Text copied!
Bibles in Kaqchikel

Romanos 3:2-27 in Kaqchikel

Help us?

Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Roma 3:2-27 in GT:cak:Kaqchikel

2 Yin nin-ij chi c'o q'uiy utz nuq'uen-pe chike. Ri na'ey, ja chi pa kak'a' roj israelitas yo'on-vi can ri ruch'abel ri Dios.
3 Y masque ec'o israelitas man xquinimaj ta ri Dios, pero man roma ta ri' man ta xtu'on ri ru'in can.
4 ¡Man quiri' ta! Masque roj vinak konojel roj tz'ucuy tzij, pero ri ni'in ri kitzij, xaxe ri Dios. Achel ri tz'iban can chupan ruch'abel ri nu'ij: Xtik'alajin ta c'a chi can kitzij vi ri ach'abel, rat Ajaf, Y si ec'o xque'in chi man pa ruchojmil ta xa'an viq'uin pa ruvi' ri numac, xtik'alajin ta c'a chi man xasatz ta chi xaya' castigo pa nuvi'. Quiri' nu'ij chupan ri tz'iban can.
5 Pero si ja ri man choj ta ri yekabanala' nibano chi más nik'alajin-pe chi ri Dios can choj vi nu'on ronojel, ¿achique nika'ij tok ri Dios nuya' castigo pa kavi'? Nin-ij na c'a chive achique niqui'ij ri vinak aj-roch'ulef. Rije' quire' niqui'ij: Ri Dios man choj ta nu'on kiq'uin chi nuya' castigo pa kavi', yecha'.
6 Pero manak che'el chi ri Dios man ta choj. Roma si man ta choj, ¿achel xtunic'oj cánima ri vinak choch'ulef?
7 Pero riq'uin juba' c'o jun nu'ij: Si roma ri tz'ucun tzij ri nin-en yin, romari' nik'alajin chi kitzij ronojel ri nu'ij ri Dios, y romari' más niyo'ox ruk'ij; si quiri', man utz ta nu'on chi rija' nuya' castigo pa nuvi' roma ri mac ri'.
8 Pero xa ta kitzij achel nu'ij ri jun ri', roj c'o ta che'el nika'ij chi tikabana' mac, richin quiri' nik'alajin-pe ri utz, achel ri k'eban tzij ri ni'an chikij roj chi jari' nikac'ut. Pero ri quiri' ye'in, can utz vi chi nika castigo pa quivi'.
9 Y, ¿achique nika'ij vacami? ¿Ri Dios, más cami utz nkurutz'et roj israelitas que chiquivech ri man israelitas ta? Man quiri' ta. Achel ri xka'ij yan ka, chi israelitas y man israelitas ta, konojel rojc'o chuxe' ruchuk'a' ri mac.
10 Achel nu'ij ruch'abel ri Dios ri tz'iban can: Man jun vinak choj ruc'aslen. Can man jun.
11 Man jun reteman achique ri utz Y man jun nicanon ri Dios.
12 Conojel xe'el-e chupan rubey ri Dios, man jun chic ric'a'tz xu'on-ka ri quic'aslen. Man jun nibano ri utz. Can man jun.
13 Achel itzel ruxla' quijul anima'i' jakal, quiri' ri ch'abel ntel pa quichi'. Satzoj no'oj c'o chutza'n cak', Y ri ch'abel ntel pa quichi', achel ru-ponzoña jun cumatz.
14 Ruyon yok'onic tak tzij yech'o; q'uey-q'uey ri ch'abel ntel pa quichi'.
15 Man tiquic'axaj jun ch'uti tzij, ja nequibana' camic.
16 Xa achique na lugar yek'ax-vi, ronojel niquiq'uis can ruk'ij y xe k'axomal niquiya' can.
17 Man juba' queteman niquic'uaj-qui' chuvi' uxlanen quiq'uin ch'aka' chic.
18 Man juba' niquixi'ij-qui' chuvech ri Dios. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
19 Y roj keteman chi ronojel ri tz'iban can chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, chique ri ec'o chuxe' ri ley ri' nich'o-vi. Riq'uin ri', y riq'uin ri ka'in chic, nikatz'et chi nis-ta jun vinak c'o che'el nu'ij chi manak rumac, y chi conojel nuc'ul chi c'o castigo nuk'at ri Dios pa quivi' tok xtunic'oj ri cánima.
20 Roma masque jun vinak rubanon ri nu'ij chupan ri ley, pero man roma ta ri' man jun rumac nrakalej chuvech ri Dios. Ri ley xaxe nuc'ut chikavech chi can roj aj-mac vi.
21 Jac'a ri vacami, ri Dios ruk'alajrisan chikavech ri achel chi roj man jun chic kamac nikakalej chuvech, masque man kaniman ta ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Y ri c'ac'ac' ruchojmil re' ruc'uan-ri' riq'uin ri tz'iban can chupan ri ley y riq'uin ri tz'iban can coma ri profetas.
22 Ri Dios nuc'ut chikavech chi xa achique na ri nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo, man jun rumac nrakalej. Roma chuvech ri Dios konojel xa roj junan,
23 roma konojel xka'an mac, y naj rojc'o-vi che ri c'aslen c'o ruk'ij ri nusuj ri Dios.
24 Xaxe roma ru-favor ri Dios tok man jun kamac nikakalej chuvech, y re' xa nusipaj chike, roma ri Jesucristo xojrulok' chic richin xojrelesaj pa ruk'a' ri ximiyon kichin.
25 Y ri Dios ja ri Jesucristo xuya' richin xrakalej ri kamac konojel ri cukul kac'u'x chi riq'uin ri xbin ri ruquiq'uel ri Jesucristo, nkucolotaj chuvech ri mac. Quiri' xu'on ri Dios richin nuk'alajrisaj chikavech chi choj ri xu'on chi man xuya' yan ta rajil-ruq'uexel quimac ri vinak ojer can, tok jani na xerucoch'.
26 Roma nrojo' nuk'alajrisaj chi ja jun ri tiempo re' choj nu'on, y chi rija' can choj riq'uin ri najin tok nu'on chi man jun mac nrakalej xa achique na ri nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo.
27 Y roma ri quiri', ¿utz cami chi roj israelitas nikaya-ka kak'ij? Man utz ta. Roj xaxe riq'uin nikaya' kánima riq'uin ri Jesucristo ni'an chike chi man jun kamac nikakalej chuvech ri Dios, y man nikach'ec ta riq'uin ri yekabanala'.
Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Roma 3 in GT:cak:Kaqchikel

Romanos 3:2-27 in Ri C'ac'a Trato ri Xuben ri Dios Quiq'uin ri Vinek

2 Pero yin ninbij: Q'uiy utz ruc'amon-pe chike. Pero xaxe c'a ri nabey ri ninnataj y ri' ja ri ruch'abel ri Dios ri uxkanen can pa kak'a'.
3 ¿Y xtikabij ta c'a chi roma e janíla kavinak ri man xquinimaj ta, roma ta ri' ri Dios man ta xtuben ri rubin?
4 Man que ta ri'. Ri Dios can kitzij vi nich'on, stape' ta conojel vinek man que ta ri' niquiben. Achi'el ri tz'ibatel can roma ri David. Rija' rubin can: Xtik'alajin chiquivech ri vinek chi can kitzij vi ri nabij. Y vi ec'o vinek ri janíla itzel yech'on chavij, xtik'alajin ta chuka' chi man kitzij ta ri niquibij. Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can.
5 Y man tich'ob chi itzel nuben ri Dios tok nuya' ruc'ayeval pan ivi' roma ri man choj ta ibanobal. Y ri' stape' nibij rix chi roma ri ibanobal tok nik'alajin chi ri Dios can xe ri choj ri nuben. Re' xa quich'obonic vinek.
6 Man kitzij ta ri niquich'ob. Roma vi ta kitzij ri quich'obonic, ri Dios man ta nitiquir nuk'et tzij pa kavi' roj vinek.
7 Chuka' man tich'ob chi itzel nuben ri Dios tok nubij aj-maqui' chive y nuk'et tzij pan ivi' roma ri tz'ucuj-tzij ri niben. Y stape' rix nibij chi romari' tok nik'alajin chi ri Dios man que ta ri' nuben y ri vinek niquiya' ruk'ij-ruc'ojlen romari'. Man tich'ob queri'.
8 Man tich'ob chi ri banoj-etzelal nuq'uen-pe utz. Roma ri yech'obon queri', can ruc'amon-vi chi nika' ruc'ayeval pa quivi'. Y can ec'o c'a ri e biyon chikij chi roj queri' chuka' nikach'ob, y xa man que ta ri'.
9 ¿Y vacami achique nibij? ¿Chuvech ri Dios ri kac'aslen roj israelitas más cami utz que chuvech ri quic'aslen ri man e israelitas ta? Man que ta ri'. Achi'el xinbij yan ka, chi conojel vinek, chi israelitas y man israelitas ta, conojel e kajinek chuxe' ri mac.
10 Queri' chuka' nubij ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: Man jun vinek ri can choj ta ruc'aslen. Can man jun.
11 Man jun ri can k'axinek ta chuvech ri achique ri' ri utz y man jun chuka' ri nicanon ta richin ri Dios.
12 Can man ja ta c'a ri rubey ri Dios xquicha' richin xcojkaj. Man utz ta c'a ri quic'aslen. Can man jun vi vinek ri nibanon ta utz. Man jun.
13 Can yek'olon-vi riq'uin ri niquibij. E achi'el cumatzi' ri niquiq'uen-pe camic riq'uin ri yeti'on (yech'opon). Can yecamisan riq'uin ri quich'abel, roma ri pa quichi' achi'el jul richin caminek.
14 Can benek-ruvech itzel yech'on chiquij ri ch'aka'; can q'uey-q'uey ri ch'abel niquibila'.
15 Man niquipokonaj ta yecamisan. Roma can man jun tiban chique, can jari' junanin yecamisan.
16 Ec'o ri niquiyala' can bis y k'axo'n ri ye'ic'o-vi.
17 Man quetaman ta ri achique rubanic ri c'aslen richin uxlanen.
18 Man niquixibij ta qui' chuvech ri Dios. Queri' ri tz'ibatel can.
19 Y roj ketaman chi re nubij re ley tz'ibatel can, chique ri ec'o chuxe' ri ley nich'on-vi. Can man jun c'a nitiquir nibin chi man jun ta rumac. Can conojel c'a ri ec'o chuvech re ruvach'ulef c'o chi ye'apon na chuvech ri Dios.
20 Can man jun c'a vinek ri rubanon ta ronojel ri nubij ri ley. Y romari' ri ley man nitiquir ta nuben chike chi man jun ta kamac yojc'ulun chuvech ri Dios. Ri ley xaxe nitiquir nuc'ut chikavech chi oj aj-maqui'.
21 Y vacami ri Dios nuc'ut c'a chikavech achique rubaniquil richin chi man jun kamac yojc'ulun chuvech rija'. Nuc'ut chikavech chi man riq'uin ta ri ley tok choj yojc'ulun chuvech, stape' natan chupan ri ley y bin chuka' can coma ri k'alajirisey ruch'abel ri Dios ri xec'oje' ojer can.
22 Ri Dios can nuc'ut c'a chikavech chi xabachique vinek ri niniman ri Jesucristo, man jun rumac nic'ulun chuvech ri Dios. Xa ja roj can junan kabanon konojel,
23 roma can konojel xojmacun y nej xojc'oje-vi chire ri Dios ri can c'o ruk'ij-ruc'ojlen.
24 Roma rutzil ri Dios tok man jun kamac yojc'ulun chuvech rija'. Man jun c'a rajel nuc'utuj chike, roma ri Cristo Jesús xquen (xcom) richin xutoj ri kamac.
25 Ri Dios xutek-pe ri Cristo richin xquen (xcom) y xbiyin ri ruquiq'uel, roma ja rija' ri xejkalen rumac ri vinek. Ri can niniman c'a richin ri Cristo nicuyutej rumac. Ri Dios can ruch'obon-vi chi nutek na pe ri Cristo, y romari' nik'alajin chi choj ri xuben tok man xuya' yan ta ri rajel-ruq'uexel y ri rutojbalil ri quimac chiquijujunal ri vinek ri xec'oje' ojer can.
26 Y chuka' romari' nik'alajin chi choj ri nuben kiq'uin roj chupan re tiempo re', tok nuben chike chi man jun kamac yojc'ulun chuvech roma kaniman ri Jesús.
27 Roma c'a ri' man yojtiquir ta nikanimirisaj-ki' ni nikabij ta chi yalan utz ri kac'aslen. Roma man xojcolotej ta roma yalan ta utz ri kabanobal, xa xojcolotej roma ri xkanimaj ri Jesús.

Romanos 3:2-27 in RI DIOS NCH'O PA KACH'ABÜL CHEKE

2 Pero yin ninbij: Q'uiy utz ruc'amon-pe cheke. Pero xaxe c'a ri nabey ri nink'alajrisaj, y ri' ja ri rutzij ri Dios ri ukuxanen can pa kak'a'.
3 ¿Y nkabij ta c'a que roma ye juis kavinak ri man xquitakej tüj, roma ta ri' ri Dios man ta nbün ri rubin?
4 Man quiri' tüj. Ri Dios ketzij vi nch'o, stape' (aunque) conojel vinük man quiri' tüj nquibün. Cachi'el ri tz'iban can roma ri David. Rija' rubin can: Nk'alajin chiquivüch ri vinük que ketzij vi ri nabij. Y si yec'o vinük ri juis itzel nyech'o chavij, nk'alajin ta chuka' que man ketzij tüj ri nquibij. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can.
5 Y man tinuc que itzel nbün ri Dios tok nuya' ri castigo pan ivi' roma ri man utz tüj nyixbanun. Y ri' stape' (aunque) nibij rix que roma ri nyixbanun tok nk'alajin que ri Dios xe' ri choj ri nbün. Ri' xa quinojibül ri vinük.
6 Man ketzij tüj ri nquinuc. Roma si ta ketzij ri quinojibül, ri Dios man ta ntiquer nbün juzgar pa kavi' roj vinük.
7 Chuka' man tinuc que itzel nbün ri Dios tok nbij aj-maqui' chive y nbün juzgar pan ivi' roma ri tz'ucuj-tzij ri nibün. Y stape' (aunque) rix nibij que romari' tok nk'alajin que ri Dios man quiri' tüj nbün y ri vinük nquiya' ruk'ij romari'. Man tinuc quiri'.
8 Man tinuc que ri nbün itzel nuc'ün-pe utz. Roma ri achique nyenucun quiri', c'uluman-vi que nka-ka ri castigo pa quivi'. Y yec'o c'a ri ye biyon chikij que roj quiri' chuka' nkanuc, y xa man quiri' tüj.
9 ¿Y vocomi achique nibij? ¿Chuvüch ri Dios ri kac'aslen roj israelitas más utz que chuvüch ri quic'aslen ri man ye israelitas tüj? Man quiri' tüj. Cachi'el xinbij yan ka, que conojel vinük, chi israelitas y chi man israelitas tüj, conojel ye tzaknük chuxe' ri mac.
10 Quiri' chuka' nbij ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Man jun vinük ri katz choj ta ruc'aslen. Nixta jun.
11 Ni jun ri k'axnük ta chin ri achique ri' ri utz y man jun chuka' ri ncanon ta chin ri Dios.
12 Man ja tüj c'a ri rubey ri Dios xquicha' chin xquic'uaj. Man utz tüj c'a ri quic'aslen. Nixta jun vi vinük ri nbanun ta utz. Ni jun.
13 Nyebojoyin-vi riq'uin ri quitzij nquibila'. Ye cachi'el cumütz ri nquibün camic roma riq'uin ri nyech'apon. Nyecamsan riq'uin ri quitzij, roma pa quichi' cachi'el jul richin camnük.
14 Chi jumul c'a itzel nyech'o chiquij ri ch'aka chic, c'üy-c'üy ri tzij nquibila'.
15 Man nquipokonaj tüj cheque nyecamsan. Roma man jun nban cheque, jari' junanin nyebe chin nyecamsan.
16 Yec'o ri nquiyala' can bis y k'oxon ri ape' nyec'o-vi.
17 Man quetaman tüj ri achique rubanic ri c'aslen richin uxlanen.
18 Man nquixbij tüj qui' chuvüch ri Dios. Quiri' ri tz'iban can.
19 Y roj ketaman que ri nbij ri ley tz'iban can ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, cheque ri yec'o chuxe' ri ley ri' nch'o-vi. Man jun c'a ntiquer nbin que man jun tüj rumac. Conojel c'a ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef nc'atzinej que c'a nye'apon vi chuvüch ri Dios.
20 Man jun c'a vinük ri rubanun ta ronojel ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios. Y romari' ri ley man ntiquer tüj nbün cheke que man jun tüj kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Ri ley xaxe ntiquer nuc'ut chikavüch que roj aj-mac.
21 Y vocomi ri Dios nuc'ut c'a chikavüch achique rubanic richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch rija'. Nuc'ut chikavüch que man riq'uin tüj ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés tok choj nk'alajin chuvüch, stape' (aunque) nk'alajin can chupan ri ley y bin can chuka' coma ri xek'alajrisan rutzij ri Dios ri xec'uje' ojer can.
22 Ri Dios nuc'ut c'a chikavüch que achique na vinük ri ntaken ri Jesucristo, man jun rumac nk'alajin chuvüch ri Dios. Xa ja roj junan kabanun konojel,
23 roma konojel xkabün kamac y nüj xojcanaj-vi can chirij ri Dios ri c'o ruk'ij.
24 Roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios tok man jun kamac nk'alajin chuvüch rija'. Man jun c'a rajil nuc'utuj cheke, roma ri Cristo Jesús xcom, richin xutoj ri kamac.
25 Ri Dios xutük-pe ri Cristo richin xcom, y xbiyin ri ruquiq'uel, roma ja rija' ri xakalen rumac ri vinük. Ri ntaken c'a richin ri Cristo ncuyutüj rumac. Ri Dios runucun-vi-pe que nutük pe ri Cristo, y romari' nk'alajin que choj ri xbün tok man xuya' tüj yan ri rajil-ruq'uexel y ri rutojic ri quimac chiquijujunal ri vinük ri xec'uje' ojer can.
26 Y romari' chuka' nk'alajin que choj ri nbün kiq'uin roj chupan ri tiempo re', tok nbün cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch roma kataken ri Jesús.
27 Roma c'a ri' man nkutiquer tüj nkabün nim kakün nixta nkabij que juis utz ri kac'aslen. Roma man xojcolotüj tüj roma juis utz ta ri nkubanun, xa xojcolotüj roma ri xkatakej ri Jesús.

Romanos 3:2-27 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

2 Ren nin-ij chiwe chi can q'uiy nakach'ec romari'. Pero ri más c'o rakalen, ja chi ri Dios pa kak'a' roj ruyo'n can ri rutzij.
3 Y ¿utz como naka'ij chi roma jec'o kawinak ri man xquinimaj ta, romari' ri Dios manak xtu'on ri ru'in?
4 Man quiri' ta. Ri Dios can nu'on-wi ri nu'ij, más que conojel ri winak man quiri' ta niqui'en. Anche'l ri tz'iban can chupa rutzij ri Dios: Ri winak xtiquitzu' chi can ketzij-wi ri na'ij. Y xa jec'o winak ri yalan itzel yech'o'n chawij, can xtik'alajin chi can man ketzij ta ri niqui'ij. Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
5 Pero xa roma man choj ta ri naka'an, más k'alaj chi ri Dios can choj-wi, ¿anchique ni'ij rix? ¿Man utz ta como nu'on ri Dios cuando nuya' ri castigo pa kawi' roma ri man choj ta yeka'an? Ren yich'o'n anche'l xabachique (xama'anchique) winak.
6 Man quiri' ta. Roma xa ta quiri', ri Dios manak ta nitiquier yeru'on juzgar ri winak.
7 Chuka' man tinojij chi itzel nu'on ri Dios cuando nu'ij aj-mac chiwe y jixru'on juzgar roma ri tz'ucuj-tzij ri niben. Y más que rix ni'ij-ka chi roma ri tz'ucuj-tzij ri' can k'alaj chi ri Dios can ketzij-wi ri nu'ij, romari' ri winak niquiya' ruk'ij. Man tinojij quiri'.
8 Man tinojij chi roma niben ri itzel tak ex niyo'x ruk'ij ri Dios. Roma conojel ri quiri' niqui'ij, can utz chi nika ri castigo pa quiwi', roma jec'o ri qui'in chi roj jari' nakac'ut, pero ri' man ketzij ta.
9 ¿Y cami anchique ni'ij rix? ¿Ja como roj israelitas ri más joj utz chech ri Dios que ri man je israelitas ta? Man quiri' ta. Anche'l xin-ij yan ka, conojel winak, je israelitas o man israelitas ta, conojel je-kajinak chuxe' mac.
10 Quiri' chuka' nu'ij rutzij ri Dios ri tz'iban can: Man jun winak utz ruc'aslen. Can man jun.
11 Man jun nrojo' nu'on entender anchique ri utz y man jun chuka' ri nicanon richi ri Dios.
12 Conojel xquisetz-qui' (xquisech-qui') roma man ja' ta rubey ri Dios xquic'uaj. Man utz ta quic'aslen. Can man jun winak ri nibano ri utz. Can man jun.
13 Niqui'en engaños riq'uin ri niqui'ij. Je anche'l cumetz ri yecamisan roma yec'uxun (yeti'on). Quichi' can anche'l jun jul anchi' mukun jun caminak y xjak chic jun mej (bey).
14 Can siempre itzel yech'o'n chiquij ch'aka chic. Ri tzij ri yequi'ij, can yalan ruquiy (yek'axon); can pokon ri tzij ri niqui'ij.
15 Man tiquic'oxaj jun ex, can ja' yan junanin yebe chi yecamisan.
16 Xabachi' (Xama'anchi') yek'ax-wi niquiyala' can bis y ruquiy (k'axon).
17 Man quieta'n ta anchique modo niquiwil jun c'aslen chi uxlanen.
18 Man niquixi'j ta qui' chech ri Dios. Quiri' tz'iban can chupa rutzij ri Dios.
19 Y roj keta'n chi ri nu'ij ri ley ri tz'iban can, chique ri jec'o chuxe' ri ley nich'o'n-wi. Can man jun nitiquier ni'in chi can manak rumac. Can conojel ri jec'o chech-ulef can xquie'apon-wi chech ri Dios.
20 Can man jun winak rubanon ronojel ri nu'ij ri ley. Y romari' ri ley man nitiquier ta nu'on chake chi can man jun ta kamac nakakalej chech ri Dios. Ri ley xe nuc'ut chakawech chi joj aj-mac.
21 Y cami ri Dios nuc'ut chakawech anchique modo naka'an chi quiri' man jun kamac nakakalej chech. Raja' nuc'ut chakawech chi can man roma ta ri ley man jun kamac nakakalej chech, y ri' can bin-wi can chupa ri ley y bin can chuka' coma ri achi'a' ri xquik'alajij rutzij ri Dios ri xec'ue' ojer can.
22 Ri Dios can nuc'ut chakawech chi xabachique (xama'anchique) winak ri nunimaj ri Jesucristo, man jun rumac nrakalej chech ri Dios. Roma chech raja' joj junan konojel,
23 roma can konojel xka'an mac, y romari' naj xojc'ue-wi che ri Dios ri can c'o ruk'ij.
24 Pero roma ri favor ri xu'on ri Dios chake, man jun kamac nakakalej chech raja'. Y ri favor ri' xa nusipaj chake, roma ri Cristo Jesús xcom chi xutoj ronojel kamac.
25 Ri Dios xutak-pe ri Cristo chi xcom y xbin ruquiq'uiel, roma ja raja' xtojo quimac ri winak. Ri can nuya' ránima riq'uin ri Cristo can nicoch'otaj (nicuyutaj) rumac. Ri Dios can runojin-wi-pe chi nutak-pe ri Cristo, y romari' k'alaj chi can choj-wi ri xu'on cuando man xuya' yan ta ruq'uiexel quimac ri winak ri xec'ue' ojer can.
26 Y chuka' romari' k'alaj chi can choj ri nu'on kaq'uin roj chupa ri tiempo re', cuando nu'on chake chi can man jun kamac nakakalej chech roma kaniman ri Jesús.
27 Romari' manak modo nakana' chi joj nimalaj tak winak, y naka'ij ta chi can utz kac'aslen. Roma man xojcolotaj ta roma utz ri xka'an, xojcolotaj roma xkaya' kánima riq'uin ri Jesús.
Romanos 3 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

ROMANOS 3:2-27 in Ri c'ac'ac' Testamento pa kach'ab'al

2 Inreꞌ niꞌej chiva chi cꞌo qꞌuiy otz nucꞌam-pa chika. Ri naꞌay, ja chi ri Dios pa kakꞌaꞌ ojreꞌ ruyoꞌn ri ruchꞌabꞌal.
3 Y xa icꞌo kavanakil ri man xquinimaj ta ri ruchꞌabꞌal ri Dios, ¿otz came nakaꞌej chi ri Dios man xtuꞌon ta ri ruꞌeꞌn?
4 Man quireꞌ ta. Ri Dios can nuꞌon ri nuꞌej, mesque quinojiel ri vinak man quireꞌ ta niquiꞌan. Incheꞌl ri tzꞌibꞌan can chupan ri ruchꞌabꞌal ri Dios: Ri vinak xtiquitzꞌat chi ketzij ri naꞌej. Y xa icꞌo vinak ri altíra itziel ncaꞌchꞌoꞌ chavij, can xtikꞌalajin chi man ketzij ta ri niquiꞌej. Quireꞌ nuꞌej ri tzꞌibꞌan can.
5 Y xa ruma ri man choj ta ri nakaꞌan, más kꞌalaj chi ri Dios can choj, ¿chica nakaꞌej? ¿Man choj ta came ri Dios ruma nuyaꞌ ri castigo pa kaveꞌ? (Inreꞌ nquichꞌoꞌ incheꞌl chica-na vinak.)
6 Man quireꞌ ta. Ruma xa ta quireꞌ, ri Dios man ta nitiquir ncaꞌruꞌon juzgar ri vinak.
7 Pero xa ruma ri man ketzij ta ri niꞌej, rumareꞌ nikꞌalajin chi ketzij nojiel ri nuꞌej ri Dios, y xa más niyoꞌx rukꞌij, ¿karruma nquiꞌan juzgar incheꞌl jun pecador?
8 Man tiꞌan pensar chi ruma ntiꞌan ri itziel tak kax nipa ri otz. Ruma quinojiel ri quireꞌ niquiꞌej, can otz chi nika ri castigo pa quiveꞌ, pero icꞌo ri ncaꞌeꞌn chi ojreꞌ jareꞌ nakacꞌut, y reꞌ man ketzij ta.
9 ¿Y vacame chica ntiꞌej ixreꞌ? ¿Ja came ojreꞌ israelitas ri más oj otz choch ri Dios que ri man israelitas ta? Man quireꞌ ta. Incheꞌl xinꞌej yan, quinojiel vinak, israelitas o man israelitas ta, quinojiel icꞌo chuxieꞌ ri pecado.
10 Quireꞌ jeꞌ nuꞌej ri ruchꞌabꞌal ri Dios ri tzꞌibꞌan can: Man jun vinak choj rucꞌaslien. Ni xa ta jun.
11 Man jun nrajoꞌ niꞌka paroꞌ (nuꞌon entender) chica ri otz y man jun jeꞌ ri nicanun ri Dios.
12 Quinojiel man xcajoꞌ ta xaꞌa chupan rubꞌiey ri Dios. Man jun vinak otz rucꞌaslien. Man jun nibꞌano ri otz. Ni xa ta jun.
13 Ri pa quichiꞌ can incheꞌl jun jul pacheꞌ mukun jun quiminak y xjak chic jun bꞌay. Niquiꞌan maña riqꞌuin ri niquiꞌej. I-incheꞌl ru-vaniena cumatz cꞌo pa quichiꞌ.
14 Can siempre itziel ncaꞌchꞌoꞌ chiquij nicꞌaj chic. Can pakon ri tzij ri ncaꞌquiꞌej.
15 Man ticaꞌxaj jun kax, can jun-anin ncaꞌa chi ncaꞌquimisan.
16 Xa chica-na lugar ncaꞌkꞌax-ve niquiyaꞌ can bꞌis y sufrimiento.
17 Man cataꞌn ta chi chica modo niquicꞌuaj ri bꞌay richin paz.
18 Man niquixiꞌij ta quiꞌ choch ri Dios. Quireꞌ ri tzꞌibꞌan can.
19 Y ojreꞌ kataꞌn chi ri nuꞌej ri ru-ley ri Dios ri tzꞌibꞌan can, chica ri icꞌo chuxieꞌ ri ley reꞌ nichꞌo-ve. Mareꞌ man jun nitiquir niꞌeꞌn chi manak ru-pecado. Can quinojiel ri icꞌo choch-ulief xcaꞌbꞌaka choch ri Dios chi ncaꞌruꞌon juzgar.
20 Man jun vinak ruma rubꞌanun nojiel ri nuꞌej ri ru-ley ri Dios, can ta rumareꞌ ntiel chi man jun chic ru-pecado choch. Ri ley reꞌ xa nucꞌut chakavach chi oj pecadores.
21 Y vacame ri Dios nucꞌut chakavach chica modo nakaꞌan chi ntiel chi man jun chic ka-pecado choch. Jajaꞌ nucꞌut chakavach chi man ruma ta ri ru-ley antok choj nikꞌalajin ri kacꞌaslien choch, incheꞌl ri tzꞌibꞌan can chupan ri ru-ley y incheꞌl ri tzꞌibꞌan can cuma ri profetas ri xaꞌcꞌujieꞌ ojier can tiempo.
22 Ri Dios nucꞌut chakavach chi quinojiel ri niquicukubꞌaꞌ quicꞌuꞌx riqꞌuin ri Jesucristo y niquinimaj, ntiel chi man jun chic qui-pecado choch ri Dios. Ruma choch jajaꞌ oj junan konojiel,
23 ruma konojiel xkaꞌan pecar, y rumareꞌ naj xojcꞌujie-ve choch ri Dios ri cꞌo rukꞌij.
24 Pero ruma ri favor ri xuꞌon ri Dios chika, ntiel chi man jun chic ka-pecado choch jajaꞌ. Y ri favor reꞌ xa nusipaj chika, ruma ri Cristo Jesús xcon chi xutoj nojiel ri ka-pecado.
25 Ri Dios xutak-pa ri Cristo chi xcon y xꞌin ruquiqꞌuiel pa qui-cuenta ri vinak. Ri nucukubꞌaꞌ rucꞌuꞌx riqꞌuin ri Cristo can niꞌan perdonar ri ru-pecado. Ri Dios can ranun-pa pensar chi nutak-pa ri Cristo, chi nucꞌut chi cꞌo ru-paciencia, mareꞌ kꞌalaj chi can choj-ve ri xuꞌon antok man xuyaꞌ yan ta pa ri castigo pa quiveꞌ ri vinak ri xaꞌcꞌujieꞌ ojier can tiempo.
26 Y kꞌalaj chi choj ri nuꞌon chupan ri ka-tiempo ojreꞌ, antok nuꞌon chika chi man jun chic ka-pecado choch ruma kacukubꞌan kacꞌuꞌx riqꞌuin ri Jesús.
27 Rumareꞌ manak modo nakanaꞌ chi cꞌo kakꞌij y nakaꞌej chi otz kacꞌaslien. Ruma man xojcolotaj ta ruma otz ri xkaꞌan, xojcolotaj ruma xkacukubꞌaꞌ kacꞌuꞌx riqꞌuin ri Jesús.

Romanos 3:2-27 in Ri C'ac'ac' Testamento pa Kach'abel

2 Riyin nbij chi can c'o q'uiy utzil ri nuc'om pe chake chi yoj israelitas. Nabey, ri Dios can pa kak'a' c'a riyoj xuxkanej wi ri ruch'abel.
3 ¿Y xtikabij ta c'a chi ruma ye q'uiy kech aj Israel ri ma xquinimaj ta, ruma ta ri' ri Dios man ta xtuben ri rubin?
4 Ma que ta ri'. Ri Dios can kitzij wi nich'o, astape' quinojel ri winek ma que ta ri' niquiben. Achi'el ri tz'ibatal ca tek nubij: Xtik'alajin c'a chiquiwech ri winek chi can kitzij wi ri nabij. Y wi yec'o winek ri itzel yech'o chawij, can yit c'a riyit ri xcach'acon y xtik'alajin chi riye' ma kitzij ta ri niquibij. Queri' nubij chupan ri tz'ibatal ca.
5 Y wi ruma ri etzelal ri yekabanala' rumari' tek nik'alajin chi ri Dios can choj wi, ¿achique c'a nikabij tek nuya' ruc'ayewal pa kawi'? ¿La ma choj ta cami ri Dios y rumari' tek nuya' ruc'ayewal pa kawi'? (Ya c'a re xinbij ka chiwe, re' xa achi'el niquich'ob ri winek.)
6 Majun modo chi ri Dios man ta choj, ruma wi ta ri Dios man ta choj, man ta nicowin nuk'et tzij pa ruwi' re ruwach'ulef.
7 Pero wi xa ta ruma ri ma kitzij ta ri nbij, xa ta rumari' nbek'alajin pe ri kitzij riche (rixin) ri Dios y niya'ox (nya') ta ruk'ij ruc'ojlen, ¿achique ta c'a ruma chi xtik'at tzij pa nuwi' achi'el jun aj mac?
8 Ruma xa ta queri', riyoj c'o ta modo nikabij chi tikabana' ri etzelal riche (rixin) chi nipe q'uiy utzil pa kac'aslen. Achi'el ri tzij ri niquik'abaj ri winek chikij, ruma riye' niquibij chi queri' nikac'ut y xa ma que ta ri'. Ri yebin queri' xa ruc'amon chi nika ri ruc'ayewal pa quiwi'.
9 ¿Y wacami achique nibij riyix? ¿La más ta c'a utz ri kac'aslen riyoj israelitas que chuwech ri quic'aslen ri ma ye israelitas ta? Ma que ta ri'. Xkabij yan ka, chi quinojel winek, chi israelitas y ma ye israelitas ta, quinojel ye kajnek chuxe' ri mac.
10 Queri' chuka' nubij ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatal ca: Majun winek ri can ta choj ri ruc'aslen. Can ni xa ta jun.
11 Majun ri k'axnek ta chuwech achique ri' ri utz y majun chuka' ri nicanon ta riche (rixin) ri Dios.
12 Can quinojel c'a ma ya ta ri bey ri nika chuwech ri Dios ri xquicha'. Majun utz ta ri quic'aslen. Can ni jun c'a winek ri nibano ta ri utz. Can ni xa ta jun.
13 Ri pa quichi' ye'el pe tzij ri sibilaj ye itzel. Can achi'el jun jul ri jakel ri c'o caminek chupan, sibilaj itzel ruxla'. Can yek'olon riq'ui ri quich'abel. Ri ch'abel ri niquibij xa nicamisan, achi'el niquiben ri cumatz tek yech'opon.
14 Can ruyon itzel tak tzij niquibij chiquij ri nic'aj chic; can q'uey ri ch'abel ri niquibila'.
15 Can majun c'a juba' tumacuj jun winek chiquiwech, can chanin yebe chucamisaxic.
16 Xabacuchi (xabachique) yebe wi, xa bis y k'axon niquiya' ca.
17 Ma quetaman ta achique rubanic ri c'aslen riche (rixin) uxlanibel c'u'x.
18 Ma niquixibij ta qui' chuwech ri Dios. Queri' ri tz'ibatal ca.
19 Y riyoj ketaman chi ri nubij ri ley ri tz'ibatal ca, chique ri yec'o chuxe' ri ley nich'o wi, riche (rixin) chi queri' can majun c'a nicowin nibin chi majun rumac. Can quinojel c'a ri yec'o chuwech re ruwach'ulef c'o chi ye'apon na chuwech ri Dios riche (rixin) chi nik'at tzij pa quiwi'.
20 Majun jun winek ruma chi can rubanon ri nubij ri ley, ruma ta ri' nitz'etetej ruma ri Dios chi majun rumac. Ma que ta ri'. Ri ley xaxu (xaxe wi) nicowin nuc'ut chkawech chi yoj aj maqui'.
21 Y wacami ri Dios nuc'ut c'a chkawech achique rubaniquil nuben chake riche (rixin) chi yojtz'etetej ruma Riya' chi majun kamac. Nuc'ut chkawech chi ma ruma ta ri ley riche (rixin) ri Moisés tek yojtz'etetej ruma ri Dios chi majun kamac, can achi'el wi ri nubij chupan ri ley y chupan ri quitz'iban ca ri profetas ri xek'alajsan ruch'abel ri Dios ojer ca.
22 Ri Dios can nuc'ut c'a chkawech chi xabachique winek ri rucukuban ruc'u'x riq'ui ri Jesucristo y can runiman, majun c'a rumac nitz'etetej ruma ri Dios. Y can junan c'a nuben chake konojel.
23 Ruma konojel xojmacun y rumari' tek yoj elesan ca riq'ui ri Dios ri can c'o ruk'ij ruc'ojlen.
24 Y ruma c'a rutzil ri Dios tek majun kamac yojtz'etetej ruma Riya'. Majun c'a rajel nuc'utuj chake, ruma ri Cristo Jesús xcom riche (rixin) chi xutoj ri kamac.
25 Ri Dios can xutek wi pe ri Cristo riche (rixin) chi xcom y xbiyin ri ruquiq'uel ruma quimac ri winek, riche (rixin) chi queri' xabachique ri can nucukuba' ruc'u'x riq'ui ri Cristo y can nunimaj, can nicuyutej ri rumac. Ri Dios queri' xuben riche (rixin) chi nik'alajin chi Riya' can choj wi y can nuk'et wi tzij pa ruwi' ri mac. Rumari' xutek pe ri Cristo riche (rixin) chi ya Riya' xejkalen quimac ri winek. Ruma chi queri' ruch'obon ri Dios, rumari' tek ma xuya' ta na rutojbalil ri mac ri xequibanala' ri winek ojer ca, xa sibilaj xerucoch'.
26 Y ruma chuka' ri' nik'alajin chi ri Dios can choj wi nuben kiq'ui riyoj chupan re tiempo re', riche (rixin) chi queri' nik'alajin chi Riya' can choj wi y nuben chake chi yojtz'etetej ruma Riya' mismo chi majun kamac, ruma kaniman ri Jesús.
27 Rumac'ari' ma yojcowin ta nikanimirisaj ki' ni nikabij chi sibilaj utz ri kac'aslen. Ruma ma xojcolotej ta ruma sibilaj utz ri ye kabanalon, xa xojcolotej ruma xkanimaj ri Jesús.

Romanos 3:2-27 in Re C'ac'a Testamento pa Kach'abal

2 Pero man quire-ta, roma q'uiy cosas otz nuc'am-pa chaka. Y ninataj-apo re nabey, y re' ja che re Dios can xuya' re ruch'abal pa kak'a'.
3 Y manak modo nakabij che roma camas je q'uiy kavinak re man xquinimaj-ta, mare' re Dios man xtuban-ta re rubin.
4 Man quire-ta. Re Dios can katzij-va nich'o y man jun bey xtutz'uc-ta tzij, astapa' conojel vinak re jec'o chach re ruch'ulef ye'tz'ucu tzij, pero re Dios can man jun bey xtutz'uc-ta tzij. Ancha'l nubij re tz'iban can roma re Rey David. Y reja' quire' rubin can: Vo xa jec'o vinak niquibij che man katzij-ta re nabij, man quire-ta. Roma can xtik'alajin chiquivach che can katzij-va re nabij. Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
5 Q'uiba' yex ninojij che man jun nuban vo xa yoj nakaban re etzelal. Roma tak yoj nakaban re etzelal jare' tak re vinak más ye'qui'cot riq'uin re Dios roma jare' tak nik'alajim-pa che re Dios camas otz roma manak etzelal nuban ancha'l yoj. Ndel che tzij che re mac nakaban c'o otz nuc'am-pa roma nuban chique re vinak che más otz niquitz'at re Dios. Pero man tinojij che man otz-ta tak re Dios yojruban castigar roma re etzelal nakaban. Y re na'oj re' xa quiq'uin vinak pitinak-va.
6 Roma man katzij-ta re niquinojij. Roma xe-ta xa katzij re niquinojij, re Dios man-ta nitiquir nuban juzgar pa kave' yoj re yoj vinak.
7 Chuka' man tinojij che re Dios man otz-ta nuban tak nubij aj-maqui' chiva y yixruban juzgar roma re tz'ucuj-tzij niban. Y astapa' yex nibij che re tz'ucuj-tzij niban can c'o otz nuc'am-pa cha re Dios. Ndel che tzij che re tz'ucuj-tzij niban yex can nuban chique re vinak che ye'qui'cot riq'uin re Dios, roma reja' man nuban-ta ancha'l niban yex, y mare' niquiya' ruk'ij reja'.
8 Man tinojij che re banoj-etzelal c'o otz nuc'am-pa cha re Dios. Roma re ye'nojin quire' y niquibij che can otz niban re etzelal, can ruc'amon che nika re castigo pa quive'. Y jec'o chuka' ye'bin chakij yoj che can quire' nakabij y nakanojij, y re' xa man katzij-ta.
9 Y vocame ninjo' nimbij chiva, che mana-ta yoj re yoj israelitas re más otz kac'aslen chach re Dios, y mana-ta chuka' yoj re más otz kac'aslen que chiquivach re man je israelitas-ta. Ancha'l ximbij-yan-ka chiva, che conojel vinak, israelitas y man je israelitas-ta, conojel je'kejnak chuxe' re mac.
10 Quire' chuka' nubij re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Man jun vinak re choj-ta ruc'aslen. Y can man jun.
11 Man jun re can k'axnak-ta pa rue' andex re' re otz y chuka' man jun re nicanon-ta chin re Dios.
12 Xa mana-ta re rubey re Dios xquicha' chin che xquitzekelbej-ta, xa can man otz-ta re quic'aslen. Y man jun vinak re nibano-ta re otz. Can man jun.
13 Y rion tz'ucuj tak tzij niquibij. Je ancha'l cumatz re can ye'quimisan riq'uin re quich'opobal. Can ye'quimisan riq'uin re quich'abal, roma re pa quichi' can ancha'l jul quichin anama'i'.
14 Can nojel tiempo itzel ye'ch'o chiquij re vinak, can q'uiy re tzij ye'quibila'. Y re tzij re ye'quibila' can nuban cha re avánma che nik'axo.
15 Can man niquipokonaj-ta ye'quimisan. Roma can man jun ch'et andex tiban-apo chique, can jonanin ye'ba chin ne'quibana' camic.
16 Y re anche' ye'c'ue-va niquiyala' can bis y k'axomal.
17 Man quitaman-ta andex rubanic re bey re anche' tak re avánma can otz nuna'.
18 Can man niquixibij-ta-qui' chach re Dios. Quire' nubij re tz'iban can.
19 Y yoj kataman che re nubij re ley re tz'iban ajuer can, chaka yoj re yojc'o chuxe' re ley nich'o-va. Mare' can man jun vinak nitiquir nibin che man jun rumac. Can conojel re jec'o chach re ruch'ulef tiene que ye'bapon chach re Dios.
20 Quire' nimbij roma can man jun vinak re can rubanon ronojel nubij re ley. Y mare' re ley man nitiquir-ta nuban chaka che man jun kamac ndel chach re Dios. Re ley xaxe nitiquir nuc'ut chakavach che yoj can yoj aj-maqui'.
21 Y vocame re Dios nuc'ut chakavach andex rubanic chin che man jun kamac ndel chach reja'. Y re' can c'o chuka' chupan re ley y quire' chuka' quibin can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Pero vocame re Dios nuc'ut chakavach che man rutzij-ta re ley tak man jun kamac ndel chach.
22 Re Dios can nuc'ut chakavach che xabanchique vinak re niniman re Jesucristo, man jun rumac ndel chach re Dios. Yoj can junan kabanon konojel,
23 roma can konojel xojmacun y naj xojc'ue-va cha re Dios re c'o ruk'ij.
24 Pero roma re utzil re pitinak riq'uin re Dios, mare' tak man jun kamac ndel chach. Y can man jun rajal nuc'utuj chaka, y re' xa roma re Cristo Jesús xcom pa kaq'uixel chin che xutoj re kamac.
25 Re Dios xutak-pa re Jesucristo chin xcom y xbiyin re ruq'uiq'uel, roma ja reja' re xkalen ronojel rumac re vinak. Re niniman richin re Jesucristo nicuyutaj rumac. Re Dios can runojin-va che nutak-pa re Jesucristo, y mare' nik'alajin che re Dios can ja re choj xuban che man xuya-yan-ta rajal re quimac cada jun re vinak re xe'c'ue' ajuer can.
26 Re Dios xutak-pa re Jesucristo, mare' nik'alajin che re Dios can ja chuka' re choj nuban kaq'uin yoj chupan re tiempo re', che man jun kamac ndel chach roma kaniman re Jesús.
27 Mare' manak modo che camas kak'ij nakana' y ni xe-ta xtakabij che camas otz re kac'aslen. Yoj man xojcolotaj-ta xaxe roma camas otz re kabanabal, xa xojcolotaj roma xkanimaj re Jesús.