Text copied!
Bibles in Umbu-Ungu

Lipa Mundorumu Yema 17:5-26 in Umbu-Ungu

Help us?

Lipa Mundorumu Yema 17:5-26 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

5 Aku-sipa na-kolo yombo awisili Juda ye awilima munduku kelko Pollo Saillasitolo lombili puringi-kulu kanokole Juda yema ono olo-kinia konopu kiri panjeringi. Konopu kiri panjikuli yomboma maku to-pu-pu seringi koleana mongo kondoringi ye mare moloringima liku maku toko, yomboma pali seko mumindili kondoko “Andoko ru niengi.” niringi kinia, lisiku pungu Jesononga ulkana ‘Olo molongele.’ ningu koroko, yomboma liku singíndu kororingi.
6 Pollo Saillasitolo naa moloringili-kulu koroko kelkole, Jesono kinia Karasinga ye mare kinia liku mengo kanu koleamonga tapu-yema moloringina mengo ru niliku pungu ninguli: “Koleamanga pali seko kinjeringili yetolo kiniá ya olionga taonona ongili.
7 Ongili kinia Jesonone “Olo pea molamili wale.” nimba yunga ulkana memba pumula. Onone “Olionga Romo koleamanga pali nokolemo Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga ungu-manema kamu mania pupili, ye se, imbi Yesusi, kolali sepa ye nokoli kingimu molemo.” nilimili.” niringi.
8 Aku niringi pilkuli yombo maku toringima kinia ⸤Tesallonaika taono⸥ tapu-yema kinia paa mini-wale munduku ‘Nambi semolonje?’ ningu, pilku sundoringi.
9 Kanu-kinia Jesono kinia ye liku mengo oringima kinia, ye kanuma “Pame-kote seko ono paa.” niringi.
10 ‘Pollo kinia Saillasitolo kamu liku ka naa siengi.’ ningu ipu lierimu kinia Karasinga yombomane popenge seko olo “Kolea Beriando pale.” ningu liku mundoringi. Pollo Saillasitolo Beria taono sukundu punguli, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana puringili.
11 Olone Beria taono yomboma semanemo toko siringili kinia u Tesallonaika taono yombomane seko kinjeringi mele Beria yombomane aku naa seringi. Ungu niringili mele paa pilku peanga pilku, ‘Sika nikimbilinje, molo kolo tokombelenje, kanamili.’ ningu alieli Pulu Yemonga boku taltoringimanga mimi siku kanoko moloringi.
12 ⸤Kanoko pilkuli⸥ Juda yombo awisilini ‘Yesusi yu sika ⸤Pulu Yemone ‘ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu kuru mondoringi. Yombo-lupa awisilini aku sikula ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi. Yombo-lupamanga ambo imbi molorumu ambo awisili kinia kanu ambomanga ye awisili kinia aku seringi.
13 Juda yombo Tesallonaika taonona moloringimane Pollone Beria taonona moloringi yomboma Pulu Yemonga ungumu nimba sirimu pilkuli, Beria taonondo yando ongo Beria yombomanga konopuma toko bulu-balu sindiku ‘Pollone nirimu ungumu pilku liltingi yomboma kinia Pollo yu kinia we-yombomane ono mumindili kolangi.’ ningu kondi toringi.
14 Aku seringi kinia Karasinga yombomane Pollo liku nomu-kusa kelona maniando mengo pungu mundu-puringi, aku-na-kolo Saillas kinia Timotitolo Beria taonona we moloringili.
15 Pollo mundu-puringi yema Atene taono mengo pungu mundukuli niringimuni, kelko yando onge seringi kinia Pollone ungu se onondo nimba mundupa nimbale: “Saillas kinia Timotitolo na moliona welea yando wangili niee.” nirimu kinia Beria yema yando oringi.
16 Pollo Atene taono pumba Saillas kinia Timotitolo nokopa molopale nirimumuni, kanorumu kinia kolea akuna unju kinia kou kinia akumane pulu ye kolo toli none selima seko anjeringi kanopale yu paa konopu kiri panjerimu.
17 Aku siku seringi kanopale yuni ‘Ungu mare nimbú.’ konopu lepa, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pumba, Juda yomboma kinia, Pulu Yemonga ungu pilieringi yombo-lupama kinia anju yando ungu mare niringi. Atene yomboma maku toringi koleana yu alieli pumbale yombo akuna ongo moloringima-kinia ungu mare pea niringila.
18 Epikuriya yomboma kinia Sitoke yomboma kinia akumane ‘Yomboma molko konopu lemelemanga pulumu pilielemolo.’ ningu mane siringi, kanu yombo talapetolonga ye mare kinia ono Pollo kinia angelema niringi. Pollone Yesusinga semane peangamo topa sipale Yesusi óno-koleana lomboropa ola molorumu mele nimba sirimumunga pilkuli ononga ye marene ninguli: “I ye ungu awisili nikimumuni nambolka ungu mare nimbando nikimunje?” niringi. Marene ninguli: “Olio pulu ye naa pilipu imbi silimulu pulu yemando nikimunje?” niringi.
19 Kanu-kinia onone Pollo liku Ariopakas kanjollo yema maku toko moloringina mengo puringi. Akuna mengo puringi kinia onone yundu ninguli: “Nuni ungu konde se yomboma mane sinu akumu nambolka unguri ninuye? Olio piliamili ni.” niringi.
20 “Nuni ungu nikinumu olio pilipu sundukumulu. I ungumu paa konde toko nikinumu. Olio ungu-pulumu piliamili ningu si.” niringi.
21 (Atene yomboma kinia yombo ponenge ongo Atene moloringima kinia ono pali kongono se lupa naa seko enamanga pali ungu konde wendo orumuma mindi pilku anju yando angelema ningu moloringi. Pollo kanjolloma moloringina mengo puringi yemane i ungu wendo orumumu pilingindu mengo puringi.)
22 Ariopakas kanjolloma maku toko moloringi penana ongole Pollondo “I ungu nikinumunga pulumu piliamili ningu si.” niringi kinia yu ola gilipa nimbale: “Atene yomboma, ‘Ono ‘nokolemele’ ningu pulu ye lupa-lupamanga unguma kuru mondolemele yomboma molemele.’ nimbu kanokoro.
23 U ombó orundu kinia Atene yomboma ononga popo tolemele mélema andopo kanorundu. Mimi sipu kanorundu kinia ononga popo tolemele polo senga ungu mare toko mondoringi kanorundu mele i-sipa: PULU YE NAA PILIPU IMBI SILIMULÚMUNGA POLOMO aku sipa ungu nimba molorumu kanorundu. Kanu pulu yemo, ono naa pilku we popo tolemele akumunga ungu-pulumu nane nimbu simbú sekero.
24 “Ma kinia mélema pali serimu Pulu Yemo yu mulumu kinia mamo kinia mélema pali nokolemo Ye Nokoli Awilimu. Yombomane ‘Olio ku naa pepo, manda molamili.’ nimbu ulka takopo pelemolo mele yu aku sipa mólo. ‘Pulu Yemo olio-kinia molopili.’ ningu takondonge ulka akuna manjipa yu manda naa molomba.
25 Yu mélse manda mólo naa tolemo, yu yombo sene manda lipa naa tapondomba, mólo. Yuni yu yuyu konde mololi ulu-pulumu yomboma sipa, múlu limili múlumu sipa, mélema pali yomboma silimú. Akumunga yombomane yu nambi seko manda liku tapondongeye? Manda mólo.
26 Pulu Yemone olionga anda-kolepa selu mindi serimu kanumuni olio mana-yomboma pali kalopa liltimu. Olio ‘koleamanga pali molangi.’ nimba aku serimu. Yu yuyu yombomanga walema nimba panjipa, yombo talape lupa lupa molonge mama nimba taltorumu.
Lipa Mundorumu Yema 17 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

Lipe Mundorumu Yema 17:5-26 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

5 Nalo yembo awisili Juda ye awilime munduku siye kolko Pollo Saillasiselo lombili puringi kulu kanokolie Juda yema eno elo kinie konopu keri panjeringi. Konopu keri panjikulie yemboma maku to-pou-pou teringi koleana mongo kondoringi ye mare moloringime liku maku toko, yemboma pali teko mumindili kondoko “Andoko ru niengi.” niringi kinie, lkisiku puku Jesononga ulkena ‘Elo molongele.’ ningu koroko, yemboma liku singendo kororingi.
6 Pollo Saillasiselo naa moloringili kulu koroko kelkolie, Jesono kinie Kirasinge ye mare kinie liku meli kanu koleamonga tapu yema moloringine meli ru niliku pukulie ningendo: “Koleamanga pali teko kenjeringili yeselo kinié ya olionga taonona ongili.
7 Ongili kinie Jesonone “Elo pea molamili wale.” nimbe yunge ulkena meli pumula. Enone “Olionga Romo koleamanga pali nokolemo Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga ungu manema kamu manie pupili, ye te, imbi Yesusi, kolo wangopa ye nomi kingimu molemo.” nilimele.” niringi.
8 Aku niringi pilkulie yembo maku toringime kinie ⸤Tesallonaika taono⸥ tapu yema kinie paa mini-wale munduku ‘Nambe-emolonje?’ ningu, pilku sundoringi.
9 Kanu kinie Jesono kinie ye liku mengo oringime kinie, ye kanume “Pame-kote teko eno paa.” niringi.
10 ‘Pollo kinie Saillasiselo kamu liku ka naa siengi.’ ningu ipu lierimu kinie Kirasinge yembomane tamburumbu elo “Kolea Beriando pale.” ningu liku mundoringi. Pollo Saillasiselo Beria taono suku pukululie, Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena puringili.
11 Elone Beria taono yemboma temanemo toko siringili kinie ou Tesallonaika taono yembomane teko kenjeringi mele Beria yembomane aku naa teringi. Ungu niringili mele paa pilku peanga pilku, ‘Sike nikimbilinje, molo kolo tokombelenje, kanamili.’ ningu taki-teki Pulu Yemonga boku noseringimenga mimi siku kanoko moloringi.
12 ⸤Kanoko pilkulie⸥ Juda yembo awisilini ‘Yesusi yu sike ⸤Pulu Yemone ‘eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilieringi. Yembo lupe awisilini aku sikula ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi. Yembo lupemanga ambo imbi molorumu ambo awisili kinie kanu ambomanga ye awisili kinie aku teringi.
13 Juda yembo Tesallonaika taonona moloringimene Pollone Beria taonona moloringi yemboma Pulu Yemonga ungumu nimbe sirimu pilkulie, Beria taonondo yando ongo Beria yembomanga konopume toko bulu balu sindiku ‘Pollone nirimu ungumu pilku lsingi yemboma kinie Pollo yu kinie we yembomane eno mumindili kolangi.’ ningu kondi toringi.
14 Aku teringi kinie Kirasinge yembomane Pollo liku nomu kusa kélona maniendo meli puku mundu-poringi, nalo Saillasi kinie Timotiselo Beria taonona we moloringili.
15 Pollo mundu-poringi yema Atene taono meli puku mundukulie niringimuni, kelko yando onge teringi kinie Pollone ungu te enondo nimbe mundupelie nimbendo: “Saillasi kinie Timotiselo na moliona welea yando wangili niee.” nirimu kinie Beria yema yando oringi.
16 Pollo Atene taono pupe Saillasi kinie Timotiselo nokopa molopalie nirimumuni, kanorumu kinie kolea akune unjo kinie kou kinie akumene pulu ye kolo toli none telime teko anjeringi kanopalie yu paa konopu keri panjerimu.
17 Aku siku teringi kanopalie yuni ‘Ungu mare nimbo.’ konopu lepa, Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena pupe, Juda yemboma kinie, Pulu Yemonga ungu pilieringi yembo lupema kinie anjo yando ungu mare niringi. Atene yemboma maku toringi koleana yu alieli pupelie yembo akune ongo moloringime-kinie ungu mare pea niringila.
18 Epikurina yemboma kinie Sitoke yemboma kinie akumene ‘Yemboma molko konopu lemelemanga pulumu pilimolo.’ ningu mane siringi, kanu yembo talapeselonga ye mare kinie eno Pollo kinie kerepale niringi. Pollone Yesusinge temane peangamo topa sipelie Yesusi ono koleana lomboropa ola molorumu mele nimbe sirimumunge pilkulie enonga ye marene ningendo: “I ye ungu awisili nikimumuni nambolka ungu mare nimbendo nikimunje?” niringi. Marene ningendo: “Olio pulu ye naa pilipu imbi silimolo pulu yemando nikimunje?” niringi.
19 Kanu kinie enone Pollo liku Ariopakasi kanjollo yema maku toko moloringine mengo puringi. Akune mengo puringi kinie enone yundu ningendo: “Nuni ungu konde te yemboma mane sinu akumu nambolka unguri ninuye? Olio piliemili ni.” niringi.
20 “Nuni ungu nikinumu olio pilipu sundukumulu. Iungumu paa konde toko nikinumu. Olio ungu pulumu piliemili ningu si.” niringi.
21 (Atene yemboma kinie yembo ponenge ongo Atene moloringime kinie eno pali kongono te lupe naa teko enamanga pali ungu konde wendo orumume mindi pilku anjo yando kerepale ningu moloringi. Pollo kanjolloma moloringine meli puringi yemane iungu wendo orumumu pilingendo meli puringi.)
22 Ariopakasi kanjolloma maku toko moloringi penana ongolie Pollondo “I ungu nikinumunge pulumu piliemili ningu si.” niringi kinie yu ola angilipelie nimbendo: “Atene yemboma, ‘Eno pulu ye lupe lupemanga ungume tondolo munduku pilimele yemboma molemele.’ nimbu kanokoro.
23 Ou ombó orundu kinie Atene yemboma enonga popo tolemele melema andopo kanorundu. Mimi sipu kanorundu kinie enonga popo tolemele polo tenga ungu mare toko mondoringi kanorundu mele isipe: PULU YE NAAPILIPU IMBI SILIMOLOMONGA POLOMO aku sipe ungu nimbe molorumu kanorundu. Kanu pulu yemo, eno naa pilku we popo tolemele akumunge ungu pulumu nane nimbu simbo tekero.
24 “Ma kinie melema pali terimu Pulu Yemo yu mulumu kinie mamo kinie melema pali nokolemo Ye Nomi Awilimu. Yembomane ‘Olio ku naa pepo, kapola molamili.’ nimbu ulke takopo pelemolo mele yu aku sipe molo. ‘Pulu Yemo olio-kinie molopili.’ ningu takondonge ulke akune manjipe yu manda naa molomba.
25 Yu melte manda molo naa tolemo, yu yembo tene manda lipe naa tapondomba, molo. Yuni yu yuyu konde mololi ulu pulumu yemboma sipe, múlu limele múlumu sipe, melema pali yemboma silimo. Akumunge yembomane yu nambeko manda liku tapondongeye? Manda molo.
26 Pulu Yemone olionga anda-kolepa telu mindi terimu kanumuni olio mana yemboma pali kalopa lsimu. Olio ‘koleamanga pali molangi.’ nimbe aku terimu. Yu yuyu yembomanga walema nimbe panjipe, yembo talape lupe lupe molonge mama mako torumu.
Lipe Mundorumu Yema 17 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

Lipe Mundurumu Yema 17:5-26 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE

5 Nakolo yambo aisili Juda ye ailime munduku kelko Pollo Saillasitolo lombili puringine kanokolie Juda yema ene elte kinie konopu keri panjiringi. Konopu keri panjikulie yamboma maku to pu opu teringi koleana mongo kondoringi ye mare moloringime liku maku toko, yamboma pali teko mumindili konjiku “Andoko ru niengi.” niringi kinie, lkisiku puku Jesononga ulkena ‘Elte molongele.’ ningu koroko, yamboma liku singíndu kororingi.
6 Pollo Saillasitolo naa moloringiline koroko kelkolie, Jesono kinie Kirasinge ye mare kinie liku mengo kanu koleamonga tapu yema moloringine mengo ru niliku pukulie ningindu: “Koleamanga pali teko kenjiringili yetolo kinié ya olionga taonona ongili.
7 Ongili kinie Jesonone “Elte pea molamili wale.” nimbe yunge ulkena memba pumula. Enene “Olionga Romo koleamanga pali nokolemo Ye Paa Aili Kumbine Sisamonga ungu manema kamu manie pupili, ye te, imbi Yesusi, kolo wangopa ye nomi kingimu molemo.” nilimele.” niringi.
8 Aku niringi pilkulie yambo maku toringime kinie ⸤Tesallonaika taono⸥ tapu yema kinie paa mini wale munduku ‘Nambe temolonje?’ ningu, pilku sunduringi.
9 Kanu kinie Jesono kinie ye liku mengo oringime kinie, ye kanuma “Pame kote teko ene pai.” niringi.
10 ‘Pollo kinie Saillasitolo kamu liku ka naa siengi.’ ningu ipu lerimu kinie Kirasinge yambomane tamburembu elte “Kolea Beriando pale.” ningu liku munduringi. Pollo Saillasitolo Beria taono suku pukululie, Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkena puringili.
11 Eltene Beria taono yamboma temanemo toko siringili kinie ou Tesallonaika taono yambomane teko kenjiringi mele Beria yambomane aku naa teringi. Ungu niringili mele paa pilku peanga pilku, ‘Sike nikimbilinje, molo kolo tokombelenje, kanamili.’ ningu taki taki Pulu Yemonga boku nosiringimenga mimi siku kanoko moloringi.
12 ⸤Kanoko pilkulie⸥ Juda yambo aisilini ‘Yesusi yu sike ⸤Pulu Yemone ‘ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu⸥’ ningu tondolo munduku piliringi.* Yambo lupe aisilini aku sikula ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliringi. Yambo lupemanga ambo imbi molorumu ambo aisili kinie kanu ambomanga ye aisili kinie aku teringi.
13 Juda yambo Tesallonaika taonona moloringimene Pollone Beria taonona moloringi yamboma Pulu Yemonga ungumu nimbe sirimu pilkulie, Beria taonondo yando ongo Beria yambomanga konopuma toko bulu balu sinjiku ‘Pollone nirimu ungumu pilku liringi yamboma kinie Pollo yu kinie we yambomane ene mumindili kolangi.’ ningu kondi toringi.
14 Aku teringi kinie Kirasinge yambomane Pollo liku nomu kusa kélona maniendo mengo puku mundupuringi, nakolo Saillasi kinie Timotitolo Beria taonona we moloringili.
15 Pollo mundupuringi yema Atene taono mengo puku mundukulie niringimuni, kelko yando onge teringi kinie Pollone ungu te enendo nimbe mundupelie nimbendo: “Saillasi kinie Timotitolo na moliona welea yando wangili niei.” nirimu kinie Beria yema yando oringi.
16 Pollo Atene taono pupe Saillasi kinie Timotitolo nokopa molopalie nirimumuni, kanorumu kinie kolea akuna unju kinie kou kinie akumane pulu ye kolo toli none telime teko anjiringi kanopalie yu paa konopu keri panjirimu.
17 Aku siku teringi kanopalie yuni ‘Ungu mare nimbú.’ konopu lepa, Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkena pupe, Juda yamboma kinie, Pulu Yemonga ungu piliringi yambo lupema kinie anju yando ungu mare niringi. Atene yamboma maku toringi koleana yu alieli pupelie yambo akuna ongo moloringime kinie ungu mare pea niringila.
18 Epikurina yamboma kinie* Sitoke yamboma kinie** akumane ‘Yamboma molko konopu lemelemanga pulumu pilimulú.’ ningu mane siringi, kanu yambo talapetolonga ye mare kinie ene Pollo kinie kerepali niringi.*** Pollone Yesusinge temane peangamo topa sipelie Yesusi ono koleana lomboropa ola molorumu mele nimbe sirimumunge pilkulie enenga ye marene ningindu: “I ye ungu aisili nikimumuni nambolka ungu mare nimbendo nikimunje?” niringi. Marene ningindu: “Olio pulu ye naa pilipu imbi silimolo pulu yemando nikimunje?” niringi.
19 Kanu kinie enene Pollo liku Ariopakasi kanjollo yema maku toko moloringine mengo puringi. Akuna mengo puringi kinie enene yundu ningindu: “Nuni ungu konde te yamboma mane sinu akumu nambolka unguri ninuye? Olio piliemili ni.” niringi.
20 “Nuni ungu nikinumu olio pilipu sundukumulu. I ungumu paa konde toko nikinumu. Olio ungu pulumu piliemili ningu si.” niringi.
21 (Atene yamboma kinie yambo ponenge ongo Atene moloringime kinie ene pali kongono te lupe naa teko enamanga pali ungu konde wendo orumuma mindi pilku anju yando kerepali ningu moloringi. Pollo kanjolloma moloringine mengo puringi yemane i ungu wendo orumumu pilingindu mengo puringi.)
22 Ariopakasi kanjolloma maku toko moloringi penana ongolie Pollondo “I ungu nikinumunge pulumu piliemili ningu si.” niringi kinie yu ola angilipelie nimbendo: “Atene yamboma, ‘Ene pulu ye lupe lupemanga unguma tondolo munduku pilimele yamboma molemele.’ nimbu kanokoro.
23 Ou ombó orundu kinie Atene yamboma enenga popo tolemele melema andopo kanorundu. Mimi sipu kanorundu kinie enenga popo tolemele polo tenga ungu mare toko monjiringi kanorundu mele i sipe: PULU YE NAA PILIPU IMBI SILIMOLOMONGA POLOMO aku sipe ungu nimbe molorumu kanorundu. Kanu pulu yemo, ene naa pilku we popo tolemele akumunge ungu pulumu nane nimbu simbu tekero.
24 “Ma kinie melema pali terimu Pulu Yemo yu mulumu kinie mamo kinie melema pali nokolemo Ye Nomi Ailimu.* Yambomane ‘Olio ku naa pepo, kapola molamili.’ nimbu ulke takopo pelemolo mele yu aku sipe molo. ‘Pulu Yemo olio kinie molopili.’ ningu takonjingí ulke akuna manjipe yu manda naa molomba.
25 Yu melte manda molo naa tolemo, yu yambo tene manda lipe naa taponjimbe, molo. Yuni yu yuyu konde mololi ulu pulumu* yamboma sipe, múlu limele múlumu sipe, melema pali yamboma silimo. Akumunge yambomane yu nambe teko manda liku taponjingíye? Manda molo.
26 Pulu Yemone olionga anda kolepa telu mindi terimu kanumuni olio mana yamboma pali kalopa lirimu. Olio ‘koleamanga pali molangi.’ nimbe aku terimu. Yu yuyu yambomanga walema nimbe panjipe, yambo talape lupe lupe molonge mama mako torumu.
Lipe Mundurumu Yema 17 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE