Text copied!
Bibles in Mutu

Lukas 8:14-36 in Mutu

Help us?

Lukas 8:14-36 in Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ

14 Ve uuv pida to titaptap ila waar mata mata lolodi, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, eemoghon pataŋani naol to taan nepooŋa, toman mbaliiŋ ve mbeb popoiadi naol to tamtoghon lolodi igham pani, nene ighamun ŋgar todi. Tovenen saveeŋ to ineep ila lolodi, nene ighur anoŋa eta ivot maau. Yes tinimale uuv to itub iza, eemoghon anoŋa imatu maau.
15 Ve uuv pida to titap tizala taan poia, nene iza to yes to ŋgar todi poia, ve lolodi ee moghon ila pa Maaron. Tovenen tilooŋ saveeŋ toni, ve tikisi ariaŋa ila lolodi, ve ghurla todi ighurghur anoŋa popoia.”
16 Yesu isaav muul: “Ighaze tamtoghon eta itun lam, pale ipakudi pa oon, ma izeeva ila watiŋ samba? Maau. Pale isaroni iza imonau. Leso iyaryaar pa yes to tilooŋ tila ruum lolo.
17 Tovenen mbeb eta irau iyooŋ maau. Mbeb tisob to ŋgozaaŋ, nene pale tivotia di le tighazooŋ. Ve ŋgar to yoŋgaaŋ, nene pale ivot ighazooŋ, ve ival tiina tiwatagi.
18 Tovenen aghur taliŋamim ve agham ŋgar pooi pa saveeŋ to aloŋlooŋa ne. Pasa, tamtoghon to ighaze iwatag Maaron aliŋa ve itaghoni, nene pale Maaron iuuli, ve iseeŋ ŋgar toni pa ŋgar pida muul. Eemoghon ighaze tamtoghon eta inumeer sorok ighaze ye iwatag Maaron aliŋa, ve itaghoni maau, nene pale Maaron ipas ŋgar toni tonenen ighau pani, ve ye ineep sorok.”
19 Sawa tonenen, Yesu tina ve nditazi tinim tighaze tighita. Eemoghon ival tiina tiluvuti ve tipoon di.
20 Tovenen tipaes pani tighaze: “Ou, tinam ve nditazim tinim tiyondyood pumuri we. Tighaze tighita ghom.”
21 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Tinaŋ ve nditazig, nene yes to tilooŋ Maaron aliŋa ve titaghoni.”
22 Sawa eez, Yesu toman taghoniiŋa toni tiza waaŋ, ve isaav padi ighaze: “Yo, tala tavool pa ya naliu paŋa ite.” Tovenen tivot tila.
23 Tiraav tila, ve Yesu izi igheen le lolo imaagh kat. Mala maau ve yaghur tiina imundig le ipei dibom tintina. Ereman ivon ila waaŋ lolo, le rismoghon timarub ve tilaledi.
24 Tovenen taghoniiŋa toni tila tivaaŋ Yesu, ve tisaav pani tighaze: “Tiina, Tiina, umundig lak! Paam tamarub ve talaleed tonene!” Yesu imundig ve isaav ariaŋa pa yaghur ve dibom inimale yanooŋ di, le yaghur imot ve dibom imaat, ve taun izi.
25 Ghoro isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Ghurla tiam ineep sine?” Taghoniiŋa toni tighita mbeb tonenen, le matughezaaŋ tiina igham di ve ŋgar todi isob. Ve tiwasavon di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene sei kat, to isaav pa yaghur ve dibom, ve tilooŋ aliŋa ve titaghoni?”
26 Yesu toman taghoniiŋa toni tiraav tila tilooŋ naari to yes Gerasa to ineep ila ya naliu Galilaia paŋa ite.
27 Yesu iyaat izi pa waaŋ, ve ŋgeu eez to ndug tonowen ilaagh iŋarua ila. Ye, avuvu samsamiadi katindi tizeeva le ŋgar toni iwaghamgham kat. Tovenen muuŋ ve inim, ye indudi pa uli eta maau. Ilaghlaagh tini ŋginiŋa. Ve ineep ila ruum eta maau. Inepneep ilooŋ ila yaam saambu pida to tigharaat di tinim naal pa mateeŋa.
28 Ye ighita Yesu, le iyak samia, ve itap izi Yesu nagho. Yesu isaav ariaŋa pa avuvu samia to izeev ŋgeu tonowen ighaze ipuli ve ighau ila. Eemoghon ye imboob aliŋa tiina ighaze: “Aii Yesu! Yom Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne Natu. Unum sualen pasa? You nambaaŋ ilat payom? You nataŋ roran ghom. Ughur yabyabuuŋ payou malep!” Ŋgeu tonenen, sawa naol to avuvu samia tonowen imundig pani, tamtoghon titoova pa tikaui pa ravraav toman sen. Leso ineep le ate izi. Eemoghon mbeb eta irau ikisi maau. Ye ikuup motmotin ravraav ve sen tonenen tizi, ve avuvu samia ipamundigini, ve ighau ila pa ndug balim muul.
30 Yesu ighasoni ighaze: “Izam sei?” Ye ipamuul aliŋa ighaze: “You izag ‘Legion’ (o ‘Ndiŋndiŋ Ndiŋndiŋ’).” Ye isaav tovene pasa, avuvu samsamiadi to tizeeva, yes ival kat.
31 Ghoro titaŋ roran Yesu muul tighaze indiir di tila tineep saambu samia to le pughu maau ne malep.
32 Ndug tonowen, ŋgai ketooŋ tiina eez tinepneep ila lolooz dige ve tighanghan. Tovenen avuvu samsamiadi to tizeev ŋgeu tonenen titaŋ roran Yesu tighaze iyok padi, leso tizeev di tilooŋ tila ŋgai tonowen lolodi.
33 Yesu iyok padi, tovenen tipul ŋgeu tonenen, ve tiŋarua ŋgai tonowen tila, le tizeev di tilooŋ tila lolodi. Ghoro ŋgai tonowen tilaan taghon ndariri tizila, ve tiyaat tizila ya lolo, ve tighun ya le tisob timatmaat.
34 Yes to tiŋginŋgin ŋgai, tighita mbeb tonenen, ve tighau tila tipaesia varu izi ndug todi ve ndug pida to tigharau di ne paam.
35 Tovenen tamtoghon tisob tikeet tila tighaze tighita mbeb to ivot ne. Tila tivot to Yesu, ve tighita ŋgeu to avuvu samsamiadi tipuli, ŋgar toni poia ivot wa. Ye indudi pa nonogiiŋa eez, ve mbole izi igharau Yesu aghe. Tovenen matughezaaŋ tiina igham di.
36 Ghoro yes to tighita mbeb to ivot ne tipaes pa ival tiina pa ataam to Yesu igharaat ŋgeu tonenen, ve indiir avuvu samsamiadi tighau pani.
Lukas 8 in Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ

Lukas 8:14-36 in Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ

14 Ve uuv siriv tau timburur ila waar tuatua lolozi, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ saveeŋ to Maaron, eemon pataŋani naol to taan lepoogha, tomania kuaz ve gabua popoia maata maata tau tamtamon lolozi ighaar pani na, ene ikau ŋgar toozi. Tauvene saveeŋ tau igheen ila lolozi na, ighur anooŋa poia eta ivot mako. Yes timin uuv ta itum izaa eemon anooŋa imatuugh mako.
15 Ve uuv siriv tau titap tizala taan poia, ene izaa to yes tau ŋgar toozi poia ve lolozi eemon ila pa Maaron. Tauvene tilooŋ saveeŋ tooni, ve tikisi ariaaŋ ila lolozi, ve ghuruuŋ ila toozi ighurghur anooŋa popoia.”
16 Yesu isaav muul ighe: “Isaav ighe tamtamon eta itun lam, pale ipagudu pa oon, ma ighuru ila boor saamba? Mako. Pale isaroni izaa ituuk. Leso mbonari isul tamtamon tau tiloŋ tila ruum loolo na.
17 Tauvene gabua eta irau iyooŋ mako. Gabua isov tau ŋgozaaŋ, ene pale tivoti zi le tighazooŋ. Ve ŋgar isov tau yoŋgaaŋ na, ene pale tivot mataghare le eval tiina tiwatagh zi.
18 Tauvene aghur taliŋamim ve agham ŋgar poi pa saveeŋ tau aloŋlooŋa na. Pa tamtamon tau ighe iwatagh Maaron aliiŋa ve itaghoni, ene pale Maaron iuule ve iseeŋ ŋgar tooni pa ŋgar siriv muul. Eemon isaav ighe tamtamon eta inumeer sorok ighe i iwatagh Maaron aliiŋa, ve itaghoni mako, ene pale Maaron iwalaav ŋgar tooni tana pani, ve i ileep sorok.”
19 Saawe tana, Yesu tiina ve tazŋa tilam tighe tighita. Eemon eval tiina tilivuti ve tipoon zi.
20 Tauvene tipaes pani tighe: “Ou, tinam tomania tazimŋa tilam tiyozyooz muuri we. Tighe tighit ghom.”
21 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Tinaŋ ve tazigŋa, ene yes tau tilooŋ Maaron saveeŋ tooni ve titaghoni.”
22 Saawe ee, Yesu tomania mbiwa tooni tizaa waaŋ, ve isaav pazi ighe: “Aiyo, tala tavool pa yaa naliu ziige ite.” Tauvene tivot tila.
23 Tiraav tila, ve Yesu izi igheen le loolo iveegh kat. Malau mako ve yaghur tiina izaa le ipei dibom tintiina. Ereman ivon ila waaŋ loolo, le rigmon kanaŋ timarum gha tilalez.
24 Tauvene mbiwa tooni tila tivaaŋ Yesu, ve tisaav pani tighe: “Tiina, Tiina, uburig lak! Paita tamarum gha talaleen tane!” Yesu iburig ve iyaon yaghur ve dibom, le yaghur imot ve dibom imaat, ve taun izi.
25 Ra isaav pa mbiwa tooni ighe: “Ghuruuŋ ila tsiam igheen sindei?” Mbiwa tooni tighita gabua tana, le roiŋ tiina igham zi ve ŋgar toozi imbool. Ve tivasavo zi tighe: “Wai, ŋeer tane sei kat, ta isaav pa yaghur ve dibom, ve tilooŋ aliiŋa ve titaghoni?”
26 Yesu tomania mbiwa tooni tiraav tila tilooŋ nari to yes Gerasa tau igheen ila yaa naliu Galilaia ziige ite.
27 Yesu iyaat izi pa waaŋ, ve ŋeer ee to nugh tawe ilaagh ŋaruini ila. I, avuvu sasaghati katini tizeeva le ŋgar tooni ikaukau kat. Tauvene muuŋ ve ilam, i inonogh ghi pa uuli eta mako. Ilaghlaagh tiini ŋginaaŋa. Ve ileep ila ruum eta mako. Ilepleep iloŋ ila maet puura siriv tau tigharaat zi timin naal pa mateegha.
28 I ighita Yesu, le iyak saghat, ve itap izi Yesu naagho. Yesu isaav ariaaŋ pa avuvu saghati tau izeev ŋeer tana ighe ipuli ve ighau ila. Eemon i iboob aliiŋa tiina ighe: “Aii Yesu! Yo Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na Naatu. Ulam sene pasaa? Yau nambaaŋ payo? Yau nataŋ rarai ghom. Ughur yavyavuuŋ payau sov!” Ŋeer tana, saawe naol tau avuvu saghati tawe ipazaagha, tamtamon titoova to tikauu pa ravraav toman sen. Leso ileep le aate izi. Eemon gabua eta irau ikisi ne mako. I ikuup motmotin ravraav ve sen tana tizi, ve avuvu saghati ipazaagha gha ighau ila pa nugh ŋginaaŋa muul.
30 Yesu ighasoni ighe: “Ezam sei?” I iyol aliiŋa ighe: “Yau ezag ‘Legion’ (o ‘Ndiŋndiŋ Ndiŋndiŋ’).” I isaav tauvene pasaa, avuvu sasaghati tau tizeeva na, yes eval kat.
31 Ra titaŋ rarai Yesu muul tighe iziir zi tila tileep puura saghati tau le puughu mako na sov.
32 Nugh tawe, ŋgai umbaal tiina ee tilepleep izi loloz ziige ve tighanghan. Tauvene avuvu sasaghati tau tizeev ŋeer tana na titaŋ rarai Yesu tighe iyok pazi, leso tizeev zi tiloŋ tila ŋgai tawe lolozi.
33 Yesu iyok pazi, tauvene tipul ŋeer tana, ve tiŋarui ŋgai tawe tila, le tizeev zi tiloŋ tila lolozi. Ra ŋgai tawe tilaan taghon sariipa tizila, ve tiyaat tizila yaa loolo, gha tighun yaa le tisov timataar.
34 Yes tau tiŋginŋgin ŋgai na, tighita gabua tana, ve tighau tila tipaesia vaaru izi nugh toozi ve nugh siriv tau tigharau zi na paam.
35 Tauvene tamtamon tisov tila tighe tighita gabua tau ivot na. Tila tivot to Yesu, ve tighita ŋeer tau avuvu sasaghati tipuli na, ŋgar tooni poia ivot wa. I inonogh ghi pa nonoghiiŋa ee, ve mboole izi igharau Yesu aaghe. Tauvene roiŋ tiina igham zi.
36 Ra yes tau tighita gabua tau ivot na tipaes pa eval tiina pa eez tau Yesu igharaat ŋeer tana, ve iziir avuvu sasaghati tighau pani.
Lukas 8 in Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ