Text copied!
Bibles in Umbu-Ungu

LLUKU 12:31-57 in Umbu-Ungu

Help us?

LLUKU 12:31-57 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

31 ⸤Pulu Yemo⸥ ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo uluma ‘Kumbi lepo sambo.’ konopu leko molangi. Aku senge kinia yuni we-mélema kepe ono simba.” ⸤nirimu.⸥
32 Nanga kongi sipisipi koltalo, ononga Lapa walte ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba kinia ‘Ono pea ye nokolima molko yomboma nokangi.’ nimbá. Yu aku sipa sembando konopu sipa molemomonga pipili kolko naa molangi.
33 Akumunga ono taltolemele mélema kou-mone liku aku kou-mone lingíma yombo koropama moke seko siengi. Aku siku sekole pe kou kamu mania naa puli koumu liku taltoko, méle kande-kandema liku mulu-koleana ⸤pe pungímunga⸥ taltoko sangi. Akuna wa lili yema ongo wa naa liku, koka molo lurinia melemane ongo seko kinjiku naa senge. Ono akuna taltonge mélema kamu manda lemba.
34 Ononga taltolemele mélema lemó kolea akuna ono konopumane pilku konopu mondoko molemele kene ⸤ ‘mulu-koleana mindi mélema liepili.’ ningu molangi.” nirimu⸥.
35 “⸤Na lombili andolima,⸥ onone ‘Ye-Awilimu kiniá ombánje.’ ningu mulu-maminia pakoko, kako toko, kiya kandoko, molangi.
36 Ye awili se kolea senga pumba, ye se ambo limba kere-langi koyolemele yomboma kinia anju kere-langi nomba molemo kinia yu kelepa ulkando ombámonga yunga kendemande-yombomane ‘Yu ombá.’ ningu ulka-kuna lindingindu nokoko molemele mele ono aku siku molangi.
37 Kanu kendemande-yombomanga ye nokolimu omba yunga kendemande-yomboma kanopale, uru naa peko we molonge kanomba kendemande-yomboma ono konopu siku molonge. “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “⸤Alieli kendemande-yombomane ononga ye-awilimu nokoko kere-langi kalondoko silimili mele yu aku siku nokolemolá-na-kolo kendemande-yombomanga⸥ ye-awilimuni ⸤kanu kendemande-yombo peangama konopu sipa⸥ yuni kongono-mulumbale pakopa onondo “Kere-langi noli polona molaa.” nimba ‘Kere-langi nangi.’ nimba ononga kongonomo sendepa ono nokomba.” nikiru.
38 Ipulieli awi-amburumi ombáne, kera gulta ko tomba kinia ombánje, ono uru naa peko nokoko molongi kanomu liemu ono konopu siku molonge.
39 I ungumu konopu kimbu siku piliayo. Ulka pulu ye sene wa noli ye se yunga ulkamo omba bultupa mélema wa limba enamo pilkanje ‘Wa noli yemo ombá.’ nimba nokopa molka kinia wa noli yemo yu manda sukundu naa olka.
40 Aku siku ono nokoko molaa. Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ombá enamo naa pilielemele kene ‘Yu sika ombá.’ ningu aku siku nokoko molangi.” nirimu.
41 Pitane yundu nimbale: “Ye-Awilimu, aku ungu-iku toko ningu sikinumu olio ⸤nunga lombili andolimando manjiku⸥ ningu sikinu molo yombo wemando pea ningu sikinuye?” nirimu.
42 Ye-Awili ⸤Yesusini⸥ pundu topa nimbale: “Kongono sendeli kendemande-yombo nawene kongono sepa kondondolemo kinia kanopale yunga ye awilimuni ‘Yuni kongono siliuma sumbi sipa selemomonga yu kongono simbú kinia sepa kondombamonga na kelepo konopu kimbu sipu naa molombo.’ nilimúye? Kendemande-yombo se aku sipa mele sepa kondopa molemomo kanopale yunga ye awilimuni yu nimba taltopa yundu nimbale: “Nuni kongono sendeli kendemande-yomboma pali nokondoko ononga kere-langi nongema ena wa siliumunga ono nangi moke seko sieni, nokondoko molou.” nimba ⸤yu senga pulimú⸥.
43 Pe ye awilimuni kongono simumu kanu kongono sendeli kendemande-yombomone mimi sipa sendepa molopili ye awilimu kelepa omu liemu kendemande-yombomo yu konopu sipili.
44 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kanu ye awilimuni kanu kendemande-yombomondo “Nanga méle taltolioma pali nuni nokondou.” nimbá.” nikiru.
45 Aku-sipa na-kolo ⸤ye awilimuni kanu kendemande-yombomondo nimbale: “Nanga kendemande-yomboma pali nokondou.” nimba senga pulimú kinia⸥ kanu kendemande-yombomone “Nanga ye awilimu welea naa ombá.” konopu lepale yuni nokondolemo kendemande-yomboma kopene topa, kere-langi nomba no-tondoloma nomba amu topa, aku sipa sepa kinjipa molomu liemu
46 walte kanu kendemande-yombomo ‘Yunga ye awilimu ombá.’ nimba naa pilipa ⸤kongono sirimu mele naa sepa⸥ walu sepa kinjipa molomba kinia ombá. Omba ⸤kanu yombomo sepa molomba mele kanopale⸥ yu paa kopene topa kondopa, yunga ungumu pilku mokoli seko kongono ambolko naa kondoli yomboma ⸤kolea kiri⸥ molemelena ‘Pupili.’ nimba lipa mundumba.
47 Kongono seli yombo se yunga ye awilimuni “I-siku i-siku sei.” nimbá ungumu sumbi sipa pilipale ungumu ta nimbá, molo ‘Nikimu mele naa sembó.’ nimba pilipa aku sipa pilipa lipa naa sembá yombo kanumu yunga ye awilimuni pe yu ‘Mindili paa awili sepa nopili.’ nimba wale paa awisili tomba.
48 Aku-sipa na-kolo “Sei.” nimbá mele mimi sipa naa pilipale we walu sepa kinjimba yombomo yunga ye awilimuni ‘Mindili kanga-kolte mele nopili.’ nimba wale kanga-kolte mele tomba. Yombo méle awisili siringi lipa taltorumu yombomo “Pundu toko méle awisili si.” ningí. Yombo “Méle awisili nokoko molou.” niringi yombomo “Kelko méle awisili si.” ningí.” ⸤nirimu.⸥
49 “⸤Na lombili andolima,⸥ na ya ma-koleana sepe mundumbu orundu. Kanu sepemo iseli-u welea nolkanje papu. Na konopu silka.
50 Na no limbu ulu akumu na-kinia wendo ombá. Ulu akumu iseli-u wendo naa okomomonga na konopu umbuna sepili molio.” ⸤nirimu.⸥
51 “‘Ya mana-yomboma opa naa seko seluna konopu seluna pupili molangi.’ nimbu orundu konopu lekemeleye? Aku mólo. ‘Yomboma konopu lupa lupa pepili anju yando opa-tou mele molangi.’ nimbu orundu.
52 Kiniá kepe pe anjupa kepe ulka seluna pelemele yombomanga ⸤marene nanga ungumu pilku molko marene nanga ungumu pilku mokoli seko molkole,⸥ ono onono opanale seko yombo se-pakara ulka seluna peko, yopoko onono molonge, talo ololo molongele, yu-mele-mele molonge.
53 Lapane malo-kinia opa sepa, malone lapa-kinia opa sepa, seluna manda naa molongele. Anumuni lemenu-kinia opa sepa, lemenuni anumu-kinia opa sepa, seluna manda naa molongele. Bamuni yunga malonga menu-kinia opa sepa, malonga menuni bamu-kinia opa sepa, seluna manda naa molongele. ⸤Kanu yomboma manda naa molonge.⸥” nirimu.
54 Aku nimbale Yesusini liku maku toringi yombomando nimbale: “Onone kolea kolopale kupa tolemo kinia kanokole “Lo ombá lémo.” nilimili kinia lo sika olemo.
55 Pe kelepa ipulieli poporome topa, kombokandi gilimú kinia kanokole “Ena tondolo sembá lémo.” ningu pilielemele kinia ena sika selemo.
56 “⸤Naa pilkimulu.” nilimili-na-kolo sika pilielemele⸥ yombo kolo toko topele-mapele tolima! Ono mulumu kinia ya mamo kinia kanokole ‘kolea i-sipa i-sipa sembá.’ ningu kanolemele-na-kolo kiniá ⸤na mana orundu kinia⸥ wendo olemo uluma kanoko molkole kanu ulumanga ulu-pulumu naa pilielemele. Aku nambi semu-na ⸤lipa ora silimú mele⸥ naa kanoko naa pilielemeleye?” ⸤nirimu.⸥
57 Onone nambi semu-na uluma pilku apuruku ulu peangama pilku naa selemeleye?
LLUKU 12 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

LLUKU 12:31-57 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

31 ⸤Pulu Yemo⸥ ye nomi kingi molopa yemboma nokolemo ulume ‘Kumbi lepo teambo.’ konopu leko molangi. Aku tenge kinie yuni we melema kepe eno simbe.” ⸤nirimu.⸥
32 “Nanga kongi sipisipi koltalo, enonga Lapa walse ye nomi kingi molopa yemboma nokomba kinie ‘Eno pea ye nomime molko yemboma nokangi.’ nimbé. Yu aku sipe tembando konopu sipe molemomonga pipili kolko naa molangi.
33 Akumunge eno nosilimele melema kou mone liku aku kou mone lingema yembo koropama moke teko siengi. Aku siku tekolie pe kou kamu manie naa puli koumu liku nosiku, mele kande-kandema liku mulu koleana ⸤pe pungemonga⸥ nosiku teangi. Akune wa lili yema ongo wa naa liku, koka molo lkurinia melemane ongo teko kenjiku naa tenge. Eno akune nosinge melema kamu kapola lemba.
34 Enonga nosilimele melema lemo kolea akune eno konopuni pilku konopu mondoko molemele kene ⸤‘mulu koleana mindi melema liepili.’ ningu molangi.” nirimu⸥.
35 “⸤Na lombili andolime,⸥ enone ‘Awilimu kinié ombánje.’ ningu mulumbale pakoko, kako toko, kiye kandoko, molangi.
36 Ye awili te tenga pupe ye te ambo limbe langi koyolemele yemboma kinie anjo langi nomba molemo kinie yu kelepa ulkendo ombámonga yunge kendemande yembomane ‘Yu ombá.’ ningu ulke kune lindingendo nokoko molemele mele eno aku siku molangi.
37 Kanu kendemandemanga nokolimu omba yunge kendemandema kanopalie, uru naa peko we molonge kanomba kendemandema eno konopu siku molonge. “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: ⸤Alieli kendemandemane enonga awilimu nokoko langi kalondoko silimele mele yu aku siku nokolemela nalo kendemandemanga⸥ ye awilimuni ⸤kanu kendemande peangama konopu sipe⸥ yuni kongono-mulumbale pakopa enondo “Langi noli polona molaa.” nimbe ‘Langi nangi.’ nimbe enonga kongono tendepa eno nokomba.
38 Ipulueli awi-burumi ombáne, kera gulta ko tomba kinie ombánje, eno uru naa peko nokoko molongi kanomu liemo eno konopu siku molonge.
39 “I ungumu konopu liku munduku pilieyo. Ulke pulu ye tene wa noli ye te yunge ulkemo omba bulsupe melema wa limbe enamo pilkenje ‘Wa noli yemo ombá.’ nimbe nokopa molka kinie wa noli yemo yu manda suku naa olka.
40 Aku siku eno nokoko molaa. Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ombá enamo naa pilimele kene ‘Yu sike ombá.’ ningu aku siku nokoko molangi.” nirimu.
41 Pitane yundu nimbendo: “Awilimu, aku ungu iko toko ningu sikinumu olio ⸤nunge lombili andolimendo manjiku⸥ ningu sikinu molo yembo wemando pea ningu sikinuye?” nirimu.
42 Awili ⸤Yesusini⸥ topondopa nimbendo: “Kongono tendeli kendemande ye nawene kongono tepa kondondolemo kinie kanopalie yunge ye awilimuni ‘Yuni kongono silioma sumbi sipe telemomonga yu kongono simbo kinie tepa kondombamonga na altopo konopu kimbu sipu naa molombo.’ nilimoye? Kendemande ye te aku sipe mele tepa kondopa molemomo kanopalie yunge ye awilimuni yu mako topalie yundu nimbendo: “Nuni kongono tendeli kendemandema pali nokondoko enonga langi nongema ena mako toliomonga eno nangi moke teko sieni, nokondoko molou.” nimbe ⸤yu tenga pulimo⸥.
43 Pe ye awilimuni kongono simumu kanu kongono tendeli kendemandemone mimi sipe tendepa molopili awilimu kelepa omu liemo kendemandemo yu konopu sipili.
44 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Kanu ye awilimuni kanu kendemandemondo “Nanga mele nosilioma pali nuni nokondou.” nimbé.
45 “Nalo ⸤ye awilimuni kanu kendemande yemondo nimbendo: “Nanga kendemande yemboma pali nokondou.” nimbe tenga pulimo kinie⸥ kanu kendemande yemone “Nanga awilimu welea naa ombá.” konopu lepalie yuni nokondolemo kendemande yemboma kopene topa, langi nomba no tondoloma nomba kekelepa topalie, aku sipe tepa kenjipe molomu liemo
46 walse kanu kendemande yemo ‘Yunge ye awilimu ombá.’ nimbe naa pilipe ⸤kongono sirimu mele naa tepa⸥ walu tepa kenjipe molomba kinie ombá. Omba ⸤kanu yemo tepa molomba mele kanopalie⸥ yu paa kopene topa kondopalie, yunge ungumu pilku su siku kongono ambolko naa kondoli yemboma ⸤kolea keri⸥ molemelena ‘Pupili.’ nimbe lipe mundumbe.
47 “Kongono teli yembo te yunge awilimuni “I siku i siku tei.” nimbé ungumu sumbi sipe pilipelie ungumu ta nimbé, molo ‘Nikimu mele naa tembo.’ nimbe pilipe aku sipe pilipe lipe naa temba yembo kanumu yunge awilimuni pe yu mongo paa awisili simbe.
48 Nalo “Tei.” nimbé mele mimi sipe naa pilipelie we walu tepa kenjimbe yembomo yunge awilimuni mongo laye-kolte mele simbe. Yembo mele awisili siringi lipe noserimu yembomo “Pundu toko mele awisili si.” ninge. Yembo “Mele awisili nokoko molou.” niringi yembomo “Kelko mele awisili si.” ninge.” ⸤nirimu.⸥
49 “⸤Na lombili andolime,⸥ na ya ma koleana tepe mundumbo orundu. Kanu tepemo isili ou welea nolkanje papu. Na konopu silke.
50 “Na no limbo ulu akumu na-kinie wendo ombá. Ulu akumu isili ou wendo naa okomomonga na konopu umbune tepili molio.” ⸤nirimu.⸥
51 “‘Ya mana yemboma opa naa teko telune kapola kapola molangi.’ nimbu orundu konopu lekemeleye? Aku molo. ‘Yemboma konopu lupe lupe pepili anjo yando opa pulue mele molangi.’ nimbu orundu.
52 Kinié kepe pe anjopa kepe ulke telune pelemele yembomanga ⸤marene nanga ungumu pilku molko marene nanga ungumu liku su siku molkolie,⸥ eno enono opanale teko yembo kise pakera ulke telune peko, yepoko enono molonge, talo elolo molongele, yu-mele-mele molonge.
53 Lapane malo-kinie opa tepa, malone lapa-kinie opa tepa, telune kapola naa molongele. Anumuni lemenu-kinie opa tepa, lemenuni anumu-kinie opa tepa, telune kapola naa molongele. Bamuni yunge malonga menu-kinie opa tepa, malonga menuni bamu-kinie opa tepa, telune kapola naa molongele. ⸤Kanu yemboma kapola naa molonge.⸥” nirimu.
54 Aku nimbelie Yesusini liku maku toringimendo nimbendo: “Enone kolea kolopalie kupe tolemo kinie kanokolie “Lo ombá lemo.” nilimele kinie lo sike olemo.
55 Pe kelepa ipulueli poporome topa, kombukandipi angilimo kinie kanokolie “Ena tondolo temba lemo.” ningu pilimele kinie ena sike telemo.
56 “⸤Naa pilkimulu.” nilimele nalo sike pilimele⸥ yembo kolo toko topele-mapele tolime! Eno mulumu kinie ya mamo kinie kanokolie ‘kolea isipe isipe temba.’ ningu kanolemele nalo kinié ⸤na mana orundu kinie⸥ wendo olemo ulume kanoko molkolie kanu ulumenga ulu pulumu naa pilimele. Aku nambemune ⸤lipe ora silimo mele⸥ naa kanoko naa pilimeleye?” ⸤nirimu.⸥
57 “Enone nambemune ulume pilku apuruku ulu peangama pilku naa telemeleye?
LLUKU 12 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

LLUKU 12:31-57 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE

31 ⸤Pulu Yemo⸥ ye nomi kingi molopa yamboma nokolemo uluma* ‘Kumbi lepo teambo.’ konopu lelko molangi. Aku tenge kinie yuni we melema kepe ene simbe.” ⸤nirimu.⸥
32 “Nanga kongi sipisipi layetolo, enenga Lapa walse ye nomi kingi molopa yamboma nokomba kinie ‘Ene pea ye nomime molko yamboma nokangi.’ nimbé. Yu aku sipe tembando konopu sipe molemomonga pipili kolko naa molangi.
33 Akumunge ene nosilimele melema kou mone liku aku kou mone lingíme yambo koropama moke teko siengi.* Aku siku tekolie pe kou kamu manie naa puli koumu liku nosiku, mele aisili liku mulu koleana ⸤pe pungímunge⸥ nosiku teangi. Akuna wa lili yema ongo wa naa liku, koka molo lkurinia melemane ongo teko kenjiku naa tenge. Ene akuna nosingí melema kamu kapola lemba.
34 Enenga nosilimele melema lemo kolea akuna ene konopuni pilku konopu monjiku molemele kene ⸤‘mulu koleana mindi melema lepili.’ ningu molangi.” nirimu⸥.*
35 “⸤Na lombili andolime,⸥ enene ‘Ailimu kinié ombánje.’ ningu mulu wambale pakoko, kako toko, kiye kandoko, molangi.
36 Ye aili te tenga pupe ye te ambo limbe langi koyolemele yamboma kinie anju langi nomba molemo kinie yu kelepa ulkendo ombámonga yunge kendemande yambomane ‘Yu ombá.’ ningu ulke kune linjingindu nokoko molemele mele ene aku siku molangi.
37 Kanu kendemandemanga nokolimu omba yunge kendemandema kanopalie, uru naa peko we molonge kanomba kendemandema ene konopu siku molonge. “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: ⸤Alieli kendemandemane enenga ailimu nokoko langi kalonjiku silimele mele yu aku siku nokolemelka nakolo kendemandemanga⸥ ye ailimuni ⸤kanu kendemande peangama konopu sipe⸥ yuni kongono mulu wambale pakopa enendo “Langi noli polona molai.” nimbe ‘Langi nangi.’ nimbe enenga kongono tenjipe ene nokomba.
38 Ipulueli ai burumi ombáne, kera gulta ko tomba kinie ombánje, ene uru naa peko nokoko molongi kanomu liemo ene konopu siku molonge.
39 “I ungumu konopu liku munduku pilieyo. Ulke pulu ye tene wa noli ye te yunge ulkemo omba bulsupe melema wa limbe enamo pilkenje ‘Wa noli yemo ombá.’ nimbe nokopa molka kinie wa noli yemo yu manda suku naa olka.
40 Aku siku ene nokoko molai. Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo ombá enamo naa pilimele kene ‘Yu sike ombá.’ ningu aku siku nokoko molangi.” nirimu.
41 Pitane yundu nimbendo: “Ailimu, aku ungu iku toko ningu sikinumu olio ⸤nunge lombili andolimendo manjiku⸥ ningu sikinu molo yambo wemando pea ningu sikinuye?” nirimu.
42 Aili Yesusini pundu topa nimbendo: “Kongono tenjili kendemande ye naene kongono tepa konjinjilimo kinie kanopalie yunge ye ailimuni ‘Yuni kongono silioma sumbi sipe telemomonga yu kongono simbu kinie tepa konjimbemonga na altopo konopu kimbu sipu naa molombo.’ nilimoye? Kendemande ye te aku sipe mele tepa konjipe molemomo kanopalie yunge ye ailimuni yu mako topalie yundu nimbendo: “Nuni kongono tenjili kendemandema pali nokonjiku enenga langi nongema ena mako toliomonga ene nangi moke teko sieni, nokonjiku moloi.” nimbe ⸤yu tenga pulimo⸥.*
43 Pe ye ailimuni kongono simumu kanu kongono tenjili kendemandemone mimi sipe tenjipe molopili ailimu kelepa omu liemo kendemandemo yu konopu sipili.
44 Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Kanu ye ailimuni kanu kendemandemondo “Nanga mele nosilioma pali nuni nokonji.” nimbé.
45 “Nakolo ⸤ye ailimuni kanu kendemande yemondo nimbendo: “Nanga kendemande yamboma pali nokonji.” nimbe tenga pulimo kinie⸥ kanu kendemande yemone “Nanga ailimu welea naa ombá.” konopu lepalie yuni nokonjilimo kendemande yamboma kopene topa, langi nomba no tondoloma nomba kekelepa topalie, aku sipe tepa kenjipe molomu liemo
46 walse kanu kendemande yemo ‘Yunge ye ailimu ombá.’ nimbe naa pilipe ⸤kongono sirimu mele naa tepa⸥ walu tepa kenjipe molomba kinie ombá. Omba ⸤kanu yemo tepa molomba mele kanopalie⸥ yu paa kopene topa konjipelie, yunge ungumu pilku su siku kongono ambolko naa konjili yamboma ⸤kolea keri⸥ molemelena ‘Pupili.’ nimbe lipe mundumbe.
47 “Kongono teli yambo te yunge ailimuni “I siku i siku tei.” nimbé ungumu sumbi sipe pilipelie ungumu ta nimbé, molo ‘Nikimu mele naa tembo.’ nimbe pilipe aku sipe pilipe lipe naa temba yambo kanumu yunge ailimuni pe yu mongo paa aisili simbe.
48 Nakolo “Tei.” nimbé mele mimi sipe naa pilipelie we walu tepa kenjimbe yambomo yunge ailimuni mongo laye kolte mele simbe. Yambo mele aisili siringi lipe nosirimu yambomo “Pundu toko mele aisili si.” ningí. Yambo “Mele aisili nokoko moloi.” niringi yambomo “Kelko mele aisili si.” ningí.” ⸤nirimu.⸥
49 “⸤Na lombili andolime,⸥* na ya ma koleana tepe mundumbu orundu. Kanu tepemo isili ou welea nolkanje papu. Na konopu silke.**
50 “Na no limbu ulu akumu na kinie wendo ombá. Ulu akumu isili ou wendo naa okomomonga na konopu umbuni tepili molio.” ⸤nirimu.⸥*
51 “‘Ya mana yamboma opa naa teko teluna kapola kapola molangi.’ nimbu orundu konopu lekemeleye? Aku molo. ‘Yamboma konopu lupe lupe pepili anju yando opa tou mele molangi.’ nimbu orundu.
52 Kinié kepe pe anjupe kepe ulke teluna pelemele yambomanga ⸤marene nanga ungumu pilku molko marene nanga ungumu liku su siku molkolie,⸥ ene eneno opanale teko yambo te pakara ulke teluna peko, yepoko eneno molonge, talo eltelte molongele, yu mele mele molonge.
53 Lapane malo kinie opa tepa, malone lapa kinie opa tepa, teluna kapola naa molongele. Anumuni lemenu kinie opa tepa, lemenuni anumu kinie opa tepa, teluna kapola naa molongele. Bamuni yunge malonga menu kinie opa tepa, malonga menuni bamu kinie opa tepa, teluna kapola naa molongele. ⸤Kanu yamboma kapola naa molonge.⸥” nirimu.
54 Aku nimbelie Yesusini liku maku toringimendo nimbendo: “Enene kolea kolopalie kupe tolemo kinie kanokolie “Lo ombá lemo.” nilimele kinie lo sike olemo.
55 Pe kelepa ipulueli poporome topa, kombukandipi angilimo kinie kanokolie “Ena tondolo temba lemo.” ningu pilimele kinie ena sike telemo.
56 “⸤Naa pilkimulu.” nilimele nakolo sike pilimele⸥ yambo kolo toko topele mapele tolime!* Ene mulumu kinie ya mamo kinie kanokolie ‘kolea i sipe i sipe temba.’ ningu kanolemele nakolo kinié ⸤na mana orundu kinie⸥ wendo olemo uluma kanoko molkolie kanu ulumanga ulu pulumu naa pilimele. Aku nambemuna ⸤lipe ora silimo mele⸥ naa kanoko naa pilimeleye?” ⸤nirimu.⸥
57 “Enene nambemuna uluma pilku apuruku ulu peangama pilku naa telemeleye?
LLUKU 12 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE