19 Eme Herodiyas badeh, tan losen in ta Jon ma iy anya kidi iy, arile iy udu bahandra tondrok ta Herot,
20 ma Herot ale, inoh Jon, tasah Jon badeh, ndramak mwasin labai ta mada Kindrei, eme ma Herot badai iy bwe. Batun aso ta anuhun Jon, arile iy aso-ok ta anuhun iy labai ja.
21 Ya, madasan ta Herot kidi Jon asahan i buku doh: Eme len ta Herot mene tinen tuwi iy anya kasahan, eme ya iy iwer nyamon i niri lau tan badu bolo asiu hawe iri lau tinan ta bahun ma hawe lau batun badu Galili.
22 Eme budon ndra-in ta Herodiyas asahan i buku doh. Eme nadu Herodiyas badih eme bolon idi mana, eme mesekei ndrine Herot hawe iri lau nane sekesek, ya eme kabin tiye i ta nadu badih bihin dah, “Ou aso-ok sasah handru? Jo winiyan atehei saba lakou i tam i buku ou aso-ok.”
23 Eme iy tiye ja, “Jo tandrakan ou, jo tiye sahou handru en, jo winiyan atehei saba lakou i tam i buku none ou ndremenya ta aliy i buku none ranah lakou jo atondrok jo winiyan atehei i tam.”
24 Ya eme badih bihin dah iu i manan, tiye i ta tinen, “Saba lakou jo katiye?” Eme tinen anya ja, “Jo aso-ok batu Jon ta alomwa.”
25 Eme badih bihin dah iu i bolon suwi suwi ili hawe kabin ma tiye, “Jo aso-ok na le dah ou adai Jon ta alomwa ma ou atehei batun ki bolo raben bwekei, ya ou bwese-ei keme tek.”
26 Eme sahou doh mesekei kabin tikisiy handru en, iy abudon ta iy nane ndratandrakan ereu mada oro kabin aimon nyamon hawen nane, ya iy bwalen akohok bwilima ta tobolowe sahou tan iy ndrasihidi ta nadu badih nane doh.
27 Eme suwi labai iy suni ndramak ta bahun ari ili bolo asiu lulik mwetehei batu Jon eme.
28 Eme iy andrei batun i bolo bwekei ma atehei i mine badih bihin dah, eme ma badih bihin dah atehei i mine tinen.
29 Eme oro lau ta Jon anuhun, oro ame andrei bada kei, oro su-iy, ma ala ahi iy i lek.
30 Eme oro aposel ame hamon ame hawe Jises, ma oro asehek nyalan ta lakou mari oro amekes.
31 Iri lau solo-an solo-an ame au ame au, eme Jises hawe oro lau tan badeh, ari len ta aimon nyamon bwe. Ya eme Jises tiye i toro, “To ka-au ka kon rasi ja kamunyau op.”
32 Ya eme oro le ala ndron ra-ei, ma oro au ala kon rasi sese len ja, lau aliy bwe.
33 Arile, iri lau ra-on ndratou oro au, ma iri ndratanan, idoh oro le ai, eme iri lau badu kon tinan loboho doh adek a san loke ala mwena ta Jises oro lau tan, a kon nane oro anya ka aliy.
34 Eme oro anya ka amik le badeh, Jises atou iri lau solo-an labai, ma iy tikisi iri, tasah iri badeh, a buku none sipsip, ari ndramak ta atondrok iri bwe, ma eme iy leheya iri ta lakou solo-an.
35 Ya mirihik kon anya keben ai, eme oro lau tan ame tiye i buku doh, “Mirihik kon eben ai, ma loboho dah mundrindriyou.
36 Ou tiye iri lau kede-eh ka-au kala kon mirihik ma ndrahu oro kasih noro nyamon ta aimon.”
37 Arile, Jises tiye toro anya, “Ado kadeu niri nyamon.” Eme oro anya ja, “Jises, ou aseken aso kala kasilah sihine ndramak ta bun ma ndru la-uh ki se, ma kasih jabi ramen ma kanyohan oro?”
38 Ya eme Jises tiye i toro ja, “Ado kala kondrek. Jabi ramen tado sabe udu aliy?” Eme oro ala atou, ano oro tiye i tan anya, “Limeh jabi ramen hawe la-uh ni.”
39 Eme Jises tiye oro lau tan kapwai iri lau dah, ma katiye iri kamanyah ka-en andri bada bwidiu.
40 Eme oro apwai iri lau nane dah manyah an se, ra-on rinek (100) ado se ai, ra-on ja lomonoh (50) an se ai, i le buku doh.
41 Eme Jises andrei jabi ramen ma limeh hawe ni ma la-uh dah, iy eme anyolom iu i loken bolo kandrah, ma iy edeu wurah i ta Kindrei. Ano iy boso-ei jabi ramen dah, ma iy edeu ili mine oro lau tan. Eme oro ala adeu ili winiya iri lau mari, ma Jises ale boso-ei ni ma la-uh ma oro adeu i le winiya iri ale.