Text copied!
Bibles in Mutu

Lukas 12:31-57 in Mutu

Help us?

Lukas 12:31-57 in Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ

31 Yam irau azuaria gham pa ataghon pooz to Maaron muuŋ. Ghoro ye tau mata iŋgal gham pa mbeb naol tovene paam.”
32 Yesu isaav muul ighaze: “O yam sipsip to Maaron, onoon yam ival maau. Eemoghon amatughez malep. Pasa, Tamamim Maaron lolo poia payam, ve ighaze igham gham aneep ila pooz toni lolo leso aghita anoŋa toni.
33 Tovenen agholia mbeb tiam, ve arei yaama pa yes mbolaaŋa. Nene ataam to agharaat lemim lugluug to irau isami maau, ve andou lemim mbaliiŋ tau izi ndug sambam. Mbaliiŋ to ndug tonowen irau isob maau. Ineep irau sawa isob. Ve yubyubŋa irau tiyubi maau, ve up paam irau iwaghamuni maau.
34 Tovenen azuaria gham pa ndug tonowen. Pasa, ndug to yam aghita aghaze mbaliiŋ tiam ineep pani, nene pale lolomim iyaryaaŋ pani.”
35 Yesu isaav muul ighaze: “Yam agharaat gham pataghaaŋ, ve matamim iŋgal lam tiam ighan irau sawa isob, ve asaŋan.
36 Ataghon ŋgar to yes mbesooŋa to tiina todi ineep ila ghanghaniiŋ to vaiuuŋ, ve ighaze imuul inim. Yes tighurghur matadi ve tisasaŋani. Leso sawa to ighaze ye imuul inim peria ve ipit ataam, nene pale rikia moghon ve tikaak ataam pani.
37 You nasaav payam kat. Yes mbesooŋa to tiina todi imuul inim, ve ighita di tighurghur matadi ve tisasaŋani, nene pale tinidi iza pa poia to pale iza todi. Pasa, tiina todi pale igharaat tau pa ŋgaliiŋ aniiŋ, ghoro isaav padi mboledi izi, ve ye tau inim ve iŋgal adi aniiŋ, ve imbees padi.
38 “Ighaze tiina todi inim pa mboŋ anoŋa, ma ndug itun, ve ighita di tighurghur matadi ve tisasaŋani, nene pale tinidi iza pa poia to pale iza todi.
39 “Agham ŋgar pooi. Ighaze ruum tau eta iwatag sawa kat to yubyub eta ighaze inim, ye irau igheen maau. Pale ipamaat, ve iŋgin ruum toni pooi. Pa vene, yubyub tonenen ireu ruum toni, ve ilooŋ ila iyub mbeb toni.
40 Yam tovene paam. Agharaat gham pataghaaŋ ve asaŋan. Pasa, Tamtoghon Natu pale inim pa sawa eta to yam awatagi maau, ve ikarmotin gham.”
41 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro Petrus ighasoni ighaze: “Tiina, vena? Saveeŋ palelaaŋ tiom tonene iŋarua ghei, ma ila pa tamtoghon tisob?”
42 Tiina toit Yesu ipamuul aliŋa tovene: “Ighaze mbesooŋa eta ŋgar toni poia, ve tini imbees pa uraat to tighuri ila nima, nene pale tiina toni ighuri inim daba. Leso iŋgin ruum toni toman mbesooŋa toni pida, ve igham adi aniiŋ ila sawa to tiina toni ighuri.
43 Mbesooŋa to ighaze tiina toni ila pa ndug ite, ve imuul inim le ighita mbesooŋa tonenen igham katin uraat toni, nene pale tini iza pa poia to pale iza toni.
44 You nasaav payam kat: Tiina toni pale ighuri inim daba, ve iŋgin mbeb toni tisob.
45 “Eemoghon ighaze mbesooŋa eta lolo ighur ighaze: ‘Ah, tiina tiou irau rikia imuul inim sone.’ Tovenen imundig ve irab sorokin ndita pida, nditamoot ve ndiliva. Ve ighanghan ve ighunghun le iwaghamgham. Mbesooŋa tonenen, ye irau ipatumi.
46 Pasa, tiina toni pale imuul inim, ve ikarmotini pa sawa eta to ye iwatagi maau. Ghoro ilos matini le uli imotmot, ve ipiyaava izila ndug samia. Leso ineep tonowe toman yes to matadi iŋgal uraat todi maau ve tizorzoor aliŋa.
47 “Tovenen mbesooŋa to iwatag ŋgar to tiina toni lolo pani, eemoghon igharaat tau pa uraat maau, ve itaghon ŋgar to tiina toni maau, nene pale tilos matini.
48 Eemoghon mbesooŋa to ighaze ikankaan pa ŋgar to tiina toni, ve isosor pa mbeb pida, nene pale tiina toni lolo isamini, ve ilosi kat maau. Pasa, tamtoghon tisob to Maaron igham ledi mbeb katindi, nene pale ighur mata padi pa tigham mbeb tonowen uraata leso anoŋadi katindi tivot. Ve ighaze Maaron inumeer ŋgeu eta, ve ighur mbeb tiina ila nima pa iŋgini, nene pale Maaron ighur mata pani pa igham anoŋa tiina ivot.”
49 Yesu isaav muul ighaze: “You nanim pa napiyaav yab izi taan. Ve naghaze yab tonowen iyaryaar, ghoro poia!
50 Eemoghon pataŋani tiina pale igham ghou muuŋ. Le isob, ghoro mbeb tonenen ivot. Tovenen you pale naneep toman lolog ipataŋan le irau napasob uraat tonenen le isob.
51 Vena? Yam aghaze you nanim pa napasob malmal tisob to taan, ve nalup tamtoghon tinim ee moghon? Maau. You nasaav payam. You pale nanim pughu pa tamtoghon tivalag di, ve tineep saguan saguan pa taudi.
52 Sawa tonene ve ila, toŋvetaz irau tilup di tinim ee moghon muul maau. Ighaze yes liim, ve tilup di ila ruum ee moghon, nene pale tivalag di, ve tol tineep ila dige eez, ve ru tineep ila dige ite.
53 Ve nditamandi ve nditinandi toman ndinatudi pale tivalag di ve tineep saguan saguan pa taudi paam. Ve ndiliva toman ndirawadi liva tovene paam, pale tineep saguan saguan pa taudi.
54 Yesu isaav pa ival tiina tovene: “Ighaze yam aghita yaghur tae iyoon ila rag pughu, nene pale rikia moghon asaav aghaze: ‘O, uman ighaze inim tonene.’ Le onoon, uman inim.
55 Ve ighaze yaghur ilaagh yavaar inim, nene asavsaav aghaze: ‘O, nene pale ndug ituntun.’ Le onoon, mbeb ivot inimale yam asavia.
56 Yam ndiran kaaromŋa. Aparim taumim sorok pa ghurla tiam! Pughu vena to yam irau aŋgabiiz ndug, eemoghon mbeb to ivotvot pa sawa tonene, yam aghilaal pughu maau.”
57 Yesu isaav muul ighaze: “Ŋgar deŋia, yam awatagi wa. Pughu vena to aŋgabiiz pooi maau?
Lukas 12 in Maaron Saveeŋ Toni Patabuaŋ

Lukas 12:31-57 in Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ

31 Yam aat azuari gham pa taghoniiŋ pooz tooni imin maata. O i tauu maata iŋgal gham pa gabua naol tana paam.”
32 Yesu isaav muul ighe: “O yam sipsip to Maaron, onoon yam eval mako. Eemon aroi sov. Pa Tamamim Maaron loolo poia payam, ve ighe igham gham aleep ila pooz tooni loolo leso aghita anooŋa tooni.
33 Tauvene agholia gabua tsiam, ve arei maeta pa yes mbolaaŋa. Ene eez to agharaat lemim lugluug tau irau isaghat mako, ve andou lemim kuaz izi nugh sambam. Kuaz to nugh tawe irau isov mako. Igheen irau saawe. Umbuuŋa irau tiumbu mako, ve up paam irau ivaghamunia mako.
34 Tauvene azuari gham pa nugh tawe. Pa nugh tau yam aghita aghe kuaz tsiam igheen pani, ene aat lolomim iyaryaaŋ pani.”
35 Yesu isaav muul ighe: “Yam agharaat gham pataghaaŋ, ve matamim iŋgal lam tsiam ighan irau saawe, ve asasaŋan.
36 Ataghon ŋgar to yes besooŋa tau tiina toozi ileep ila marewaaŋ to vaiŋ, ve ighe imuul ilam. Yes tighurghur matazi ve tisasaŋani. Leso saawe tau ighe i imuul ilam peria ve iseŋ ataman, ene aat rekia mon ve tikaak ataman pani.
37 Yau nasaav payam kat. Yes besooŋa tau tiina toozi imuul ilam, ve ighit zi tighurghur matazi ve tisasaŋani, ene pale tintinizi pa poia tau pale izaa toozi. Pasaa, tiina toozi pale igharaat ghi pa ŋgaliiŋ aniiŋ, mako isaav pazi mbolezi izi, ve i tauu ilam ve iŋgal lezi aniiŋ, ve ibees pazi.
38 “Isaav ighe tiina toozi ilam pa mboŋ anooŋa, ma nugh itun, ve ighit zi tighurghur matazi ve tisasaŋani, ene pale tintinizi pa poia tau pale izaa toozi.
39 “Agham ŋgar poi. Isaav ighe ruum taama eta iwatagh saawe duduuŋ tau umbuuŋa eta ighe ilam, ene irau igheen mako. Pale imamaat ve iŋgin ruum tooni poi. Mako pale umbuuŋa tana ireu ruum tooni, ve iloŋ ila ium gabua tooni.
40 Yam tauvene paam. Agharaat gham pataghaaŋ ve asasaŋan. Pa Tamtamon Naatu pale ilam pa saawe eta tau yam awataghi mako, ve ipaperekin gham.”
41 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra Petrus ighasoni ighe: “Tiina, mindai? Saveeŋ palelaaŋ tsio tana iŋarui ghei, ma ila pa tamtamon tisov?”
42 Tiina toit Yesu iyol aliiŋa ighe: “Isaav ighe besooŋa eta ŋgar tooni poia, ve tiini ibees pa uraat tau tighuru ila niima, ene pale tiina tooni ighuru imin daaba. Leso iŋgin ruum tooni tomania besooŋa tooni siriv, ve igham lezi aniiŋ ila saawe tau tiina tooni ighuru.
43 Besooŋa tau ighe tiina tooni ila pa nugh ite, ve imuul ilam le ighita besooŋa tana igham katin uraat tooni, ene aat tintini pa poia tau pale izaa tooni.
44 Onoon kat, yau nasaav payam. Tiina tooni pale ighuru imin daaba, ve iŋginiir gabua tooni naol isov.
45 “Eemon isaav ighe besooŋa eta loolo ighur ighe: ‘Ah, tiina tsiau irau rekia imuul ilam soone.’ Tauvene iburig gha irav sorokin zeetŋa siriv, zitamoot ve zilivaa. Ve ighanghan ve ighunghun le ivaghamgham. Besooŋa tana aat iyamaan ghi.
46 Pasaa, tiina tooni pale imuul ilam ipaperekin besooŋa tana pa saawe eta tau i iwataghi mako. Mako ilos matini le uuli imotmot, ve isiki izila nugh saghati. Leso ileep ta sewe tomania yes tau matazi iŋgal uraat toozi mako, ve tizorzoor i aliiŋa.
47 “Tauvene besooŋa tau iwatagh ŋgar tau tiina tooni loolo pani na, eemon igharaat ghi pa uraat mako, ve itaghon ŋgar to tiina tooni mako, ene pale tilos matini.
48 Eemon besooŋa tau ighe ikankaan pa ŋgar to tiina tooni, ve isosor pa gabua siriv, ene pale tiina tooni loolo kuruŋia pani ve ilosi kat mako. Pasaa, tamtamon tisov tau Maaron igham lezi gabua katini, ene pale ighur maata pazi to tigham uratoi gabua tawe, leso anoŋazi katini tivot. Ve isaav ighe Maaron inumeer ŋeer eta, ve ighur gabua tiina ila niima to iŋgini, ene pale Maaron ighur maata pani to igham anooŋa tiina ivot.”
49 Yesu isaav muul ighe: “Yau nalam to nasik yav izi taan. Ve naghe yav tana iyaryaar, o poia!
50 Eemon pataŋani tiina aat igham ghau imin maata. Le isov, o gabua tana ivot. Tauvene yau aat naleep toman lolog ipataŋan ve napasov uraat tana le isov.
51 Mindai? Yam aghe pa yau nalam to napasovuur malmal isov to taan, ve nalup tamtamon timin eemon? Mako. Yau nasaav payam. Yau pale namin puughu pa tamtamon tivarewai zi, ve tileep soghan soghan pa tauzi.
52 Saawe tane ve ila, toŋvetaz irau tivalupu zi timin eemon muul mako. Ighe yes liim, ve tilup zi ila ruum eemon, ene pale tivavalaghi zi, ve tol tileep ila ziige ee, ve ru ila ziige ite.
53 Ve tamazŋa ve tinazŋa toman natuzŋa pale tivavalaghi zi ve tileep soghan soghan pa tauzi paam. Ve zilivaa tomania rauaz livaŋa tauvene paam, pale tileep soghan soghan pa tauzi.”
54 Yesu isaav pa eval tiina tauvene: “Isaav ighe yam aghita taitai iyooz ila ragh puughu, ene aat rekia mon asaav aghe: ‘O, uman ighe ilam tane.’ Le onoon, uman ilam.
55 Ve isaav ighe yaghur ilaagh yavaar ilam, ene asavsaav aghe: ‘O, ene aat nugh ituntun.’ Le onoon, gabua ivot imin tau yam asavia.
56 Yam zeran to karom. Apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Puughu mindai ta yam irau agabiiz nugh, eemon gabua tau ivotvot pa saawe tane, yam aghilaal puughu mako.”
57 Yesu isaav muul ighe: “Ŋgar duduuŋa, yam awataghi wa. Puughu mindai ta agabiiz poi mako?
Lukas 12 in Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ