Text copied!
Bibles in Madak

Leven Gugu 13:6-51 in Madak

Help us?

Leven Gugu 13:6-51 in Lenavolo Lovoang Kaala Maxat La Sam

6 Diga vas kaxat basinge mo lemenemen la digat pas tangtagap ap mo losoxan axap, se diga rupot to Papos. Mo go diga ekip tangarang mi lara laradi laasen teren ne Ba-Iesu, ni laradi me Judaia la gakleklen lengkot at lemenemen (magic). Ni ga xarang limixin do neni leeme vapaase ali at ne Moroa.
7 Neni ga gugu ri laradi gomgo ap mo losoxan laasen teren ne Segias Paulus, ni laradi ga umsu mi lakleklen. Laradi gomgo ga ro xaka ne Banabas mi ne Sol uto saparav i, mila neni ga vara i do na ronga levelinga at ne Moroa.
8 Ketla ne Ba-Iesu ga lolos kusu na rupe levelinga atdu. Laasen bok teren ne Elimas (na laasen at lavapaase Grik). Ni ga lok tong pen i do na rupe laradi gomgo xusu noxo nunu at ne Iesu.
9 La ne Sol, laasen bok teren ne Pol, ga umsu mi Loroonan Kaala, ni ga saga xatli at ne Ba-Iesu,
10 la ga lok tin, “Nu lamdak at ne Satan! Nenu u xopara ri leveloklox axap i lox avukat. Buaang lempanga xaxarang la laxakapmek i umsu at lorooro ram. Nenu uk lox amisik do una baba gili levenanasa ruturun at Leeme Silok ne Moroa ri laxaxarang!
11 Monga lolos at Leeme Silok ne Moroa na rupot saparav u, la luxatli ram na main. La nenu u noxo ven laxasep at laaleng kangking at lentaba levenaleng.” Ap mo mun loxonaleng Elimas ga suma lamain ga lok pe luxatli ren, la ni gat pas tangtagap, gak lok tong pen i do na vuse ka tara xusu na ranga tu at lekngen la nam lam i.
12 Laradi gomgo ga ven mo lavanga la ga nunu. Ni ga sangu ap mo levenanasa ni ga ronga i mumu Leeme Silok.
13 Pol eburu mi larapen tangas teren diga mu lavatmon boro Papos la diga rupot to Pega at lenep silok Pampilia. Ketla ne Jon Mak ga on basinge du go, la gamlong uto Jerusalem.
14 Duga vas kaxat boro Pega la duga rupot to Antiok at lenep silok Pisidia. La at laaleng kaala duga beles uto at loogu singising la duga xis kopok.
15 Melemu at leexes at Laulis Linga at ne Moses la levelinga at lavaeme vapaase ali, luvuttadi amgomgo at loogu singising diga lok tidu, “Lunetak, ma vara i do muna vaase ri limixin do nemu mu ruuna tevelinga loklox alolos tinedi.”
16 Pol ga xatu kaxat upana, la ga sep makmak di, la ga lok keretna, “Luvuttadi me Israel la nemi bok kopmen me Judaia mi lotu saparap ne Moroa. Mina ronga ia.
17 Moroa at lubung mixin me Israel ga soxolik ka lavalabat atdik, la ga lox asilok lubung mixin atdik at levenmaares nedi diga nemen ngan limixin kadiong to at lenep silok Isip. Moroa ga lox asu di mi lolos silok teren basinge mo lenep silok.
18 La ga at lavanuet sangaun maares ni gak lok tatao di ro at lamatbin.
19 La ni ga nemen eburu minedi la diga sak tup mi lavanuti larabung mixin go ap mo lenep silok Kanan, la ni ga raba di mi mo lenep silok ngan laramtaba tidi.
20 Mo lempanga ga ravasu at levenmaares ga epovo at lavanuet sangaun kobot mi lavalimo sangaun (450). Melemu at na, Moroa ga lok katling li luvuttadi ngan luvuttadi rongtonga linga kusu dinabam gomgonga di, se at lovotpot at leeme vapaase ali ne Samuel.
21 La melemu diga sing ti toorong la ne Moroa ga lok taba di mi ne Sol, lamdak at ne Kis, at libibinat at ne Beniamin, kusu neni loorong tinedi at lavanuet sangaun maares.
22 Melemu at loklok pes teren, Moroa ga soxolik ka ne Devit kusu nam gomgonga di. Anaa levelinga at ne Moroa ga paase mumu na ne Devit min, ‘Nia ara ven i do ne Devit nitna ne Jesi, neni laradi ik lox amomo ia. Neni laradi naba lok lempanga axap do nia ana vara i do ni na lox i.’
23 Keneng at lurubuno avolo mun at ne Devit, Moroa ga riki ne Iesu saparap leme Israel ngan Laradi Loklox Arooro ridi la kerepmo ne Moroa ga lox epovo laxakaape ren.
24 Avot ti lovotpot at ne Iesu, Jon ga vavang ti limixin solo xusu dina leeng basinge laxakapmek atnedi la dina lok ka lesep susu.
25 La ga auret do ne Jon na lox axap mo lugugu ren, la ni ga lok ti limixin keretna, ‘Nemi mi doma i do nia nege? Nia xopmen mo laradi mi nemen tangais i. Ketla neni mo naba vot melemu rak, i silok aleng la axo epovo xusu ana soxomus asu luvanga vatpas at luxangkedek teren.’
26 Luvutnetak mi luvurinuk. Nia ana tong na levelinga rinemi. Moroa ga riki ne Iesu ri livipisik li at ne Abaram, la tinemi bok kopmen me Judaia mi nemen de, mo mi lotu saparap ne Moroa. Ni ga raba nedik mi na Lagale Lavavang ti lorooro avolo!
27 Mo limixin diga nemen to Jerusalem, la luvuttadi amgomgo atdi, di goxo ven kibis ne Iesu. La di goxo xasep at levelinga ro xeneng at levenbuk at lavaeme vapaase ali no diga vutus i at levenaleng kaala. Ketla diga lox asoorun levelinga at lavaeme vapaase ali, mila diga sok tixirixes ne Iesu.
28 La nedi xopmen di goxo vuse ka tavasuun kusu dina sev amet ne Iesu, diga sing mun ne Paelat kusu na sev amer i.
29 La melemu at lempanga axap diga lox i rin, kerekngan Lovoang Kaala i tong i, diga lox asi i ukopok basinge laxaba, la diga li i ro at lamaaut.
30 Ketla ne Moroa ga lox aroo kaxat amlong i basinge lanmet,
31 la buaang levenaleng neni ga ru asuvos tinedi digat pas eburu min boro Galili la uto Jerusalem. La nedi nom di tong asu levelinga ren ti limixin me Israel.
32 La nema na, ma tong na levelinga rinimi do ne Moroa ga lox epovo vam laxakaape ren ti lavalabat atdik.
33 La mo laxakaape ira soorun pam tinedik luvuttubuno avolo atnedi limixin me Israel keretna. Moroa ga lox aroo amlong ne Iesu basinge lanmet. I lok ngan mo levelinga ik lok at levempikpixan (Sam) sepsev agepura. Moroa ga lok keretna, ‘Nenu ne Nuruk. Lingina nia a lok ngan ne Tamam.’
34 La ne Moroa ga paase mumu laxakatu kaxat amlong at ne Iesu basinge lanmet, la kopmen bok ba noxo met. Ni ga lok keretna, ‘Nia anaba raba ruturun u mi leveloklox anarong tarak kerekngan nia aga xaape min ti ne Devit.’
35 La kerepmo bok levelinga at ne Devit saparap ne Moroa i lok keretna, ‘U noxo ke xepe Laradi Melemelengan taram la labantuxu ren napso!’
36 Devit gam tebeng lugugu at ne Moroa ap mo levenaleng teren, la melemu ni ga met, la digak mir i saparap lavalabat teren, la ni gap sopso.
37 Ketla nom laradi ne Moroa ga lox aroo amlong i basinge lanmet, ni goxopso.
38 Luvutnetak mi luvurinuk. Nemi axap, minaklen avukar i do, keneng mun at ne Iesu, langas i rem suang kusu ne Moroa naba doxoma xepe laxakapmek at limixin. Monga ma tong asu na levelinga rinimi.
39 Minaklen box i do nedi axap di nunu ren, Moroa ira lox asepmus pam di basinge leveloklok kakapmek atdi. Laulis Linga at ne Moses kopmen na epovo na lox i xuren.
40 Mina lok tatao avukat nimi, mumu levelinga at lavaeme vapaase ali, i lok keretna,
41 ‘Nemi limixin mik lok kalise levelinga at ne Moroa, mina ronga i na. Minaba sangu la mina met! Nia anaba lok lara lugugu at levenaleng atnimi, ketla nemi xopmen mi noxo nunu ren. La do tara na soxomus box i rinimi, move mi noxo nunu ren.’”
42 La ne Pol mi ne Banabas duga vas su basinge loogu singising, la limixin diga sing bok du do dubamlong ap mo lara laaleng kaala melemu, la duna vaase bok mo levelinga rinedi.
43 Melemu at limixin diga on basinge loogu singising, buaang atnedi limixin me Judaia la nedi bok kopmen di me Judaia, mo diga lok ka vam lotu at limixin me Judaia, diga mumu asu ne Pol mi ne Banabas. Duga paase ridi la duga lox alolos di xusu dina nemen keneng at letaba nabalamu at ne Moroa.
44 Ap mo laaleng kaala melemu nedi axap ap mo lemenemen digat pas kusu dina ronga levelinga at ne Moroa.
45 Ketla lentaba limixin me Judaia diga ven i, la diga umsu mi levereven peves. Diga paase tangarang mo levelinga ne Pol ga tong i, la diga paase xapmek tin.
46 Ketla ne Pol mi ne Banabas duga paase lolos aleng la kopmen du goxo marat. Duga lok keretna, “Ik mokso at lemeren ne Moroa do mana tong avot be levelinga at ne Moroa rinemi limixin me Judaia. Ketla nemi mi xopara rin, la kerepmo xopmen mina epovo ri ruuna ka lorooro avolo. Mana ke xepe nimi la mana tong asu levelinga at ne Moroa ri limixin kopmen di me Judaia.
47 I lok ngan levelinga at ne Moroa ga raba dik min. I lok keretna, ‘La nia ara soxolik ka vam nimi, kusu nemi minaba lok ngan laxasep la mina tong asu levelinga rak tinedi limixin kopmen di me Judaia, la minaba lok ngan langas ti lorooro ri limixin to at lengkot axap at na lavatbung menemen.’”
48 Mo limixin kopmen di me Judaia diga ronga i na la diga lok momo aleng, la diga emi asu mi Leeme Silok ne Moroa, mumu levelinga ren. La nedi ne Moroa ga soxolik ka vam di ri lorooro avolo, diga nunu at ne Iesu.
49 Levelinga at ne Moroa ga epeseves at lengkot axap ap mo lenep silok.
50 Ketla limixin me Judaia diga lox axatu kaxat lodoxoma at luvuttadi amgomgo ap mo lemenemen silok. Diga lox axatu bok lodoxoma at lavakin diga ruuna levenasen silok la diga lotu saparap ne Moroa. Diga vaxaru kaxat leedak ti ne Pol mi ne Banabas, la diga lok kepe du basinge lenep silok atdi.
51 La luradi vavang duga pes kepe laxakup basinge lengkangkedek atdu saparap nedi xusu duna lox asu lebelemamao at ne Moroa ridi. La dugat pas uto Aikoniam.
Leven Gugu 13 in Lenavolo Lovoang Kaala Maxat La Sam