y xuk'etej. Y xubij chique re hermanos: Man tixibij-ivi', re ala' c'as.
11 Re Pablo y re nic'aj chic xe'jote' chic-a pa rox piso. Reja' xupar re xcana-vay, y xquitaj. Y xutz'am chic tzij jun bey, y c'aja tak nisakar-yam-pa tak xtane'. Y can ja chuka' re' tak xba.
12 Y re hermanos camas xe'qui'cot roma re ala', can c'as-va tak xquic'uaj-a.
13 Y re Pablo charakan xba pa tenemit Asón. Pero yoj xojnabayaj-a pa barco, chin quire' nakac'ama-pa re Pablo chire' pan Asón, roma can quire' re kayi'on-a chakavach riq'uin reja'.
14 Tak xbakac'ulu-ki' chire' pa tenemit Asón, reja' xoc-a kaq'uin pa barco chin xojba pa tenemit rubini'an Mitilene.
15 C'are' xojel chic-a chire' pa Mitilene, y pa ruca'n k'ij xojak'ax chach re tenemit rubini'an Quío. Y c'a pa rox k'ij tak xojak'ax pa Samos, y c'a pa tenemit Trogilio xojexulan-va. Y re jun chic k'ij tak xojapon pa tenemit Mileto.
16 Y man xojba-ta pa tenemit Efeso, roma re Pablo man nrajo-ta che nic'ue-ka más tiempo chupan re lugar Asia. Y xa can nrajo-yan che napon pa Jerusalén chin re namak'ij rubini'an Pentecostés.
17 Y chire' pa tenemit Mileto yojc'o-va, tak re Pablo xutak quiyoxic re ec'uay quichin re hermanos jec'o pan Efeso.
18 Jac'a tak jec'o chic re hermanos, re Pablo xubij chique: Yex itaman andex rubanic re nuc'aslen re xinc'uaj chivach tak xinc'ue' chi'icojol vova' chupan re lugar Asia.
19 Can nbanon che manak nuk'ij chach re Ajaf Dios chubanic re rusamaj. Astapa' c'o ok'ej, nimban rusamaj. Y astapa' chuka' re nuvinak xinquiya' pa tijoj-pokonal roma c'o cosas itzel ye'quinojela' chin niquiban chua, ximban re rusamaj reja'.
20 Man jun bey c'a ximalij-ta-ka che man-ta chic xintzijoj re ruch'abal re Dios re otz nuban cha re ic'aslen. Y xabanche' xixintijoj-va cha re ruch'abal re Dios y chuka' can xintzijoj chiva pa tak ivachoch.
21 Y chuka' can nbin chique re israelitas y re man je israelitas-ta, che tijalataj quic'aslen chach re Dios y tiquinimaj re Kajaf Jesucristo.
22 Y vocame re Espíritu Santo nuban chua che yimba pa Jerusalén, y man ntaman-ta andex xtinc'alvachij chire'.
23 Re ntaman xaxe re rubin re Espíritu Santo chua, che yen xquintz'apes pa cárcel, y xtintaj pokan tak xquinapon pa Jerusalén. Roma can ja quire' rubim-pa re Espíritu Santo chua ronojel tenemit re anche' xinak'ax-yam-pa.
24 Pero mana-ta re' re más ninojij, y ni xe-ta chuka' re nuc'aslen re ninojij más. Re más ninojij, ja re samaj re ruyi'on re Ajaf Jesús chua, y yinqui'cot-ta xtinq'uis rutzijosic chique re vinak re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, re nic'utu chakavach re utzil re pitinak riq'uin re Dios.
25 Y yen ntaman chic che ja ruq'uisibal bey re' re xquinitz'at-a. Yex re xic'axaj tak xintzijoj chiva chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, yex man chic xquinitz'at-ta chach re ruch'ulef.
26 Mare' nimbij can chiva, che man numac-ta yen vo xa jec'o re xque'beka chupan re castigo re xtuya' re Dios.
27 Roma can man jun cosa re xinvovaj y man-ta ximbij chiva, xa can ronojel re runojin re Dios pa kave' yoj re yoj vinak ximbij chiva.
28 Yex can tichajij re ic'aslen, y quire' chuka' tibanala' quiq'uin conojel re hermanos, roma re samaj re ruyi'on re Espíritu Santo chiva, ja che otz que'ic'uaj re hermanos, roma reje' can je richin chic re Ajaf Jesús y je ru-iglesia chic chuka', roma can ja reja' re xcola quichin riq'uin re ruq'uiq'uel xbiyin cho cruz tak xquimisas.
29 Roma can ntaman, che tak man xquimpa-ta chic yen, can jare' xque'beka vinak re je ancha'l utif. Roma re utif, can xe tal ye'oc chiquicojol re ovejas, ye'quitaj y ye'quiq'uis. Can quire' chuka' re vinak re', xque'oc chiquicojol re hermanos, y xtiquiban chique che man chic xtiquiban-ta confiar-qui' riq'uin re Ajaf Jesús.
30 Y jec'o chuka' nic'aj chiva yex re xque'bek'alajim-pa. Y reje' mana-ta rubixic niquiban cha re ruch'abal re Dios, y xque'quik'ol re can quiniman chic re Jesús, chin che xque'tzake-a chiquij.
31 Mare' can nojel tiempo quixc'ase' chin niban nichajij-ivi'. Te'ka chi'c'o'x che yen oxe' juna' re xinc'ue' che pak'ij che chak'a' iviq'uin, y nojel tiempo xixinvok'ej y xiximpaxabaj.
32 Y vocame hermanos, yixinjach can pa ruk'a' re Dios y re ruch'abal. Y re ch'abal re' can nuc'ut chakavach re utzil pitinak riq'uin re Dios, y can nuban chaka che re kac'aslen niq'uiy y chuka' che junan nakac'ul re herencia quiq'uin re nic'aj chic re ch'ajch'oj chic quic'aslen y je richin chic re Dios.
33 Y yen mana-ta re i-mero xinrayij o ja-ta re itziak, che ja-ta re' xbano chua che xintzijoj re ruch'abal re Dios chiva, man quire-ta.
34 Roma yex jabal itaman che yen xinsamaj chin che c'o xincusaj y chin che c'o chuka' xquicusaj re vichibil.
35 Yen xinc'ut chivach che yex can nic'atzin che yixsamaj chin nich'ac i-mero chin quire' ye'to' re nic'atzin quito'ic. Y te'ka chi'c'o'x re rubin can re Ajaf Jesús. Reja' rubin can: Más niqui'cot ránma re vinak re nisipan que chach re nic'ulu.
36 Y tak reja' xtane' che tzij, xuque' y xuban orar quiq'uin conojel re jec'o chire'.
37 Y re quimalon-qui' chire' xe'ok', xquik'etela' y xquitz'ubaj re Pablo.
38 Y camas ye'bison chij roma reja' xubij chique che man chic jun bey xtiquitz'at rach chach re ruch'ulef. Y xe'ba chij, chin xbequijacha' can chupan re barco.