Text copied!
Bibles in Umbu-Ungu

LLUKU 22:19-52 in Umbu-Ungu

Help us?

LLUKU 22:19-52 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

19 Berete se lipa Pulu Yemo kinia “Ange.” nimbale ambolopa pike lepa ⸤yu lombili andolima⸥ sipa nimbale: “Imu nanga kangimu ⸤ono liku nangi⸥. Nanga kangimu ‘ononga’ nimbu simbú sekeromo imu. Pe-pe kepe, kiniá ‘ononga’ nimbu sendembo sekero mele ‘Kelepo piliamili.’ ningu i beretemo “Nanga kangimu.” nimbu sikiru mele ono aku siku berete se nongole liku manjangi.” nirimu.
20 Pe ono kere-langima nongo pora siringi kinia yuni ⸤berete se kinia serimu mele⸥ aku sipala no-waene kapomo lipa ⸤ono sipa⸥ nimbale: “I ⸤no-waene⸥ kapo ⸤ono sikirumu⸥ nanga mememo. ⸤Pulu Yemone ‘Ono-kinia sembó.’ nimba,⸥ ungu se nimba panjipa mi lierimu kanu ungumu ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbu nane ononga nimbu nanga mememo ondondopole ⸤kolombo⸥ aku mememo i no-waenemo.
21 Aku-sipa na-kolo na lipa nanga opa-touma simba yemo na kinia pea i kere-langi nokomolo polona molemo.” nirimu.
22 Kiniá Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo-kinia senge mele Pulu Yemone koronga-u nimba panjerimu mele sika opa-toumane senge, aku-na-kolo yu lipa opa-touma simba yemo mindili nomba molopa kinjimba.” nirimu.
23 Aku nirimu kinia pilkuli ⸤yu lombili andolimane⸥ anju yando mangilku ninguli: “Olionga ye nawene ulu akumu sembanje?” niringi.
24 Aku walemo kinia ungu se pea wendo orumula. ⸤Yesusi lombili andolimane⸥ ono onono anju yando angelema ningu ninguli: “Olionga ye nawe paa olandopa molemoye?” ningu keru-kuru liku moloringi.
25 Yesusini onondo nimbale: “Olio Juda yombomanga ultu molemele yombo talapemanga ye nokolima ononga yomboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilima alieli silimili. Ye imbi ola molemo yema ononga yomboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele yemane ono onono imbi ambolko paka toko, “Olio yomboma nokopo kondopo lipu tapondoli yema.” nilimili.
26 Aku-sipa na-kolo ⸤we-yombomanga ye nokolimane ononga yomboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ ono onono aku siku anju yando naa sangi. Ononga ye se imbi ola molomba kinia aku yemo ye koropa mele molopili. Ye nokoli molopa we-yema nokomba yemo kendemande-yemo mele molopa we-yemanga kongono sendepili.” ⸤nirimu⸥.
27 “Ye nawe paa ye olandopamoye? Kere-langi nolemo yemo ye olandopamo molo kere-langi peke topa kalopa pellete kulumiye topa aku kongonoma sendelemo yemo ye olandopamoye? Kere-langi nolemo ye akumu ye nokolimu lémo. Aku-sipa na-kolo na aku sipa mólo. Na ⸤sika ononga ye awilimu⸥ na-kolo ononga kongono sendeli kendemande-yemo mele molopo ono lipu tapondoli yemo molio.” ⸤nirimu.⸥
28 ⸤Yesusini yu lombili andoli engaki rurepondo kelepa nimbale:⸥ “Na umbuna membo mindili nombo molorundu kinia ono na-kinia pea kopu sepo mindili sipu molorumulula.
29 Nanga Lapa ye nokoli kingimu omba molopa yomboma nokomba kinia nando ‘Akuna yomboma nokondopilila.’ nilimú nimbá mele nane onondo ‘Akuna yomboma nokondangi.’ niliu nimbúla.
30 Akuna na ye nokoli kingimu molopo yomboma nokombo kinia ono na kinia pea kere-langi polona molopo ga nombo molomolo. Ono ye nokoli kingi polomanga molkole ningímuni, Isirele yombo talape rurepo nokonge.” ⸤nirimu.⸥
31 ⸤Nimbale, Yesusini lombili andoli ye Pitando nimbale:⸥ “Saimono, pílie! ⸤Kurumanga nokoli⸥ Setenene Pulu Yemondo mawa sepa nimbale: “Ono seko kinjingínje manda manjipu kondi topo kanambo.” nirimu kinia Pulu Yemone “Manda.” nirimu.
32 Aku-sipa na-kolo Saimono, nane Pulu Yemo kinia ungu nimbu nunga mawa sendepo nimbuli: “Setene yuni nu aku sembá kinia Pita yuni na naa mundupa kelepa na pilipa molopili.” nindu. Saimono, Setene kanga-kolte pilku na munduku kelkole, pe konopu topele toko na kelko kuru mondoko molkole ninimuni, genalima konopu tondolo mundundou.” nirimu.
33 Aku-sipa na-kolo Pitane nimbale: “Ye-Awilimu, nane nu pe siye kolopo kowa lepo pumbú ningu nikinuye? Manda mólo. Olto pea “Ka siemili.” níngi liemu peangala. Molo olto pea “Topo kondamili.” níngi liemu unguri mólo. Pea kolambili.” nirimu.
34 Yesusini Pitando nimbale: “Pita, nane nundu i-sipu nimbu sikirumu: “Kiniá kera gulta u ko naa topili nuni pipili kolkole wale yopoko nando kolo toko “Yu nawe? Na naa kanolio.” nini.” nikiru.” nirimu.
35 Nimbale Yesusini yu ye ⸤rurepondo⸥ pali kelepa nimbale: “Nane ono u ⸤ ‘Kongono se-pangi.’ nimbu⸥ lipu mundorundu kinia ‘Kou naa mengo, méle-wale naa mengo, topele toko mondonge kimbu-su naa mengo, we pangi.’ nimbu lipu mundorundu kinia ono mélse mólo torumu molo móloye?” nimba mangilipa pilierimu kinia onone “Méle selu kepe mólo naa torumu.” niringi.
36 Yuni onondo kelepa nimbale: “Aku-sipa na-kolo kiniá na-kinia uluri wendo ombámonga, kou-mone taltolemo yemo kanu kou-monemo lipa ambolopa, méle-wale taltolemo yemo kanu walemo lipa ambolopa, aku siku seko molangi. Opa seli lu-pulta naa taltolemo yemo yunga wale-pakoli se anju sipa lu-pulta se yando lipili.
37 ⸤Nane aku sipu nambi semu-na nikiru, niembo.⸥ U yombomane nando ningu Pulu Yemonga bokuna toringi molemo mele kiniá wendo ombá sekemo mele i-sipa: “Yu kinia, yombo mongo liku ulu-pulu-kirima seli yomboma kinia, liku sere leko kopu senderingi.” niringi bokuna molemo kanumu.” nirimu.
38 Yuni aku nirimu mele pilku sundukuli onone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, ya opa seli lu-pulta talo taltolemolo kanou.” niringi kinia yuni onondo nimbale: “Ungu manda nimbu, ⸤pamolo.⸥” nirimu.
39 Kanu-kinia Yesusi ⸤ulkamo mundupa kelepa kolea-awili Jerusalleme⸥ ultukundu pumbale nirimumuni, yu alieli ma-pangi Unju-Ollipi Kaliana ola pu-pu-pu serimu mele akuna purumu. Yu lombili andolima yu lombili akileko pea puringi.
40 Akuna purumu kinia yuni yu lombili andolimando nimbale: “⸤Kurumanga nokoli⸥ Setenene ‘Olio kondi tomba kinia sepo kinjimulú kene’ ninguli Pulu Yemo kinia ungu ningu mawa seko molaa.” nirimu.
41 Nimbale yu yuyu kanga-kolte anju pumba komorongo langopa, Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa sepa nimbale:
42 “Tata, na mindili noli no-mingina no nombómo ‘Naa nambo.’ konopu lienu liemu aku siku sani-na-kolo ‘Nane sepole nanu konopu simbú.’ konopu lekero mele naa sambo. Nuni kanoko peanga piliení ulumu mindi sambo.” nirimu.
43 Aku nirimu kinia angello sene mulu-koleana mundupa kelepa Yesusi yu molorumuna omba ‘Yu konopu tondolo pupili.’ nimba serimu mele Yesusini yu kanorumu.
44 Kanu-kinia yu konopuna umbuna awili-sepa sepa, kameléna mindili sepili molopale yu Pulu Yemo kinia tondolo mundupa ungu nimba mawa serimu-na yunga kangina kúru omba kanu kúrumu meme none sepa mana mania purumu.
45 Yu Pulu Yemo kinia aku sipa ungu nimbale ola gilipa yu lombili andoli yema moloringina yando omba onone yu kondo kolko molkole uru peringi kanopale
46 onondo nimbale: “Ono uru nambi semu-na pekemeleye? ‘⸤Kurumanga nokoli Setenene⸥ olio kondi tomba kinia sepo kinjimulú kene’ ninguli ola molko Pulu Yemo kinia ungu ningu mawa seko molaa.” nirimu.
47 Yesusini aku nimba molopili ono moloringina ye awisili oringi. Oringi yemanga se kumbi lepa orumu yemo yu ye Judasi, Yesusi lombili andoli rureponga ye se. Judasi yu Yesusi molorumuna nondopa omba yu kangulorumu.
48 Aku serimu kinia Yesusini yundu nimbale: “Judasi, opa-tou yemane Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ‘kanoko imbi siku ka siengi.’ ningu nuni na kangulkunuye?” nirimu.
49 Kanu-kinia Yesusi pea kopu seko gilieringi yemane yu-kinia ulu se wendo ombá serimu mele kanokole onone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, opa seli lu-pultamane i yema tamiliye?” niringi kinia
50 ononga ye sene ⸤yunga lu koyamo lipa ambolopale⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ye senga komumu topa laká lierimu kinia komumu omba mania purumu.
51 Aku serimu kanopale Yesusini yundu nimbale: “Kiniá manda, keliee!” nimbale torumu yemonga komumu lipa ambolopa tambu sinderimu.
52 Yesusi ka singí oringi yema i-sipa: Pulu Yemo popo tondoringi ye awili mare kinia, ulka-tembelemo nokoko moloringi ami-yema nokoringi ye mare kinia, Juda yombomanga tapu-ye mare kinia, onone Yesusi ka singí oringi kinia kanopale onondo nimbale: “Na ‘yombo topo wa noli yere molemo.’ konopu lekole lu-pultama kinia kopema kinia mengo okomeleye?
LLUKU 22 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

LLUKU 22:19-52 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

19 Berete te lipe Pulu Yemo kinie “Ange.” nimbelie ambolopa pike lepa ⸤yu lombili andolime⸥ sipelie nimbendo: “I mu nanga kalumu ⸤eno liku nangi⸥. ‘Nanga kalumu ‘enonga’ nimbu ⸤lipu tapondambo.’ nimbu tangi⸥ simbo tekero imu. Pe pe kepe, ‘Eno lipu tapondambo.’ nimbu nanga kalumu enonga nimbu ‘Na tangi.’ nimbu simbo tekero mele ‘Altopo piliemili.’ ningu iberetemo “Nanga kalumu.” nimbu sikiru mele eno aku siku berete te nongolie piliengi!” nirimu.
20 Pe eno langime nongo pora siringi kinie yuni ⸤berete te kinie terimu mele⸥ aku sipela no waene kapomo lipe ⸤eno sipelie⸥ nimbendo: “I ⸤no-waene⸥ kapo ⸤eno sikirumu⸥ nanga mememo. ⸤Pulu Yemone ‘Eno-kinie tembo.’ nimbe,⸥ ungu te nimbe panjipe mi lierimu kanu ungumu ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbu nane enonga nimbu nanga mememo ondo lendepolie ⸤kolombo⸥ aku mememo ino waenemo.
21 “Nalo na lipe nanga opa puluema simbe yemo nakinie pea ilangi nokomolo polona molemo.” nirimu.
22 “Kinié Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kinie tenge mele Pulu Yemone koronga ou nimbe panjerimu mele sike opa puluemane tenge, nalo yu lipe opa puluema simbe yemo mindili nomba molopa kenjimbe.” nirimu.
23 Aku nirimu kinie pilkulie ⸤yu lombili andolimene⸥ anjo yando walsikulie ningendo: “Olionga ye nawene ulu akumu tembanje?” niringi.
24 Aku walemo kinie ungu te pea wendo orumula. ⸤Yesusi lombili andolimene⸥ eno enono anjo yando ungu mele tekolie ningendo: “Olionga ye nawe paa olandopa molemoye?” ningu kere-kuru liku moloringi.
25 Yesusini enondo nimbendo: “Olio Juda yembomanga ulsu molemele yembo talapemanga ye nomime enonga yemboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilime alieli silimele. Ye imbi ola molemo yema enonga yemboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele yemane eno enono imbi liku ola munduku, “Olio yemboma nokopo kondopo lipu tapondoli yema.” nilimele.
26 Nalo ⸤we yembomanga ye nomimene enonga yemboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ eno enono aku siku anjo yando naa teangi. Enonga ye te imbi ola molomba kinie aku yemo ye koropa mele molopili. Ye nomi molopa we yema nokomba yemo ye kendemandemo mele molopa we yemanga kongono tendepili.” ⸤nirimu⸥.
27 “Ye nawe paa ye olandopamoye? Langi nolemo yemo ye olandopamo molo langi peke topa kalopa pellete kulumiye topa aku kongonoma tendelemo yemo ye olandopamoye? Langi nolemo ye akumu ye nomimu lemo. Aku sipe, nalo na aku sipe molo. Na ⸤sike enonga ye awilimu⸥ nalo enonga kongono tendeli kendemande mele molopo eno lipu tapondoli yemo molio.” ⸤nirimu.⸥
28 ⸤Yesusini yu lombili andoli engaki rurepondo kelepa nimbendo:⸥ “Na mindili sipu molorundu molio mele eno na-kinie pea tapu topo mindili sipu molorumulu molemolola.
29 Nanga Lapa ye nomi kingimu omba molopa yemboma nokomba kinie nando ‘Akune yemboma nokondopilila.’ nilimo nimbé mele nane enondo ‘Akune yemboma nokondangi.’ nilio nimbola.
30 Akune na ye nomi kingi molopo yemboma nokombo kinie eno na kinie pea langi polona molopo ga nombo molomolo. Eno ye nomi kingi polomanga molkolie ningemone, Isirele yembo talape rurepo nokonge.” ⸤nirimu.⸥
31 ⸤Nimbelie, Yesusini lombili andoli ye Pitando nimbendo:⸥ “Saimono, pílie! ⸤Kurumenga nomi⸥ Setenene Pulu Yemondo mawa tepalie nimbendo: “Eno teko kenjingenje manda manjipu kondi topo kanambo.” nirimu kinie Pulu Yemone “Manda.” nirimu.
32 Nalo Saimono, nane Pulu Yemo kinie ungu nimbu nunge mawa tendepolie nimbondo: “Setene yuni nu aku temba kinie Pita yuni na naa mundupe siye kolopa na pilipe molopili.” nindu. Saimono, Setene laye-kolte pilku na munduku siye kolkolie, pe konopu alowa teko na kelko tondolo munduku pilku molkolie ninimuni, angenalime tondolo mundundou.” nirimu.
33 Nalo Pitane nimbendo: “Awilimu, nane nu pe siye kolopo talopa lepo pumbo ningu nikinuye? Manda molo. Olto pea “Ka siemili.” ningi liemo papula. Molo olto pea “Topo kondamili.” ningi liemo uluri molo. Pea kolambili.” nirimu.
34 Yesusini Pitando nimbendo: “Pita, nane nundu isipu nimbu sikirumu: Kinié kera gulta ou ko naa topili nuni pipili kolkolie wale yepoko nando kolo toko “Yu naweye? Na naa kanolio.” nini.” nirimu.
35 Nimbelie Yesusini yu ye ⸤rurepondo⸥ pali kelepa nimbendo: “Nane eno ou ⸤‘Kongono te-pangi.’ nimbu⸥ lipu mundorundu kinie ‘Kou naa mengo, mele wale naa mengo, kimbu-su naa mengo, we pangi.’ nimbu lipu mundorundu kinie eno melte molo torumu molo moloye?” nimbe walsipe pilierimu kinie enone “Mele telu kepe molo naa torumu.” niringi.
36 Yuni enondo kelepa nimbendo: “Nalo kinié na-kinie uluri wendo ombámonga, kou mone nosilimo yemo kanu kou monemo lipe ambolopa, mele wale nosilimo yemo kanu walemo lipe ambolopa, aku siku teko molangi. Opa teli lou-pulse naa nosilimo yemo yunge wale-pakoli te anjo sipe lou-pulse te yando lipili.
37 ⸤Nane aku sipu nambemune nikiru, niembo.⸥ Ou yembomane nando ningu Pulu Yemonga bokune toringi molemo mele kinié wendo ombá tekemo mele isipe: “Yu kinie, yembo mongo liku ulu pulu kerime teli yemboma kinie, liku tere leko mako toringi.” niringi bokune molemo kanumu.” nirimu.
38 Yuni aku nirimu mele pilku sundukulie enone yundu ningendo: “Awilimu, ya opa teli lou-pulse talo nosilimolo kanou.” niringi kinie yuni enondo nimbendo: “Ungu manda nimbu, ⸤pamolo.⸥” nirimu.
39 Kanu kinie Yesusi ⸤ulke mundupe siye kolopa koleaawili Jerusalleme⸥ ulsukundu pupelie nirimumuni, yutaki-teki ma pangi Unjo Ollipi Poniena ola pu-pou-pou terimu mele akune purumu. Yu lombili andolime yu lombili akiliku pea puringi.
40 Akune purumu kinie yuni yu lombili andolimendo nimbendo: “⸤Kurumenga nomi⸥ Setenene ‘Olio kondi tomba kinie tepo kenjimolo kene’ ningulie Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa teko molaa.” nirimu.
41 Nimbelie yu yuyu laye kolte anjo pupe koporongo langopa, Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa tepalie nimbendo:
42 “Tata, na mindili noli no mingine no nombómo ‘Naa nambo.’ konopu lienu liemo aku siku teani nalo ‘Nane tepolie nanu konopu simbo.’ konopu lekero mele naa teambo. Nuni kanoko peanga kanoni ulumu mindi teambo.” nirimu.
43 Aku nirimu kinie angello tene mulu koleana mundupe siye kolopa Yesusi yu molorumune omba ‘Yu tondolo pupili.’ nimbe terimu mele Yesusini yu kanorumu.
44 Kanu kinie yu konopune umbune awili-tepa tepa, kamelena mindili tepili molopalie yu Pulu Yemo kinie tondolo mundupe ungu nimbe mawa terimu-ne yunge kangine kúru omba kanu kúrumu meme none tepa mana manie purumu.
45 Yu Pulu Yemo kinie aku sipe ungu nimbelie ola angilipe yu lombili andoli yema moloringine yando omba enone yu kondo kolko molkolie uru peringi kanopalie
46 enondo nimbendo: “Eno uru nambemune pekemeleye? ‘⸤Kurumenga nomi Setenene⸥ olio kondi tomba kinie tepo kenjimolo kene’ ningulie ola molko Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa teko molaa.” nirimu.
47 Yesusini aku nimbe molopili eno moloringine ye awisili oringi. Oringi yemanga te kumbi lepa orumu yemo yu ye Judasi, Yesusi lombili andoli rureponga ye te. Judasi yu Yesusi molorumune nondopa omba yu kangulorumu.
48 Aku terimu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Judasi, opa pulue yemane Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ‘kanoko imbi siku ka siengi.’ ningu nuni na kangulkunuye?” nirimu.
49 Kanu kinie Yesusi pea tapu toko angilieringi yemane yu ulu temba terimu mele kanokolie enone yundu ningendo: “Awilimu, opa teli lou-pulsemane iyema tamiliye?” niringi kinie
50 enonga ye tene ⸤yunge lou pokete-napimu lipe ambolopalie⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande ye tenga komumu topa lakálierimu kinie komumu omba manie purumu.
51 Aku terimu kanopalie Yesusini yundu nimbendo: “Kinié manda, keliee!” nimbelie torumu yemonga komumu lipe ambolopa tambu sinderimu.
52 Yesusi ka singe oringi yema isipe: Pulu Yemo popo tondoringi ye awili mare kinie, tembele ulkemo nokoko moloringi ami yema nokoringi ye mare kinie, Juda yembomanga tapu ye mare kinie, enone Yesusi ka singe oringi kinie kanopalie enondo nimbendo: “Na ‘yembo topo wa noli yere molemo.’ konopu lekolie lou-pulsema kinie kopema kinie mengo okomeleye?
LLUKU 22 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

LLUKU 22:19-52 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE

19 Berete te lipe Pulu Yemo kinie “Ange.” nimbelie ambolopa pike lepa ⸤yu lombili andolime⸥ sipelie nimbendo: “Imu nanga kangimu ⸤ene liku nangi⸥. ‘Nanga kangimu ‘enenga’ nimbu ⸤lipu taponjembo.’ nimbu tangi⸥ simbu tekero imu. Pe pe kepe, ‘Ene lipu taponjembo.’ nimbu nanga kangimu enenga nimbu ‘Na tangi.’ nimbu simbu tekero mele ‘Altopo piliemili.’ ningu i beretemo “Nanga kangimu.” nimbu sikiru mele ene aku siku berete te nongolie piliengi!” nirimu.
20 Pe ene langime nongo pora siringi kinie yuni ⸤berete te kinie terimu mele⸥ aku sipela no waene kapomo lipe ⸤ene sipelie⸥ nimbendo: “I ⸤no waene⸥ kapo ⸤ene sikirumu⸥ nanga mememo. ⸤Pulu Yemone ‘Ene kinie tembo.’ nimbe,⸥ ungu te nimbe panjipe mi lerimu kanu ungumu* ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbu nane enenga nimbu nanga mememo ondo lenjipulie ⸤kolombo⸥ aku mememo i no waenemo.**
21 “Nakolo na lipe nanga opa touma simbe yemo na kinie pea i langi nokomolo polona molemo.” nirimu.
22 “Kinié Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo kinie tenge mele Pulu Yemone koronga ou nimbe panjirimu mele sike opa toumane tenge, nakolo yu lipe opa touma simbe yemo mindili nomba molopa kenjimbe.” nirimu.
23 Aku nirimu kinie pilkulie ⸤yu lombili andolimene⸥ anju yando walsikulie ningindu: “Olionga ye naene ulu akumu tembanje?” niringi.
24 Aku walemo kinie ungu te pea wendo orumula. ⸤Yesusi lombili andolimene⸥ ene eneno anju yando ungu mele tekolie ningindu: “Olionga ye nae paa olandopa molemoye?” ningu keru kuru liku moloringi.*
25 Yesusini enendo nimbendo: “Olio Juda yambomanga ulsu molemele yambo talapemanga ye nomime enenga yamboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilime alieli silimele. Ye imbi ola molemo yema enenga yamboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele yemane ene eneno imbi ambolko ola liku, “Olio yamboma nokopo konjipu lipu taponjili yema.” nilimele.
26 Nakolo ⸤we yambomanga ye nomimene enenga yamboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ ene eneno aku siku anju yando naa teangi. Enenga ye te imbi ola molomba kinie aku yemo ye koropa mele molopili. Ye nomi molopa we yema nokomba yemo ye kendemandemo mele molopa we yemanga kongono tenjipili.” ⸤nirimu⸥.
27 “Ye nae paa ye olandopamoye? Langi nolemo yemo ye olandopamo molo langi peko topa kalopa pellete kulumiye topa aku kongonoma tenjilimo yemo ye olandopamoye? Langi nolemo ye akumu ye nomimu lemo. Aku sipe, nakolo na aku sipe molo. Na ⸤sike enenga ye ailimu⸥ nakolo enenga kongono tenjili kendemande mele molopo ene lipu taponjili yemo molio.” ⸤nirimu.⸥
28 ⸤Yesusini yu lombili andoli engaki rurepondo kelepa nimbendo:⸥ “Na mindili sipu molorundu molio mele ene na kinie pea tapu topo mindili sipu molorumulu molemolola.
29 Nanga Lapa ye nomi kingimu omba molopa yamboma nokomba kinie nando ‘Akuna yamboma nokonjipilila.’ nilimo nimbé mele nane enendo ‘Akuna yamboma nokonjengi.’ nilio nimbula.
30 Akuna na ye nomi kingi molopo yamboma nokombo kinie ene na kinie pea langi polona molopo ga nombo molomolo. Ene ye nomi kingi polomanga molkolie ningímuni, Isirele yambo talape rurepo* nokonge.” ⸤nirimu.⸥**
31 ⸤Nimbelie, Yesusini lombili andoli ye Pitando nimbendo:⸥ “Saimono, pílie! ⸤Kurumanga nomi⸥ Setenene* Pulu Yemondo mawa tepalie nimbendo: “Ene teko kenjingínje manda manjipu kondi topo kanambo.” nirimu kinie Pulu Yemone “Manda.” nirimu.
32 Nakolo Saimono, nane Pulu Yemo kinie ungu nimbu nunge mawa tenjipulie nimbundu: “Setene yuni nu aku temba kinie Pita yuni na naa mundupe kelepa na pilipe molopili.” nindu. Saimono, Setene laye kolte pilku na munduku kelkolie, pe konopu alowa teko na kelko tondolo munduku pilku molkolie ninimuni, angenalime tondolo mundunji.” nirimu.
33 Nakolo Pitane nimbendo: “Ailimu,* nane nu pe siye kolopo talopa lepo pumbu ningu nikinuye? Manda molo. Olto pea “Ka siemili.” níngi liemo papula. Molo olto pea “Topo konjemili.” níngi liemo uluri molo. Pea kolambili.” nirimu.
34 Yesusini Pitando nimbendo: “Pita, nane nundu i sipu nimbu sikirumu: Kinié kera gulta ou ko naa topili nuni pipili kolkolie wale yepoko nando kolo toko “Yu naeye? Na naa kanolio.” nini.” nirimu.
35 Nimbelie Yesusini yu ye ⸤rurepondo⸥ pali kelepa nimbendo: “Nane ene ou ⸤‘Kongono tepangi.’ nimbu⸥ lipu mundurundu kinie ‘Kou naa mengo, mele wale naa mengo, kimbu su naa mengo, we pangi.’ nimbu lipu mundurundu kinie ene melte molo torumu molo moloye?” nimbe walsipe pilirimu kinie enene “Mele telu kepe molo naa torumu.” niringi.
36 Yuni enendo kelepa nimbendo: “Nakolo kinié na kinie uluri wendo ombámonga, kou mone nosilimo yemo kanu kou monemo lipe ambolopa, mele wale nosilimo yemo kanu walemo lipe ambolopa, aku siku teko molangi. Opa teli lou pulse naa nosilimo yemo yunge wale pakoli te anju sipe lou pulse te yando lipili.
37 ⸤Nane aku sipu nambemuna nikiru, niembo.⸥ Ou yambomane nando ningu Pulu Yemonga bokuna toringi molemo mele kinié wendo ombá tekemo mele i sipe: “Yu kinie, yambo mongo liku ulu pulu kerime teli yamboma kinie, liku tere lelko mako toringi.”* niringi bokuna molemo kanumu.” nirimu.
38 Yuni aku nirimu mele pilku sundukulie enene yundu ningindu: “Ailimu, ya opa teli lou pulse talo nosilimolo kanoi.” niringi kinie yuni enendo nimbendo: “Ungu manda nimbu, ⸤pamolo.⸥” nirimu.
39 Kanu kinie Yesusi ⸤ulke mundupe kelepa kolea aili Jerusalleme⸥ ulsukundu pupelie nirimumuni, yu taki taki ma pangi Unju Ollipi Poniena ola pu pu opu terimu mele akuna purumu. Yu lombili andolime yu lombili akilku pea puringi.
40 Akuna purumu kinie yuni yu lombili andolimendo nimbendo: “⸤Kurumanga nomi⸥ Setenene ‘Olio kondi tomba kinie tepo kenjimulú kene’ ningulie Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa teko molai.” nirimu.
41 Nimbelie yu yuyu laye kolte anju pupe koporongo langopa, Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa tepalie nimbendo:*
42 “Tara, na mindili noli no mingine no nombómo ‘Naa nambo.’ konopu lenu liemo aku siku teani nakolo ‘Nane tepolie nanu konopu simbu.’ konopu lekero mele naa teambo. Nuni kanoko peanga kanoni ulumu mindi teambo.” nirimu.
43 Aku nirimu kinie angello tene mulu koleana mundupe kelepa Yesusi yu molorumuna omba ‘Yu tondolo pupili.’ nimbe terimu mele Yesusini yu kanorumu.
44 Kanu kinie yu konopuna umbuni aili tepa tepa, kamelena mindili tepili molopalie yu Pulu Yemo kinie tondolo mundupe ungu nimbe mawa terimuna yunge kangine kúru omba kanu kúrumu meme none tepa mana manie purumu.
45 Yu Pulu Yemo kinie aku sipe ungu nimbelie ola angilipe yu lombili andoli yema moloringine yando omba enene yu kondo kolko molkolie uru peringi kanopalie
46 enendo nimbendo: “Ene uru nambemuna pekemeleye? ‘⸤Kurumanga nomi Setenene⸥ olio kondi tomba kinie tepo kenjimulú kene’ ningulie ola molko Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa teko molai.” nirimu.
47 Yesusini aku nimbe molopili ene moloringine ye aisili oringi. Oringi yemanga te kumbi lepa orumu yemo yu ye Judasi, Yesusi lombili andoli rureponga ye te. Judasi yu Yesusi molorumuna nondopa omba yu kangulurumu.
48 Aku terimu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Judasi, opa tou yemane Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo ‘kanoko imbi siku ka siengi.’ ningu nuni na kangulkunuye?” nirimu.
49 Kanu kinie Yesusi pea tapu toko angiliringi yemane yu ulu temba terimu mele kanokolie enene yundu ningindu: “Ailimu, opa teli lou pulsemane i yema tamiliye?” niringi kinie
50 enenga ye tene ⸤yunge lou pokete napimu lipe ambolopalie⸥* Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamonga kendemande ye tenga komumu topa laká lerimu kinie komumu omba manie purumu.
51 Aku terimu kanopalie Yesusini yundu nimbendo: “Kinié manda, kelei!” nimbelie torumu yemonga komumu lipe ambolopa tambu sinjirimu.*
52 Yesusi ka singí oringi yema i sipe: Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili mare kinie, tembele ulkemo nokoko moloringi ami yema nokoringi ye mare kinie, Juda yambomanga tapu ye mare kinie,* enene Yesusi ka singí oringi kinie kanopalie enendo nimbendo: “Na ‘yambo topo wa noli yere molemo.’ konopu lelkolie lou pulsema kinie kopema kinie mengo okomeleye?
LLUKU 22 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE