Text copied!
Bibles in Mutu

Lukas 22:31-62 in Mutu

Help us?

Lukas 22:31-62 in Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ

31 Ghoro Yesu isaav pa Simon Petrus ighaze: “Simon, Simon, upatum ghom wa! Sadan izuaria tau ighaze igham gham anim le. Tovenen ye pale itoov ghurla tiam inimale ŋgeu to ilos wit toni ve itiri iza, leso ivalag anoŋa ila saguan, ve uli ila saguan.
32 Eemoghon you naghur ghom ila suŋuuŋ tiou wa: Leso utap pa ghurla tiom sob. Ve sawa to yom utoor ŋgar tiom ve umuul, yom irau upalot toŋvetaz tiom.”
33 Petrus ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu ighaze: “Tiina, you irau napul ghom maau. Ighaze tighur ghom ulooŋ ula ruum to yabyabuuŋ, nene pale ituru tala. Ve ighaze tirab ghom umaat, nene pale you paam, tirab ghou namaat toman ghom!”
34 Tovenen Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Nes Petrus, nasaav payom kat. Mboŋ aazne, yom pale upesamun ghou pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ.”
35 Ghoro Yesu ighason taghoniiŋa toni ighaze: “Laak, muuŋ, sawa to nambaaŋ gham ala pa uraat, you nasaav payam naghaze: Yam alaagh toman lugluug, pelpeel, ve duduuŋa to aghemim malep. Vena, sawa tonenen, yam ambool pa mbeb eta?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Maau. Yei nimbool pa mbeb eta maau.”
36 Yesu isaav padi muul ighaze: “Aazne, nene sawa ite. Ighaze lemim lugluug, ghoro aghami toman pelpeel, ve alaagh tomani. Ve ighaze lemim buza maau, ala agholia nonogiiŋa tiam to moŋeŋaaŋ, ve agham yaama, ve ala aghol lemim buza.
37 Pasa, Maaron aliŋa waaro eez to timbooda, isaav ighaze: ‘Yes tighita tighaze ye tamtoghon samia eez to imalaaŋ pa tutuuŋ.’ Mboŋ aazne, saveeŋ tonene pale anoŋa ivot payou itaghon Maaron ŋgar toni. Pasa, saveeŋ naol to timbooda iza tiou, anoŋa ighaze ivot tonene.”
38 Taghoniiŋa toni tisaav pani tighaze: “Tiina, ughita. Buza ru tonene.” Yesu isaav padi ighaze: “Nanan iraua.”
39 Ghoro Yesu ipul ndug tiina Yerusalem, ve izala pa lolooz Oliv itaghon ŋgar to moghon moghon ighamghami. Ve taghoniiŋa toni titaghoni ve yesŋa tizala.
40 Tila tivot tonowe, ve ye isaav padi ighaze: “Yam aneep sualen ve asuŋ Maaron. Leso atap pa tovaaŋ sob.”
41 Ghoro ipul di tizi tineep, ve ilaagh ila saguan ris, ve iput aghe ve isuŋ.
42 Ighaze: “O Tamaŋ, ighaze lolom tovene, ghoro upaghau rubruub tonene payou. Eemoghon utaghon ŋgar tiou malep. Utaghon taum lolom.”
43 Sawa to Yesu isuŋsuŋ, aŋela eez to sambam izi inim ve ipaloti.
44 Yesu lolo ipataŋan kat le wadedeŋa toman siŋ toŋtoŋia izi taan. Tovenen isuŋ ariaŋa kat.
45 Isuŋ le isob, ghoro imuul ila to taghoniiŋa toni, ve ighita di tighengheen. Pasa, lolodi ipataŋan kat.
46 Tovenen isaav padi ighaze: “Wai, yam agheen pasa? Amundig ve asuŋ Maaron. Pa vene, tovaaŋ ivot payam ve atap.”
47 Yesu isavsaav sone, ve Yudas ighereb ival tiina a tila peria. (Yudas, ye taghoniiŋa saaŋgul ve ru, todi eez.) Ye iŋarua Yesu ila ighaze iyaŋin pani.
48 Yesu isaav pani ighaze: “Yudas, vena? Yom ughaze uyaŋin pa Tamtoghon Natu, leso ughuri ila koia nimadi?”
49 Taghoniiŋa to tiyondyood toman Yesu, tighilaal mbeb to pale ivot. Tovenen tighasoni tighaze: “Tiina, vena? Pale nipas buza ve nimbut di?”
50 Ghoro todi eez, ipas buza toni iza, ve isap motin ŋgeu eez taliŋa ila pa nima waan. Ŋgeu tonowen, ye mbesooŋa to daba to imuuŋ pa yes to watooŋrau.
51 Eemoghon Yesu isaav ighaze: “Ai, iraua! Apul di tigham ŋgar tonene.” Ghoro igham mbesooŋa tonenen taliŋa, ve ipaaka ila ina le poia muul.
52 Ghoro Yesu isaav pa yes ndiran to watooŋrau toman ŋginiiŋa to Rumai Tiina, ve pooza pida to tinim pa kisiiŋi ighaze: “Pughu vena to alaagh toman buza ve ndaab, ve anim aghaze akis ghou? You ŋgeu to ghamuuŋ malmal?
53 Sawa naol, itiŋa tanepneep izi Rumai Tiina nagho. Yam akis ghou pataghaaŋ tonowe maau? Poia. Akis ghou lak. Mboŋ aazne, nene sawa tiam. Pasa, ŋgar to ndoroom igham uraat toman tapiri.”
54 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro tikisi, ve tighami tila, ve tighuri ilooŋ ila daba to watooŋrau ruum toni. Petrus ipaspasi pooi, ve itaghon di ila. Eemoghon ilaagh muri kat padi, pasa imatughez.
55 Tamtoghon pida titavun yab izi sirsiir to ruum tonowen lolo, ve mboledi izi ila yab dige. Tovenen Petrus ila ve mbole izi toman di.
56 Mala maau ve liva mbesooŋa paghu eez inim le ighita Petrus mbole izi ila yab dige. Tovenen imbatut nagho, ve isaav ighaze: “Ou, ŋgeu tonene ilaghlaagh toman Yesu paam.”
57 Eemoghon Petrus ipesam pa tau ighaze: “Wai liva, ŋgeu tonowen, you nawatagi maau.”
58 Tineep ris, ve ŋgeu ite inim le ana ighilaal Petrus. Tovenen isaav pani ighaze: “Ai, yom tonene, todi eez paam!” Eemoghon Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Ee-e ŋgeu tiou, you maau.”
59 Tineep ris, ghoro ŋgeu ite imundig ve ana avo iyaryaaŋ ighaze: “Onoon kat, ŋgeu tonene, ye ilaghlaagh toman Yesu. Pasa, ye paam to Galilaia.”
60 Eemoghon Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Wai ŋgeu tiou, saveeŋ to yom usavia ne, you nawatagi rita maau.” Petrus isavsaav sone, ve tatareek itaŋ.
61 Sawa kat tonenen, Yesu indaleel ve mata imuul pa Petrus. Petrus ighita, ve mata iŋgal saveeŋ to Yesu isavia pani. Saveeŋ tovene: “Mboŋ aazne, yom pale upesamun ghou pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ.”
62 Tovenen Petrus imundig ivot ila pumuri, ve lolo isami kat pa tau, ve itaŋ tiina.
Lukas 22 in Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ

Lukas 22:31-62 in Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ

31 Ra Yesu isaav pa Simon Petrus ighe: “Oo Simon Simon, uyamaan ghom wa! Sadan izuari ghi ighe igham gham amin le. Tauvene i pale itoov ghuruuŋ ila tsiam imin ŋeer tau ilos wit tooni ve itiri izaa, leso ivalagh anooŋa ila soghan, ve uuli ila soghan.
32 Eemon yau naghur ghom ila suŋuuŋ tsiau wa: Leso utap pa ghuruuŋ ila tsio sov. Ve saawe tau yo utoor ŋgar tsio ve umuul, yo aat upalot toŋvetaz tsio.”
33 Petrus ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu ighe: “Tiina, yau irau napul ghom mako. Isaav ighe tighur ghom uloŋ ula ruum to yavyavuuŋ, ene aat ituru tala. Ve isaav ighe tirav ghom umaat, ene aat yau paam, tirav ghau namaat tomani ghom!”
34 Tauvene Yesu iyol aliiŋa ighe: “Aa Petrus, nasaav payo kat. Mboŋ aazne, yo aat upaisamun ghau pai tol, o tatareek itaŋ.”
35 Ra Yesu ighason mbiwa tooni ighe: “Laak, muuŋ saawe tau nambaaŋ gham ala pa uraat na, yau nasaav payam naghe: Yam alaagh tomania lugluug, pepeel, ma zuzuuŋa to aghemim sov. Ve mindai? Saawe tana, yam ambool pa gabua eta?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Mako. Yei nimbool pa gabua eta mako.”
36 Yesu isaav pazi muul ighe: “Aazne, ene saawe ite. Isaav ighe lemim lugluug, na aghamu tomania pepeel, ve alaagh tomania. Ve ighe lemim mbuzaagh mako, na ala agholia nonoghiiŋa tsiam to ŋgoaaŋ, mako agham maeta, ve ala aghol lemim mbuzaagh.
37 Pasaa, Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na isaav ighe: ‘Yes tighita tighe i tamtamon saghati ee tau imalaaŋ pa tutuuŋ.’ Mboŋ aazne, saveeŋ tane aat ighur anooŋa ivot payau itaghon Maaron ŋgar tooni. Pasaa, saveeŋ naol tau tiboode izaa tsiau na, anooŋa ighe ivot tane.”
38 Mbiwa tooni tisaav pani tighe: “Tiina, ughita. Mbuzaagh ru tane.” Yesu isaav pazi ighe: “Ena irau.”
39 Ra Yesu ipul nugh tiina Yerusalem, ve izala pa loloz Oliv itaghon ŋgar tau monmon ighamghamu na. Ve mbiwa tooni titaghoni gha yesŋa tizala.
40 Tila tivot ta sewe, ve i isaav pazi ighe: “Yam aleep ta sene ve asuŋ Maaron. Leso atap pa tovaaŋ sov.”
41 Ra ipul zi tizi tileep, ve ilaagh ila soghan rig, ve iput aaghe ve isuŋ.
42 Ighe: “O Tamaŋ, ighe lolom tauvene, na upasalia rubruub tane payau. Eemon utaghon ŋgar tsiau sov. Utaghon taum lolom.”
43 Saawe tau Yesu isuŋsuŋ, aŋela ee to sambam izilam ve ipaloti.
44 Yesu loolo ipataŋan kat le punita tomania siŋ toŋtoŋia izi taan. Tauvene isuŋ ariaaŋ kat.
45 Isuŋ le isov, ra imuul ila to mbiwa tooni, ve ighit zi tighengheen. Pasaa, lolozi ipataŋan kat.
46 Tauvene isaav pazi ighe: “Wai, yam agheen pasaa? Aburig ve asuŋ Maaron. Mako pale tovaaŋ ivot payam ve atap.”
47 Yesu isavsaav soone, ve Yudas igherev eval tiina gha tila tivot tooni. (Mbiwa saŋavul ve ru, Yudas, i toozi ee.) I iŋarui Yesu ila ighe iyaŋin pani.
48 Yesu isaav pani ighe: “Yudas, mindai? Yo ughe uyaŋin pa Tamtamon Naatu, gha leso ughuru ila koiŋa nimazi?”
49 Mbiwa tau tiyozyooz tomania Yesu na, tighilaal gabua tau pale ivot. Tauvene tighasoni tighe: “Tiina, mindai? Pale nipas mbuzaagh ve nirav zi?”
50 Ra toozi ee, ipas mbuzaagh tooni izaa, ve isiki le isap motin ŋeer ee taliiŋa, ziige ila pa tapir. Ŋeer tawe, i daaba to watooŋrau besooŋa tooni.
51 Eemon Yesu isaav ighe: “Ai, irao! Apul zi tigham ŋgar tane.” Ra igham besooŋa tana taliiŋa, ve ipaako ila niia le poia muul.
52 Ra Yesu isaav pa yes zeran to watooŋrau tomania ŋginiiŋa to Rumei Tiina, ve pooza siriv tau tilam pa kisiiŋni na ighe: “Mindai ta alaagh tomania mbuzaagh ma zaab, ve alam pa kisiiŋ ghau? Yau ŋeer to ghamuuŋ malmal?
53 Saawe naol, itiŋa talepleep izi Rumei Tiina naagho. Puughu mindai ta akis ghau pataghaaŋ ta sewe mako? Poia. Akis ghau lak. Mboŋ aazne, ene saawe tsiam. Pa ŋgar to ndoroom igham uraat toman tapiri.”
54 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra tikisi, ve tighamu tila, ve tighuru iloŋ ila daaba to watooŋrau ruum tooni. Petrus itaghon zi, eemon ilaagh soghan rig gha ila.
55 Tamtamon siriv tindav yav izi sirsiir to ruum tawe loolo, ve mbolezi izi ila yav ziige. Tauvene Petrus ila ve mboole izi tomani zi.
56 Malau mako ve besooŋa livaa paaghu ee ila le ighita Petrus mboole izi yav ziige. Tauvene itugh maata pani, ve isaav ighe: “Ou, ŋeer tane ilaghlaagh tomania Yesu paam.”
57 Eemon Petrus ipaisamun tauu ighe: “Wai livaa, ŋeer tawe, yau nawataghi mako.”
58 Tileep rig, ve ŋeer ite ilam le aana ighilaal Petrus. Tauvene isaav pani ighe: “Ai, yo tane, toozi ee paam!” Eemon Petrus iyol aliiŋa ighe: “Ee-e ŋeer tsiau, yau mako.”
59 Tileep rig, ra ŋeer ite iburig gha aana aavo iyaryaaŋ ighe: “Onoon kat, ŋeer tane, i ilaghlaagh tomania Yesu. Pa i paam to Galilaia.”
60 Eemon Petrus iyol aliiŋa ighe: “Wai ŋeer tsiau, saveeŋ tau yo usavia na, yau nawataghi rigta mako.” Petrus isavsaav soone, ve tatareek itaŋ.
61 Saawe duduuŋ tana, Yesu itoor ghi, ve maata imuul ila pa Petrus. Petrus ighita, ve maata iŋgal saveeŋ tau Yesu isavia pani na. Saveeŋ tauvene: “Mboŋ aazne, yo aat upaisamun ghau pai tol le isov, o tatareek itaŋ.”
62 Tauvene Petrus iburig ivot ila muuri, ve itaŋ tiina toman loolo isaghat kat.
Lukas 22 in Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ