Text copied!
Bibles in Umbu-Ungu

Lipa Mundorumu Yema 7:3-49 in Umbu-Ungu

Help us?

Lipa Mundorumu Yema 7:3-49 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

3 “Nunga ma-koleamo kinia pulu lemó yomboma kinia munduku kelko nane nu “Pu.” nimbu lipu ora simbú koleana pani.” nirimu.
4 “Aku ungumu pilipale Eporayamo yunga pulu kolea Kaltia taono mundupa kelepa kolea-kanga Arano pumba molorumu. Kanu-kinia yunga lapa kolorumu kinia Pulu Yemone olio i molemolo kolea Kenane yando lipa mundorumu.
5 I koleana ma kanga-kolte kepe ‘Eporayamo yu kamu ambolopili.’ nimba naa sirimu. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ungu se yundu nimbale: “Nu kinia nunga kalko lini yomboma kinia i koleamo lingí.” nirimu. Eporayamo yu bolango seluri kepe u naa mepili aku sipa nirimu.
6 Pulu Yemone yundu nirimu mele i-sipa: “Nunga kalko lini yomboma kolea senga lupa yombo ponenge mele molonge. Akuna molonge yombomane onondo “Olionga kendemande-yomboma.” ninguli seko kinjiku ka-kongono singí, mindili nongo seko molangi kalia-ingi po anderete omba pumbá.
7 Kanu-kinia ono ka-kongono singí yomboma ‘Pundu tangi.’ nimbu umbuna simbu kinia pe ono kanu koleamo munduku kelko ultu ongo i koleana ongo na popo tonge.” nirimu.
8 Aku nimbale Pulu Yemone “Sembó.” nirimu unguma ‘Eporayamone ‘Na-kinia kamu pepili.’ nipili.’ nimba yu kinia yunga kalopa limba kangoma kinia “kangi se kopisiku wendo liku eltangi.” nirimu. Pulu Yemone “Aku siku saa.” nirimumunga Eporayamone kango Aisake membale, yunga wale engaki omba purumu kinia yunga kangi se kopisipa wendo liltimu. Kanu-kinia pe Aisakene Jekopo merimu. Pe Jekopone olio Isirele yombomanga talape rurepo molemolomanga anda-kolepama merimu.
9 “Kanu-kinia olionga anda-kolepa Jekopone merimu yemane ononga genu Josepo-kinia konopu kiri panjikuli kolea Isipi pungí puringi ye mare kinia yu kou-mone liltingi. Josepo kou-mone likuli “Yu yombo senga kendemande-yemo molopili mengo paa.” niringi. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemo yu-kinia molopale nirimumuni,
10 yu lipa tapondopa umbuna wendo orumumanga pali wendo liltimu. Yuni yu pilipa kondolimu sipa, kolea Isipi ye nokoli kingimu ‘Yu kanopa peanga piliepili.’ nirimu kinia ye nokoli kingimuni ‘Josepo yu Isipi gapomano ye nokolimu molopa, yunga ulkamo kinia Isipi koleamanga méle lemóma pali nokopili.’ nirimu.
11 “Pe kolea Isipi kinia ⸤i kolea molemolo⸥ kolea Kenane kinia gele awili se lierimu, yomboma umbuna perimu. Olionga anda-kolepalima kere-langi lingí aulka se naa lierimu.
12 Jekopone “Kolea Isipi ga maku toko taltolemele.” niringi-na pilipale yunga malopili olionga anda-kolepalima pulu-pulu Isipi mundorumu.
13 Wale talo siku Isipi puringi kinia Josepone genupilindu “Na Josepo.” nimba yunga imbi lepa sirimu, pe ye nokoli kingimuni Joseponga yomboma kanopa imbi sirimu.
14 Kanu-kinia Josepone yunga lapa Jekopo kinia Jekopo yunga yomboma kinia “‘Yando wangi.’ niee.” nimba, onondo nimba mundorumu. Jekopo yunga yomboma lipa sere lepa sependi paip moloringi.
15 “Yando waa.” nirimu kinia pilipale Jekopo kolea Isipi purumu, kanuna yu kinia yunga malopili kinia anda leko koloringi.
16 Ononga ónoma kelko kolea Kenane mengo ongo kolea-kanga Sekemo mengo ongo, u Eporayamone kolea-kanga Sekemo ye Emonga malopilinga ma se topo topa lipa u yunga ambomo óno serimu kanuna mengo pungu ono óno seringi.
17 “Pulu Yemone u Eporayamondo “Sembó.” nirimu kanu walemo nondopa wendo ombá serimu kinia olionga yombo kolea Isipi moloringi mele anjupa anjupa awisili kalko liku moloringi.
18 Aku sipa selepa pumba pumbale, kalia-ingi awisili omba pumba Isipi ye nokoli kingi se kolali sepa molorumu kanumuni Josepo yunga semanemo mimi sipa naa pilierimu.
19 Yuni olionga yomboma kolo topa sipa sepa kinjipa, anda-kolepalima mindili lipa sipa, “Bolango mengema ‘Kolangi.’ ningu ulkamanga pea naa molko pena toko eltaa.” nirimu.
20 “Aku siku seko molangi Mosisi meringi. Yu we-kango se naa meringi. Pulu Yemone kanopa peanga pilierimu kangomo meringi. Oli yopoko yunga lapanga ulkana taltoko moloringi.
21 Kanu-kinia pe pena taltoringi kinia ye nokoli kingimunga lemenu kanopa lipa “Nanga kangomo.” nimba yunga ulkana memba pumba nokorumu.
22 Isipi yombomanga pilipa kondoli perimu mele pali Mosisi mane siringi kinia yu pilipa kondoli pepa unguma sumbi sipa nimba uluma enge nimba sepa molorumu.
23 Mosisinga kalia-ingi paono talo pora nirimu kinia yunga Isirele yomboma ‘pumbu kano-pambo.’ konopu lierimu.
24 Pumba kano-porumu kinia Isipi ye sene Isirele ye se sepa kinjerimu. Kanopale yuni Isirele yemo lipa tapondopa Isipi yemo topa kondorumu.
25 “(Mosisini pilipale, ‘Yunga yomboma ‘Pulu Yemone ‘Ono liku tapondani pu.’ nirimu.’ ningu pilingí.’ konopu lierimu-na-kolo ono aku siku ningu naa pilieringi.)
26 “Opalikundu Isirele ye talo opa seringili kinia Mosisi pumba kanopale, yu pumba opa seringili yetolo ambolopa olondo nimbale: “Genungulutolo, nambi semu-na opa sekembeleye? Genungulu opa sekembele manda naa sekemo.” nirimu.
27 “Kanu-kinia sepa kinjerimu ye kanumuni Mosisi paka topa anju mundupa nimbale: “Nawene nu ‘Olio nokani.’ nimba, nimba taltorumuye?
28 Oleanga nu Isipi yemo toko kondonu mele kiniá na ‘Topo kondambo.’ ningu nikinuye?” nirimu.
29 Aku nirimu kinia Mosisi pilipale ‘Kingimuni na tomba.’ nimba kowa pumbale kolea Midiane pumba molorumu. Yu akuna molopale kango talo merimu.
30 “Kanu-kinia Mosisi kolea Midiane molopili kalia-ingi paono talo omba purumu kinia walte yu kolea ku lielina andopa mulu Sainai lierimuna nondopa molorumu kinia Pulu Yemonga angello se yu molorumuna omba unju senga sepe nomba perimuna omba molorumu.
31 Mosisini akumu kanopale yu konopu awisili lipa mundupa, serimu mele mimi sipa kanombando nondopa purumu kinia Ye-Awilimunga ungu se unjuna wendo orumu pilierimu mele i-sipa:
32 “Na nunga kolenalini popo toringi yemanga Pulu Yemo molio. Eporayamo keme Aisake keme Jekopo keme akumanga Pulu Yemo molio.” nirimu. Kanu-kinia Mosisi pungu-pungu nimba pipili kolopale lipa wekendo kanopa sepemo naa kanorumu.
33 Kanu-kinia Ye-Awilimuni yundu nimbale: “Nu i ma gilkinumu nanga kene nunga kimbu-su kulku wendo lie!
34 Nanga yombo Isipi molemelema mindili nolemele mele kanopo pora sipu molio. Ono kola selemele mele pilipuli kiniá ono lipu tapondombondo mania ondu kene ‘Nu kolea Isipindu kelko pani.’ nimbu lipu mundumbu sekero.” nirimu.
35 “I ye Mosisi yu u Isipi molorumu kinia Isirele yombomane ninguli: “Nawene ‘Nu olio nokani.’ nimba, nimba taltorumuye?” ningu yunga ungumu pilku mokoli seringi kanu ye Mosisi Pulu Yemone yu yuyu nimba taltopa ‘Nanga yomboma nokoko, ono liku tapondoko mindili nolemelema wendo lieni.’ nimba unjuna sepe nomba perimumunga angello senga keremone ‘Mosisi nimba sipili.’ nirimu.
36 Kanu ye Mosisi yuni yomboma kolea Isipi memba ultu orumu. Ono kolea Isipi sukundu moloringi kinia kepe, Nomu Kondolina oringi kinia kepe, kolea ku lielina kalia-ingi paono talo andoko moloringi kinia kepe, yuni ⸤yu yuyu molorumu mele⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo mare awisili serimu.
37 Ye sene Isirele yombomando nimbale: “Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipu ono nimbu siliu yemo molio mele pe ononga ye se na-mele ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondombama pilipa nimba simba ye se molopili.’ nimba Pulu Yemone lipa mundumba.” nirimu ye kanumu i Mosisi selumu mindi.
38 Isirele yomboma kolea ku lielina moloringi kinia kanu ye Mosisi ono pea moloringi. Yu olionga kolepalima kinia mulu Sainai molopa ungu nimba sirimu angellomo kinia pea moloringi. Pulu Yemone we pepa mindi pumba naa pora nimbá unguma Mosisini ‘Olio nimba sipili.’ nimba Mosisi ungu-umbu tondorumu kanu unguma yuni pilipale yando olio nimba sirimu.
39 “Aku sipa serimu-na-kolo olionga anda-kolepalimane ⸤Pulu Yemone yundu “Ono nokou.” nimba, nimba taltorumu ye Mosisinga⸥ ungumu ‘sengena panjipu naa pilimulú.’ ningu yu bulu siku, ono ‘Kolea Isipindu kelepo pamola!’ ningu Isipi yakala kolko moloringi.
40 ⸤Mosisi mulu Sainaina ola pumba welea maniando naa orumu kinia Isirele yombomane ononga ningu Pulu Yemo popo tondoringi yemanga pulu-pulu ye awili olandopa⸥ Eronondo onone ninguli: “Olio mengo pungu nokonge pulu ye popo tomolo pokore nuni unjuni molo kouni seko wamondoyo. Olio kolea Isipi yando lipa memba orumu ye Mosisi welea naa okomo kene nambi semunje?” niringi.
41 Kanu walemonga onone kongi pirimu-kao walo none seli se seko wamoko, ‘Imu olionga pulu yemo.’ ningu popo toko mélema kalko siku, ono onono seko wamoringi mele pilkuli konopu siku kongi kaloringima kinia kere-langi nongo moloringi.
42 Aku seringimunga Pulu Yemo ono lipa bulu sipa, oli kinia ena kinia kombokandi kinia muluna gilimuma onone ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu popo toko mélema kalko singí seringi kinia kanopale ‘Manda, ononga aku siku sangi.’ nimba siye kolorumu. Aku seringi mele Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye sene ungumu bokuna torumu mele manda selemo. Akumu i-sipa: ‘Pulu Yemone nimbale: “O Isirele yomboma, u kalia-ingi paono talo yombo naa peli kolea ku lielina ono kongi pirimu-kao kinia sipisipi kinia meme kinia popo toko kaloringima popo toko kalko na siringiye?
43 ⸤Mólo.⸥ Ono serele-ulka mengo puringimu ‘Pulu ye Mollokonga tamandu ulkamo.’ ningu mengo pungu, ‘Repane olionga pulu ye se.’ ningu yunga kombokandi none seli se seko anjiku, kanu mélema ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu kape ningu popo toringi. Aku seringimunga nane ono mindili lipu simbundu ‘Ono kolea sirinduna naa molangi.’ nimbu makoropo, ono kolea-awili Bapillono nekendo kolea anjupa senga lipu mundumbu.” nirimu.’ nimba bokuna torumu. Aku sipa nimba bokuna torumu mele ono sika aku siku seringi.
44 “Kolea ku lielina olionga anda-kolepalimane Pulu Yemo ono-kinia molorumu serele-ulka kanumu kanoko ‘Pulu Yemo olio-kinia molemo.’ ningu onone yu popo toko mélema kaloringi serele-ulkamo takoko anjeringi. Pulu Yemone Mosisindu “I-siku i-siku takangi.” nimba ulkamo gilimba mele lipa ora sirimu aku siku onone takoko anjeringi.
45 Pe yandopa Josuane olionga anda-kolepalima nokorumu kinia ono kanu serele-ulkamo sikisiku, Pulu Yemone sirimu koleana mengo ongo anjeringi. Pulu Yemone kanu koleana yombo talape lupa peringima olionga anda-kolepalima “Kolali seko molangi, aku mamo liengi, kanuna pelemele yomboma kamu pangi.” nirimu kinia kanu koleana u peringi yombo talapema onone toko munduku, serele-ulkamo mengo ongo kanuna takoringi, yandopa ye nokoli kingi Depiti molorumu kinia we gilierimu.
46 “Pulu Yemone Depiti yu kanopa peanga pilipa konopu mondorumu-kulu yuni Pulu Yemondo mangilipa nimbale: “Na kalopa liltimu ye Jekopo popo torumu Pulu Yemo molomba ulka se, u serele-ulkamo gilierimu mele, manda manjipu takondamboye?” nirimu.
47 Aku-na-kolo Pulu Yemone “Mólo.” nirimu kinia Depitinga malo Sollomono, yu Depiti kolali sepa ye nokoli kingimu molopale, Pulu Yemonga ulka-tembelemo takondorumu.
48 “Aku-sipa na-kolo Imbi Paa Olandopa Mololi Pulu Yemo yombomane takolemele ulkamanga naa molemo. Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye sene aku sipa nirimu kanumu. Kanu yemone nimbale:
49 “Pulu Ye Awilimuni nimbale: “Mulu-koleamo nanga mania molopo koleama nokolio polomo, ma-koleamo nanga kimbu munduliu koleamo. Pe onone nanga nambolka ulkamo takondongeye? Molo na sena manda koro molomboye?
Lipa Mundorumu Yema 7 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

Lipe Mundorumu Yema 7:3-49 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

3 “Nunge ma koleamo kinie pulu lemo yemboma kinie munduku siye kolko nane nu “Pu.” nimbu lipu ora simbo koleana pani.” nirimu.
4 “Aku ungumu pilipelie Eporayamo yunge pulu kolea Kaltia taono mundupe siye kolopa kolea kanga Arano pupe molorumu. Kanu kinie yunge lapa kolorumu kinie Pulu Yemone olio imolemolo koleana yando lipe mundorumu.
5 Ikoleana ma kanga kolte kepe ‘Eporayamo yu kamu ambolopili.’ nimbe naa sirimu. Nalo Pulu Yemone ungu te yundu nimbendo: “Nu kinie nunge kalko lini yemboma kinie ikoleamo linge.” nirimu. Eporayamo yu ambolango teluri kepe ou naa mepili aku sipe nirimu.
6 Pulu Yemone yundu nirimu mele isipe: “Nunge kalko lini yemboma kolea tenga lupe yembo ponenge mele molonge. Akune molonge yembomane enondo “Olionga kendemandema.” ningulie teko kenjiku ka kongono singe, mindili nongo teko molangi ponie po anderete omba pumbe.
7 Kanu kinie eno ka kongono singe yemboma mongo simbo kinie pe eno kanu koleamo munduku siye kolko ulsu ongo ikoleana ongo na popo tonge.” nirimu.
8 Aku nimbelie Pulu Yemone “Tembo.” nirimu ungume ‘Eporayamone ‘Na kinie kamu pepili.’ nipili.’ nimbe yu kinie yunge kalopa limbe kangoma kinie “kangi te kopisiku wendo liku lteangi.” nirimu. Pulu Yemone “Aku siku teaa.” nirimumunge Eporayamone kango Aisake membalie, yunge wale engaki omba purumu kinie yunge kangi te kopisipe wendo lsimu. Kanu kinie pe Aisakene Jekopo merimu. Pe Jekopone olio Isirele yembomanga talape rurepo molemolomanga anda kolepama merimu.
9 “Kanu kinie olionga anda kolepa Jekopone merimu yema enonga angenu Josepo kinie konopu keri panjikulie kolea Isipi punge puringi ye mare kinie yu kou mone lsingi. Josepo kou mone likulie “Yu yembo tenga kendemande yemo molopili mengo paa.” niringi. Nalo Pulu Yemo yu kinie molopalie nirimumuni,
10 yu lipe tapondopa umbune wendo orumumenga pali wendo lsimu. Yuni yu pilipe konginjelimu sipe, kolea Isipi ye nomi kingimu ‘Yu kanopa peanga kanopili.’ nirimu kinie ye nomi kingimuni ‘Josepo yu Isipi gapomano ye nomimu molopa, yunge ulkemo kinie Isipi koleamanga mele lemoma pali nokopili.’ nirimu.
11 “Pe kolea Isipi kinie ⸤ikolea molemolo⸥ kolea Kenane kinie engele awili te lierimu, yemboma umbune perimu. Olionga anda kolepalime langi linge aulke te naa lierimu.
12 Jekopone “Kolea Isipi ga maku toko nosilimele.” niringi-ne pilipelie yunge malopili olionga anda kolepalime pulu pulu Isipi mundorumu.
13 Wale talo siku Isipi puringi kinie Josepone angenupilindu “Na Josepo.” nimbe yunge imbi lepa sirimu, pe kingimuni Joseponga yemboma kanopa imbi sirimu.
14 Kanu kinie Josepone yunge lapa Jekopo kinie Jekopo yunge yemboma kinie “‘Yando wangi.’ niee.” nimbe, enondo nimbe mundorumu. Jekopo yunge yemboma lipe tere lepa sependi pape moloringi.
15 “Yando waa.” nirimu kinie pilipelie Jekopo kolea Isipi purumu, kanune yu kinie yunge malopili kinie anda leko koloringi.
16 Enonga onoma kelko kolea Kenane mengo ongo Sekemo taono mengo ongo, ou Eporayamone kolea kanga Sekemo ye Emonga malopilinge ma te topo topa lipe ou yunge ambomo ono terimu kanune meli puku eno ono teringi.
17 “Pulu Yemone ou Eporayamondo “Tembo.” nirimu kanu walemo nondopa wendo ombá terimu kinie olionga yembo kolea Isipi moloringi mele anjopa anjopa awisili kalko liku moloringi.
18 Aku sipe telipe pupe pupelie, ponie awisili omba pupe Isipi ye nomi kingi te kolo wangopa molorumu kanumuni Josepo yunge temanemo mimi sipe naa pilierimu.
19 Yuni olionga yemboma kolo topa sipe tepa kenjipe, anda kolepalime mindili lipe sipe, “Ambolango mengema ‘Kolangi.’ ningu ulkemanga pea naa molko pena nosee.” nirimu.
20 “Aku siku teko molangi Mosisi meringi. Yu we-kango te naa meringi. Pulu Yemone kanopa peanga kanorumu kangomo meringi. Oli yepoko yunge lapanga ulkena nosiku moloringi.
21 Kanu kinie pe pena noseringi kinie ye nomi kingimunge lemenu kanopa lipe “Nanga kangomo.” nimbe yunge ulkena memba pupe nokorumu.
22 Isipi yembomanga pilipe konginjeli perimu mele pali Mosisi mane siringi kinie yu pilipe konginjeli pepa ungume sumbi sipe nimbe ulume enge nimbe tepa molorumu.
23 Mosisinge ponie tu paono pora nirimu kinie yunge Isirele yemboma ‘pupu kano-pambo.’ konopu lierimu.
24 Pupe kano-porumu kinie Isipi ye tene Isirele ye te tepa kenjerimu. Kanopalie yuni Isirele yemo lipe tapondopa Isipi yemo topa kondorumu.
25 “(Mosisini pilipelie, ‘Yunge yemboma ‘Pulu Yemone ‘Eno liku tapondani pu.’ nirimu.’ ningu pilinge.’ konopu lierimu nalo eno aku siku ningu naa pilieringi.)
26 “Opalikundu Isirele ye talo opa teringili kinie Mosisi pupe kanopalie, yu pupe opa teringili yeselo ambolopalie elondo nimbendo: “Angenunguluselo, nambemune opa tekembeleye? Angenungulu opa tekembele kapola naa tekemo.” nirimu.
27 “Kanu kinie tepa kenjerimu ye kanumuni Mosisi paka topa anjo mundupelie nimbendo: “Nawene nu ‘Olio nokani.’ nimbe mako tomuye?
28 Oleanga nu Isipi yemo toko kondonu mele kinié na ‘Topo kondambo.’ ningu nikinuye?” nirimu.
29 Aku nirimu kinie Mosisi pilipelie ‘Kingimuni na tomba.’ nimbe kowa pupelie kolea Midiane pupe molorumu. Yu akune molopalie kango talo merimu.
30 “Kanu kinie Mosisi kolea Midiane molopili ponie tu paono omba purumu kinie walse yu kolea ku lieline andopa mulu Sainai lierimune nondopa molorumu kinie Pulu Yemonga angello te yu molorumune omba unjo tenga tepe nomba perimune omba molorumu.
31 Mosisini akumu kanopalie yu konopu awisili lipe mundupe, terimu mele mimi sipe kanombando nondopa purumu kinie Awilimunge ungu te unjona wendo orumu pilierimu mele isipe:
32 “Na nunge kolenalini popo toringi Pulu Yemo molio. Eporayamo keme Aisake keme Jekopo keme akumene popo toringi nokorundu Pulu Yemo molio.” nirimu. Kanu kinie Mosisi pungu pungu nimbe pipili kolopalie lipe wekendo kanopa tepemo naa kanorumu.
33 Kanu kinie Awilimuni yundu nimbendo: “Nu ima angilkinumu nanga kene nunge kimbu su kulku wendo lie!
34 Nanga yembo Isipi molemelema mindili nolemele mele kanopo pora sipu molio. Eno kola tengi pilipulie kinié eno lipu tapondombondo manie ondu kene ‘Nu kolea Isipindu kelko pani.’ nimbu lipu mundumbo tekero.” nirimu.
35 “I ye Mosisi yu ou Isipi molorumu kinie Isirele yembomane ningendo: “Nawene ‘Nu olio nokani.’ nimbe mako tomuye?” ningu yunge ungumu liku su siringi kanu ye Mosisi Pulu Yemone yu yuyu mako topa ‘Nanga yemboma nokoko, eno liku tapondoko mindili nolemelema wendo lieni.’ nimbe unjona tepe nomba perimumunge angello tenga keremone ‘Mosisi nimbe sipili.’ nirimu.
36 Kanu ye Mosisi yuni yemboma kolea Isipi memba ulsu orumu. Eno kolea Isipi sukundu moloringi kinie kepe, Nomu Kondoline oringi kinie kepe, kolea ku lieline ponie tu paono andoko moloringi kinie kepe, yuni ⸤yu yuyu molorumu mele⸥ lipe ora sirimu ulu tondolo mare awisili terimu.
37 Ye tene Isirele yembomando nimbendo: “Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipu eno nimbu silio yemo molio mele pe enonga ye te na mele ‘Pulu Yemone ungu umbu tondombama pilipe nimbe simbe ye te molopili.’ nimbe Pulu Yemone lipe mundumbe.” nirimu ye kanumu i Mosisi telumu mindi.
38 Isirele yemboma kolea ku lieline moloringi kinie kanu ye Mosisi eno pea moloringi. Yu olionga kolepalime kinie mulu Sainai molopa ungu nimbe sirimu angellomo kinie pea moloringi. Pulu Yemone we pepa mindi pupe naa pora nimbé ungume Mosisini ‘Olio nimbe sipili.’ nimbe Mosisi ungu umbu tondorumu kanu ungume yuni pilipelie yando olio nimbe sirimu.
39 “Aku sipe terimu nalo olionga anda kolepalimene ⸤Pulu Yemone yundu “Eno nokou.” nimbe mako torumu ye Mosisinge⸥ ungumu ‘tenge panjipu naa pilimolo.’ ningu yu bulu siku, eno ‘Kolea Isipindu kelepo pamola!’ ningu waka kolko moloringi.
40 ⸤Mosisi mulu Sainaine ola pupe welea maniendo naa orumu kinie Isirele yembomane enonga ningu Pulu Yemo popo tondoringi yemanga pulu pulu ye awili olandopa⸥ Eronondo enone ningendo: “Olio mengo puku nokonge pulu ye popo tomolo pokore nuni unjone molo kouni teko mimi tendeyo. Olio kolea Isipi yando lipe memba orumu ye Mosisi welea naa okomo kene nambe-emunje?” niringi.
41 Kanu walemonga enone kongi pirimu kao walo none teli te teko mimi teko, ‘Imu olionga pulu yemo.’ ningu popo toko melema kalko siku, eno enono teko mimi teringi mele pilkulie konopu siku kongi kaloringime kinie langi nongo moloringi.
42 Aku teringimunge Pulu Yemo eno lipe bulu sipe, oli kinie ena kinie kombukandipi kinie mulune angilimoma enone ‘Olio nokolemele pulu yemboma.’ ningu popo toko melema kalko singe teringi kinie kanopalie ‘Kapola, enonga aku siku teangi.’ nimbe siye kolorumu. Aku teringi mele Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi ye tene ungumu bokune torumu mele kapola telemo. Akumu isipe: ‘Pulu Yemone nimbendo: “O Isirele yemboma, ou ponie tu paono yembo naa peli kolea ku lieline eno kongi pirimu kao kinie sipisipi kinie meme kinie popo toko kaloringime popo toko kalko na siringiye?
43 ⸤Molo.⸥ Eno sele-ulke mengo puringimu ‘Pulu ye Mollokonga tamandu ulkemo.’ ningu mengo puku, ‘Repane olionga pulu ye te.’ ningu yunge kombukandipi none teli te teko anjiku, kanu melema ‘Olionga pulu yemboma.’ ningu kapi ningu popo toringi. Aku teringimunge nane eno mindili lipu simbondo ‘Eno kolea sirindune naa molangi.’ nimbu makoropo, eno kolea awili Bapillono nekendo kolea anjopa tenga lipu mundumbo.” nirimu.’ nimbe bokune torumu. Aku sipe nimbe bokune torumu mele eno sike aku siku teringi.
44 “Kolea ku lieline olionga anda kolepalimene Pulu Yemo eno kinie molorumu sele-ulke kanumu kanoko ‘Pulu Yemo olio kinie molemo.’ ningu enone yu popo toko melema kaloringi sele-ulkemo takoko anjeringi. Pulu Yemone Mosisindu “I siku i siku takangi.” nimbe ulkemo angilimbe mele lipe ora sirimu aku siku enone takoko anjeringi.
45 Pe yandopa Josuane olionga anda kolepalime nokorumu kinie eno kanu sele-ulkemo tekisiku, Pulu Yemone sirimu koleana mengo ongo anjeringi. Pulu Yemone kanu koleana yembo talape lupe peringime olionga anda kolepalime “Kolo wangoko molangi, aku mamo liengi, kanune pelemele yemboma kamu pangi.” nirimu kinie kanu koleana ou peringi yembo talapema enone toko munduku, sele-ulkemo mengo ongo kanune takoringi, yandopa ye nomi kingi Depisi molorumu kinie we angilierimu.
46 “Pulu Yemone Depisi yu kanopa peanga kanopa konopu mondorumu kulu yuni Pulu Yemondo walsipelie nimbendo: “Na kalopa lsimu ye Jekopo popo torumu Pulu Yemo molomba ulke te, ou sele-ulkemo angilierimu mele, manda manjipu takondamboye?” nirimu.
47 Nalo Pulu Yemone “Molo.” nirimu kinie Depisinge malo Sollomono, yu Depisi kolo wangopa ye nomi kingimu molopalie, Pulu Yemonga ulke tembelemo takondorumu.
48 “Nalo Imbi Paa Olandopa Mololi Pulu Yemo yembomane takolemele ulkemanga naa molemo. Pulu Yemone ungu umbu tondorumume yemboma nimbe sirimu ye tene aku sipe nirimu kanumu. Kanu yemone nimbendo:
49 “Pulu Ye Awilimuni nimbendo: “Mulu koleamo nanga manie molopo koleama nokolio polomo, ma koleamo nanga kimbu mundulio koleamo. Pe enone nanga nambolka ulkemo takondongeye? Molo na tena manda koro molomboye?
Lipe Mundorumu Yema 7 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

Lipe Mundurumu Yema 7:3-49 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE

3 “Nunge ma koleamo kinie pulu lemo yamboma kinie munduku kelko nane nu “Pui.” nimbu lipu ora simbu koleana pani.” nirimu.
4 “Aku ungumu pilipelie Eporayamo yunge pulu kolea Kaltia taono mundupe kelepa kolea kanga Arano pupe molorumu. Kanu kinie yunge lapa kolorumu kinie Pulu Yemone olio i molemolo koleana yando lipe mundurumu.
5 I koleana ma kanga kolte kepe ‘Eporayamo yu kamu ambolopili.’ nimbe naa sirimu. Nakolo Pulu Yemone ungu te yundu nimbendo: “Nu kinie nunge kalko lini yamboma kinie i koleamo lingí.” nirimu.* Eporayamo yu ambolango teluri kepe ou naa mepili aku sipe nirimu.
6 Pulu Yemone yundu nirimu mele i sipe: “Nunge kalko lini yamboma kolea tenga lupe yambo ponenge mele molonge. Akuna molonge yambomane enendo “Olionga kendemandema.” ningulie teko kenjiku ka kongono singí, mindili nongo teko molangi ponie po anderete omba pumbe.
7 Kanu kinie ene ka kongono singí yamboma mongo simbu kinie pe ene kanu koleamo munduku kelko ulsu ongo* i koleana ongo na popo tonge.” nirimu.**
8 Aku nimbelie Pulu Yemone “Tembo.” nirimu unguma ‘Eporayamone ‘Na kinie kamu pepili.’ nipili.’ nimbe yu kinie yunge kalopa limbe kangoma kinie “kangi te kopisiku wendo liku ele teangi.” nirimu.* Pulu Yemone “Aku siku teai.” nirimumunge Eporayamone kango Aisake membalie, yunge wale engaki omba purumu kinie yunge kangi te kopisipe wendo lirimu.** Kanu kinie pe Aisakene Jekopo merimu.*** Pe Jekopone olio Isirele yambomanga talape rurepo molemolomanga anda kolepama merimu.****
9 “Kanu kinie olionga anda kolepa Jekopone merimu yema enenga angenu Josepo kinie konopu keri panjikulie kolea Isipi pungí puringi ye mare kinie yu kou mone liringi. Josepo kou mone likulie “Yu yambo tenga kendemande yemo molopili mengo pai.” niringi.* Nakolo Pulu Yemo yu kinie molopalie nirimumuni,
10 yu lipe taponjipe umbuni wendo orumumanga pali wendo lirimu. Yuni yu pilipe konginjilimu sipe, kolea Isipi ye nomi kingimu ‘Yu kanopa peanga kanopili.’ nirimu kinie ye nomi kingimuni ‘Josepo yu Isipi gapomano ye nomimu molopa, yunge ulkemo kinie Isipi koleamanga mele lemoma pali nokopili.’ nirimu.*
11 “Pe kolea Isipi kinie ⸤i kolea molemolo⸥ kolea Kenane kinie engele aili te lerimu, yamboma umbuni perimu. Olionga anda kolepalime langi lingí aulke te naa lerimu.
12 Jekopone “Kolea Isipi ga maku toko nosilimele.” niringine pilipelie yunge malopili olionga anda kolepalime pulu pulu Isipi mundurumu.*
13 Wale talo siku Isipi puringi kinie Josepone angenupilindu “Na Josepo.” nimbe yunge imbi lepa sirimu, pe kingimuni Joseponga yamboma kanopa imbi sirimu.*
14 Kanu kinie Josepone yunge lapa Jekopo kinie Jekopo yunge yamboma kinie “‘Yando wangi.’ niei.” nimbe, enendo nimbe mundurumu. Jekopo yunge yamboma lipe tere lepa sependi pape moloringi.*
15 “Yando wai.” nirimu kinie pilipelie Jekopo kolea Isipi purumu, kanuna yu kinie yunge malopili kinie anda lelko koloringi.*
16 Enenga onoma kelko kolea Kenane mengo ongo Sekemo taono mengo ongo, ou Eporayamone kolea kanga Sekemo ye Emonga malopilinge ma te topo topa lipe ou yunge ambomo ono terimu kanuna mengo puku ene ono teringi.*
17 “Pulu Yemone ou Eporayamondo “Tembo.” nirimu kanu walemo nondopa wendo ombá terimu kinie olionga yambo kolea Isipi moloringi mele anjupe anjupe aisili kalko liku moloringi.*
18 Aku sipe telipe pupe pupelie, ponie aisili omba pupe Isipi ye nomi kingi te kolo wangopa molorumu kanumuni Josepo yunge temanemo mimi sipe naa pilirimu.
19 Yuni olionga yamboma kolo topa sipe tepa kenjipe, anda kolepalime mindili lipe sipe, “Ambolango mengema ‘Kolangi.’ ningu ulkemanga pea naa molko pena nosei.” nirimu.*
20 “Aku siku teko molangi Mosisi meringi. Yu we kango te naa meringi. Pulu Yemone kanopa peanga kanorumu kangomo meringi. Oli yepoko yunge lapanga ulkena nosiku moloringi.
21 Kanu kinie pe pena nosiringi kinie ye nomi kingimunge lemenu kanopa lipe “Nanga kangomo.” nimbe yunge ulkena memba pupe nokorumu.*
22 Isipi yambomanga pilipe konginjili perimu mele pali Mosisi mane siringi kinie yu pilipe konginjili pepa unguma sumbi sipe nimbe uluma enge nimbe tepa molorumu.
23 Mosisinge ponie tu paono pora nirimu kinie yunge Isirele yamboma ‘pupu kanopambo.’ konopu lerimu.
24 Pupe kanopurumu kinie Isipi ye tene Isirele ye te tepa kenjirimu. Kanopalie yuni Isirele yemo lipe taponjipe Isipi yemo topa konjirimu.*
25 “(Mosisini pilipelie, ‘Yunge yamboma ‘Pulu Yemone ‘Ene liku taponjeni pui.’ nirimu.’ ningu pilingí.’ konopu lerimu nakolo ene aku siku ningu naa piliringi.)
26 “Opalikundu Isirele ye talo opa teringili kinie Mosisi pupe kanopalie, yu pupe opa teringili yetolo ambolopalie eltendo nimbendo: “Angenungulutolo, nambemuna opa tekembeleye? Angenungulu opa tekembele kapola naa tekemo.” nirimu.
27 “Kanu kinie tepa kenjirimu ye kanumuni Mosisi paka topa anju mundupelie nimbendo: “Naene nu ‘Olio nokani.’ nimbe mako tomuye?
28 Bonongo nu Isipi yemo toko konjinu mele kinié na ‘Topo konjembo.’ ningu nikinuye?” nirimu.
29 Aku nirimu kinie Mosisi pilipelie ‘Kingimuni na tomba.’ nimbe kowa pupelie kolea Midiane pupe molorumu. Yu akuna molopalie kango talo merimu.*
30 “Kanu kinie Mosisi kolea Midiane molopili ponie tu paono omba purumu kinie walse yu kolea ku leline andopa mulu Sainai lerimuna nondopa molorumu kinie Pulu Yemonga angello te yu molorumuna omba unju tenga tepe nomba perimuna omba molorumu.*
31 Mosisini akumu kanopalie yu konopu aisili lipe mundupe, terimu mele mimi sipe kanombando nondopa purumu kinie Ailimunge ungu te unjuna wendo orumu pilirimu mele i sipe:
32 “Na nunge kolenalini popo toringi Pulu Yemo molio.* Eporayamo keme Aisake keme Jekopo keme akumane popo toringi nokorundu Pulu Yemo molio.” nirimu. Kanu kinie Mosisi pungu pungu nimbe pipili kolopalie lipe wekendo kanopa tepemo naa kanorumu.
33 Kanu kinie Ailimuni* yundu nimbendo: “Nu i ma angilkinumu nanga kene nunge kimbu su kulku wendo li!
34 Nanga yambo Isipi molemelema mindili nolemele mele kanopo pora sipu molio. Ene kola tengi pilipulie kinié ene lipu taponjimbundu manie ondu kene ‘Nu kolea Isipindu kelko pani.’ nimbu lipu mundumbu tekero.” nirimu.*
35 “I ye Mosisi yu ou Isipi molorumu kinie Isirele yambomane ningindu: “Naene ‘Nu olio nokani.’ nimbe mako tomuye?” ningu yunge ungumu liku su siringi kanu ye Mosisi Pulu Yemone yu yuyu mako topa ‘Nanga yamboma nokoko, ene liku taponjiku mindili nolemelema wendo lieni.’ nimbe unjuna tepe nomba perimumunge angello tenga keremone ‘Mosisi nimbe sipili.’ nirimu.
36 Kanu ye Mosisi yuni yamboma kolea Isipi memba ulsu orumu. Ene kolea Isipi sukundu moloringi kinie kepe, Nomu Kondoline oringi kinie kepe, kolea ku leline ponie tu paono andoko moloringi kinie kepe, yuni ⸤yu yuyu molorumu mele⸥ lipe ora sirimu ulu tondolo* mare aisili terimu.**
37 Ye tene Isirele yambomando nimbendo: “Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilipu ene nimbu silio yemo molio mele pe enenga ye te na mele ‘Pulu Yemone ungu umbu tonjimbema pilipe nimbe simbe ye te molopili.’ nimbe Pulu Yemone lipe mundumbe.” nirimu ye kanumu i Mosisi telumu mindi.*
38 Isirele yamboma kolea ku leline moloringi kinie kanu ye Mosisi ene pea moloringi. Yu olionga kolepalime kinie mulu Sainai molopa ungu nimbe sirimu angellomo kinie pea moloringi. Pulu Yemone we pepa mindi pupe naa pora nimbé unguma Mosisini ‘Olio nimbe sipili.’ nimbe Mosisi ungu umbu tonjirimu kanu unguma yuni pilipelie yando olio nimbe sirimu.*
39 “Aku sipe terimu nakolo olionga anda kolepalimene ⸤Pulu Yemone yundu “Ene nokoi.” nimbe mako torumu ye Mosisinge⸥ ungumu ‘tenge panjipu naa pilimulú.’ ningu yu bulu siku, ene ‘Kolea Isipindu kelepo pamola!’ ningu waka kolko moloringi.
40 ⸤Mosisi mulu Sainaine ola pupe welea maniendo naa orumu kinie Isirele yambomane enenga ningu Pulu Yemo popo tonjiringi yemanga pulu pulu ye aili olandopa*⸥ Eronondo enene ningindu: “Olio mengo puku nokonge pulu ye popo tomolo pokore nuni unjuni molo kouni teko mimi tenjiyo. Olio kolea Isipi yando lipe memba orumu ye Mosisi welea naa okomo kene nambe temunje?” niringi.
41 Kanu walemonga enene kongi pirimu kao walo none teli te teko mimi teko, ‘Imu olionga pulu yemo.’ ningu popo toko melema kalko siku, ene eneno teko mimi teringi mele pilkulie konopu siku kongi kaloringime kinie langi nongo moloringi.*
42 Aku teringimunge Pulu Yemo ene lipe bulu sipe, oli kinie ena kinie kombukandipi kinie muluna angilimoma enene ‘Olio nokolemele pulu yamboma.’ ningu popo toko melema kalko singí teringi kinie kanopalie ‘Kapola, enenga aku siku teangi.’ nimbe siye kolorumu. Aku teringi mele Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi ye tene ungumu bokuna torumu mele kapola telemo. Akumu i sipe: ‘Pulu Yemone nimbendo: “O Isirele yamboma, ou ponie tu paono yambo naa peli kolea ku leline ene kongi pirimu kao kinie sipisipi kinie meme kinie popo toko kaloringime popo toko kalko na siringiye?
43 ⸤Molo.⸥ Ene sele ulke mengo puringimu ‘Pulu ye Mollokonga tamandu ulkemo.’ ningu mengo puku, ‘Repane olionga pulu ye te.’ ningu yunge kombukandipi none teli te teko anjiku, kanu melema ‘Olionga pulu yamboma.’ ningu kapi ningu popo toringi. Aku teringimunge nane ene mindili lipu simbundu ‘Ene kolea sirinduna naa molangi.’ nimbu makoropo, ene kolea aili Bapillono nekendo kolea anjupe tenga lipu mundumbu.” nirimu.’* nimbe bokuna torumu. Aku sipe nimbe bokuna torumu mele ene sike aku siku teringi.
44 “Kolea ku leline olionga anda kolepalimene Pulu Yemo ene kinie molorumu sele ulke kanumu kanoko ‘Pulu Yemo olio kinie molemo.’ ningu enene yu popo toko melema kaloringi sele ulkemo takoko anjiringi. Pulu Yemone Mosisindu “I siku i siku takangi.” nimbe ulkemo angilimbe mele lipe ora sirimu aku siku enene takoko anjiringi.*
45 Pe yandopa Josuane olionga anda kolepalime nokorumu kinie ene kanu sele ulkemo tekisiku, Pulu Yemone sirimu koleana mengo ongo anjiringi.* Pulu Yemone kanu koleana yambo talape lupe peringime olionga anda kolepalime “Kolo wangoko molangi, aku mamo liengi, kanuna pelemele yamboma kamu pangi.” nirimu kinie kanu koleana ou peringi yambo talapema enene toko munduku, sele ulkemo mengo ongo kanuna takoringi, yandopa ye nomi kingi Depisi molorumu kinie we angilirimu.
46 “Pulu Yemone Depisi yu kanopa peanga kanopa konopu monjirimuna yuni Pulu Yemondo walsipelie nimbendo: “Na kalopa lirimu ye Jekopo popo torumu Pulu Yemo molomba ulke te, ou sele ulkemo angilirimu mele, manda lepo takonjemboye?” nirimu.*
47 Nakolo Pulu Yemone “Molo.” nirimu kinie Depisinge malo Sollomono, yu Depisi kolo wangopa ye nomi kingimu molopalie, Pulu Yemonga ulke tembelemo takonjirimu.*
48 “Nakolo Imbi Paa Olandopa Mololi Pulu Yemo yambomane takolemele ulkemanga naa molemo. Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma yamboma nimbe sirimu ye tene aku sipe nirimu kanumu. Kanu yemone nimbendo:
49 “Pulu Ye Ailimuni nimbendo: “Mulu koleamo nanga manie molopo koleama nokolio polomo, ma koleamo nanga kimbu mundulio koleamo. Pe enene nanga nambolka ulkemo takonjingíye? Molo na tena manda koro molomboye?
Lipe Mundurumu Yema 7 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE