22 Moloringi yembomane “Yu ye peangamo. Yu paa telemo.” ningu yu nirimu mele pilkulie “Paa nimbe kondokomo.” ningulie mini-wale mundoringi. ⸤Nalo⸥ enone ningendo: “I yemo ⸤yu nawe konopu lekemoye?⸥ Yu Josepo malo mindi, ⸤olionga we ye te mindi lemo⸥.” niringi.
23 ⸤Nalo⸥ Yesusini ⸤yuyu molorumu mele nirimu kinie pilkulie yu konopu keri panjeringi mele pilipelie⸥ enondo nimbendo: “Ungu iko tolemelemanga te nando toko ninge teko molemelenje konopu lekero. Enone nando i siku ninge tekemelenje: “Nu sike doketa moleno liemo nu kuru tomba kinie nunge maratenemo nunu liku nani. Pe nu konde puni ⸤kinie kanopolie ‘Nu sike doketa moleno lemo.’ nimbu pilimolo.” ningu aku ungu ikomo na toko singe tekemelenje?⸥ Nando ningendo: “Nuni Kapeniame taono ulu tondoloma terinu pilierimulu mele ya nunge pulu kolea ⸤Nasarete⸥ akune aku siku teani. ⸤Kanopolie nu “molio.” nikinu mele ‘Sike nikinu lemo.’ nimbu pilimolo.⸥” ninge tekemelenje?
24 “Nane enondo sike nimbu sikirumu: Yembomane ulu pulu te telemele mele isipe: Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo ye tene yunge pulu koleamonga yemboma ungu nimbe silimo kinie pilkulie nilimelemone, enone ‘Yu olionga we yere. Yu imbi mololi ye te molo.’ ningu yu nilimo ungume naa pilku liku su silimele. ⸤Kolea lupe yembo marene ongo ungu ningu silimele kinie aku ungume mindi pilku limele. Yembomane aku siku telemele mele enone aku sikula telemele.⸥
25 ‘Nane paa sike nimbu sikiru mele eno piliengi!’ nimbu ⸤temane talo tambo.⸥ “I llainja Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe ⸤yunge pulu lierimu⸥ Isirele yemboma nimbe sipe molopili ulu te wendo orumumu niembo. Pulu Yemone “Lo naa opili.” nirimu kinie ponie yepoko kelepa oli kise talo pakera lo naa omba paa engele lierimu kinie Isirele koleana sukundu ambo waye awisili ⸤engelene kolko⸥ moloringi.
26 Nalo Pulu Yemone “I sirele ambo waye te liku tapondoko langi sieni.” nimbe Illainja akune naa lipe mundorumu. ⸤Isirele ulsukundu lierimu⸥ kolea awili Saidono nondopa lierimu kolea kanga Sarepate ambo waye te ⸤‘Langi pora naa nipili.’ nimbe Pulu Yemone kanu ulsukundu ambomo⸥ molorumune Illainja lipe mundorumu kanumu.
27 “I llaisia kepe ou Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe ⸤yunge pulu lierimu Isirele yemboma⸥ nimbe sipe molopili Isirele koleana sukundu yembo awisili kuru kendi norumu, nalo eno pali telu kepe konde naa puringi, kuru kendi nomba we perimu. ⸤Kolea Isirele ulsukundu lierimu⸥ kolea Siria ye Nemana mindi kuru kendi norumu kinie Illaisiane yu ⸤lipe tapondopa⸥ tepa konde lsimu. ⸤Pulu Yemone Illainja kinie Illaisiaselo lipe mundorumu kulu ulsukundu yembo talo aku siku liku tapondoringili nikiru mele paa sike nikiru piliee.⸥” nirimu.
28 Aku sipe mele nirimu kinie pilku keri pilkulie Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena sukundu moloringi yemboma pali paa lakoko mumindili koloringi.
29 Mumindili kolkolie ola angilku yu kanu koleana ulsu toko pulu siku munduku, kanu koleana nondopa kopó te lierimune toko manie mundunge teringi.
30 Nalo yu eno maku toko angilieringine sumbi sipe pupe tenga lupe pumbe purumu, yu manda naa amboloringi.
31 Kanu kinie Yesusi yu kolea Gallilli disiriki lierimu taono te Kapeniame akune maniendo purumu. Akune ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemo wendo orumu kinie Yesusi ⸤Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulke kanune suku pupe⸥ eno ungu mane sirimu.
32 Mane sirimu kinie yu namba lierimu yemane pipili naa kolko tondolo munduku mane siringi mele yuni aku sipe mane sirimu kulu pilkulie yembomane mini-wale mundoringi.
33 Kanu kinie ulke kanune suku ye kuru te konopune molopa lipe ambolorumu ye te molorumu, ⸤yemonga konopune suku molorumu kanu kurumuni yu “Ungu ni.” nimbe tópe sirimu-ne⸥ opa ungu tondolo mundupe nimbelie nimbendo:
34 “Kolea Nasarete ye Yesusi, nu pea olio ⸤kurume⸥-kinie telune tapu topo manda naa molomolo. Nuolio kinie nambemune onuye? Nu olio toko kondoni onuye? Nane nunge imbi pilio. Nu Pulu Yemonga Ye Kake Telimu.” nirimu.
35 ⸤Aku sipe nirimu kulu pilipelie⸥ Yesusini kanu kurumu iri topalie yundu nimbendo: “Nu ungu naa ningu yemonga konopune ongo wendo pu!” nirimu kinie kurumuni yemo topa manie mundupelie omba wendo purumu. Yemo yu uluri naa terimu, we manda molorumu.
36 ⸤Yesusini aku terimu kanokolie⸥ yemboma suru ningu, mini-wale munduku, enone enono anjo yando ningendo: “I ulumu nambolka uluri tekemonje? Ungu mane konde te wendo ombámo. Ye namba lieli tene we yembomando “Teaa.” nilimo mele iyemone kurumendo kepe aku sipe nilimo kinie kanu kurume yunge ungumu pilku liku wendo olemele.” niringi.
37 Kanu kinie yuni aku sipe terimu mele temanemo kanu koleamonga sukundu lierimu koleamanga pali anjo anjo purumu pilieringi.
38 Kanu kinie kanu maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemo Yesusi mundupe siye kolopa pupelie nirimumuni, Yesusi Saimononga ulkena suku purumu. Akune Saimononga kolepa ambomo kuru topa kangi nomba kondopili lierimu-ne Yesusindu “Liku tapondou.” ningu mawa teringi.
39 Aku siku yu mawa teringi kinie ambomo lierimune pupe angilipelie nimbendo: “Kangi manda nou.” nirimu kinie kangi nomba kelierimu. Ambomone sumbi sipe ola angilipe wendo ombalie, oringi yema langi sipe nokopa molorumu.
40 Kanu walemonga ipupene, ena pumbe purumu kinie, kuru lupe-lupe torumu yemboma Yesusi molorumune mengo oringi kinie kanu yemboma eno yu mele mele kini ambolopalie eno pali tepa konde lsimu.
41 ⸤Konopune kuru molorumu⸥ yembo awisili ⸤oringi.⸥ Kanu kurume⸤ndo “Ongo wendo paa.” nirimu kinie⸥ ongo wendo puku ru ningulie ningendo: “Nu Pulu Yemonga Malo moleno.” niringi. Kurumene yu aku siku imbi sikulie yu ⸤Pulu Yemone mako topa lipe mundorumu ye nomi⸥ Kirasimu molorumu mele pilieringi kulu yuni eno iri topa “Molio mele anjo ningu naa siee.” nimbe enonga kerema pipi sirimu.