Text copied!
Bibles in Umbu-Ungu

Lipa Mundorumu Yema 7:2-26 in Umbu-Ungu

Help us?

Lipa Mundorumu Yema 7:2-26 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

2 Sitipenene pundu topa nimbale: “Ango Tata keme, nanga ungumu piliame. Olionga pulu-pulu anda-kolepa Eporayamo i kolea u naa omba kolea Arano u naa pumba kolea Mesepotemia u we molopili tondolo pumba olandopa molemo Pulu Yemo yu molorumuna omba nimbale:
3 “Nunga ma-koleamo kinia pulu lemó yomboma kinia munduku kelko nane nu “Pu.” nimbu lipu ora simbú koleana pani.” nirimu.
4 “Aku ungumu pilipale Eporayamo yunga pulu kolea Kaltia taono mundupa kelepa kolea-kanga Arano pumba molorumu. Kanu-kinia yunga lapa kolorumu kinia Pulu Yemone olio i molemolo kolea Kenane yando lipa mundorumu.
5 I koleana ma kanga-kolte kepe ‘Eporayamo yu kamu ambolopili.’ nimba naa sirimu. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ungu se yundu nimbale: “Nu kinia nunga kalko lini yomboma kinia i koleamo lingí.” nirimu. Eporayamo yu bolango seluri kepe u naa mepili aku sipa nirimu.
6 Pulu Yemone yundu nirimu mele i-sipa: “Nunga kalko lini yomboma kolea senga lupa yombo ponenge mele molonge. Akuna molonge yombomane onondo “Olionga kendemande-yomboma.” ninguli seko kinjiku ka-kongono singí, mindili nongo seko molangi kalia-ingi po anderete omba pumbá.
7 Kanu-kinia ono ka-kongono singí yomboma ‘Pundu tangi.’ nimbu umbuna simbu kinia pe ono kanu koleamo munduku kelko ultu ongo i koleana ongo na popo tonge.” nirimu.
8 Aku nimbale Pulu Yemone “Sembó.” nirimu unguma ‘Eporayamone ‘Na-kinia kamu pepili.’ nipili.’ nimba yu kinia yunga kalopa limba kangoma kinia “kangi se kopisiku wendo liku eltangi.” nirimu. Pulu Yemone “Aku siku saa.” nirimumunga Eporayamone kango Aisake membale, yunga wale engaki omba purumu kinia yunga kangi se kopisipa wendo liltimu. Kanu-kinia pe Aisakene Jekopo merimu. Pe Jekopone olio Isirele yombomanga talape rurepo molemolomanga anda-kolepama merimu.
9 “Kanu-kinia olionga anda-kolepa Jekopone merimu yemane ononga genu Josepo-kinia konopu kiri panjikuli kolea Isipi pungí puringi ye mare kinia yu kou-mone liltingi. Josepo kou-mone likuli “Yu yombo senga kendemande-yemo molopili mengo paa.” niringi. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemo yu-kinia molopale nirimumuni,
10 yu lipa tapondopa umbuna wendo orumumanga pali wendo liltimu. Yuni yu pilipa kondolimu sipa, kolea Isipi ye nokoli kingimu ‘Yu kanopa peanga piliepili.’ nirimu kinia ye nokoli kingimuni ‘Josepo yu Isipi gapomano ye nokolimu molopa, yunga ulkamo kinia Isipi koleamanga méle lemóma pali nokopili.’ nirimu.
11 “Pe kolea Isipi kinia ⸤i kolea molemolo⸥ kolea Kenane kinia gele awili se lierimu, yomboma umbuna perimu. Olionga anda-kolepalima kere-langi lingí aulka se naa lierimu.
12 Jekopone “Kolea Isipi ga maku toko taltolemele.” niringi-na pilipale yunga malopili olionga anda-kolepalima pulu-pulu Isipi mundorumu.
13 Wale talo siku Isipi puringi kinia Josepone genupilindu “Na Josepo.” nimba yunga imbi lepa sirimu, pe ye nokoli kingimuni Joseponga yomboma kanopa imbi sirimu.
14 Kanu-kinia Josepone yunga lapa Jekopo kinia Jekopo yunga yomboma kinia “‘Yando wangi.’ niee.” nimba, onondo nimba mundorumu. Jekopo yunga yomboma lipa sere lepa sependi paip moloringi.
15 “Yando waa.” nirimu kinia pilipale Jekopo kolea Isipi purumu, kanuna yu kinia yunga malopili kinia anda leko koloringi.
16 Ononga ónoma kelko kolea Kenane mengo ongo kolea-kanga Sekemo mengo ongo, u Eporayamone kolea-kanga Sekemo ye Emonga malopilinga ma se topo topa lipa u yunga ambomo óno serimu kanuna mengo pungu ono óno seringi.
17 “Pulu Yemone u Eporayamondo “Sembó.” nirimu kanu walemo nondopa wendo ombá serimu kinia olionga yombo kolea Isipi moloringi mele anjupa anjupa awisili kalko liku moloringi.
18 Aku sipa selepa pumba pumbale, kalia-ingi awisili omba pumba Isipi ye nokoli kingi se kolali sepa molorumu kanumuni Josepo yunga semanemo mimi sipa naa pilierimu.
19 Yuni olionga yomboma kolo topa sipa sepa kinjipa, anda-kolepalima mindili lipa sipa, “Bolango mengema ‘Kolangi.’ ningu ulkamanga pea naa molko pena toko eltaa.” nirimu.
20 “Aku siku seko molangi Mosisi meringi. Yu we-kango se naa meringi. Pulu Yemone kanopa peanga pilierimu kangomo meringi. Oli yopoko yunga lapanga ulkana taltoko moloringi.
21 Kanu-kinia pe pena taltoringi kinia ye nokoli kingimunga lemenu kanopa lipa “Nanga kangomo.” nimba yunga ulkana memba pumba nokorumu.
22 Isipi yombomanga pilipa kondoli perimu mele pali Mosisi mane siringi kinia yu pilipa kondoli pepa unguma sumbi sipa nimba uluma enge nimba sepa molorumu.
23 Mosisinga kalia-ingi paono talo pora nirimu kinia yunga Isirele yomboma ‘pumbu kano-pambo.’ konopu lierimu.
24 Pumba kano-porumu kinia Isipi ye sene Isirele ye se sepa kinjerimu. Kanopale yuni Isirele yemo lipa tapondopa Isipi yemo topa kondorumu.
25 “(Mosisini pilipale, ‘Yunga yomboma ‘Pulu Yemone ‘Ono liku tapondani pu.’ nirimu.’ ningu pilingí.’ konopu lierimu-na-kolo ono aku siku ningu naa pilieringi.)
26 “Opalikundu Isirele ye talo opa seringili kinia Mosisi pumba kanopale, yu pumba opa seringili yetolo ambolopa olondo nimbale: “Genungulutolo, nambi semu-na opa sekembeleye? Genungulu opa sekembele manda naa sekemo.” nirimu.
Lipa Mundorumu Yema 7 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

Lipe Mundorumu Yema 7:2-26 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

2 Sitepenene topondopa nimbendo: “Ango Tara keme, nanga ungumu pilieme. Olionga pulu pulu anda kolepa Eporayamo ikolea ou naa omba kolea Arano ou naa pupe kolea Mesipotemia ou we molopili tondolo pupe olandopa molemo Pulu Yemo yu molorumune ombalie nimbendo:
3 “Nunge ma koleamo kinie pulu lemo yemboma kinie munduku siye kolko nane nu “Pu.” nimbu lipu ora simbo koleana pani.” nirimu.
4 “Aku ungumu pilipelie Eporayamo yunge pulu kolea Kaltia taono mundupe siye kolopa kolea kanga Arano pupe molorumu. Kanu kinie yunge lapa kolorumu kinie Pulu Yemone olio imolemolo koleana yando lipe mundorumu.
5 Ikoleana ma kanga kolte kepe ‘Eporayamo yu kamu ambolopili.’ nimbe naa sirimu. Nalo Pulu Yemone ungu te yundu nimbendo: “Nu kinie nunge kalko lini yemboma kinie ikoleamo linge.” nirimu. Eporayamo yu ambolango teluri kepe ou naa mepili aku sipe nirimu.
6 Pulu Yemone yundu nirimu mele isipe: “Nunge kalko lini yemboma kolea tenga lupe yembo ponenge mele molonge. Akune molonge yembomane enondo “Olionga kendemandema.” ningulie teko kenjiku ka kongono singe, mindili nongo teko molangi ponie po anderete omba pumbe.
7 Kanu kinie eno ka kongono singe yemboma mongo simbo kinie pe eno kanu koleamo munduku siye kolko ulsu ongo ikoleana ongo na popo tonge.” nirimu.
8 Aku nimbelie Pulu Yemone “Tembo.” nirimu ungume ‘Eporayamone ‘Na kinie kamu pepili.’ nipili.’ nimbe yu kinie yunge kalopa limbe kangoma kinie “kangi te kopisiku wendo liku lteangi.” nirimu. Pulu Yemone “Aku siku teaa.” nirimumunge Eporayamone kango Aisake membalie, yunge wale engaki omba purumu kinie yunge kangi te kopisipe wendo lsimu. Kanu kinie pe Aisakene Jekopo merimu. Pe Jekopone olio Isirele yembomanga talape rurepo molemolomanga anda kolepama merimu.
9 “Kanu kinie olionga anda kolepa Jekopone merimu yema enonga angenu Josepo kinie konopu keri panjikulie kolea Isipi punge puringi ye mare kinie yu kou mone lsingi. Josepo kou mone likulie “Yu yembo tenga kendemande yemo molopili mengo paa.” niringi. Nalo Pulu Yemo yu kinie molopalie nirimumuni,
10 yu lipe tapondopa umbune wendo orumumenga pali wendo lsimu. Yuni yu pilipe konginjelimu sipe, kolea Isipi ye nomi kingimu ‘Yu kanopa peanga kanopili.’ nirimu kinie ye nomi kingimuni ‘Josepo yu Isipi gapomano ye nomimu molopa, yunge ulkemo kinie Isipi koleamanga mele lemoma pali nokopili.’ nirimu.
11 “Pe kolea Isipi kinie ⸤ikolea molemolo⸥ kolea Kenane kinie engele awili te lierimu, yemboma umbune perimu. Olionga anda kolepalime langi linge aulke te naa lierimu.
12 Jekopone “Kolea Isipi ga maku toko nosilimele.” niringi-ne pilipelie yunge malopili olionga anda kolepalime pulu pulu Isipi mundorumu.
13 Wale talo siku Isipi puringi kinie Josepone angenupilindu “Na Josepo.” nimbe yunge imbi lepa sirimu, pe kingimuni Joseponga yemboma kanopa imbi sirimu.
14 Kanu kinie Josepone yunge lapa Jekopo kinie Jekopo yunge yemboma kinie “‘Yando wangi.’ niee.” nimbe, enondo nimbe mundorumu. Jekopo yunge yemboma lipe tere lepa sependi pape moloringi.
15 “Yando waa.” nirimu kinie pilipelie Jekopo kolea Isipi purumu, kanune yu kinie yunge malopili kinie anda leko koloringi.
16 Enonga onoma kelko kolea Kenane mengo ongo Sekemo taono mengo ongo, ou Eporayamone kolea kanga Sekemo ye Emonga malopilinge ma te topo topa lipe ou yunge ambomo ono terimu kanune meli puku eno ono teringi.
17 “Pulu Yemone ou Eporayamondo “Tembo.” nirimu kanu walemo nondopa wendo ombá terimu kinie olionga yembo kolea Isipi moloringi mele anjopa anjopa awisili kalko liku moloringi.
18 Aku sipe telipe pupe pupelie, ponie awisili omba pupe Isipi ye nomi kingi te kolo wangopa molorumu kanumuni Josepo yunge temanemo mimi sipe naa pilierimu.
19 Yuni olionga yemboma kolo topa sipe tepa kenjipe, anda kolepalime mindili lipe sipe, “Ambolango mengema ‘Kolangi.’ ningu ulkemanga pea naa molko pena nosee.” nirimu.
20 “Aku siku teko molangi Mosisi meringi. Yu we-kango te naa meringi. Pulu Yemone kanopa peanga kanorumu kangomo meringi. Oli yepoko yunge lapanga ulkena nosiku moloringi.
21 Kanu kinie pe pena noseringi kinie ye nomi kingimunge lemenu kanopa lipe “Nanga kangomo.” nimbe yunge ulkena memba pupe nokorumu.
22 Isipi yembomanga pilipe konginjeli perimu mele pali Mosisi mane siringi kinie yu pilipe konginjeli pepa ungume sumbi sipe nimbe ulume enge nimbe tepa molorumu.
23 Mosisinge ponie tu paono pora nirimu kinie yunge Isirele yemboma ‘pupu kano-pambo.’ konopu lierimu.
24 Pupe kano-porumu kinie Isipi ye tene Isirele ye te tepa kenjerimu. Kanopalie yuni Isirele yemo lipe tapondopa Isipi yemo topa kondorumu.
25 “(Mosisini pilipelie, ‘Yunge yemboma ‘Pulu Yemone ‘Eno liku tapondani pu.’ nirimu.’ ningu pilinge.’ konopu lierimu nalo eno aku siku ningu naa pilieringi.)
26 “Opalikundu Isirele ye talo opa teringili kinie Mosisi pupe kanopalie, yu pupe opa teringili yeselo ambolopalie elondo nimbendo: “Angenunguluselo, nambemune opa tekembeleye? Angenungulu opa tekembele kapola naa tekemo.” nirimu.
Lipe Mundorumu Yema 7 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

Lipe Mundurumu Yema 7:2-26 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE

2 Sitipenene pundu topa nimbendo: “Ango Tara keme, nanga ungumu pilieme. Olionga pulu pulu anda kolepa Eporayamo i kolea ou naa omba kolea Arano ou naa pupe kolea Mesipotemia ou we molopili tondolo pupe olandopa molemo Pulu Yemo yu molorumuna ombalie nimbendo:*
3 “Nunge ma koleamo kinie pulu lemo yamboma kinie munduku kelko nane nu “Pui.” nimbu lipu ora simbu koleana pani.” nirimu.
4 “Aku ungumu pilipelie Eporayamo yunge pulu kolea Kaltia taono mundupe kelepa kolea kanga Arano pupe molorumu. Kanu kinie yunge lapa kolorumu kinie Pulu Yemone olio i molemolo koleana yando lipe mundurumu.
5 I koleana ma kanga kolte kepe ‘Eporayamo yu kamu ambolopili.’ nimbe naa sirimu. Nakolo Pulu Yemone ungu te yundu nimbendo: “Nu kinie nunge kalko lini yamboma kinie i koleamo lingí.” nirimu.* Eporayamo yu ambolango teluri kepe ou naa mepili aku sipe nirimu.
6 Pulu Yemone yundu nirimu mele i sipe: “Nunge kalko lini yamboma kolea tenga lupe yambo ponenge mele molonge. Akuna molonge yambomane enendo “Olionga kendemandema.” ningulie teko kenjiku ka kongono singí, mindili nongo teko molangi ponie po anderete omba pumbe.
7 Kanu kinie ene ka kongono singí yamboma mongo simbu kinie pe ene kanu koleamo munduku kelko ulsu ongo* i koleana ongo na popo tonge.” nirimu.**
8 Aku nimbelie Pulu Yemone “Tembo.” nirimu unguma ‘Eporayamone ‘Na kinie kamu pepili.’ nipili.’ nimbe yu kinie yunge kalopa limbe kangoma kinie “kangi te kopisiku wendo liku ele teangi.” nirimu.* Pulu Yemone “Aku siku teai.” nirimumunge Eporayamone kango Aisake membalie, yunge wale engaki omba purumu kinie yunge kangi te kopisipe wendo lirimu.** Kanu kinie pe Aisakene Jekopo merimu.*** Pe Jekopone olio Isirele yambomanga talape rurepo molemolomanga anda kolepama merimu.****
9 “Kanu kinie olionga anda kolepa Jekopone merimu yema enenga angenu Josepo kinie konopu keri panjikulie kolea Isipi pungí puringi ye mare kinie yu kou mone liringi. Josepo kou mone likulie “Yu yambo tenga kendemande yemo molopili mengo pai.” niringi.* Nakolo Pulu Yemo yu kinie molopalie nirimumuni,
10 yu lipe taponjipe umbuni wendo orumumanga pali wendo lirimu. Yuni yu pilipe konginjilimu sipe, kolea Isipi ye nomi kingimu ‘Yu kanopa peanga kanopili.’ nirimu kinie ye nomi kingimuni ‘Josepo yu Isipi gapomano ye nomimu molopa, yunge ulkemo kinie Isipi koleamanga mele lemoma pali nokopili.’ nirimu.*
11 “Pe kolea Isipi kinie ⸤i kolea molemolo⸥ kolea Kenane kinie engele aili te lerimu, yamboma umbuni perimu. Olionga anda kolepalime langi lingí aulke te naa lerimu.
12 Jekopone “Kolea Isipi ga maku toko nosilimele.” niringine pilipelie yunge malopili olionga anda kolepalime pulu pulu Isipi mundurumu.*
13 Wale talo siku Isipi puringi kinie Josepone angenupilindu “Na Josepo.” nimbe yunge imbi lepa sirimu, pe kingimuni Joseponga yamboma kanopa imbi sirimu.*
14 Kanu kinie Josepone yunge lapa Jekopo kinie Jekopo yunge yamboma kinie “‘Yando wangi.’ niei.” nimbe, enendo nimbe mundurumu. Jekopo yunge yamboma lipe tere lepa sependi pape moloringi.*
15 “Yando wai.” nirimu kinie pilipelie Jekopo kolea Isipi purumu, kanuna yu kinie yunge malopili kinie anda lelko koloringi.*
16 Enenga onoma kelko kolea Kenane mengo ongo Sekemo taono mengo ongo, ou Eporayamone kolea kanga Sekemo ye Emonga malopilinge ma te topo topa lipe ou yunge ambomo ono terimu kanuna mengo puku ene ono teringi.*
17 “Pulu Yemone ou Eporayamondo “Tembo.” nirimu kanu walemo nondopa wendo ombá terimu kinie olionga yambo kolea Isipi moloringi mele anjupe anjupe aisili kalko liku moloringi.*
18 Aku sipe telipe pupe pupelie, ponie aisili omba pupe Isipi ye nomi kingi te kolo wangopa molorumu kanumuni Josepo yunge temanemo mimi sipe naa pilirimu.
19 Yuni olionga yamboma kolo topa sipe tepa kenjipe, anda kolepalime mindili lipe sipe, “Ambolango mengema ‘Kolangi.’ ningu ulkemanga pea naa molko pena nosei.” nirimu.*
20 “Aku siku teko molangi Mosisi meringi. Yu we kango te naa meringi. Pulu Yemone kanopa peanga kanorumu kangomo meringi. Oli yepoko yunge lapanga ulkena nosiku moloringi.
21 Kanu kinie pe pena nosiringi kinie ye nomi kingimunge lemenu kanopa lipe “Nanga kangomo.” nimbe yunge ulkena memba pupe nokorumu.*
22 Isipi yambomanga pilipe konginjili perimu mele pali Mosisi mane siringi kinie yu pilipe konginjili pepa unguma sumbi sipe nimbe uluma enge nimbe tepa molorumu.
23 Mosisinge ponie tu paono pora nirimu kinie yunge Isirele yamboma ‘pupu kanopambo.’ konopu lerimu.
24 Pupe kanopurumu kinie Isipi ye tene Isirele ye te tepa kenjirimu. Kanopalie yuni Isirele yemo lipe taponjipe Isipi yemo topa konjirimu.*
25 “(Mosisini pilipelie, ‘Yunge yamboma ‘Pulu Yemone ‘Ene liku taponjeni pui.’ nirimu.’ ningu pilingí.’ konopu lerimu nakolo ene aku siku ningu naa piliringi.)
26 “Opalikundu Isirele ye talo opa teringili kinie Mosisi pupe kanopalie, yu pupe opa teringili yetolo ambolopalie eltendo nimbendo: “Angenungulutolo, nambemuna opa tekembeleye? Angenungulu opa tekembele kapola naa tekemo.” nirimu.
Lipe Mundurumu Yema 7 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE