Text copied!
Bibles in Umbu-Ungu

LLUKU 22:33-70 in Umbu-Ungu

Help us?

LLUKU 22:33-70 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

33 Aku-sipa na-kolo Pitane nimbale: “Ye-Awilimu, nane nu pe siye kolopo kowa lepo pumbú ningu nikinuye? Manda mólo. Olto pea “Ka siemili.” níngi liemu peangala. Molo olto pea “Topo kondamili.” níngi liemu unguri mólo. Pea kolambili.” nirimu.
34 Yesusini Pitando nimbale: “Pita, nane nundu i-sipu nimbu sikirumu: “Kiniá kera gulta u ko naa topili nuni pipili kolkole wale yopoko nando kolo toko “Yu nawe? Na naa kanolio.” nini.” nikiru.” nirimu.
35 Nimbale Yesusini yu ye ⸤rurepondo⸥ pali kelepa nimbale: “Nane ono u ⸤ ‘Kongono se-pangi.’ nimbu⸥ lipu mundorundu kinia ‘Kou naa mengo, méle-wale naa mengo, topele toko mondonge kimbu-su naa mengo, we pangi.’ nimbu lipu mundorundu kinia ono mélse mólo torumu molo móloye?” nimba mangilipa pilierimu kinia onone “Méle selu kepe mólo naa torumu.” niringi.
36 Yuni onondo kelepa nimbale: “Aku-sipa na-kolo kiniá na-kinia uluri wendo ombámonga, kou-mone taltolemo yemo kanu kou-monemo lipa ambolopa, méle-wale taltolemo yemo kanu walemo lipa ambolopa, aku siku seko molangi. Opa seli lu-pulta naa taltolemo yemo yunga wale-pakoli se anju sipa lu-pulta se yando lipili.
37 ⸤Nane aku sipu nambi semu-na nikiru, niembo.⸥ U yombomane nando ningu Pulu Yemonga bokuna toringi molemo mele kiniá wendo ombá sekemo mele i-sipa: “Yu kinia, yombo mongo liku ulu-pulu-kirima seli yomboma kinia, liku sere leko kopu senderingi.” niringi bokuna molemo kanumu.” nirimu.
38 Yuni aku nirimu mele pilku sundukuli onone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, ya opa seli lu-pulta talo taltolemolo kanou.” niringi kinia yuni onondo nimbale: “Ungu manda nimbu, ⸤pamolo.⸥” nirimu.
39 Kanu-kinia Yesusi ⸤ulkamo mundupa kelepa kolea-awili Jerusalleme⸥ ultukundu pumbale nirimumuni, yu alieli ma-pangi Unju-Ollipi Kaliana ola pu-pu-pu serimu mele akuna purumu. Yu lombili andolima yu lombili akileko pea puringi.
40 Akuna purumu kinia yuni yu lombili andolimando nimbale: “⸤Kurumanga nokoli⸥ Setenene ‘Olio kondi tomba kinia sepo kinjimulú kene’ ninguli Pulu Yemo kinia ungu ningu mawa seko molaa.” nirimu.
41 Nimbale yu yuyu kanga-kolte anju pumba komorongo langopa, Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa sepa nimbale:
42 “Tata, na mindili noli no-mingina no nombómo ‘Naa nambo.’ konopu lienu liemu aku siku sani-na-kolo ‘Nane sepole nanu konopu simbú.’ konopu lekero mele naa sambo. Nuni kanoko peanga piliení ulumu mindi sambo.” nirimu.
43 Aku nirimu kinia angello sene mulu-koleana mundupa kelepa Yesusi yu molorumuna omba ‘Yu konopu tondolo pupili.’ nimba serimu mele Yesusini yu kanorumu.
44 Kanu-kinia yu konopuna umbuna awili-sepa sepa, kameléna mindili sepili molopale yu Pulu Yemo kinia tondolo mundupa ungu nimba mawa serimu-na yunga kangina kúru omba kanu kúrumu meme none sepa mana mania purumu.
45 Yu Pulu Yemo kinia aku sipa ungu nimbale ola gilipa yu lombili andoli yema moloringina yando omba onone yu kondo kolko molkole uru peringi kanopale
46 onondo nimbale: “Ono uru nambi semu-na pekemeleye? ‘⸤Kurumanga nokoli Setenene⸥ olio kondi tomba kinia sepo kinjimulú kene’ ninguli ola molko Pulu Yemo kinia ungu ningu mawa seko molaa.” nirimu.
47 Yesusini aku nimba molopili ono moloringina ye awisili oringi. Oringi yemanga se kumbi lepa orumu yemo yu ye Judasi, Yesusi lombili andoli rureponga ye se. Judasi yu Yesusi molorumuna nondopa omba yu kangulorumu.
48 Aku serimu kinia Yesusini yundu nimbale: “Judasi, opa-tou yemane Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ‘kanoko imbi siku ka siengi.’ ningu nuni na kangulkunuye?” nirimu.
49 Kanu-kinia Yesusi pea kopu seko gilieringi yemane yu-kinia ulu se wendo ombá serimu mele kanokole onone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, opa seli lu-pultamane i yema tamiliye?” niringi kinia
50 ononga ye sene ⸤yunga lu koyamo lipa ambolopale⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ye senga komumu topa laká lierimu kinia komumu omba mania purumu.
51 Aku serimu kanopale Yesusini yundu nimbale: “Kiniá manda, keliee!” nimbale torumu yemonga komumu lipa ambolopa tambu sinderimu.
52 Yesusi ka singí oringi yema i-sipa: Pulu Yemo popo tondoringi ye awili mare kinia, ulka-tembelemo nokoko moloringi ami-yema nokoringi ye mare kinia, Juda yombomanga tapu-ye mare kinia, onone Yesusi ka singí oringi kinia kanopale onondo nimbale: “Na ‘yombo topo wa noli yere molemo.’ konopu lekole lu-pultama kinia kopema kinia mengo okomeleye?
53 Ulka-tembele kerepuluna alieli ono pea molemolo kinia na ambolko liku ka naa silimili kanumu. Aku-sipa na-kolo kiniá i ena wendo okomomo Pulu Yemone u ‘Ononga.’ nirimu enamo wendo okomo. Simbulu tolimunga tondolomo kiniá olandopa pelemo.” nirimu.
54 Kanu-kinia onone Yesusi ka sikuli Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga ulkana sukundu mengo puringi. Yesusi mengo puringi kinia Pita lombili akilepa taka lepa purumu.
55 Yesusi mengo oringi ulka kanumunga ulka gilipa makapu serimu, sukundu we lierimuna sepe kalko pilku moloringina Pita pumba ono kinia molorumu.
56 Yu akuna molopili ⸤Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga⸥ kendemande-ambo se omba sepe nomba pa serimuna Pita molorumu kanopale yu neme-neme nimba kanopa nimbale: “I yemo Yesusi kinia pea moloringili kanorundu.” nirimu.
57 Aku-sipa na-kolo Pitane kolo topa nimbale: “Ambomo, aku nikinu yemo na naa kanolio.” nirimu.
58 Laye-kolte pe mele ye se Pita kanopa yundu nimbale: “Nu Yesusinga talape ye se lepomo.” nirimu kinia Pitane yundu nimbale: “Yemo, na akumu mólo.” nirimu.
59 Pe ena-mongo selu mele omba purumu kinia yombo se ⸤Pita yu ungu laye-kolte lupa mele nirimu mele pilkuli⸥ yuni tondolo mundupa nimbale: “Kolea Gallilli disiriki yombomane ungu nilimili mele yu aku sipa ungu nikimu pilkiru. ⸤Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia kolea Gallilli disiriki yemala,⸥ yu kepe Gallilli ye se, aku kene ‘Yu paa sika Yesusi lombili andoli ye se.’ konopu lekero.” nirimu.
60 Aku nirimu kinia Pitane yundu nimbale: “Yemo, nu nikinu mele na paa naa pilkiru.” nirimu. Aku sipa nimba molopili kera gulta ko torumu.
61 Kanu-kinia Yesusini topele topa Pita kanorumu kinia Yesusini yundu “Kera gulta u ko naa topili nuni wale yopoko kolo tokole “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungu kanumu Pita kelepa pilierimu.
62 Pilipale ⸤ ‘Ama, paa sepo kinjendu lepomo. ‘Paa naa sembó.’ konopu lierindu mele sika sendu.’ nimba pilipale⸥ pena pumba kola paa awili-sepa serimu.
63 Kanu-kinia Yesusi akuna nokoko moloringi ele-yemane yu ungu-taka tondoko, yu laruwa toko, seringi.
64 Yunga kumbikeremo mulu-maminia sene pipi sindikuli ki-lumuni toko ⸤ “Nu ‘Pulu Yemonga yere molio.’ konopu leno kene⸥ nawene nu tokomonje ningu si.” niringi.
65 Ungu-taka tondongendo onone yu aku mele ulu awisili seko ungu awisili ningu yu aku siku seko kinjeringi.
66 Kolea tangorumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, kanu Juda yombomanga tapu-ye kanjolloma pali ‘Yesusinga kote piliamili.’ niringi. ⸤Ononga ele-yemane⸥ yu ono liku maku toko moloringina mengo puringi kinia onone yundu ninguli:
67 Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu sika nu molo móloye? Ningu si.” niringi. Yuni onondo nimbale: “ “Na akumu molio.” nilkanje onone naa pilku “Kolo tokono.” nilimolá.
68 Nane onondo ungu se mangilipu pilkanje yando ungu se naala nilimolá.
69 Aku-sipa na-kolo Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kiniá kepe pe-pe kepe tondolo pali pelemo Pulu Yemo ⸤kinia mélema nokombando⸥ yunga ki-lomekondo molomba.” nirimu.
70 Onone pali yundu ninguli: “Nu “Pulu Yemonga Malo molio.” ningu nikinuye?” niringi kinia yuni nimbale: “Akumu na molio.” nirimu.
LLUKU 22 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

LLUKU 22:33-70 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

33 Nalo Pitane nimbendo: “Awilimu, nane nu pe siye kolopo talopa lepo pumbo ningu nikinuye? Manda molo. Olto pea “Ka siemili.” ningi liemo papula. Molo olto pea “Topo kondamili.” ningi liemo uluri molo. Pea kolambili.” nirimu.
34 Yesusini Pitando nimbendo: “Pita, nane nundu isipu nimbu sikirumu: Kinié kera gulta ou ko naa topili nuni pipili kolkolie wale yepoko nando kolo toko “Yu naweye? Na naa kanolio.” nini.” nirimu.
35 Nimbelie Yesusini yu ye ⸤rurepondo⸥ pali kelepa nimbendo: “Nane eno ou ⸤‘Kongono te-pangi.’ nimbu⸥ lipu mundorundu kinie ‘Kou naa mengo, mele wale naa mengo, kimbu-su naa mengo, we pangi.’ nimbu lipu mundorundu kinie eno melte molo torumu molo moloye?” nimbe walsipe pilierimu kinie enone “Mele telu kepe molo naa torumu.” niringi.
36 Yuni enondo kelepa nimbendo: “Nalo kinié na-kinie uluri wendo ombámonga, kou mone nosilimo yemo kanu kou monemo lipe ambolopa, mele wale nosilimo yemo kanu walemo lipe ambolopa, aku siku teko molangi. Opa teli lou-pulse naa nosilimo yemo yunge wale-pakoli te anjo sipe lou-pulse te yando lipili.
37 ⸤Nane aku sipu nambemune nikiru, niembo.⸥ Ou yembomane nando ningu Pulu Yemonga bokune toringi molemo mele kinié wendo ombá tekemo mele isipe: “Yu kinie, yembo mongo liku ulu pulu kerime teli yemboma kinie, liku tere leko mako toringi.” niringi bokune molemo kanumu.” nirimu.
38 Yuni aku nirimu mele pilku sundukulie enone yundu ningendo: “Awilimu, ya opa teli lou-pulse talo nosilimolo kanou.” niringi kinie yuni enondo nimbendo: “Ungu manda nimbu, ⸤pamolo.⸥” nirimu.
39 Kanu kinie Yesusi ⸤ulke mundupe siye kolopa koleaawili Jerusalleme⸥ ulsukundu pupelie nirimumuni, yutaki-teki ma pangi Unjo Ollipi Poniena ola pu-pou-pou terimu mele akune purumu. Yu lombili andolime yu lombili akiliku pea puringi.
40 Akune purumu kinie yuni yu lombili andolimendo nimbendo: “⸤Kurumenga nomi⸥ Setenene ‘Olio kondi tomba kinie tepo kenjimolo kene’ ningulie Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa teko molaa.” nirimu.
41 Nimbelie yu yuyu laye kolte anjo pupe koporongo langopa, Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa tepalie nimbendo:
42 “Tata, na mindili noli no mingine no nombómo ‘Naa nambo.’ konopu lienu liemo aku siku teani nalo ‘Nane tepolie nanu konopu simbo.’ konopu lekero mele naa teambo. Nuni kanoko peanga kanoni ulumu mindi teambo.” nirimu.
43 Aku nirimu kinie angello tene mulu koleana mundupe siye kolopa Yesusi yu molorumune omba ‘Yu tondolo pupili.’ nimbe terimu mele Yesusini yu kanorumu.
44 Kanu kinie yu konopune umbune awili-tepa tepa, kamelena mindili tepili molopalie yu Pulu Yemo kinie tondolo mundupe ungu nimbe mawa terimu-ne yunge kangine kúru omba kanu kúrumu meme none tepa mana manie purumu.
45 Yu Pulu Yemo kinie aku sipe ungu nimbelie ola angilipe yu lombili andoli yema moloringine yando omba enone yu kondo kolko molkolie uru peringi kanopalie
46 enondo nimbendo: “Eno uru nambemune pekemeleye? ‘⸤Kurumenga nomi Setenene⸥ olio kondi tomba kinie tepo kenjimolo kene’ ningulie ola molko Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa teko molaa.” nirimu.
47 Yesusini aku nimbe molopili eno moloringine ye awisili oringi. Oringi yemanga te kumbi lepa orumu yemo yu ye Judasi, Yesusi lombili andoli rureponga ye te. Judasi yu Yesusi molorumune nondopa omba yu kangulorumu.
48 Aku terimu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Judasi, opa pulue yemane Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ‘kanoko imbi siku ka siengi.’ ningu nuni na kangulkunuye?” nirimu.
49 Kanu kinie Yesusi pea tapu toko angilieringi yemane yu ulu temba terimu mele kanokolie enone yundu ningendo: “Awilimu, opa teli lou-pulsemane iyema tamiliye?” niringi kinie
50 enonga ye tene ⸤yunge lou pokete-napimu lipe ambolopalie⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande ye tenga komumu topa lakálierimu kinie komumu omba manie purumu.
51 Aku terimu kanopalie Yesusini yundu nimbendo: “Kinié manda, keliee!” nimbelie torumu yemonga komumu lipe ambolopa tambu sinderimu.
52 Yesusi ka singe oringi yema isipe: Pulu Yemo popo tondoringi ye awili mare kinie, tembele ulkemo nokoko moloringi ami yema nokoringi ye mare kinie, Juda yembomanga tapu ye mare kinie, enone Yesusi ka singe oringi kinie kanopalie enondo nimbendo: “Na ‘yembo topo wa noli yere molemo.’ konopu lekolie lou-pulsema kinie kopema kinie mengo okomeleye?
53 Ulke tembele kerepulune alieli eno pea molemolo kinie na ambolko likuka naa silimele kanumu. Nalo kinié iena wendo okomomo Pulu Yemone ou ‘Enonga.’ nirimu enamo wendo okomo. Sumbulu tolimunge tondolomo kinie olandopa pelemo.” nirimu.
54 Kanu kinie enone Yesusi ka sikulie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga ulkena sukundu mengo puringi. Yesusi mengo puringi kinie Pita lombili akilipe taka lipe purumu.
55 Yesusi mengo oringi ulke kanumunge ulke angilipe makapu terimu, suku we lierimune tepe kalko pilku moloringine Pita pupe eno kinie molorumu.
56 Yu akunemolopili ⸤Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga⸥ kendemande ambo te omba tepe nomba paterimune Pita molorumu kanopalie yu neme-neme nimbe kanopalie nimbendo: “I yemo Yesusi pea moloringili kanorundu.” nirimu.
57 Nalo Pitane kolo topalie nimbendo: “Ambomo, aku nikinu yemo na naa kanolio.” nirimu.
58 Laye pe mele ye te Pita kanopalie yundu nimbendo: “Nu Yesusinge talape ye te lepamo.” nirimu kinie Pitane yundu nimbendo: “Yemo, na akumu molo.” nirimu.
59 Pe ena mongo telu mele omba purumu kinie yembo te ⸤Pita yu ungu laye lupe mele nirimu mele pilkulie⸥ yuni tondolo mundupelie nimbendo: “Kolea Gallilli disiriki yembomane ungu nilimele mele yu aku sipe ungu nikimu pilkiru. ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie kolea Gallilli disiriki yemala,⸥ yu kepe Gallilli ye te, aku kene ‘Yu paa sike Yesusi lombili andoli ye te.’ konopu lekero.” nirimu.
60 Aku nirimu kinie Pitane yundu nimbendo: “Yemo, nu nikinu mele na paa naa pilkiru.” nirimu. Aku sipe nimbe molopili kera gulta ko torumu.
61 Kanu kinie Yesusini topele topa Pita kanorumu kinie Yesusini yundu “Kera gulta ou ko naa topili nuni wale yepoko kolo tokolie “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungu kanumu Pita kelepa pilierimu.
62 Pilipelie ⸤‘Ama, paatepo kenjendu lepamo. ‘Paa naa tembo.’ konopu lierindu mele sike tendu.’ nimbe pilipelie⸥ pena pupe kolapaa awili tepa terimu.
63 Kanu kinie Yesusi akune nokoko moloringi ele yemane yu ungu taka tondoko, yu larauwe toko, teringi.
64 Yunge kumbikeremo múlu tene pipi sindikulie ki lumuni toko ⸤“Nu ‘Pulu Yemonga yere molio.’ konopu leno kene⸥ nawene nu tokomonje ningu si.” niringi.
65 Ungu taka tondongendo enone yu aku mele ulu awisili teko ungu awisili ningu yu aku siku teko kenjeringi.
66 Kolea tangorumu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, kanu Juda yembomanga tapu ye kanjolloma pali ‘Yesusinge kote piliemili.’ niringi. ⸤Enonga ele yemane⸥ yu eno liku maku toko moloringine mengo puringi kinie enone yundu ningendo:
67 “Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu sike nu molo moloye? Ningu si.” niringi. Yuni enondo nimbendo: “ “Na akumu molio.” nilkenje enone naa pilku “Kolo tokono.” nilimela.
68 Nane enondo ungu te walsipu pilkenje yando ungu te naa lanilimela.
69 Nalo Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kinié kepe pe-pe kepe tondolo pali pelemo Pulu Yemo ⸤kinie melema nokombando⸥ yunge ki-umbukundu molomba.” nirimu.
70 Enone pali yundu ningendo: “Nu “Pulu Yemonga Malo molio.” ningu nikinuye?” niringi kinie yuni nimbendo: “Akumu na.” nirimu.
LLUKU 22 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

LLUKU 22:33-70 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE

33 Nakolo Pitane nimbendo: “Ailimu,* nane nu pe siye kolopo talopa lepo pumbu ningu nikinuye? Manda molo. Olto pea “Ka siemili.” níngi liemo papula. Molo olto pea “Topo konjemili.” níngi liemo uluri molo. Pea kolambili.” nirimu.
34 Yesusini Pitando nimbendo: “Pita, nane nundu i sipu nimbu sikirumu: Kinié kera gulta ou ko naa topili nuni pipili kolkolie wale yepoko nando kolo toko “Yu naeye? Na naa kanolio.” nini.” nirimu.
35 Nimbelie Yesusini yu ye ⸤rurepondo⸥ pali kelepa nimbendo: “Nane ene ou ⸤‘Kongono tepangi.’ nimbu⸥ lipu mundurundu kinie ‘Kou naa mengo, mele wale naa mengo, kimbu su naa mengo, we pangi.’ nimbu lipu mundurundu kinie ene melte molo torumu molo moloye?” nimbe walsipe pilirimu kinie enene “Mele telu kepe molo naa torumu.” niringi.
36 Yuni enendo kelepa nimbendo: “Nakolo kinié na kinie uluri wendo ombámonga, kou mone nosilimo yemo kanu kou monemo lipe ambolopa, mele wale nosilimo yemo kanu walemo lipe ambolopa, aku siku teko molangi. Opa teli lou pulse naa nosilimo yemo yunge wale pakoli te anju sipe lou pulse te yando lipili.
37 ⸤Nane aku sipu nambemuna nikiru, niembo.⸥ Ou yambomane nando ningu Pulu Yemonga bokuna toringi molemo mele kinié wendo ombá tekemo mele i sipe: “Yu kinie, yambo mongo liku ulu pulu kerime teli yamboma kinie, liku tere lelko mako toringi.”* niringi bokuna molemo kanumu.” nirimu.
38 Yuni aku nirimu mele pilku sundukulie enene yundu ningindu: “Ailimu, ya opa teli lou pulse talo nosilimolo kanoi.” niringi kinie yuni enendo nimbendo: “Ungu manda nimbu, ⸤pamolo.⸥” nirimu.
39 Kanu kinie Yesusi ⸤ulke mundupe kelepa kolea aili Jerusalleme⸥ ulsukundu pupelie nirimumuni, yu taki taki ma pangi Unju Ollipi Poniena ola pu pu opu terimu mele akuna purumu. Yu lombili andolime yu lombili akilku pea puringi.
40 Akuna purumu kinie yuni yu lombili andolimendo nimbendo: “⸤Kurumanga nomi⸥ Setenene ‘Olio kondi tomba kinie tepo kenjimulú kene’ ningulie Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa teko molai.” nirimu.
41 Nimbelie yu yuyu laye kolte anju pupe koporongo langopa, Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa tepalie nimbendo:*
42 “Tara, na mindili noli no mingine no nombómo ‘Naa nambo.’ konopu lenu liemo aku siku teani nakolo ‘Nane tepolie nanu konopu simbu.’ konopu lekero mele naa teambo. Nuni kanoko peanga kanoni ulumu mindi teambo.” nirimu.
43 Aku nirimu kinie angello tene mulu koleana mundupe kelepa Yesusi yu molorumuna omba ‘Yu tondolo pupili.’ nimbe terimu mele Yesusini yu kanorumu.
44 Kanu kinie yu konopuna umbuni aili tepa tepa, kamelena mindili tepili molopalie yu Pulu Yemo kinie tondolo mundupe ungu nimbe mawa terimuna yunge kangine kúru omba kanu kúrumu meme none tepa mana manie purumu.
45 Yu Pulu Yemo kinie aku sipe ungu nimbelie ola angilipe yu lombili andoli yema moloringine yando omba enene yu kondo kolko molkolie uru peringi kanopalie
46 enendo nimbendo: “Ene uru nambemuna pekemeleye? ‘⸤Kurumanga nomi Setenene⸥ olio kondi tomba kinie tepo kenjimulú kene’ ningulie ola molko Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa teko molai.” nirimu.
47 Yesusini aku nimbe molopili ene moloringine ye aisili oringi. Oringi yemanga te kumbi lepa orumu yemo yu ye Judasi, Yesusi lombili andoli rureponga ye te. Judasi yu Yesusi molorumuna nondopa omba yu kangulurumu.
48 Aku terimu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Judasi, opa tou yemane Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo ‘kanoko imbi siku ka siengi.’ ningu nuni na kangulkunuye?” nirimu.
49 Kanu kinie Yesusi pea tapu toko angiliringi yemane yu ulu temba terimu mele kanokolie enene yundu ningindu: “Ailimu, opa teli lou pulsemane i yema tamiliye?” niringi kinie
50 enenga ye tene ⸤yunge lou pokete napimu lipe ambolopalie⸥* Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamonga kendemande ye tenga komumu topa laká lerimu kinie komumu omba manie purumu.
51 Aku terimu kanopalie Yesusini yundu nimbendo: “Kinié manda, kelei!” nimbelie torumu yemonga komumu lipe ambolopa tambu sinjirimu.*
52 Yesusi ka singí oringi yema i sipe: Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili mare kinie, tembele ulkemo nokoko moloringi ami yema nokoringi ye mare kinie, Juda yambomanga tapu ye mare kinie,* enene Yesusi ka singí oringi kinie kanopalie enendo nimbendo: “Na ‘yambo topo wa noli yere molemo.’ konopu lelkolie lou pulsema kinie kopema kinie mengo okomeleye?
53 Ulke tembele kerepuluna alieli ene pea molemolo kinie na ambolko liku ka naa silimele kanumu.* Nakolo kinié i ena wendo okomomo Pulu Yemone ou ‘Enenga.’ nirimu enamo wendo okomo. Sumbulu tolimunge tondolomo kinie olandopa pelemo.” nirimu.
54 Kanu kinie enene Yesusi ka sikulie Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamonga ulkena sukundu mengo puringi. Yesusi mengo puringi kinie Pita lombili akilipe taka lepa purumu.
55 Yesusi mengo oringi ulke kanumunge ulke angilipe makaye terimu, suku we lerimuna* tepe kalko pilku moloringine Pita pupe ene kinie molorumu.
56 Yu akuna molopili ⸤Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamonga⸥* kendemande ambo te omba tepe nomba pa terimuna Pita molorumu kanopalie yu nemo nemo nimbe kanopalie nimbendo: “I yemo Yesusi pea moloringili kanorundu.” nirimu.
57 Nakolo Pitane kolo topalie nimbendo: “Ambomo, aku nikinu yemo na naa kanolio.” nirimu.
58 Laye pe mele ye te Pita kanopalie yundu nimbendo: “Nu Yesusinge talape ye te lepamo.” nirimu kinie Pitane yundu nimbendo: “Yemo, na akumu molo.” nirimu.
59 Pe ena mongo telu mele omba purumu kinie yambo te ⸤Pita yu ungu laye lupe mele nirimu mele pilkulie⸥ yuni tondolo mundupelie nimbendo: “Kolea Gallilli disiriki yambomane ungu nilimele mele yu aku sipe ungu nikimu pilkiru. ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie kolea Gallilli disiriki yemala,⸥ yu kepe Gallilli ye te, aku kene ‘Yu paa sike Yesusi lombili andoli ye te.’ konopu lekero.” nirimu.
60 Aku nirimu kinie Pitane yundu nimbendo: “Yemo, nu nikinu mele na paa naa pilkiru.” nirimu. Aku sipe nimbe molopili kera gulta ko torumu.
61 Kanu kinie Yesusini topele topa Pita kanorumu kinie Yesusini yundu “Kera gulta ou ko naa topili nuni wale yepoko kolo tokolie “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungu kanumu Pita kelepa pilirimu.*
62 Pilipelie ⸤‘Ama, paa tepo kenjindu lepamo. ‘Paa naa tembo.’ konopu lerindu mele sike tendu.’ nimbe pilipelie⸥ pena pupe kola paa aili tepa terimu.
63 Kanu kinie Yesusi akuna nokoko moloringi ele yemane yu ungu taka tonjiku, yu laruwe toko, teringi.
64 Yunge kumbikeremo múlu tene pipi sinjikulie ki lumuni toko ⸤“Nu ‘Pulu Yemonga yere molio.’ konopu leno kene⸥ naene nu tokomonje ningu si.” niringi.
65 Ungu taka tonjingindu enene yu aku mele ulu aisili teko ungu aisili ningu yu aku siku teko kenjiringi.
66 Kolea tangorumu kinie Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie, kanu Juda yambomanga tapu ye kanjolloma pali ‘Yesusinge kote piliemili.’ niringi.* ⸤Enenga ele yemane⸥ yu ene liku maku toko moloringine mengo puringi kinie enene yundu ningindu:
67 “Pulu Yemone olio “Nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu sike nu molo moloye? Ningu si.” niringi. Yuni enendo nimbendo: “ “Na akumu molio.” nilkenje enene naa pilku “Kolo tokono.” nilimelka.
68 Nane enendo ungu te walsipu pilkenje yando ungu te naa la nilimelka.
69 Nakolo Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo kinié kepe pe pe kepe tondolo pali pelemo Pulu Yemo ⸤kinie melema nokombando⸥ yunge ki umbukundu molomba.” nirimu.
70 Enene pali yundu ningindu: “Nu “Pulu Yemonga Malo molio.” ningu nikinuye?” niringi kinie yuni nimbendo: “Akumu na.” nirimu.
LLUKU 22 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE