Text copied!
Bibles in Umbu-Ungu

Lipa Mundorumu Yema 21:6-38 in Umbu-Ungu

Help us?

Lipa Mundorumu Yema 21:6-38 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

6 Kanu-kinia oliondo “Paa.” niringi kinia olione “Ono molaa.” nimbu sipina ombo sukundu purumulu kinia ono kelko ulkando puringi.
7 Sipina kolea-awili Taya mundupu kelepo Tollemesi taono purumulu. Akuna Karasinga yomboma moloringina pumbuli, kangulupu “Ono molongi lémo.” nimbu wale se ono kinia molorumulu.
8 Orili-ukundu Tollemesi taono mundupu kelepo kolea-awili Sisaria pumbu sipina kamu mania pumbuli, semane peangamo andopa topa sili ye Pillipunga ulkana pumbu molorumulu. ⸤U Jerusalleme liku tapondoli⸥ ye yopoko-pakara ⸤ningu taltoringi⸥ yemanga se yu.
9 Pillipu lemenupili ambo-wenepo kise moloringi, kanu ambo-wenepoma Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu sili ambo-wenepoma moloringi.
10 Olio kolea-awili Sisaria wale mare molorumulu kinia Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilipa yando nimba sirimu ye se, yemonga imbi Akapas, yu kolea Judia disiriki molopale Sisaria maniando orumu.
11 Olio molorumuluna omba Pollonga kako torumumu posipa lipa yunga kimbu kima yuyu ka topa nimbale: “Mini Kake Sélimuni nimbale: “Jerusalleme molemele Juda yombomane i kako pulu yemo ambolko liku i-siku ka toko mengo pungu Juda yombo naa molemele yombo-lupama singí.” nikimu.” nirimu.
12 Aku sipa nirimu-kulu olio pilipuli olio kinia akuna moloringi yomboma kinia olione Pollondo paa tondolo mundupu nimbuli: “Nu Jerusalleme olando paa naa pu.” nirimulu.
13 Aku-na-kolo Pollone pundu topa nimbale: “Ono nambi semu-na nanga konopu toko sembambu sindiku kola sekemeleye? Na Jerusalleme pumbú kinia ka síngi liemu unguri mólo. Molo Ye-Awili Yesusinga imbimu ambolopo paka tondoliomonga kamu toko kondongi liemu unguri mólola. Kowa naa pumbú.” nirimu.
14 Ta nimbu “Paa mólo. Naa pu.” nimbu molorumulu-na-kolo olionga ungu nirimuluma karaye sepa naa pilierimu-kulu kanopole olione nimbuli: “Aku manda. Ye-Awilimuni pilipale ‘Wendo opili.’ nimbá mele wendo opili.” nimbu siye kolorumulu.
15 Wale pokore Sisaria molopole nirimulumuni, olionga mélema lipu undu-undu sipu molopole, pe Jerusalleme olando purumulu.
16 ⸤Jerusalleme pumulú purumulu kinia⸥ Yesusinga lombili andoli Sisaria yombo mare pea kopu sepo pumbu, Nesononga ulkana olio pungu mundu-puringi. Nesono yu kolea Saiporas ye se, yu koronga-u Yesusinga lombili andoli yemo molorumu. U ningu panjiku ‘Yunga ulkana pemolo.’ niringi.
17 Jerusalleme kamu sukundu purumulu kinia Karasinga yombomane konopu siku “Papu okomele.” niringi.
18 Orili-ukundu Pollo keme olio Jemisi kanomolo purumulu kinia tapu-yema pali yu-kinia moloringi.
19 Pollone “Ono molongiye?” nimbale Pollo yu Juda yomboma mundupa kelepa yombo-lupama moloringina andopa kongono serimu kinia Pulu Yemone yu lipa tapondopa serimu uluma pali ono semane topa sirimu.
20 Yuni aku sipa nirimu pilkuli ono Pulu Yemo kape niringi. Aku sekole Pollondo ninguli: “Ango, Juda yombo tausini awisili ‘Yesusi yu sika ⸤olio nokopa kondomba ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu kuru mondoko ⸤yunga yomboma molemele⸥ nu kanoleno. Mosisini ungu-mane sirimuma ‘Paa pilipu samili.’ ningu molemele mele nu kanolenola.
21 Aku-na-kolo Juda ye marene ongole nu seleno mele olionga Juda yombo Karasi pilieli yombomando ningu siringi ono pilku kiri pilku molemele. Nuni seleno mele ongo niringi mele i-sipa: “Juda yomboma yombo-lupama kinia molemele yombomane Mosisini ungu-mane sirimuma naa pilku munduku kelko, ononga kangomanga kangi se kopisiku makaye seko naa eltondoko, olio Juda yombomanga ulu-puluma naa sangi.” ningu nuni aku siku nilinu nilimili.
22 Ono pilku kiri pilku molemele akumunga olio nambi samiliye? Nu yando onu mele ono sika pilingí. Nu kanoko kiri pilingí kene
23 olione “Nu sei.” nimulú mele sani. Olio-kinia ye kise molemele akumane ‘Pulu Yemo kinia wale marenga ulu mare semolo.’ ningu mi leko ningu panjeringi.
24 Aku yema nu kinia pea kopu seko punguli, ononga mi lieringi walema pora nimbando nu kinia pea Pulu Yemone ono kake sepili molonge kanomba uluma seko, ononga penge porondonge kinia nuni kou-mone sindani. Aku sení kinia yombomane kanokole, ‘Nu kepe Mosisinga ungu-manema pilku seko moleno, nuni ulu mare seko kinjilinu niringi semanemo kolo toko bulkundu ninderingi lémo.’ ningu kanonge.
25 Aku-sipa na-kolo Juda yombomanga ultukundu yomboma ‘Yesusi yu sika ⸤ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu kuru mondoko ⸤yunga yomboma molemele⸥mane senge mele pepá se u topo sirimulu kanumu. Aku pepána “Saa.” nirimulu mele i-sipa: “Unju kou mélema liku anjiku “Olionga pulu yomboma.” ninguli popo toko kere-langi kalko silimili kere-langima ‘Kalaro mololi kere-langima.’ ningu naa nongo, mélemanga memema naa nongo, kongi kepe mélema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu nomi kolomongo naa sengema naa nongo, wa ulu-kirinale naa sangi. Ulu akuma naa senge kinia aku papu.” nimbu aku sipu pepá torumulu kanumu.” niringi.
26 Kanu-kinia orili-ukundu tapu-yemane “Sei.” niringi mele sembando Pollone ye kise kanuma lipa memba pumbale, ono pea Pulu Yemone kake sepili molonge kanomba uluma seringi. Yu aku sepale, ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena sukundu pumbale ‘Olio kake sepili molomolo uluma sepo molomolo walema pora nimbá mele nimbu sipu Pulu Yemo popo topo kalomolo mélema nane simbú walemo nimbu siembo.’ nimba ulka-tembelena purumu.
27 Pollo kinia ye kise kanuma Pulu Yemone ono kake sepili molonge kanomba uluma seko moloringi wale yopoko-pakara pora nimbá serimu kinia kolea Esia poropinji Juda yombo marene Pollo ulka-tembelena molorumu kanokole, ulka-tembelena maku toko moloringi yomboma seko mumindili kondoko Pollo ambolko liku,
28 ru ningu ninguli: “Isirele yema, olio ongo liku tapondayo. I yemone koleamanga pali andopa yomboma semane topa silimú mele i-sipa: “Olionga yomboma kinia, olionga ungu-manema kinia, i ulkamo kinia, kanoko kiri pilku, olio Juda yomboma selemolo mele naa saa.” nimba mane silimú yemo imu. Aku uluma mindi naa selemo. Ulu se kiniá ya sekemola. I ulka kake sélimunga Juda yombomanga ultu yombo-lupa mare memba omu akumunga i ulkamo sepa kinjemu.” niringi.
29 (Onone Epesasi taono ye Toropimas Pollo-kinia Jerusalleme sukundu kopu seko andoringili kanokole, ‘⸤Olio Juda yomboma Pulu Yemo popo topo kalolemolo⸥ ulka-tembelena sukundu pea púngili.’ konopu lekole aku siku niringi.)
30 Kanu-kinia Jerusalleme moloringi yomboma pali mumindili kolko lisiku sukundu sukundu ongo Pollo ambolko liku ulka-tembelena ultu kunduku mengo punguli popenge seko ulka kunama pipi siringi.
31 Yu toko kondonge seko moloringi kinia Romo ami yema nokorumu ye nokolimu Jerusalleme yomboma pali seko kinjiku moloringi mele semanemo pilierimu.
32 Pilipale yu ami-ye mare kinia kanu yemanga nokoli yema kinia popenge sepa lipa memba yombo maku toko moloringina lisipa memba purumu. Ami-yema kinia ononga ye nokolimu kinia oringi kanokole seko kinjiku moloringi yombomane Pollo kelko kopene naa toko we siye koloringi.
33 Ami-ye nokolimu Pollo molorumuna omba yu ka sipa ami-yemando nimbale: “Yu ka-séne talone ka taa.” nirimu. Aku nimbale yuni yomboma mangilipa nimbale: “I yemo nawe? Yu nambi semuye?” nirimu.
34 Maku toringi yombomanga ye marene “I-sipa i-sipa semu.” ningu yu-mele-mele ungu awisili niringi-kulu ami-ye nokolimu ulumunga pulumu naa pilipa imbi sipale, yuni nimbale: “Yu ami-yemanga ulkana mengo paa.” nirimu.
35 Mengo puringi kinia Pollo ulkana ola puringi polona nondopa purumu kinia yomboma nondoko nondoko ongo yu tonge seringimunga ami-yemane yu taropola seko mengo puringi.
36 Yombo lombili puringimane ru ningu “Kolopili toko kondaa.” niliku lombili puringi.
37 Ami-yemane Pollo ononga ulkana sukundu mengo pungí seringi kinia Pollone ami-ye nokolimu mawa sepale “Nane nu ungu se niembo.” nirimu. Ye nokolimuni pundu topa nimbale: “Nu Giriki-ungu pilieleno lepomo.
38 Aku liemu u kolea Isipi ye sene “Romo gapomano tamili.” nimba yomboma toko kondoli ye po tausini lipa kolea ku lielina memba purumu kanu yemo nu mólo lepomo.” nirimu.
Lipa Mundorumu Yema 21 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

Lipe Mundorumu Yema 21:6-38 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

6 Kanu kinie oliondo “Paa.” niringi kinie olione “Eno molaa.” nimbu sipine ombo suku purumulu kinie eno kelko ulkendo puringi.
7 Sipine kolea awili Taya mundupu siye kolopo Tollemesi taono purumulu. Akune Kirasinge yemboma moloringine pupulie, kangulupu “Eno molongi lemo.” nimbu wale te eno kinie molorumulu.
8 Orili-oukundu Tollemesi taono mundupu siye kolopo kolea awili Sisaria pupu sipine kamu manie pupulie, temane peangamo andopa topa sili ye Pillipunge ulkena pupu molorumulu. ⸤Ou Jerusalleme liku tapondoli⸥ ye yepoko pakera ⸤mako toringi⸥ yemanga te yu.
9 Pillipu lemenupili ambo wenepo kise moloringi, kanu amboma Awilimuni ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu sili amboma moloringi.
10 Olio kolea awili Sisaria wale mare molorumulu kinie Awilimuni ungu umbu tondorumume pilipe yando nimbe sirimu ye te, yemonga imbi Akapasi, yu kolea Judia disiriki molopalie Sisaria maniendo orumu.
11 Olio molorumulune omba Pollonga kako torumumu posipe lipe yunge kimbu kime yuyu ka topalie nimbendo: “Mini Kake Telimuni nimbendo: “Jerusalleme molemele Juda yembomane ikako pulu yemo ambolko liku i siku ka toko mengo puku yembo lupema singe.” nikimu.” nirimu.
12 Aku sipe nirimu kulu olio pilipulie olio kinie akune moloringi yemboma kinie olione Pollondo paa tondolo mundupulie nimolondo: “Nu Jerusalleme olando paa naa pu.” nirimulu.
13 Nalo Pollone topondopa nimbendo: “Eno nambemune nanga konopu toko embambo sindiku kola tekemeleye? Na Jerusalleme pumbo kinie ka singi liemo uluri molo. Molo Awili Yesusinge imbimu lipu ola mundunduliomonga kamu toko kondongi liemo uluri molola. Kowa naa pumbo.” nirimu.
14 Karaye tepo “Paa molo. Naa pu.” nimbu molorumulu nalo olionga ungu nirimulume naa pilierimu kulu kanopolie olione nimolondo: “Aku kapola. Awilimuni pilipelie ‘Wendo opili.’ nimbé mele wendo opili.” nimbu siye kolorumulu.
15 Wale pokore Sisaria molopolie nirimulumuni, olionga melema lipu undu-undu sipu molopolie, pe Jerusalleme olando purumulu.
16 ⸤Jerusalleme pumolo purumulu kinie⸥ Yesusinge lombili andoli Sisaria yembo mare pea tapu topo pupu, Nesononga ulkena olio puku mundu-poringi. Nesono yu kolea Saipirasi ye te, yu koronga ou Yesusinge lombili andoli yemo molorumu. Ou ningu panjiku ‘Yunge ulkena pemolo.’ niringi.
17 Jerusalleme kamu sukundu purumulu kinie Kirasinge yembomane konopu siku “Papu okomele.” niringi.
18 Orili-oukundu Pollo keme olio Jemisi kanomolo purumulu kinie tapu yema pali yu kinie moloringi.
19 Pollone “Eno molongiye?” nimbelie Pollo yu Juda yemboma mundupe siye kolopa yembo lupema moloringine andopa kongono terimu kinie Pulu Yemone yu lipe tapondopa terimu ulume pali eno temane topa sirimu.
20 Yuni aku sipe nirimu pilkulie eno Pulu Yemo kapi niringi. Aku tekolie Pollondo ningendo: “Ango, Juda yembo tausini awisili ‘Yesusi yu sike ⸤ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilku ⸤yunge yemboma molemele⸥ nu kanoleno. Mosisini ungu mane sirimume ‘Paa pilipu teamili.’ ningu molemele mele nu kanolenola.
21 Nalo Juda ye marene ongolie nu teleno mele olionga Juda yembo Kirasi pilieli yembomando ningu siringi eno pilku keri pilku molemele. Nuni teleno mele ongo niringi mele isipe: “Juda yemboma yembo lupema kinie molemele yembomane Mosisini ungu mane sirimume naa pilku munduku siye kolko, enonga kangomanga kangi te kopisiku makaye teko naa ltendeko, olio Juda yembomanga ulu pulume naa teangi.” ningu nuni aku siku nilino nilimele.
22 Eno pilku keri pilku molemele akumunge olio nambe-eamiliye? Nu yando onu mele eno sike pilinge. Nu kanoko keri kanonge kene
23 olione “Nu tei.” nimolo mele teani. Olio kinie ye kise molemele akumene ‘Pulu Yemo kinie wale marenga ulu mare temolo.’ ningu mi leko ningu panjeringi.
24 Aku yema nu kinie pea tapu toko pukulie, enonga mi lieringi walema pora nimbendo nu kinie pea Pulu Yemone eno kake tepili molonge kanomba ulume teko, enonga penge porondonge kinie nuni kou mone sindeni. Aku teni kinie yembomane kanokolie, ‘Nu kepe Mosisinge ungu manema pilku teko moleno, nuni ulu mare teko kenjilino niringi temanemo kolo toko bulkundu ninderingi lemo.’ ningu kanonge.
25 Nalo Juda yembomanga ulsukundu yemboma ‘Yesusi yu sike ⸤ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilku ⸤yunge yemboma molemele⸥ mane tenge mele pepá te ou topo sirimulu kanumu. Aku pepána “Teaa.” nirimulu mele isipe: “Unjo kou melema liku anjiku “Olionga pulu yema.” ningulie popo toko langi kalko silimele langime ‘Kalaro mololi langime.’ ningu naa nongo, melemanga memema naa nongo, kongi kepe melema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu nomi kolomongo naa tengema naa nongo, wa ulu kerinele naa teangi. Ulu akume naa tenge kinie aku papu.” nimbu aku sipu pepá torumulu kanumu.” niringi.
26 Kanu kinie orili-oukundu tapu yemane “Tei.” niringi mele tembando Pollone ye kise kanume lipe memba pupelie, eno pea Pulu Yemone kake tepili molonge kanomba ulume teringi. Yu aku tepalie, ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena sukundu pupelie ‘Olio kake tepili molomolo ulume tepo molomolo walema pora nimbé mele nimbu sipu Pulu Yemo popo topo kalomolo melema nane simbo walemo nimbu siembo.’ nimbe ulke tembelena purumu.
27 Pollo kinie ye kise kanume Pulu Yemone eno kake tepili molonge kanomba ulume teko moloringi wale yepoko pakera pora nimbé terimu kinie kolea Esia poropinji Juda yembo marene Pollo ulke tembelena molorumu kanokolie, ulke tembelena maku toko moloringi yemboma teko mumindili kondoko Pollo ambolko liku,
28 ru ningulie ningendo: “I sirele yema, olio ongo liku tapondayo. Iyemone koleamanga pali andopa yemboma temane topa silimo mele isipe: “Olionga yemboma kinie, olionga ungu manema kinie, iulkemo kinie, kanoko keri kanoko, olio Juda yemboma telemolo mele naa teaa.” nimbe mane silimo yemo imu. Aku ulume mindi naa telemo. Ulu te kinié ya tekemola. Iulke kake telimunge Juda yembomanga ulsu yembo lupe mare memba omu akumunge iulkemo tepa kenjemu.” niringi.
29 (Enone Epesasi taono ye Toropimasi Pollo kinie Jerusalleme sukundu tapu toko andoringili kanokolie, ‘⸤Olio Juda yemboma Pulu Yemo popo topo kalemolo⸥ ulke tembelena sukundu pea pungili.’ konopu lekolie aku siku niringi.)
30 Kanu kinie Jerusalleme moloringi yemboma pali mumindili kolko lkisiku sukundu sukundu ongo Pollo ambolko liku ulke tembelena ulsu kunduku mengo pukulie tamburumbu ulke kunema pipi siringi.
31 Yu tonge teko moloringi kinie Romo ami yema nokorumu ye nomimu Jerusalleme yemboma pali teko kenjiku moloringi mele temanemo pilierimu.
32 Pilipelie yu ami ye mare kinie kanu yemanga nokoli yema kinie popenge tepa lipe meli yembo maku toko moloringine lkisipe meli purumu. Amime kinie enonga ye nomimu kinie oringi kanokolie teko kenjiku moloringi yembomane Pollo altoko kopene naa toko we siye koloringi.
33 Ami ye nomimu Pollo molorumune omba yu ka sipelie ami yemando nimbendo: “Yu ka sene talone ka taa.” nirimu. Aku nimbelie yuni yemboma walsipelie nimbendo: “I yemo naweye? Yu nambe-emuye?” nirimu.
34 Maku toringi yembomanga marene “I sipe isipe temu.” ningu yu mele mele ungu awisili niringi kulu ami ye nomimu ulumunge pulumu naa pilipe imbi sipelie, yuni nimbendo: “Yu ami yemanga ulkena mengo paa.” nirimu.
35 Mengo puringi kinie Pollo ulkena ola puringi polona nondopa purumu kinie yemboma nondoko nondoko ongo yu tonge teringimunge ami yemane yu taropola teko mengo puringi.
36 Yembo lombili puringimene ru ningu “Kolopili toko kondaa.” niliku lombili puringi.
37 Ami yemane Pollo enonga ulkena sukundu mengo punge teringi kinie Pollone ami ye nomimu mawa tepalie “Nane nu ungu te niembo.” nirimu. Ye nomimuni topondopa nimbendo: “Nu Giriki ungu pilino lepamo.
38 Aku liemo ou kolea Isipi ye tene “Romo gapomano tamili.” nimbe yemboma toko kondoli ye po tausini lipe kolea ku lieline memba purumu kanu yemo nu molo lepamo.” nirimu.
Lipe Mundorumu Yema 21 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

Lipe Mundurumu Yema 21:6-38 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE

6 Kanu kinie oliondo “Pai.” niringi kinie olione “Ene molai.” nimbu sipine ombo suku purumulu kinie ene kelko ulkendo puringi.
7 Sipine kolea aili Taya mundupu kelepo Tollemesi taono purumulu. Akuna Kirasinge yamboma moloringine pupulie, kangulupu “Ene molongi lemo.” nimbu wale te ene kinie molorumulu.
8 Ipulueli oukundu Tollemesi taono mundupu kelepo kolea aili Sisaria pupu sipine kamu manie pupulie, temane peangamo andopa topa sili ye Pillipunge ulkena pupu molorumulu. ⸤Ou Jerusalleme liku taponjili⸥ ye yepoko pakara ⸤mako toringi⸥ yemanga te yu.*
9 Pillipu lemenupili ambo wenepo kise moloringi, kanu amboma Ailimuni ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu sili amboma moloringi.
10 Olio kolea aili Sisaria wale mare molorumulu kinie Ailimuni ungu umbu tonjirimuma pilipe yando nimbe sirimu ye te,* yemonga imbi Akapasi, yu kolea Judia disiriki molopalie Sisaria maniendo orumu.
11 Olio molorumuluna omba Pollonga kako torumumu posipe lipe yunge kimbu kime yuyu ka topalie nimbendo: “Mini Kake Telimuni nimbendo: “Jerusalleme molemele Juda yambomane i kako pulu yemo ambolko liku i siku ka toko mengo puku yambo lupema singí.” nikimu.” nirimu.
12 Aku sipe nirimuna olio pilipulie olio kinie akuna moloringi yamboma kinie olione Pollondo paa tondolo mundupulie nimulundu: “Nu Jerusalleme olando paa naa pui.” nirimulu.
13 Nakolo Pollone pundu topa nimbendo: “Ene nambemuna nanga konopu toko embambo sinjiku kola tekemeleye? Na Jerusalleme pumbu kinie ka síngi liemo uluri molo. Molo Aili Yesusinge imbimu ambolopo ola linjiliomonga* kamu toko konjíngi liemo uluri molola. Kowa naa pumbu.” nirimu.
14 Karaye tepo “Paa molo. Naa pui.” nimbu molorumulu nakolo olionga ungu nirimuluma naa pilirimuna kanopolie olione nimulundu: “Aku kapola. Ailimuni pilipelie ‘Wendo opili.’ nimbé mele wendo opili.” nimbu siye kolorumulu.
15 Wale pokore Sisaria molopolie nirimulumuni, olionga melema lipu undu undu sipu molopolie, pe Jerusalleme olando purumulu.
16 ⸤Jerusalleme pumulú purumulu kinie⸥ Yesusinge lombili andoli Sisaria yambo mare pea tapu topo pupu, Nesononga ulkena olio puku mundupuringi. Nesono yu kolea Saipirasi ye te, yu koronga ou Yesusinge lombili andoli yemo molorumu. Ou ningu panjiku ‘Yunge ulkena pemolo.’ niringi.
17 Jerusalleme kamu sukundu purumulu kinie Kirasinge yambomane konopu siku “Papu okomele.” niringi.
18 Ipulueli oukundu Pollo keme olio Jemisi kanomolo purumulu kinie tapu yema pali* yu kinie moloringi.
19 Pollone “Ene molongiye?” nimbelie Pollo yu Juda yamboma mundupe kelepa yambo lupema moloringine andopa kongono terimu kinie Pulu Yemone yu lipe taponjipe terimu uluma pali ene temane topa sirimu.
20 Yuni aku sipe nirimu pilkulie ene Pulu Yemo kapi niringi. Aku tekolie Pollondo ningindu: “Ango, Juda yambo tausini aisili ‘Yesusi yu sike ⸤ye nomi Kirasimu⸥’ ningu tondolo munduku pilku* ⸤yunge yamboma molemele⸥ nu kanoleno. Mosisini ungu mane sirimuma** ‘Paa pilipu teamili.’ ningu molemele mele nu kanolenola.
21 Nakolo Juda ye marene ongolie nu teleno mele olionga Juda yambo Kirasi pilili yambomando ningu siringi ene pilku keri pilku molemele. Nuni teleno mele ongo niringi mele i sipe: “Juda yamboma yambo lupema kinie molemele yambomane Mosisini ungu mane sirimuma naa pilku munduku kelko, enenga kangomanga kangi te kopisiku makaye teko naa ele tenjiku* olio Juda yambomanga ulu puluma naa teangi.” ningu nuni aku siku nilino nilimele.
22 Ene pilku keri pilku molemele akumunge olio nambe teamiliye? Nu yando onu mele ene sike pilingí. Nu kanoko keri kanonge kene
23 olione “Nu tei.” nimulú mele teani. Olio kinie ye kise molemele akumane ‘Pulu Yemo kinie wale marenga ulu mare temolo.’ ningu mi lelko ningu panjiringi.
24 Aku yema nu kinie pea tapu toko pukulie, enenga mi leringi walema pora nimbendo nu kinie pea Pulu Yemone ene kake tepili molonge kanomba uluma teko, enenga penge poronjingí kinie nuni kou mone sinjeni. Aku teni kinie yambomane kanokolie, ‘Nu kepe Mosisinge ungu manema pilku teko moleno, nuni ulu mare teko kenjilino niringi temanemo kolo toko bulkundu ninjiringi lemo.’ ningu kanonge.
25 Nakolo Juda yambomanga ulsukundu yamboma ‘Yesusi yu sike ⸤ye nomi Kirasimu⸥’ ningu tondolo munduku pilku ⸤yunge yamboma molemele⸥ mane tenge mele pepá te ou topo sirimulu kanumu. Aku pepána “Teai.” nirimulu mele i sipe: “Unju kou melema liku anjiku “Olionga pulu yema.” ningulie popo toko langi kalko silimele langime ‘Kalaro mololi langime.’ ningu naa nongo, melemanga memema naa nongo, kongi kepe melema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu nomi kolomongo naa tengema naa nongo, wa ulu kerinele naa teangi. Ulu akuma naa tenge kinie aku papu.” nimbu aku sipu pepá torumulu kanumu.” niringi.*
26 Kanu kinie ipulueli oukundu tapu yemane “Tei.” niringi mele tembando Pollone ye kise kanuma lipe memba pupelie, ene pea Pulu Yemone kake tepili molonge kanomba uluma teringi. Yu aku tepalie, ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena sukundu pupelie ‘Olio kake tepili molomolo uluma tepo molomolo walema pora nimbé mele nimbu sipu Pulu Yemo popo topo kalomolo melema nane simbu walemo nimbu siembo.’ nimbe ulke tembelena purumu.
27 Pollo kinie ye kise kanuma Pulu Yemone ene kake tepili molonge kanomba uluma teko moloringi wale yepoko pakara pora nimbé terimu kinie kolea Esia poropinji Juda yambo marene Pollo ulke tembelena molorumu kanokolie, ulke tembelena maku toko moloringi yamboma teko mumindili konjiku Pollo ambolko liku,
28 ru ningulie ningindu: “Isirele yema, olio ongo liku taponjeyo. I yemone koleamanga pali andopa yamboma temane topa silimo mele i sipe: “Olionga yamboma kinie, olionga ungu manema kinie, i ulkemo kinie, kanoko keri kanoko, olio Juda yamboma telemolo mele naa teai.” nimbe mane silimo yemo imu. Aku uluma mindi naa telemo. Ulu te kinié ya tekemola. I ulke kake telimunge Juda yambomanga ulsu yambo lupe mare memba omu akumunge i ulkemo tepa kenjimu.” niringi.
29 (Enene Epesasi taono ye Toropimasi Pollo kinie Jerusalleme sukundu tapu toko andoringili kanokolie, ‘⸤Olio Juda yamboma Pulu Yemo popo topo kalemolo⸥ ulke tembelena sukundu pea púngili.’ konopu lelkolie aku siku niringi.)
30 Kanu kinie Jerusalleme moloringi yamboma pali mumindili kolko lkisiku sukundu sukundu ongo Pollo ambolko liku ulke tembelena ulsu kunduku mengo pukulie tamburembu ulke kunema pipi siringi.
31 Yu tonge teko moloringi kinie Romo ami yema nokorumu ye nomimu Jerusalleme yamboma pali teko kenjiku moloringi mele temanemo pilirimu.
32 Pilipelie yu ami ye mare kinie kanu yemanga nokoli yema kinie popenge tepa lipe memba yambo maku toko moloringine lkisipe memba purumu. Amime kinie enenga ye nomimu kinie oringi kanokolie teko kenjiku moloringi yambomane Pollo altoko kopene naa toko we siye koloringi.
33 Ami ye nomimu Pollo molorumuna omba yu ka sipelie ami yemando nimbendo: “Yu ka sene talone ka tai.” nirimu. Aku nimbelie yuni yamboma walsipelie nimbendo: “I yemo naeye? Yu nambe temuye?” nirimu.
34 Maku toringi yambomanga marene “I sipe i sipe temu.” ningu yu mele mele ungu aisili niringine ami ye nomimu ulumunge pulumu naa pilipe imbi sipelie, yuni nimbendo: “Yu ami yemanga ulkena mengo pai.” nirimu.
35 Mengo puringi kinie Pollo ulkena ola puringi polona nondopa purumu kinie yamboma nondoko nondoko ongo yu tonge teringimunge ami yemane yu taropola teko mengo puringi.
36 Yambo lombili puringimene ru ningu “Kolopili toko konjei.” niliku lombili puringi.
37 Ami yemane Pollo enenga ulkena sukundu mengo pungí teringi kinie Pollone ami ye nomimu mawa tepalie “Nane nu ungu te niembo.” nirimu. Ye nomimuni pundu topa nimbendo: “Nu Giriki ungu pilino lepamo.
38 Aku liemo ou kolea Isipi ye tene “Romo gapomano tamili.” nimbe yamboma toko konjili ye po tausini lipe kolea ku leline memba purumu kanu yemo nu molo lepamo.” nirimu.
Lipe Mundurumu Yema 21 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE