22 Aku-na-kolo ononga ele-yemane pungu Yesusini lipa mundorumu yema lingíndu ka-ulkana puringi kinia kanu yema naa moloringi-kulu kanokole kelko yando ongo ninguli:
23 “Ka-ulka kunama pali ulka-kuna sili pemu, nokolemele yema kerepuluna nokoko giliengi kanomulu-na-kolo olio ulka-kuna topo ulka sukundu kanomulu kinia ye selu kepe naa molomu.” niringi.
24 Ulka-tembele nokoringi ele-yemanga ye awilimu kinia, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia onone ongo niringi mele pilkuli, “I ulu wendo omu nambolka uluri wendo ombándo sekemonje?” ningu ono pilku sundoringi.
25 Kanu-kinia ye se omba onondo nimbale: “Piliame! Onone ka síngi ye kanuma ulka-tembelena yomboma ungu-mane siku molemele.” nirimu.
26 Aku nirimu pilkuli ulka-tembele ele-yema kinia ononga ye awilimu kinia Yesusini lipa mundorumu yema lingí puringi. Aku-na-kolo ‘Yombomane olio kouni toko kondonge.’ ninguli ono kopene naa toko taka leko mengo oringi.
27 Ye-kanjolloma moloringina ele-yemane Yesusini lipa mundorumu yema liku mengo oringi kinia Pulu Yemo popo tondoringi yemanga ye awili olandopamone onondo nimbale:
28 ‘Onondo u nirimulu mele i-sipa: “Paa ungu kanga-kolte kepe naa ningu, i ye ⸤Yesusi⸥nga semanemo kelko toko yomboma ungu mane naa siee.” nirimulu kanumu. Pe kiniá onone Jerusalleme koleamanga pali ungu kanumu andoko ningu siku keliengi. ‘Yombomane ‘Olio Juda yombomanga tapu-yemane ye kanumu toko kondoringi.’ ningu piliangi.’ ningu onone i unguma mane silimilila.
29 Pita kinia, Yesusini lipa mundorumu ye wema kinia, onone onondo pundu toko ninguli: “Yombomane ‘Saa.’ nilimili mele olio pilipu lipu manda naa semolo. Pulu Yemone ‘Saa.’ nilimú mele mindi pilipu lipu sengena panjipu semolo.
30 Onone ‘Yesusi kolopili.’ ningu unjuna uku toko panjeringi kolorumu kanu yemo, olionga anda-kolepalimanga Pulu Yemone yu kelepa topa makisinderimu.
31 ‘Yuni olio Isirele yomboma konopu topele tondopa olionga ulu-pulu-kirima siye kolopili.’ nimba Pulu Yemone ‘Yesusi yu Ye Nokolimu molopa, yomboma Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limú Yemo molopili.’ nimba yunga ki-lomekondo lipa mondorumu molemo.
32 Olio kinia Mini Kake Sélimu kinia yu aku sipa serimu mele andopo nimbu silimulu. ‘Mini Kake Séli’ nikimulumu Pulu Yemo yunga unguma pilku liku selemele yomboma Mini Kake Sélimu silimú kanumundu nikimulu.” niringi.
33 Niringi mele pilkuli mumindili paa awisili kolko ‘Ono topo kondamili.’ niringi.
34 Aku-na-kolo Parisi ye kanjollo se, yunga imbi Gamelliele, yu Pulu Yemonga ungu-manema pilipa yomboma mane sirimu ye se, yu pilipa kondoli paa perimu-na yombomane kanokole yu kape niringi ye se, yu kanjolloma maku toringina ola gilipa ele-yemando nimbale: “Yema u kanga-kolte pena mengo paa.” nirimu.
35 Kanu-kinia mengo pena puringi kinia yuni kanjollo yemando nimbale: “Ono Isirele yema, onone i yema senge mele u pilku kondayo.
36 U walte ye Tudasi omba yuni nimbale: “Na ye awili se, na enge pelemo.” nirimu kinia ye po anderete yu lombili puringi. Aku-na-kolo gapomanomone yu toko kondoko, yu lombili puringi yema toko bulu-balu siringi. ‘Samili.’ niringi mele kamu mania purumu.
37 “Pe aku sipa gapomanomone yombo imbi torumu walema kinia Gallilli ye Judasi kepe “Oliolio gapomano molamili.” nirimu kinia ye mare yu lombili puringi kinia gapomanomo-kinia opa seringi-na-kolo yu toko kondoko yu lombili puringi yema toko bulu-balu siringila.
38 U aku serimu kene kiniá onone i yema-kinia senge mele niembo. Onone i yema-kinia ungu se naa seko, we pangi keleayo. I yema ono onono konopumane pilkuli ‘Samolo.’ ningu sengi liemu unguri naa sepa we pora nimbá.
39 Molo sekemele mele Pulu Yemone “Saa.” nimu-na sengi liemu ono kanjollomane akumu manda “Mólo.” naa ningí. Molo “Mólo.” níngi liemu Pulu Yemo kinia opa mele senge manda naa sembá.” nirimu.
40 Aku nirimu kinia ono pilkuli ‘Aku samili.’ ninguli “Yema kelko ulkando waa.” ningu, ono ka-pultane toko ninguli: “Yesusinga semanemo kelko yomboma ningu siliku naa andaa.” ninguli “Ono paa.” niringi.