Text copied!
Bibles in Umbu-Ungu

MAKO 6:25-47 in Umbu-Ungu

Help us?

MAKO 6:25-47 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

25 Anumuni aku nirimu pilipale yu kingimu molorumuna popenge sepa lisipa omba mawa sepa nimbale: “Paa iseli-u No Lindeli Jono ⸤nomi kari leko⸥ yunga pengemo pellete senga taltoko yando si.” nirimu. ⸤Jonone u alieli “Erote kinia Erodiasitolone seko kinjeringili.” nirimumunga mumindili kolopale Erodiasini ‘Yu kolopili. Sika kolomunje na kanambo.’ nimba “Pengemo ongo si.” nirimu.⸥
26 Yuni aku sipa mele mawa serimu kinia pilipale Erote paa konopu umbuna serimu-na-kolo yuni “Paa sika simbú.” nimba, nimba panjipa Pulu Yemonga imbi lepa mi lierimu mele kepe, yu konopu topele tomba kinia yu-kinia pea kere-langi nongo moloringi yema yu kanoko kiri pilingí mele kepe, aku ungutolo pilipale, “Yuni mawa sepa “Si.” nikimu mele “Mólo.” manda naa nimbú.” nimba pilipale
27 yu nokoringi ami-yemanga se lipa mundupale “⸤No Lindeli⸥ Jono ⸤nomi kari leko⸥ yunga pengemo yando mengo ou.” nirimu kinia kanu ami-yemone ka-ulkana pumba Jononga nomimu kari lepale
28 yunga pengemo pellete senga taltopa yando memba omba ambo-wenepomo sirimu kinia yuni anumu sirimu.
29 Aku seringi pilkuli Jono lombili andoringi yema ongo yunga ónomo liku mengo pungu óno seringi. ⸤Kingi Erotene No Lindeli Jono u aku sipa topa kondorumu kolorumumunga pe Yesusini ulu-tondoloma serimu mele pilipale “Jono nomi kari lierindu yemo lomboropa ola molemo lémo.” nirimu.⸥
30 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema yu molorumuna kelko yando ongole niringimuni, ulu seringima kinia yomboma ungu-mane siringima kinia yu semane toko siringi.
31 Aku-sipa na-kolo yombo awisili ongo pungu ongo pungu ⸤seko ungu ningu panjiku⸥ seringimunga Yesusi kinia ⸤yuni lipa mundorumu ye yando oringima⸥ kinia kere-langi nonge ena kanga-kolte kepe naa lierimumunga kanopale Yesusini yemando nimbale: “Ono onono yombo naa mololi kolea ku senga kanga-kolte koro molangi kene na-kinia pea pamili waa.” nirimu.
32 Kanu-kinia ono onono mindi nomuna andoli sipi senga suku pungu yombo naa mololi kolea ku lieli senga puringi.
33 Aku-sipa na-kolo pungí puringi kinia kanokole yombo awisili Yesusi kinia yu lombili andolima kinia kanoko imbi siringimunga koleamanga yomboma pali kimbu-kongono seko lisiku nomu kelona makaye seko pungu ono nomuna wendo pungí koleana kumbi leko pungu nokoko gilieringi.
34 Yesusi nomu kelona ultu omba kanopa yombo paa awisili akuna ongo maku toko moloringi kanopale ono kongi sipisipi tapu seli ye se naa mololi sipisipima mele ku peko moloringi-kulu nimba kanopale ono kondo kolopa ungu awisili mane simba serimu.
35 Kanu-kinia ⸤mane sipa molopili⸥ ena pumbá serimumunga yu lombili andolima yu molorumuna ongo yundu ninguli: “I koleana yombo se naa pelemele, ena kamu pukumu kene
36 ya maku toko molemele yomboma “Pungu kolea marenga kere-langi topo toko li-pangi.” ni.” niringi.
37 Aku-na-kolo yuni ⸤yu lombili andolimando⸥ pundu topa nimbale: “Onone onono yomboma kere-langi mare liku siee.” nirimu. Onone yu mangilku ninguli: “‘Kakopoi-ye sene oli engaki kongono sepale méle kalólimu limú kou-monemane olio kere-langima topo topo lipuli yomboma siemili.’ ningu nikinuye?” niringi.
38 ⸤Aku siku niringi pilipale⸥ yuni ono mangilipa pilipa nimbale: “Pellawa kaloli nambi sepa taltokomeleye? Pungu kano-paa.” nirimu. Pungu koroko kanoko lendeko yu molorumuna kelko ongo ninguli: “Ya kere-langi awisili naa taltolemele. Pellawa kaloli kanga se-pakara kinia oma kaloli talo kinia ⸤aku kere-langi pokore mindi lemó⸥.” niringi.
39 Kanu-kinia Yesusini nimbale: “Yombomando “Era kondili nilina maku toko mania molangi.” niee.” nirimu kinia
40 yomboma towapu talo molo towapu kise ningu maku toko moloringi.
41 Kanu-kinia Yesusini pellawa kaloli se-pakara kinia oma talo kinia kanuma lipale mulu-koleana olando-sipa kanopa ⸤Pulu Yemo kinia⸥ “Ange.” nimba pellawa kalolima ambolopa peke lepa lombili andolima moke sepa sipale “Anju yomboma siee.” nirimu, ⸤onone⸥ yomboma ⸤moke seko siringi⸥. Oma talo kepe lipa moke sepa yomboma pali sirimula.
42 Ono pali kanu kere-langima noringi kinia olo serimu.
43 Kanu-kinia lombili andolimane pellawa kaloli kinia oma kinia kanumanga kakena lierimuma liku maku toko wale-basikete engaki rurepo toko peke siringi.
44 Kere-langi noringi yema-manjipa paip tausini mele.
45 ⸤Yomboma kere-langi sirimu noringi⸥ kinia Yesusini yu lombili andoli yemando sumbi sipa nimbale: “Maku toko molemele yomboma nane “Pangi.” niembo. Ono nona andoli sipina ola pungu no nekendo, Besaida taono lemóna, kumbi leko paa.” nirimu.
46 Kanu-kinia yomboma mundupa kelepale yu yuyu Pulu Yemo kinia ungu nimbando ma-pangina ola purumu.
47 Kanu-kinia ena pumba kolea kala torumu kinia sipimu nomu awi-suku-singina purumu, Yesusi yuyu ma-⸤pangi⸥na molorumu.
MAKO 6 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

MAKO 6:25-47 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

25 Anumuni aku nirimu pilipelie yu kingimu molorumune tamburumbu lkisipe omba mawa tepalie nimbendo: “Paa isili ou No Lindeli Jono ⸤nomi karu leko⸥ yunge pengemo pellete tenga nosiku yando si.” nirimu. ⸤Jonone ou alieli “Erote kinie Erodiasiselone teko kenjeringili.” nirimumunge mumindili kolopalie Erodiasini ‘Yu kolopili. Sike kolomunje na kanambo.’ nimbe “Pengemo ongo si.” nirimu.⸥
26 Yuni aku sipe mele mawa terimu kinie pilipelie Erote paa konopu umbune terimu nalo yuni “Paa sike simbo.” nimbe, nimbe panjipe Pulu Yemonga imbi lepa mi lierimu mele kepe, yu konopu alowa temba kinie yu-kinie pea langi nongo moloringi yema yu kanoko keri kanonge mele kepe, aku uluselo pilipelie, “Yuni mawa tepa “Si.” nikimu mele “Molo.” manda naa nimbo.” nimbe pilipelie
27 yu nokoringi ami yemanga te lipe mundupelie “⸤No Lindeli⸥ Jono ⸤nomi karu leko⸥ yunge pengemo yando mengo ou.” nirimu kinie kanu ami yemone ka ulkena pupe Jononga nomimu karu lepalie
28 yunge pengemo pellete tenga nosipe yando memba omba ambo wenepomo sirimu kinie yuni anumu sirimu.
29 Aku teringi pilkulie Jono lombili andoringi yema ongo yunge onomo liku mengo puku ono teringi. ⸤Kingi Erotene No Lindeli Jono ou aku sipe topa kondorumu kolorumumunge pe Yesusini ulu tondoloma terimu mele pilipelie “Jono nomi karu lierindu yemo lomboropa ola molemo lemo.” nirimu.⸥
30 Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema yu molorumune kelko yando ongolie niringimuni, ulu teringime kinie yemboma ungu mane siringime kinie yu temane toko siringi.
31 Nalo yembo awisili ongo puku ongo puku ⸤teko ungu ningu panjiku⸥ teringimunge Yesusi kinie ⸤yuni lipe mundorumu ye yando oringime⸥ kinie langi nonge ena wallo-kolte kepe naa lierimumunge kanopalie Yesusini yemando nimbendo: “Eno enono yembo naa mololi kolea ku tenga laye-kolte mulu piliengi kene na-kinie pea pamili waa.” nirimu.
32 Kanu kinie eno enono mindi nomune andoli sipi tenga suku puku yembo naa mololi kolea ku lieli tenga puringi.
33 Nalo punge puringi kinie kanokolie yembo awisili Yesusi kinie yu lombili andolime kinie kanoko imbi siringimunge koleamanga yemboma pali kimbu kongono teko lkisiku nomu kélona makaye teko puku eno nomune wendo punge koleana kumbi leko puku nokoko angilieringi.
34 Yesusi nomu kélona ulsu omba kanopa yembo paa awisili akune ongo maku toko moloringi kanopalie eno kongi sipisipi tapu teli ye te naa mololi sipisipime mele ku peko moloringi kulu nimbe kanopalie eno kondo kolopa ungu awisili mane simbe terimu.
35 Kanu kinie ⸤mane sipe molopili⸥ ena pumbe terimumunge yu lombili andolime yu molorumune ongo yundu ningendo: “I koleana yembo te naa pelemo, ena kamu pukumu kene
36 ya maku toko molemele yemboma “Puku kolea marenga langi topo toko li-pengi.” ni.” niringi.
37 Nalo yuni ⸤yu lombili andolimendo⸥ topondopa nimbendo: “Enone enono yemboma langi mare liku siee.” nirimu. Enone yu walsikulie ningendo: “‘Kakopoi ye tene oli engaki kongono tepalie mele kalolimu limo kou monemane olio langime topo topo lipulie yemboma siemili.’ ningu nikinuye?” niringi.
38 ⸤Aku siku niringi pilipelie⸥ yuni eno walsipe pilipelie nimbendo: “Pillawa kaloli nambepa nosikimiliye? Puku kano-paa.” nirimu. Puku koroko kanoko lendeko yu molorumune kelko ongolie ningendo: “Ya langi awisili molo. Pillawa kaloli kanga kise pakera kinie oma kaloli talo kinie ⸤aku langi pokore mindi lemo⸥.” niringi.
39 Kanu kinie Yesusini nimbendo: “Yembomando “Era kondili niline maku toko manie molangi.” niee.” nirimu kinie
40 yemboma tokapu talo molo tokapu kise ningu maku toko moloringi.
41 Kanu kinie Yesusini pillawa kaloli kise pakera kinie oma talo kinie kanume lipelie mulu koleana olando sipe kanopa ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Ange.” nimbe pillawa kalolime ambolopa pike lepa lombili andolime moke tepa sipelie “Anjo yemboma siee.” nirimu, ⸤enone⸥ yemboma ⸤moke teko siringi⸥. Oma talo kepe lipe moke tepa yemboma pali sirimula.
42 Eno pali kanu langime noringi kinie olo terimu.
43 Kanu kinie lombili andolimene pillawa kaloli kinie oma kinie kanumenga goli lierimume liku maku toko wale-basikete engaki rurepo toko peke siringi.
44 Langi noringi yema manjipe pape tausini mele.
45 ⸤Yemboma langi sirimu noringi⸥ kinie Yesusini yu lombili andoli yemando sumbi sipe nimbendo: “Maku toko molemele yemboma nane “Pangi.” niembo. Eno nona andoli sipine ola puku no nekendo, Besaida taono lemona, kumbi leko paa.” nirimu.
46 Kanu kinie yemboma mundupe siye kolopalie yu yuyu Pulu Yemo kinie ungu nimbendo ma pangine ola purumu.
47 Kanu kinie ena pupe kolea kala torumu kinie sipimu nomu awi suku singine purumu, Yesusi yuyu ma ⸤pangi⸥.ne molorumu.
MAKO 6 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

MAKO 6:25-47 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE

25 Anumuni aku nirimu pilipelie yu kingimu molorumuna tamburembu lkisipe omba mawa tepalie nimbendo: “Paa isili ou No Linjili Jono ⸤nomi karu lelko⸥* yunge pengemo pellete tenga nosiku yando si.” nirimu. ⸤Jonone ou alieli “Erote kinie Erodiasitolone teko kenjiringili.” nirimumunge mumindili kolopalie Erodiasini ‘Yu kolopili. Sike kolomunje na kanambo.’ nimbe “Pengemo ongo si.” nirimu.⸥
26 Yuni aku sipe mele mawa terimu kinie pilipelie Erote paa konopu umbuni terimu nakolo yuni “Paa sike simbu.” nimbe, nimbe panjipe Pulu Yemonga imbi lepa mi lerimu mele kepe, yu konopu alowa temba kinie yu kinie pea langi nongo moloringi yema yu kanoko keri kanonge mele kepe, aku ulutolo pilipelie, “Yuni mawa tepa “Si.” nikimu mele “Molo.” manda naa nimbú.” nimbe pilipelie
27 yu nokoringi ami yemanga te lipe mundupelie “⸤No Linjili⸥ Jono ⸤nomi karu lelko⸥ yunge pengemo yando mengo oi.” nirimu kinie kanu ami yemone ka ulkena pupe Jononga nomimu karu lepalie
28 yunge pengemo pellete tenga nosipe yando memba omba ambo wenepomo sirimu kinie yuni anumu sirimu.
29 Aku teringi pilkulie Jono lombili andoringi yema ongo yunge onomo liku mengo puku ono teringi. ⸤Kingi Erotene No Linjili Jono ou aku sipe topa konjirimu kolorumumunge pe Yesusini ulu tondoloma terimu mele pilipelie “Jono nomi karu lerindu yemo lomboropa ola molemo lemo.” nirimu.⸥*
30 * Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema** yu molorumuna kelko yando ongolie niringimuni, ulu teringime kinie yamboma ungu mane siringime kinie yu temane toko siringi.
31 Nakolo yambo aisili ongo puku ongo puku ⸤teko ungu ningu panjiku⸥ teringimunge Yesusi kinie ⸤yuni lipe mundurumu ye yando oringime⸥ kinie langi nonge ena wallo kolte kepe naa lerimumunge* kanopalie Yesusini yemando nimbendo: “Ene eneno yambo naa mololi kolea ku tenga laye kolte mulu piliengi kene na kinie pea pamili wai.” nirimu.
32 Kanu kinie ene eneno mindi nomuna andoli sipi tenga suku puku yambo naa mololi kolea ku leli tenga puringi.
33 Nakolo pungí puringi kinie kanokolie yambo aisili Yesusi kinie yu lombili andolime kinie kanoko imbi siringimunge koleamanga yamboma pali kimbu kongono teko lkisiku nomu kélona makaye teko puku ene nomuna wendo pungí koleana kumbi lelko puku nokoko angiliringi.
34 Yesusi nomu kélona ulsu omba kanopa yambo paa aisili akuna ongo maku toko moloringi kanopalie ene kongi sipisipi tapu teli ye te naa mololi sipisipime mele* ku peko moloringine nimbe kanopalie ene kondo kolopa ungu aisili mane simbe terimu.
35 Kanu kinie ⸤mane sipe molopili⸥ ena pumbe terimumunge yu lombili andolime yu molorumuna ongo yundu ningindu: “I koleana yambo te naa pelemo, ena kamu pukumu kene
36 ya maku toko molemele yamboma “Puku kolea marenga langi topo toko lipangi.” ni.” niringi.
37 Nakolo yuni ⸤yu lombili andolimendo⸥ pundu topa nimbendo: “Enene eneno yamboma langi mare liku siei.” nirimu. Enene yu walsikulie ningindu: “‘Kakopoi ye tene oli engaki kongono tepalie mele kalolimu limo kou monemane* olio langime topo topo lipulie yamboma siemili.’ ningu nikinuye?” niringi.
38 ⸤Aku siku niringi pilipelie⸥ yuni ene walsipe pilipelie nimbendo: “Pillawa kaloli nambepa nosikimiliye? Puku kanopai.” nirimu. Puku koroko kanoko lenjiku yu molorumuna kelko ongolie ningindu: “Ya langi aisili molo. Pillawa kaloli kanga te pakara kinie oma kaloli talo kinie ⸤aku langi pokore mindi lemo⸥.” niringi.
39 Kanu kinie Yesusini nimbendo: “Yambomando “Era kondili niline maku toko manie molangi.” niei.” nirimu kinie
40 yamboma tokapu talo molo tokapu kise ningu maku toko moloringi.
41 Kanu kinie Yesusini pillawa kaloli te pakara kinie oma talo kinie kanuma lipelie mulu koleana olando sipe kanopa ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Ange.” nimbe pillawa kalolime ambolopa pike lepa lombili andolime moke tepa sipelie “Anju yamboma siei.” nirimu, ⸤enene⸥ yamboma ⸤moke teko siringi⸥. Oma talo kepe lipe moke tepa yamboma pali sirimula.
42 Ene pali kanu langime noringi kinie olo terimu.
43 Kanu kinie lombili andolimene pillawa kaloli kinie oma kinie kanumanga goli lerimuma liku maku toko wale basikete engaki rurepo toko peke siringi.
44 Langi noringi yema manjipe pape tausini mele.*
45 ⸤Yamboma langi sirimu noringi⸥ kinie Yesusini yu lombili andoli yemando sumbi sipe nimbendo: “Maku toko molemele yamboma nane “Pangi.” niembo. Ene nona andoli sipine ola puku no nekendo, Besaida taono lemona, kumbi lelko pai.” nirimu.
46 Kanu kinie yamboma mundupe kelepalie yu yuyu Pulu Yemo kinie ungu nimbendo ma pangine ola purumu.
47 Kanu kinie ena pupe kolea kala torumu kinie sipimu nomu ai suku singine purumu, Yesusi yuyu ma ⸤pangi⸥ ne molorumu.
MAKO 6 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE