34 Nexata María jume nota matatsunpin, jeye: —¿Eta xua yapʉrʉwa jinocuaein pexuyo? Apara cataunxuae jopa nacueyabinyo, jei María.
35 Matatsunpin jume nota, jeye: —Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi cata patopeicaena. Mataʉtano Nacom pon bichocono pepa pejʉntʉ coyene xanepanaein bapon, pia peayapusʉwa tatsi cantatsun matawacaicha nontsicaena icha be tsaquinaebowa ichi tsane. Daxota po pexuyo naexanaena, barapo pexuyo Nacom tsita jʉntʉ coyene xanepanaeinchi. Barapo pexuyo yabara jei tsainchi: ‘Nacom Pexanto tatsi’, jei tsainchi.
36 Irʉrʉ barichi jinyamonaewayo Isabel, bequein bara acue tsecae, ichitha anoxuae pexanto yapʉrʉwa jina. Anoxuae barapowa seis po xometiyobe yapucaewa xua yapʉrʉwa jina bequein copiya mawecowa.
37 Dapocotsiwa aibi pocotsiwa Nacom tsita ayapubetsi, tsipei bapon daxita bara yaputane.
38 Nexata María namchi, jeye: —Xan bara barapowayʉn xua taexanaewayon pocotsiwa Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein neitoroba. Bʉ moya bara Nacom inta exanaena xuaunxuae netsipaebame, jei María, matatsunpintha. Bapoxonae matatsunpin napitaba.
39 Pirapaeyo María nainya pontaba tomara beya, po tomara eca ichaxota ira marafofowa xua Judea nacuatha.
40 Baxota barapowa María joniya Zacarías pia botha tatsi. Bapoxonae Isabel jacobatsi.
41 Poxonae Isabel jume tane xua María jacoba, bapoxonae pia pexuyo tsiperʉ natsixibecatsi Isabel. Bapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwa tatsi Isabel jʉntʉ coyene yʉcatsi.
42 Bapoxonae Isabel jume daunweya wawai xua María baraichi, jeye: —¡Nacom cayabara tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi beyacaincha icha yabʉxi! ¡Barichi nexanto Nacom yabara tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi!
43 ¡Xam powa Tanecanamataxeinaein pena tatsim, bichocono auran xua tana nesiwa ponaewam tsipei jopa taainya cuiwayon!
44 Poxoru poxonae cajume tainchi xua nejacobame bapoxonae pexuyo netsiperʉ weiweinaya natsixibeca.
45 Jʉntʉ coyene weiweiname nejume cowʉntsixae tsipei bara nayabara jume cui wetsina pocotsiwa Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein yabara catsiwʉnae muxu duta pon Pecanamataxeinaein jiwi xua poxonae matatsunpin catsipaeba, jei Isabel.
46 Nexata María namchi, jeye: “Tajʉntʉ coyene Nacom wʉnae jaintatsi pon jiwi Pecanamataxeinaein.
47 Mataʉtano tajʉntʉ coyene Nacom yabara weiweinatsi pon Tanecapanepaein.
48 Nacom neweyatane xua xan saya tapawin. Bara barapowayʉn, powayʉn xua taexanaewa pocotsiwa Nacom neitoroba. Anoxuae xuano bexa tsaneno daxita jiwi pomonae naitapataya naexanaponaena wʉnae nejainchina tsipei Nacom nejʉntʉ coyene weiweina exana bichocono beyacaincha icha yabʉxi.
49 Bapon Nacom pon peayapusʉ itorobi coyene pexeinaein inta bichocono wʉnae exana. Bapon Nacom pepa pejʉntʉ coyene xanepanaein.
50 Bapon Nacom yaweneibina jiwi pia peantobewaxae pomonaetha pomonae copiya pecunuweibixaetsi.
51 Nacom tsita itʉba xua peayapusʉ itorobi coyenewa xeina. Baxua exana poxonae jʉntʉ coyene amanayaba pomonaetha pomonae atsaquiya penayabara paebiwi xua ichamonae peaebiwichi.
52 Nacom cui pita cana exana pomonaetha pomonae pecanamataxeinaewi xua equeicha barapomonae jopa naexanae tsane xua pecanamataxeinaewa jiwi. Ichitha nama pomonaetha pomonae pecui pawi naexana barapomonaetha Nacom cana exana xua barapomonae penaexanaewa pomonae pecanamataxeinae jiwi.
53 Pomonae xua piyain barapomonaetha Nacom cana exana xua barapomonae petonsanaewa xua penabanaewa po pexaewa pexeinya pexaewan. Mataʉtano copei pexeinaewi barapomonaetha Nacom cana exana xua barapomonae pecobesainaewa.
54 Nacom yaweneiba pijimonae Israel nacuapiwi pomonae pia pamo susatopin tatsi, bapon Israel pon tanacuita Nacom. Nacom jopa yabara jʉntemainaeyo xua peyaweneibiwa barapo pijimonae peantobexae.
55 Nacom daxita exana pocotsiwa Abraham wamo susatopin yabara tsiwʉnae muxu dutatsi xuano xua yabara tsiwʉnae muxu dutatsi pia pemomoxi susato jiwi tatsi”, jei María.
56 María cataunxuae acoibi po xometiyobe eca Isabel pia botha tatsi. Bapoxonae equeicha caibe nawiya pia bo beya.
57 Nexata Isabel xua bʉpana taecatsi pexuyo, perʉ cui nauchitane. Bapoxonae pexuyo tanowaeincuatsi xua pexanto.
58 Pomonae Isabel pia botha petaenaewichi, irʉrʉ piamonae tatsi pomonae pecuariya petaenaewichi daxita barapomonae Isabel siwa poinchi xua pejacobinexa tsainchi. Barapomonae yaputane xua Nacom pon Pecanamataxeinaeinxae jiwi Isabel beta taexanatsi poxonae Isabel dacotsiwa taitorobatsi pexuyo.
59 Poxonae ocho po matacabibe yapucaewa barapoxonae pexuyo wi thabatsi xua pebin wʉtoxae xua ichaxota nareixacaeca. Barapomonae nanta xeina xua pexuyo wʉn dutsinchi po wʉn pexuyo paxa tatsi xeina, xua po wʉn “Zacarías”, jei.
60 Ichitha pexuyo pena tatsi namchi barapomonaetha, jeye: —Jume, jame bewa jei: ‘Juan’, jei, jei pexuyo pena tatsi.
61 Bapoxonae barapomonae Isabel baraichi, jeye: —¿Exua? Jinyamonae dapocotsi wʉn aibiba, po wʉn: ‘Juan’, jei, jei barapomonae.
62 Nexata barapomonae moya pecobetha cowai Zacariastha. Mataʉtano pecobetha cowaya yainyaba, Zacarías yainyabatsi jeichichi: “¿Eta po wʉn jinya nexanto wʉn dutsichi?” jei barapomonae.
63 Zacarías wʉca napaewa petinaenexa tsane. Bapoxonae barapo napaewatha jei xua tina: ‘Apara pewʉn Juan’, jei. Bapoxonae barapomonae najʉntʉ coyene benaeca xua irʉ bapon namchi: ‘Bara pewʉn Juan’, jei.
64 Poxonae baxua exana, caena bapoxonae jemeicha Zacarías equeicha caewa paeba. Equeicha ebato sadʉjei xua cueicueijei. Zacarías tamropata pitaba xua wʉnae jainta Nacom.
65 Bapoxonae daxita pomonae imoxoyo jinompa ichaxota Zacarías piseuribe poponabe, daxita barapomonae junuwa. Mataʉtano pomonae xua pejinompaewi daxita ichaxota po ira xua marafofowa xua barapo Judea nacuatha, daxita barapomonae paebinouta pocotsiwa xua bayatha petaexae.
66 Daxita pomonae jume tane, barapomonae najʉntʉ coyene yabara nanta xeina nawita. Mataʉtano caemonae nantiya nayainyaba najei: “¿Eta bichane metha pexuyo poxonae wichabina?” najei barapomonae. Apara poxoru Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi bichocono pexuyo petsita jʉntʉ coyene xanepanaexaetsi daxota barapomonae baxua paeba.