Text copied!
Bibles in Umbu-Ungu

LLUKU 16:7-31 in Umbu-Ungu

Help us?

LLUKU 16:7-31 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

7 Yunga bulkundu orumu yemondo nimbale: “Nanga ye-awilimuni nu-kinia méle nambi sepa pundu anjerimuye?” nimba mangilierimu kinia yuni pundu topa nimbale: “Rasi-witi wale paip paono pundu anjerimu.” nirimu kinia mélema nokondoli yemone yundu kelepa nimbale: “Pundu anjeli bokumu i sikiru; ya mania molko, rasi-witi wale paip paono toko mondoringi gomomo ora toko eltokole kolali seko gomo kondena rasi-witi wale po paono welea toko mondaa.” nirimu.
8 Yu aku serimu pilipale ye kamako awilimuni kanu sepa kinjeli yemo yu kape nirimu. Yunga mélema sika wa-mele lipa sepa kinjerimu-na-kolo yunga pilipa kondolimu paa olandopa perimu pilipale yu kape nirimu. “Ya mana molko, Pulu Yemo konopu naa mondolemele yomboma, ononga pilipa kondolimu paa olandopa; pa selina molko Pulu Yemo konopu mondolemele yomboma ononga pilipa kondolimu maniandopa. We-yombomane yombo se kinia kou-kongono sengendo, molo ulu se sengendo aulkamo sumbi siku kanoko akisiku kondolemele; pa selina melemele yomboma aku sipa tondolomo maniandopa pelemo. We-yomboma aku siku molemelemonga ⸤ye awilimuni sepa kinjeli yemo aku sipa kape nirimu.⸥” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
9 Nane onondo nimbu siembo: “Kiniá ya mana molkole mana-mélema liku ‘Yomboma nunga genali mele molangi.’ ningu nunga méle taltolenomanga ono liku tapondani. Pe mélema pora nimbá kinia nu kolea peanga kamu alieli-alieli lembana puni kinia akuna molongemane nundu “Ya kamu pea molamili.” ningí.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
10 “Yombo sene yombo senga méle koltalo nokopa kondondolemo kinia kanopale ‘Méle awisili simbú kinia nokopa kondondomba lémo.’ nilimú. Yombo sene yombo senga méle koltalo nokopa kinjindilimú kinia kanopale “Méle awisili simbú kinia nokopa kinjindimba lémo.” nilimú.
11 Nuni ya mana taltolemele mélema nokoko naa kondonu liemu nu paa sika méle kande-kande lupama, Pulu Yemone silimú méle kande-kandema, ‘Nokondani.’ manda naa nimbá. ⸤Ya mana taltolemele mélema maniandopa, Pulu Yemone silimú méle kande-kande lupama olandopa kanumu.⸥
12 Nuni ya mana taltoleno mélema paa sika nunga mólo, kanu mélema Pulu Yemonga. Akumunga nuni yunga mélema nokoko naa kondondonu liemu pe yuni ‘nunga taltani.’ nimba simba sepa molemo mélema manda simbaye?
13 Kendemande-yombo seluni ye awili talonga kongonotolo lipa sere lepa manda naa sendemba. Ye awili se konopu kiri panjipa, se konopu mondomba. Molo aku naa semu liemu ye awili senga ungu nimbáma paa konopu sipa pilipa lipa kongono nimbáma tondolo mundupa sendepa, se konopu kiri panjipa yunga ungu nimbáma naa pilipa semba. Yombomane Pulu Yemonga kongonomo kinia Kou-Monemonga kongonomo kinia liku sere leko manda naa sendenge.” nirimu.
14 Yesusini aku sipa nirimu pilkuli Parisi yema ono kou-mone kepe mélema kepe konopu paa awisili mondoringimunga yuni ungu nirimumu pilku mokoli seko tawe seringi kinia
15 Yesusini onondo nimbale: “Ono onono i-siku ninguli: ‘We-yombomane olio Parisi yema konopu sumbi sipa pepa, peangama molemolo kanoko niengi.’ ningu molemele-na-kolo ononga konopuna paa sika pelemo mele Pulu Yemone kanopa molemo. Mana-yombomane kanokole ‘Méle paa komindi, méle paa olandopamo.’ nilimili mélema Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo.” ⸤nirimu.⸥
16 “⸤No Lindeli⸥ Jono u mana naa omba molopili Pulu Yemone yomboma ‘Saa.’ nirimu mele ⸤Pulu Yemonga ungu-manema yando nimba sirimu ye⸥ Mosisini torumu bokuma kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringima kinia, kanu bokumanga molorumu, yandopa yandopa mane siku yomboma ningu siringi. Aku-sipa na-kolo kiniá, Pulu Yemone omba ye nokoli kingimu molopa yomboma nokopa kondomba semane peangamo topo silipu andolemolo. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba yombo talapena sukundu pungu molongendo yomboma ekelepa seko pulimili.
17 Mulumu kinia mamo-tolo walte manda pora nimbá-na-kolo Pulu Yemone ungu-manema Mosisini yando nimba sipa boku torumu bokumanga molemo ungumanga imbi torumumanga imbi selu paa kanga-kolte kepe mania manda naa pumbá. Pulu Yemonga ungu-manema pali lepa mindi pumbá.” ⸤nirimu.⸥
18 “Ye sene yunga u limú ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbale kelepa ambo se limú kinia aku yemone wa ulu-kirinale selemo. “Pu.” nimba makorolemo ambomo pe ye sene yu limú kinia kanu yemo kepe wa ulu-kirinale selemóla.” ⸤nirimu.⸥
19 ⸤Nimbale Yesusini kelepa semane se topa nimbale:⸥ “Ye kamako se molorumu. Yunga wale-pakoli paa peanga kou paa olandopa pulima pakopa, alieli yunga ulkana kere-langi peangama mindi nomba perimu.
20 Ye koropa se molorumula, kanumunga imbi LLasirasi. Yu enamanga alieli ‘Ye kamakomone yu kondo kolopa kou-mone se molo kere-langi se simbanje.’ ningu yunga ulka kerepuluna ‘Molopili.’ ningu mengo ongo mondoringi. Yunga kangima pali erili serimu.
21 Kanu erilima owámane ongo pene-mane lieringi. Yu ‘Ye kamakomonga kere-langi pundu mania pumbáma lipu nombó.’ nimba molorumu.
22 Pe walte ye-koropamo kolorumu. Kolorumu kinia angellomane yunga minimu liku, ⸤Juda yombomanga pulu-pulu anda-kolepa⸥ Eporayamo molorumuna mengo puringi. Ye-koropamo kolorumula. Yombomane yu óno seringi.
23 Kanu-kinia yu sepe-koleana mindili nomba molopale, yuni mongomone olando-sipa kanopa aulka suluna Eporayamo kanopa LLasirasi pea moloringili kanorumu.
24 Kanopale ungu se tondolo mundupa nimbale: “Toto Eporayamo, na kondo kolkole ‘LLasirasini nona ki-sundumu mania mundupale ‘Nanga alimbolona monda topili.’ nimba sendepili.’ ningu yu yando mundoyo. Na i sepemonga paa mindili nombo molio.” nirimu.
25 Aku-sipa na-kolo Eporayamone yundu nimbale: “Toto, u moloringili mele pílie! Olo mana moloringili kinia nu méle kande-kandema taltoko manda molorunu; LLasirasi yunga méle kirima taltopa, molopa kinjerimu kanumu. Pe kiniá yu konopu peanga pepili molemo, nu mindili nongo moleno.
26 Molo nane “E.” nilkanje yu andina manda naala olka. Olio kinia ono kinia awi-suku-singina ⸤Pulu Yemone⸥ kombu awilimu liltimu lemó kanumu. Pe kiniá ya molemolo yomboma ‘Ono molemelena anju pamili.’ ningí kinia manda naa pungíla; ononga yomboma ‘Yando wamili.’ ningí kinia yando manda naa ongela.” nirimu.
27 Kanu-kinia ye kamakomone nimbale: “Aku lepomo kene, Toto, yu nanga pulu koleana pupili mundani nimbu mawa sekero.
28 Nanga genupili se-pakara molemele kanumu. I kolea mindili noli koleana ono kepe naa wangi kene yuni ono liepi-liepi topa ungu nimba sipa kondopili.” nirimu.
29 Aku-na-kolo Eporayamone yundu nimbale: “Mosisini boku torumu bokuma kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringi bokuma kinia taltolemele kanumu. Onone kanu bokuma molemo unguma kanoko piliangi.” nirimu.
30 Kanu-kinia ye kamakomone nimbale: “Toto Eporayamo, aku manda mólo. Kolorumu yombo se lomboropa ola molopa ono molemelena pumba nimba simu liemu ulu-pulu-kiri selemelema pilku kiri pilkuli siye kolko konopu topele tonge.” nirimu.
31 Eporayamone yundu nimbale: “Mosisinga unguma kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemanga unguma kinia ⸤bokumanga toringi molemo akuma⸥ piliei naa piliengi liemu kolorumu yombo se lomboropa ola molopa pumba nimu liemu yunga ungumu naala pilingí.” nirimu.” nimba Yesusini semane se aku sipa torumu.
LLUKU 16 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

LLUKU 16:7-31 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

7 Yunge bulkundu orumu yemondo nimbendo: “Nanga awilimuni nu kinie nambolka mele pundu anjerimuye?” nimbe walserimu kinie yuni topondopa nimbendo: “Rasi witi wale pape paono pundu anjerimu.” nirimu kinie melema nokondoli yemone yundu altopa nimbendo: “Pundu anjeli bokumu i sikiru; ya manie molko, rasi witi wale pape paono toko mondoringi gomomo ora toko ltekolie kolo wangoko gomo kondena rasi witi wale popaono welea toko mondaa.” nirimu.
8 Yu aku terimu pilipelie ye kamako awilimuni kanu tepa kenjeli yemo yu kapi nirimu. Yunge melema sike wamele lipe tepa kenjerimu nalo yunge pilipe konginjelimu paa olandopa perimu pilipelie yu kapi nirimu. “Ya mana molko, Pulu Yemo konopu naa mondolemele yemboma, enonga pilipe konginjelimu paa olandopa; pateline molko Pulu Yemo konopu mondolemele yemboma enonga pilipe konginjelimu maniendopa. We yembomane yembo te kinie kou kongono tengendo, molo ulu te tengendo aulkemo sumbi siku kanoko akisiku kondolemele; pateline melemele yemboma aku sipe tondolomo maniendopa pelemo. We yemboma aku siku molemelemonga ⸤ye awilimuni tepa kenjeli yemo aku sipe kapi nirimu.⸥” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
9 “Nane enondo nimbu siembo: Kinié ya mana molkolie mana melema liku ‘Yemboma nunge angenali mele molangi.’ ningu nunge mele nosilinomanga eno liku tapondani. Pemelema pora nimbé kinie nu kolea peanga kamu-kumu lembana puni kinie akune molongemane nundu “Ya kamu pea molamili.” ninge.” ⸤nirimu.⸥
10 “Yembo tene yembo tenga mele koltalo nokopa kondondolemo kinie kanopalie ‘Mele awisili simbo kinie nokopa kondondomba lemo.’ nilimo. Yembo tene yembo tenga mele koltalo nokopa kenjindilimo kinie kanopalie “Mele awisili simbo kinie nokopa kenjindimbe lemo.” nilimo.
11 Nuni ya mana nosilimele melema nokoko naa kondonu liemo nu paa sike mele kande-kande lupema, Pulu Yemone silimo mele kande-kandema, ‘Nokondani.’ manda naa nimbé. ⸤Ya mana nosilimele melema maniendopa, Pulu Yemone silimo mele kande-kande lupema olandopa kanumu.⸥
12 Nuni ya mana nosilino melema paa sike nunge molo, kanu melema Pulu Yemonga. Akumunge nuni yunge melema nokoko naa kondondonu liemo pe yuni ‘nunge nosieni.’ nimbe simbe tepa molemo melema manda simbeye?
13 “Kendemande yembo teluni ye awili talonga kongono lipe tere lepa manda naa tendemba. Ye awili te konopu keri panjipe, te konopu mondomba. Molo aku naa temu liemo ye awili tenga ungu nimbéma paa konopu sipe pilipe lipe kongono nimbéma tondolo mundupe tendepa, te konopu keri panjipe yunge ungu nimbéma ta nimbé. Yembomane Pulu Yemonga kongonomo kinie Kou Monemonga kongonomo kinie liku tere leko manda naa tendenge.” nirimu.
14 Yesusini aku sipe nirimu pilkulie Parisi yema eno kou mone kepe melema kepe konopu paa awisili mondoringimunge yuni ungu nirimumu liku su siku tawe teringi kinie
15 Yesusini enondo nimbendo: “Eno enono i siku ningendo: ‘We yembomane olio Parisi yema konopu sumbi sipe pepa, peangama molemolo kanoko niengi.’ ningu molemele nalo enonga konopune paa sike pelemo mele Pulu Yemone kanopa molemo. Mana yembomane kanokolie ‘Mele paa komindi, mele paa olandopamo.’ nilimele melema Pulu Yemone kanopa keri kanolemo.” ⸤nirimu.⸥
16 “⸤No Lindeli⸥ Jono ou mana naa omba molopili Pulu Yemone yemboma ‘Teaa.’ nirimu mele ⸤Pulu Yemonga ungu manema yando nimbe sirimu ye⸥ Mosisinitorumu bokume kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane boku toringime kinie, kanu bokumenga molorumu, yandopa yandopa mane siku yemboma ningu siringi. Nalo kinié, Pulu Yemone omba ye nomi kingimu molopa yemboma nokopa kondomba temane peangamo topo silipu andolemolo. Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokomba yembo talapena sukundu puku molongendo yemboma ekelepa teko pulimele.
17 Mulu kinie ma kinie walse manda pora nimbé nalo Pulu Yemone ungu manema Mosisini yando nimbe sipe boku torumu bokumenga molemo ungumenga imbi torumumenga imbi telu paawallo-kolte kepe manie manda naa pumbe. Pulu Yemonga ungu manema pali lepa mindi pumbe.” ⸤nirimu.⸥
18 “Ye tene yunge ou limo ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbelie kelepa ambo te limo kinie aku yemone wa ulu kerinele telemo. “Pu.” nimbe makorolemo ambomo pe ye tene yu limo kinie kanu yemo kepe wa ulu kerinele telemola.” ⸤nirimu.⸥
19 ⸤Nimbelie Yesusini kelepa temane te topalie nimbendo:⸥ “Ye kamako te molorumu. Yunge wale pakoli paa peanga kou paa olandopa pulime pakopa, alieli yunge ulkena langi peangama mindi nomba perimu.
20 Ye koropa te molorumula, kanumunge imbi LLasirasi. Yu enamanga taki teki ‘Kamakomone yu kondo kolopa kou mone te molo langi te simbenje.’ ningu yunge ulke kerepulune ‘Molopili.’ ningu mengo ongo mondoringi. Yunge kangime pali ereli terimu.
21 Aku erelime owamane ongo pene-mane lieringi. Yu ‘Kamakomonga langi pundu manie pumbema lipu nombó.’ nimbe molorumu.
22 Pe walse koropamo kolorumu. Kolorumu kinie angellomane yunge minimu liku, ⸤Juda yembomanga pulu pulu anda-kolepa⸥ Eporayamo molorumune mengo puringi. Kamakomo kolorumula. Yembomane yu ono teringi.
23 Kanu kinie yu tepe koleana mindili nomba molopalie, yuni mongone olando sipe kanopa aulke sulune Eporayamo kanopa LLasirasi pea moloringili kanorumu.
24 Kanopalie ungu te tondolo mundupe nimbendo: “Toto Eporayamo, nakondo kolkolie ‘LLasirasini nona ki-sundumu manie mundupelie ‘Nanga alumbelune koma liepili.’ nimbe tendepili.’ ningu yu yando mundoyo. Na itepemonga paa mindili nombo molio.” nirimu.
25 Nalo Eporayamone yundu nimbendo: “Toto, ou moloringili mele pílie! Elo mana moloringili kinie nu mele kande-kandema nosiku kapola molorunu; LLasirasi yunge mele kerime nosipe, molopa kenjerimu kanumu. Pe kinié yu konopu peanga pepili molemo, nu mindili nongo moleno.
26 Molo nane “E.” nilkenje yu andine manda naa laolka. Olio kinie eno kinie awi-suku-singine ⸤Pulu Yemone⸥ kombu awilimu lsimu lemo kanumu. Pe kinié ya molemolo yemboma ‘Eno molemelena anjo pamili.’ ninge kinie manda naa pungela; enonga yemboma ‘Yando wamili.’ ninge kinie yando manda naa ongela.” nirimu.
27 Kanu kinie kamakomone nimbendo: “Aku lepamo kene, Toto, yu nanga pulu koleana pupili mundeni nimbu mawa tekero.
28 Nanga angenupili kise pakera molemele kanumu. Ikolea mindili noli koleana eno kepe naa wangi kene yuni eno liepi liepi topa ungu nimbe sipe kondopili.” nirimu.
29 Nalo Eporayamone yundu nimbendo: “Mosisini boku torumu bokume kinie Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane boku toringi bokume kinie nosilimele kanumu. Enone kanu bokume molemo ungume kanoko piliengi!” nirimu.
30 Kanu kinie kamakomone nimbendo: “Toto Eporayamo, aku manda molo. Kolorumu yembo te lomboropa ola molopa eno molemelena pupe nimbe simu liemo ulu pulu keri telemelema pilku keri pilkulie siye kolko konopu alowa tenge.” nirimu.
31 Eporayamone yundu nimbendo: “Mosisinge ungume kinie Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemanga ungume kinie ⸤bokumenga toringi molemo akume⸥ pilie naa piliengi liemo kolorumu yembo te lomboropa ola molopa pupe nimu liemo yunge ungumu naa lapilinge.” nirimu.” nimbe Yesusini temane teaku sipe torumu.
LLUKU 16 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

LLUKU 16:7-31 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE

7 Yunge bulkundu orumu yemondo nimbendo: “Nanga ailimuni nu kinie nambolka mele pundu anjirimuye?” nimbe walsirimu kinie yuni pundu topa nimbendo: “Rasi witi wale pape paono pundu anjirimu.” nirimu kinie melema nokonjili yemone yundu altopa nimbendo: “Pundu anjili bokumu i sikiru; ya manie molko, rasi witi wale pape paono toko monjiringi gomomo ora toko ele tekolie kolo wangoko gomo kondena rasi witi wale po paono welea toko monji.” nirimu.
8 Yu aku terimu pilipelie ye kamako ailimuni kanu tepa kenjili yemo yu kapi nirimu. Yunge melema sike wa mele lipe tepa kenjirimu nakolo yunge pilipe konginjilimu paa olandopa perimu pilipelie yu kapi nirimu. “Ya mana molko, Pulu Yemo konopu naa monjilimele yamboma, enenga pilipe konginjilimu paa olandopa; pa teline molko Pulu Yemo konopu monjilimele yamboma enenga pilipe konginjilimu maniendopa. We yambomane yambo te kinie kou kongono tengendo, molo ulu te tengendo aulkemo sumbi siku kanoko akisiku konjilimele; pa teline melemele yamboma aku sipe tondolomo maniendopa pelemo. We yamboma aku siku molemelemonga ⸤ye ailimuni tepa kenjili yemo aku sipe kapi nirimu.⸥” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
9 “Nane enendo nimbu siembo: Kinié ya mana molkolie mana melema liku ‘Yamboma nunge angenali mele molangi.’ ningu nunge mele nosilinomanga ene liku taponjeni. Pe melema pora nimbé kinie nu kolea peanga kamu kamu lembana puni kinie akuna molongemane nundu “Ya kamu pea molamili.” ningí.” ⸤nirimu.⸥
10 “Yambo tene yambo tenga mele layetolo nokopa konjinjilimo kinie kanopalie ‘Mele aisili simbu kinie nokopa konjinjimbe lemo.’ nilimo. Yambo tene yambo tenga mele layetolo nokopa kenjinjilimo kinie kanopalie “Mele aisili simbu kinie nokopa kenjinjimbe lemo.” nilimo.
11 Nuni ya mana nosilimele melema nokoko naa konjinu liemo nu paa sike mele aisili peanga lupema, Pulu Yemone silimo mele aisili peangama, ‘Nokonjeni.’ manda naa nimbé. ⸤Ya mana nosilimele melema maniendopa, Pulu Yemone silimo mele aisili peanga lupema olandopa kanumu.⸥
12 Nuni ya mana nosilino melema paa sike nunge molo, kanu melema Pulu Yemonga. Akumunge nuni yunge melema nokoko naa konjinjinu liemo pe yuni ‘nunge noseni.’ nimbe simbe tepa molemo melema manda simbeye?
13 “Kendemande yambo teluni ye aili talonga kongono lipe tere lepa manda naa tenjimbe. Ye aili te konopu keri panjipe, te konopu monjimbe. Molo aku naa temu liemo ye aili tenga ungu nimbéma paa konopu sipe pilipe lipe kongono nimbéma tondolo mundupe tenjipe, te konopu keri panjipe yunge ungu nimbéma ta nimbé. Yambomane Pulu Yemonga kongonomo kinie Kou Monemonga kongonomo kinie liku tere lelko manda naa tenjingí.” nirimu.*
14 Yesusini aku sipe nirimu pilkulie Parisi yema ene kou mone kepe melema kepe konopu paa aisili monjiringimunge yuni ungu nirimumu liku su siku tae teringi kinie
15 Yesusini enendo nimbendo: “Ene eneno i siku ningindu: ‘We yambomane olio Parisi yema konopu sumbi sipe pepa, peangama molemolo kanoko niengi.’ ningu molemele nakolo enenga konopuna paa sike pelemo mele Pulu Yemone kanopa molemo. Mana yambomane kanokolie ‘Mele paa peanga, mele paa olandopamo.’ nilimele melema Pulu Yemone kanopa keri kanolemo.” ⸤nirimu.⸥
16 “⸤No Linjili⸥ Jono ou mana naa omba molopili Pulu Yemone yamboma ‘Teai.’ nirimu mele ⸤Pulu Yemonga ungu manema yando nimbe sirimu ye⸥ Mosisini torumu bokuma kinie, Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane boku toringime kinie, kanu bokumanga molorumu, yandopa yandopa mane siku yamboma ningu siringi.* Nakolo kinié, Pulu Yemone omba ye nomi kingimu molopa yamboma nokopa konjimbe temane peangamo topo silipu andolemolo. Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yamboma nokomba yambo talapena** sukundu puku molongendo yamboma ekelepa teko pulimele.
17 Mulu kinie ma kinie walse manda pora nimbé nakolo Pulu Yemone ungu manema Mosisini yando nimbe sipe boku torumu bokumanga molemo ungumanga imbi torumumanga imbi telu paa wallo kolte kepe manie manda naa pumbe.* Pulu Yemonga ungu manema pali lepa mindi pumbe.” ⸤nirimu.⸥
18 “Ye tene yunge ou limo ambomo makoropa “Kamu pui.” nimbelie kelepa ambo te limo kinie aku yemone wa ulu kerinele telemo. “Pui.” nimbe makorolemo ambomo pe ye tene yu limo kinie kanu yemo kepe wa ulu kerinele telemola.” ⸤nirimu.⸥
19 ⸤Nimbelie Yesusini kelepa temane te topalie nimbendo:⸥ “Ye kamako te molorumu. Yunge wale pakoli paa peanga kou paa olandopa pulime pakopa, alieli yunge ulkena langi peangama mindi nomba perimu.
20 Ye koropa te molorumula, kanumunge imbi LLasirasi. Yu enamanga taki taki ‘Kamakomone yu kondo kolopa kou mone te molo langi te simbenje.’ ningu yunge ulke kerepuluna ‘Molopili.’ ningu mengo ongo monjiringi. Yunge kangime pali ereli terimu.
21 Aku erelime owamane ongo pene mane leringi. Yu ‘Kamakomonga langi pundu manie pumbema lipu nombó.’ nimbe molorumu.
22 Pe walse koropamo kolorumu. Kolorumu kinie angellomane yunge minimu liku, ⸤Juda yambomanga pulu pulu anda kolepa⸥ Eporayamo molorumuna mengo puringi. Kamakomo kolorumula. Yambomane yu ono teringi.
23 Kanu kinie yu tepe koleana mindili nomba molopalie, yuni mongone olando sipe kanopa aulke suluna Eporayamo kanopa LLasirasi pea moloringili kanorumu.
24 Kanopalie ungu te tondolo mundupe nimbendo: “Toto Eporayamo, na kondo kolkolie ‘LLasirasini nona ki sundumu manie mundupelie ‘Nanga alimbeluna koma lepili.’ nimbe tenjipili.’ ningu yu yando munduyo. Na i tepemonga paa mindili nombo molio.” nirimu.*
25 Nakolo Eporayamone yundu nimbendo: “Toto, ou moloringili mele pílie! Elte mana moloringili kinie nu mele aisili nosiku kapola molorunu; LLasirasi yunge mele kerime nosipe, molopa kenjirimu kanumu. Pe kinié yu konopu peanga pepili molemo, nu mindili nongo moleno.
26 Molo nane “E.” nilkenje yu andine manda naa la olka. Olio kinie ene kinie ai suku singine ⸤Pulu Yemone⸥ kombu ailimu lirimu lemo kanumu. Pe kinié ya molemolo yamboma ‘Ene molemelena anju pamili.’ ningí kinie manda naa pungíla; enenga yamboma ‘Yando wamili.’ ningí kinie yando manda naa ongela.” nirimu.
27 Kanu kinie kamakomone nimbendo: “Aku lepamo kene, Toto, yu nanga pulu koleana pupili mundeni nimbu mawa tekero.
28 Nanga angenupili te pakara molemele kanumu. I kolea mindili noli koleana ene kepe naa wangi kene yuni ene lepi lepi topa ungu nimbe sipe konjipili.” nirimu.
29 Nakolo Eporayamone yundu nimbendo: “Mosisini boku torumu bokuma kinie Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane boku toringi bokuma kinie* nosilimele kanumu. Enene kanu bokuma kanoko piliengi!” nirimu.
30 Kanu kinie kamakomone nimbendo: “Toto Eporayamo, aku manda molo. Kolorumu yambo te lomboropa ola molopa ene molemelena pupe nimbe simu liemo ulu pulu keri telemelema pilku keri pilkulie siye kolko konopu alowa tenge.” nirimu.
31 Eporayamone yundu nimbendo: “Mosisinge unguma kinie Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemanga unguma kinie ⸤bokumanga toringi molemo akuma⸥ pilí naa pilíngi liemo kolorumu yambo te lomboropa ola molopa pupe nimu liemo yunge ungumu naa la pilingí.” nirimu.” nimbe Yesusini temane te aku sipe torumu.
LLUKU 16 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE