Text copied!
Bibles in Umbu-Ungu

JONO 6:5-60 in Umbu-Ungu

Help us?

JONO 6:5-60 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

5 Yesusi ma-pangina ola molopa maniando sipa kanopale yombo paa awisili yu orumu aulkana lombili oringi kanorumu. Kanopale yuni yu lombili andoli ye Pillipundu nimbale: “I yomboma nonge kere-langima sena topo topo lindamili konopu lekenoye?” nirimu.
6 Yuni aku sipa Pillipundu we mangilipa pilierimu. Yesusi yuni sembá mele yuyu pilipa molorumu-na-kolo ‘Pillipu yuni nambolka nimbánje? ‘Nane ulu-tondolo se sepole manda kere-langi simbú.’ konopu lemba, molo we mini-wale mundumbanje piliambo.’ nimbale yuni aku sipa Pillipundu mangilipa pilierimu.
7 Pillipuni yundu nimbale: “Kakopoi-ye sene oli engaki kongono sepale méle kalólimu limú kou-monemane kere-langi topo topo limolanje yombo mare mindi kanga-kolte liku nolemolá. Mare mólo tolka naa nolemolá.” nirimu.
8 Lombili andoli se, Saimono Pitanga genu Enderu, yuni nimbale:
9 “Ya kango se rasi-balli pellawa kaloli kanga se-pakara kinia oma kaloli talo kinia taltopa molemo. Aku-na-kolo akumu koltalo, yombo paa awisili. Manda naa sembá lémo.” nirimu.
10 Yesusini “Yomboma “Mania molangi.” niengi.” nirimu. Aku koleana era awisili orumu-na mania moloringi. Ye paip tausini mele akuna mania moloringi.
11 Kanu-kinia Yesusini balli-pellawa kalolima lipa ambolopale Pulu Yemondo “Ange.” nimba yombo moloringima moke sepa ono manda nonge mele sirimu. Omatolo aku sipala moke serimu. Nongo olo senderingi.
12 Kanu kere-langi noringi olo serimu kinia yuni yu lombili andolimando nimbale: “Kere-langi kakena lemóma we mania pumba lemba manda naa sembá kene liku maku taa.” nirimu.
13 Kanu-kinia nongo pora siringi kinia kakena lierimuma lombili andolimane liku maku toko wale-basikete engaki rurepo lakilku toko peke siringi.
14 Yesusini Pulu Yemone mindi ulu-tondolo manda selka mele akumu serimu kinia kanokole yombomane pulu polko ninguli: “ “Pulu Yemone ungu-umbu tondolima pilipa yando nimba simba ye se ma-koleana omba olio nokomba.” ningu panjeringimu paa sika i yemo yu lepomo.” niringi.
15 Aku ningu pilkuli onone ‘Yu olionga ye nokoli kingimu molopili.’ ningu yu tondolo munduku ambolko liku ‘ononga kingimu molopili.’ ningí seringi. Aku senge seringi pilipale yu yuyu molombando ma-pangina ola kelepa pumba molorumu.
16 Ena pumba kolea kala torumu kinia yu lombili andolima ma-pangina maniando pungu nomu kelona maniando pungu
17 akuna nona andoli sipi senga ola pungu nomuna yakondo ongo Kapeniame taono ongo pungí puringi. Aku-kinia simbulu torumu-na-kolo Yesusi naa orumu-kulu lombili andolima onono puringi.
18 ⸤Sipimunga ola molko pungí puringi kinia⸥ poporome tondolo torumu kinia nomo ola pumba mania omba serimu, sipimu topa ola-munda mania-munda sepa topele-mapele torumu.
19 Sipimu kundoringi nomu awi-suku-singi melena purumu kinia Yesusi nomuna ola kimbu kulupa sipimu purumuna orumu kanokole ‘Kuru se okomo.’ konopu lekole paa mini-wale awili seko mundoringi.
20 Aku-sipa na-kolo yuni onondo nimbale: “Na mindi okoro, pipili naa kolaa.” nirimu.
21 Aku nirimu-kulu pilkuli “⸤Ye-Awilimu okomo lepomo.⸥ Sipina pea molamili.” ningu onone konopu siku yu sipimunga sukundu liltingi. Sukundu orumu kinia ono pungí puringi nomu kelona sipimu waltikele purumu.
22 Orili-u yomboma nomu kelo nekendo ipulieli moloringima konopu kimbu sikuli niringimuni, ‘Oleanga ipulieli nomuna andoli sipi selu mindi ya liemu, Yesusi akuna sukundu naa pumu, yu lombili andolima onono akuna sukundu pungu nomu kelo nekendo púngi.’ ningu pilieringi.
23 Kanu-kinia oleanga Ye-Awilimuni kere-langi kanga-kolte lipa ambolopa Pulu Yemondo “Ange.” nimba yomboma sirimu noringi koleana nondopa kolea-awili Tapirias yombomanga sipi mare nomu kelona oringi.
24 Yesusini kere-langi sirimu noringi koleana yombomane Yesusi yu korokole niringimuni, yu kinia yu lombili andolima kinia akuna naa moloringi kanokole sipi ono moloringina nomu kelona nondoko ongo lieringimanga sukundu pungu Kapeniame taonondo Yesusi koronge puringi.
25 Nomu nekendo ongo Yesusi kanoko lendekole onone yu mangilku pilku ninguli: “Rapai, nu sewale yando onuye?” niringi.
26 Aku-na-kolo yu orumu mele nimba para naa sipale pundu topa onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Nane ⸤Pulu Yemone na lipa tapondolemo mele⸥ lipa ora silimú ulu-tondoloma seliomonga onone na naa korokomele. Nane ono kere-langi sindu nongo olo sendengi kanumunga mindi na korokomele lémo.” nikiru.
27 Ono kere-langi nondopa purulimuma ‘Lipu nomolo.’ ningu kongono naa sayo. Kanu kere-langima nongole nilimilimuni, kolonge walema wendo olemo kinia kololemelela. Kere-langi, Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone silimú kere-langi, kanumu naa purulimú, kanumu nolemele kinia konde molko kondoko mindi pulimili kanu kere-langimu ‘Lipu namili.’ ningu mindi kongono sayo. ‘Ye akumuni sika kanu kere-langimu yomboma simba.’ ningu piliangi.’ nimba Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo mele ‘Aku yemone ulu-tondoloma aku sipa sepili.’ nimba Pulu Yemo yuni yu sirimu.” nirimu.
28 ( ‘Sika kere-langimundu nikimu.’ ningu pilku yuni nirimu ungumu pilku sundukuli niringimuni,) onone yundu mangilku pilku ninguli: “Konde molopo mindi pumulú kere-langi lipu namili kene olio nambi sepole Pulu Yemone kanopa peanga pilimba kongonoma semoloye?” niringi.
29 Yuni pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga kongonomo i-sipa: ‘Pulu Yemone ma-koleana lipa mundorumu yemo yu sika Pulu Yemonga malo, ⸤yu sika olio molopo kondopo mindi pumulú ulu-pulumu simba yemo⸥.’ ningu kuru mondoko molaa.” nirimu.
30 Aku nirimu pilkuli onone yundu mangilku ninguli: “Nuni ‘ “Na sika Pulu Yemone lipa mundorumu. Nane nikiru unguma sika unguma.” niliu akumu ‘Sika.’ ningu kuru mondangi.’ ningu Pulu Yemone mindi ulu-tondolo manda selemo uluma mele nuni aku siku nambolka ulu-tondolo se liku ora siniye? Nambi seni kinia kanopole ‘Nuni sika nikinu.’ nimbu kuru mondomolonje?” niringi.
31 “Olionga anda-kolepali u moloringima kolea ku lielina kere-langi mana noringi. Kere-langi mana orumu mele Pulu Yemonga bokuna semanemo molemo: ‘Yuni ‘Ono mulu-koleana yando kere-langi nangi.’ nimbale sirimu.’ ungu akumu molemo. ⸤Nuni olionga aku siku sendeni molo nambi seniye?⸥ niringi.
32 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Moloringi yomboma mulu-koleana yando kere-langi sirimu yemo Mosisi mólo. Tatane sirimu. Molko kondoko mindi puli ulu-pulu pelemo kere-langi nikiru kanu sika kere-langimu mulu-koleana yando silimú yemo Tata mindila.” nikiru.
33 Mulu-koleana mania omba mana-yomboma molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu silimúmu yu Pulu Yemone silimú kere-langimu.” nirimu.
34 Yesusini nirimu mele pilku sundukuli, “Ye-Awilimu, aku kere-langimu kiniá kepe pe-pe kepe si.” niringi.
35 Kanu-kinia Yesusini onondo nimbale: “Molko kondoko mindi pungí kere-langimu na. Umbu kere-langi nongole gele naa kolko kangi tondolo pupili molemele mele aku sipa na molombona onge yomboma ononga minimu gele naa kolomba, konopu tondolo pupili molonge. Umbu-no nongole no nonowalene naa kolko manda molemele aku mele na niliu unguma kepe molio mele kepe manda sembó mele kepe ‘Sika.’ ningu kuru mondonge yomboma kelko alieli minimu no nonowale naa sepili molonge.
36 Aku senge yomboma aku siku molonge-na-kolo “Onone na ⸤Pulu Yemonga ulu-tondoloma selio mele⸥ kanokole kanoko sunduku ‘We selemo. Yu Pulu Yemone naa lipa mundorumu.’ ningu kuru naa mondolemele.” u nimbu sirindu kanu mele kiniá kepe aku siku we seko molemele.
37 Tatane ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltondolemo yomboma pali na molombona onge. Kanu-kinia na lombili andongendo na molombona onge yomboma selurindu kepe “Lombili naa ongo anju pu.” paa naa nimbúmu.
38 “‘Na nanu konopuna pilkiru mele sambo.’ nimbu na mulu-koleana mundupu kelepo mana maniando naa orundu, mólo. Na lipa mundorumu ⸤ye⸥mone konopuni pilielemo mele sembó orundu.
39 Na lipa mundorumu yemone konopuni pilierimu mele i-sipa: ‘Nane ⸤Malo⸥ simbú yomboma pali ⸤Malone⸥ nokopa kondopa, selu kepe mundupa kelepale mindili nonge koleana paa naa pumbá, ma-kolea pora nimbá walemonga ono pali topa makisindipa olando lipili.’ konopu lemó.
40 Na lipa mundorumu Tatane konopuni pilierimu mele i-sipa: ‘Nanga malo ‘olio lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkamo wendo limba.’ ningu kuru mondonge yomboma molko kondoko mindi pangi.’ nimba konopuni pilielemo. Kanu-kinia aku senge yomboma ma-kolea pora nimbá walemonga kinia nane topo makisindipu olando limbu.” nirimu.
41 Yesusini “Na mulu-koleana maniando orundu kere-langimu.” nirimu pilku kiri pilkuli Juda ye awilimane yu mumindili kolko onono pulu polko kono-kono ningu
42 ninguli: “Aku ungu nikimu yemo Joseponga malo Yesusi mindi. Yunga anumu lapatolo kanolemolo kanumu. Pe yu “Mulu-koleana molopo mana maniando orundu.” nikimumu nambi sepa nikimuye?” niringi.
43 Yesusini nimbale: “Ono anju yando kono-kono manda nieme!
44 Yombo seluri kepe na we manda naa lombili onge. Na lipa mundorumu Tatane konopuna kundulimú yomboma mindi na lombili olemele. Na moliona ongo na kuru mondolemele yomboma kolea pora nimbá walemonga nane topo makisindipu olando limbu.
45 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu-yema pilku yomboma ningu siringi yemanga bokuna molemo ungu se i-sipa: “Pulu Yemone yomboma pali ungu-mane simba.” ningu toringi bokuna aku sipa molemo. Tatane nilimú mele pilkuli kanu ungumanga puluma pilku limili yomboma pali na moliona olemele.
46 Tatanga ungumu pilielemele nikiru akumu paa sika yunga ungumu pilielemelemondo nikiru-na-kolo yu mongomane naa kanolemele. Ma-koleana yombo selurini kepe Tata naa kanoringi naa kanolemele. Yombo selumuni mindi yu kanorumu. Tata kinia molopale mania orumu ⸤ye⸥mone mindi yu kanorumu.
47 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Niliu unguma ‘Sika nilimú.’ ningu kuru mondolemele yomboma molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu ono-kinia pelemo.” nikiru.
48 Mini pali molko kondoko mindi pungí gamo na.
49 Ononga koro-u moloringi yombomane kolea ku lielina kere-langi mana noringi-na-kolo molko mindi naa puringi. Ononga kolonge walema wendo orumu kinia koloringila.
50 “Aku-sipa na-kolo i kiniá nikiru kere-langimu mulu-koleana maniando okomo kere-langimu. Akumu nonge yomboma mini pali naa kolonge.
51 Pora naa nimba we lepa mindi puli kere-langimu, akuna sukundu molko kondoko mindi puli ulu-pulumu pelemo kere-langimu, akumu mulu-koleana maniando orumu kere-langimu na. Aku kere-langimu nanga kangimu. ‘Ma-koleana yomboma, mini pali molko kondoko mindi pangi.’ nimbu nane nanga kangimu ononga kere-langi simbú.” nirimu.
52 ⸤Yesusini aku nirimu pilku sundukuli,⸥ yombomane angelema ninguli, “I-yemo olio yunga kangimu “Nangi.” nimba nambi sepa manda simbando nikimuye?” niringi.
53 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: Onone Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga kangimu naa nongo yunga mememo naa nongi liemu molko kondoko mindi puli ulu-pulumu ono-kinia manda naa pemba.
54 Nanga kangimu kinia mememo-tolo nonge yomboma alieli molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu ono-kinia pelemo. Kanu yomboma ma-kolea pora nimbá walemonga nane topo makisindipu olando limbu.
55 “Nanga kangimu kere-langi sikamo; nanga mememo no sikamo. Umbu ga kinia notolo nongole, kolonge wale wendo olemo kinia kololemele. Aku-sipa na-kolo nanga kangimu kinia mememo-tolo nolemele yomboma molko kondoko mindi pungí.
56 Nanga kangimu kinia mememo-tolo nolemele yomboma ono na-kinia kopu seko molemele, na ono-kinia kopu sepo molio.
57 Molopa mindi pulimú Tatane na lipa mundorumu, yuni na ‘Molko mindi pani.’ nirimu-na molopo mindi puliu, aku siku melela na nonge yomboma ‘Molko mindi pangi.’ nimbú, kanu-kinia ono mini pali molko mindi pungí.
58 Aku kere-langimu mulu-koleana maniando orumu kere-langimu. Olionga u anda-kolepali moloringimane kere-langi mana nongole ⸤kolonge walema wendo orumu kinia⸥ koloringi, na-kolo pe kiniá orumu kere-langimu kinia u orumu kere-langi manamo kinia selu-sipa mólo. Pe kiniá orumu kere-langi imu nonge kinia alieli molko kondoko mindi pungí.” nirimu.
59 Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se, Kapeniame taonona gilierimu, akuna sukundu Yesusini yomboma ungu-mane sipa aku unguma nirimu.
60 Yesusini ⸤yunga kangimu kinia mememo-tolo kere-langi kinia no kinia nongemonga⸥ nirimu mele pilkuli Yesusi lombili andoringi yombo awisilini ninguli: “I ungumu aroma topa nikimu. Nawene manda pilipa limbaye? Olio naa pilkimulu.” niringi.
JONO 6 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

JONO 6:5-60 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

5 Yesusi ma pangine ola molopa maniendo sipe kanopalie yembo paa awisili yu orumu aulkena lombili oringi kanorumu. Kanopalie yuni yu lombili andoli ye Pillipundu nimbendo: “I yemboma nonge langime tena topo topo lindemili konopu lekenoye?” nirimu.
6 Yuni aku sipe Pillipundu we walsipe pilierimu. Yesusi yuni temba mele yuyu pilipe molorumu nalo ‘Pillipu yuni nambolka nimbenje? ‘Nane ulu tondolo te tepolie manda langi simbo.’ konopu lemba, molo we mini-wale mundumbenje piliembo.’ nimbelie yuni aku sipe Pillipundu walsipe pilierimu.
7 Pillipuni yundu nimbendo: “Kakopoi ye tene oli engaki kongono tepalie mele kalolimu limo kou monemane langi topo topo limelanje yembo mare mindi laye-kolte liku nolemela. Mare molo tolka naa nolemela.” nirimu.
8 Lombili andoli te, Saimono Pitanga angenu Enderu, yuni nimbendo:
9 “Ya kango te rasi-balli pillawa kaloli kanga kise pakera kinie oma kaloli talo kinie nosipe molemo. Nalo akumu koltalo, yembo paa awisili. Kapola naa temba lemo.” nirimu.
10 Yesusini “Yemboma “Manie molangi.” niengi.” nirimu. Aku koleana era awisili orumu-ne manie moloringi. Ye pape tausini mele akune manie moloringi.
11 Kanu kinie Yesusini balli pillawa kalolime lipe ambolopalie Pulu Yemondo “Ange.” nimbe yembo moloringime moke tepa eno manda nonge mele sirimu. Omaselo aku sipela moke terimu. Nongo olo tenderingi.
12 Kanu langi noringi olo terimu kinie yuni yu lombili andolimendo nimbendo: “Langi kakena lemoma we manie pupe lemba kapola naa temba kene liku maku taa.” nirimu.
13 Kanu kinie nongo pora siringi kinie kakena lierimume lombili andolimene liku maku toko wale basikete engaki rurepo lakilku toko peke siringi.
14 Yesusini Pulu Yemone mindi ulu tondolo manda telka mele akumu terimu kinie kanokolie yembomane pulu polko ningendo: “ “Pulu Yemone ungu umbu tondolime pilipe yando nimbe simbe ye te ma koleana omba olio nokomba.” ningu panjeringimu paa sike iyemo yu lepamo.” niringi.
15 Aku ningu pilkulie enone ‘Yu olionga ye nomi kingimu molopili.’ ningu yu tondolo munduku ambolko liku ‘enonga kingimu molopili.’ ninge teringi. Akutenge teringi pilipelie yu yuyu molombando ma pangine ola altopa pupe molorumu.
16 Ena pupe kolea kala torumu kinie yu lombili andolime ma pangine maniendo puku nomu kélona maniendo puku
17 akune nona andoli sipi tenga ola pukunomune yakondo ongo Kapeniame taono ongo punge puringi. Aku kinie sumbulu torumu nalo Yesusi naa orumu kulu lombili andolime enono puringi.
18 ⸤Sipine ola molko punge puringi kinie⸥ poporome tondolo torumu kinie nomo olapupe manie omba terimu, sipimu topa ola-munde manie-munde tepa topele-mapele torumu.
19 Sipimu kundoringi nomu awi suku singi melena purumu kinie Yesusi nomune ola kimbu kongono tepa sipimu purumune orumu kanokolie ‘Kuru te okomo.’ konopu lekolie paa mini-wale awili teko mundoringi.
20 Nalo yuni enondo nimbendo: “Na mindi okoro, pipili naa kolaa.” nirimu.
21 Aku nirimu kulu pilkulie “⸤Awilimu okomo lepamo.⸥ Sipine pea molamili.” ningu enone konopu siku yu sipimunge sukundu lsingi. Sukundu orumu kinie eno punge puringi nomu kélona sipimu walsikele purumu.
22 Ipulueli-ou yemboma nomu kélo nekendo ipulueli moloringime konopu kimbu sikulie niringimuni, ‘Oleanga ipulueli nomune andoli sipi telu mindi ya liemu, Yesusi akune suku naa pumu, yu lombili andolime enono akune suku puku nomu kélo nekendo pungi.’ ningu pilieringi.
23 Kanu kinie oleanga Awilimuni langi wallo kolte lipe ambolopa Pulu Yemondo “Ange.” nimbe yemboma sirimu noringi koleana nondopa kolea awili Tapiriasi yembomanga sipi mare nomu kélona oringi.
24 Yesusini langi sirimu noringi koleana yembomane Yesusi yu korokolie niringimuni, yu kinie yu lombili andolime kinie akune naa moloringi kanokolie sipi eno moloringine nomu kélona nondoko ongo lieringimenga suku puku Kapeniame taonondo Yesusi koronge puringi.
25 Nomu nekendo ongo Yesusi kanoko lendekolie enone yu walsiku pilkulie ningendo: “Rapai, nu tewale yando onuye?” niringi.
26 Nalo yu orumu mele nimbe para naa sipelie topondopa enondo nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Nane ⸤Pulu Yemone na lipe tapondolemo mele⸥ lipe ora silimo ulu tondoloma teliomonga enone na naa korokomele. Nane eno langi sindu nongo olo tendengi kanumunge mindi na korokomele lemo.
27 Eno langi nondopa purulimoma ‘Lipu nomolo.’ ningu kongono naa teayo. Kanu langime nongolie nilimelemone, kolonge walema wendo olemo kinie kolemelela. Langi, Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemone silimo langi, kanumu naa purulimo, kanumu nolemele kinie konde molko kondoko mindi pulimele kanu langimu ‘Lipu namili.’ ningu mindi kongono teayo. “Ye akumuni sike kanu langimu yemboma simbe.’ ningu piliengi!’ nimbe Pulu Yemone ulu tondoloma telemo mele ‘Aku yemone ulu tondoloma aku sipe tepili.’ nimbe Pulu Yemo yuni yusirimu.” nirimu.
28 ⸤‘Sike langimundu nikimu.’ ningu pilku yuni nirimu ungumu pilku sundukulie niringimuni,⸥ enone yundu walsiku pilkulie ningendo: “Konde molopo mindi pumolo langi lipu namili kene olio nambepolie Pulu Yemone kanopa peanga kanomba kongonoma temoloye?” niringi.
29 Yuni topondopa nimbendo: “Pulu Yemonga kongonomo isipe: ‘Pulu Yemone ma koleana lipe mundorumu yemo yu sike Pulu Yemonga malo, ⸤yu sike olio molopo kondopo mindi pumolo ulu pulumu simbe yemo⸥’ ningu tondolo munduku pilku molaa.” nirimu.
30 Aku nirimu pilkulie enone yundu walsikulie ningendo: “Nuni ‘ “Na sike Pulu Yemone lipe mundorumu. Nane nikiru ungume sike ungume.” nilio akumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliengi.’ ningu Pulu Yemone mindi ulu tondolo manda telemo ulume mele nuni aku siku nambolka ulu tondolo te liku ora siniye? Nambe-eni kinie kanopolie ‘Nuni sike nikinu.’ nimbu pilimolonje?” niringi.
31 “Olionga anda-kolepali ou moloringime kolea ku lieline langi mena noringi. Langi mena orumu mele Pulu Yemonga bokune temanemo molemo: ‘Yuni ‘Eno mulu koleana yando langi nangi.’ nimbelie sirimu.’ ungu akumu molemo. ⸤Nuni olionga aku siku tendeni molo nambe-eniye?⸥” niringi.
32 Yesusini enondo nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Moloringi yemboma mulu koleana yando langi sirimu yemo Mosisi molo. Tatane sirimu. Molko kondoko mindi puli ulu pulu pelemo langi nikiru kanu sike langimu mulu koleana yando silimo yemo Tata mindila.
33 Mulu koleana manie omba mana yemboma molko kondoko mindi punge ulu pulumu silimomo yu Pulu Yemone silimo langimu.” nirimu.
34 Yesusini nirimu mele pilku sundukulie, “Awilimu, aku langimu kinié kepe pe pe kepe si.” niringi.
35 Kanu kinie Yesusini enondo nimbendo: “Molko kondoko mindi punge langimu na. Umbu langi nongolie engele naa kolko kangi tondolo pupili molemele mele aku sipe na molombona onge yemboma enonga minimu engele naa kolomba, konopu tondolo pupili molonge. Umbu no nongolie no waka naa kolko kapola molemele aku mele nanilio ungume kepe molio mele kepe manda tembo melekepe ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilinge yemboma altoko alieli minimu no waka naa liepili molonge.
36 Aku tenge yemboma aku siku molonge nalo “Enone na ⸤Pulu Yemonga ulu tondoloma telio mele⸥ kanokolie kanoko sunduku ‘We telemo. Yu Pulu Yemone naa lipe mundorumu.’ ningu pilimele.” ou nimbu sirindu kanu mele kinié kepe aku siku we teko molemele.
37 Tatane ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe mako tondolemo yemboma pali na molombona ongo na tondolo munduku pilinge. Kanu kinie na lombili andongendo na molombona onge yemboma telurindu kepe “Lombili naa ongo anjo pu.” paa naa nimbomo.
38 “‘Na nanu konopune pilkiru mele teambo.’ nimbu na mulu koleana mundupu siye kolopo mana maniendo naa orundu, molo. Na lipe mundorumumuni konopuni pilimo mele tembo orundu.
39 Na lipe mundorumu yemone konopuni pilierimu mele isipe: ‘Nane ⸤Malo⸥ simbo yemboma pali ⸤Malone⸥ nokopa kondopa, telu kepe mundupe siye kolopalie mindili nonge koleana paa naa pumbe, ma kolea pora nimbé walemonga eno pali topa makinjindipe olando lipili.’ konopu lemo.
40 Na lipe mundorumu Tatane konopuni pilierimu mele isipe: ‘Nanga malo ‘olio lipe tapondopa, mindili nolemela aulkemo wendo limbe.’ ningu tondolo munduku pilinge yemboma molko kondoko mindi pangi.’ nimbe konopuni pilimo. Kanu kinie aku tenge yemboma ma kolea pora nimbé walemonga kinie nane topo makinjindipu olando limbo.” nirimu.
41 Yesusini “Na mulu koleana maniendo orundu langimu.” nirimu pilku keri pilkulie Juda ye awilimene yumumindili kolko enono pulu polko kono-kono ningulie
42 ningendo: “Aku ungu nikimu yemo Joseponga malo Yesusi mindi. Yunge anumu lapaselo kanolemolo kanumu. Pe yu “Mulu koleana molopo mana maniendo orundu.” nikimumu nambepa nikimuye?” niringi.
43 Yesusini nimbendo: “Eno anjo yando kono-kono manda nieme!
44 Yembo teluri kepe na we manda naa lombili onge. Na lipe mundorumu Tatane konopune kundulimo yemboma mindi na lombili olemele. Na moliona ongo na tondolo munduku pilimele yemboma kolea pora nimbé walemonga nane topo makinjindipu olando limbo.
45 Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemanga bokune molemo ungu te isipe: “Pulu Yemone yemboma pali ungu mane simbe.” ningu toringi bokune aku sipe molemo. Tatane nilimo mele pilkulie kanu ungumenga pulume pilku limele yemboma pali na moliona olemele.
46 Tatanga ungumu pilimele nikiru akumu paa sike yunge ungumu pilimelemondo nikiru nalo yu mongone naa kanolemele. Ma koleana yembo telurini kepe Tata naa kanoringi naa kanolemele. Yembo telumuni mindi yu kanorumu. Tata kinie molopalie manie orumumuni mindi yu kanorumu.
47 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Nilio ungume ‘Sike nilimo.’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma molko kondoko mindi punge ulu pulumu eno kinie pelemo.
48 Mini pali molko kondoko mindi punge gamo na.
49 Enonga koro-ou moloringi yembomane kolea ku lieline langi mena noringi nalo molko mindi naa puringi. Enonga kolonge walema wendo orumu kinie koloringila.
50 “Nalo ikinié nikiru langimu mulu koleana maniendo okomo langimu. Akumu nonge yemboma mini pali naa kolonge.
51 Pora naa nimbe we lepa mindi puli langimu, akune suku molko kondoko mindi puli ulu pulumu pelemo langimu, akumu mulu koleana maniendo orumu langimu na. Aku langimu nanga kalumu. ‘Ma koleana yemboma, mini pali molko kondoko mindi pangi.’ nimbu nane nanga kalumu enonga langi simbo.” nirimu.
52 ⸤Yesusini aku nirimu pilku sundukulie,⸥ yembomane kerepale ningulie, “I yemo olio yunge kalumu “Nangi.” nimbe nambepa manda simbendo nikimuye?” niringi.
53 Yesusini enondo nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Enone Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemonga kalumu naa nongo yunge mememo naa nongi liemo molko kondoko mindi puli ulu pulumu eno kinie manda naa pemba.
54 Nanga kalumu kinie mememo-selo nonge yemboma alieli molko kondoko mindi punge ulu pulumu eno kinie pelemo. Kanu yemboma ma kolea pora nimbé walemonga nane topo makinjindipu olando limbo.
55 “Nanga kalumu sike langimu; nanga mememo sike nomo. Umbu ga kinie no kinie nongolie, kolonge wale wendo olemo kinie kolemele. Nalo nanga kangimu kinie mememo-selo nolemele yemboma molko kondoko mindi punge.
56 Nanga kalumu kinie mememo-selo nolemele yemboma eno na kinie tapu toko molemele, na eno kinie tapu topo molio.
57 Molopa mindi pulimo Tatane na lipe mundorumu, yuni na ‘Molko mindi pani.’ nirimu-ne molopo mindi pulio, aku siku melela na nonge yemboma ‘Molko mindi pangi.’ nimbo, kanu kinie eno mini pali molko mindi punge.
58 Aku langimu mulu koleana maniendo orumu langimu. Olionga ou anda-kolepali moloringimene langi mena nongolie ⸤kolonge walema wendo orumu kinie⸥ koloringi, nalo pe kinié orumu langimu kinie ou orumu langi menamo kinie telu sipe molo. Pekinié orumu langi imu nonge kinie alieli molko kondoko mindi punge.” nirimu.
59 Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulke te, Kapeniame taonona angilierimu, akune suku Yesusini yemboma ungu mane sipe aku ungume nirimu.
60 Yesusini ⸤yunge kalumu kinie mememo-selo langi kinie no kinie nongemonga⸥ nirimu mele pilkulie Yesusi lombili andoringi yembo awisilini ningendo: “I ungumu aroma topa nikimu. Nawene manda pilipe limbeye? Olio naa pilkimulu.” niringi.
JONO 6 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

JONO 6:5-60 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE

5 Yesusi ma pangine ola molopa maniendo sipe kanopalie yambo paa aisili yu orumu aulkena lombili oringi kanorumu. Kanopalie yuni yu lombili andoli ye Pillipundu nimbendo: “I yamboma nonge langime tena topo topo linjemili konopu lekenoye?” nirimu.
6 Yuni aku sipe Pillipundu we walsipe pilirimu. Yesusi yuni temba mele yuyu pilipe molorumu nakolo ‘Pillipu yuni nambolka nimbenje? ‘Nane ulu tondolo te tepolie manda langi simbu.’ konopu lemba, molo we mini wale mundumbenje piliembo.’ nimbelie yuni aku sipe Pillipundu walsipe pilirimu.
7 Pillipuni yundu nimbendo: “Kakopoi ye tene oli engaki kongono tepalie mele kalolimu limo kou monemane langi topo topo limelkanje yambo mare mindi laye kolte liku nolemelka. Mare molo tolka naa nolemelka.” nirimu.
8 Lombili andoli te, Saimono Pitanga angenu Enderu, yuni nimbendo:
9 “Ya kango te rasi balli pillawa kaloli kanga te pakara kinie oma kaloli talo kinie nosipe molemo. Nakolo akumu layetolo, yambo paa aisili. Kapola naa temba lemo.” nirimu.
10 Yesusini “Yamboma “Manie molangi.” niengi.” nirimu. Aku koleana era aisili orumuna manie moloringi. Ye pape tausini mele akuna manie moloringi.
11 Kanu kinie Yesusini balli pillawa kalolime lipe ambolopalie Pulu Yemondo “Ange.” nimbe yambo moloringime moke tepa ene manda nonge mele sirimu. Omatolo aku sipela moke terimu. Nongo olo tenjiringi.
12 Kanu langi noringi olo terimu kinie yuni yu lombili andolimendo nimbendo: “Langi kakena lemoma we manie pupe lemba kapola naa temba kene liku maku tai.” nirimu.
13 Kanu kinie nongo pora siringi kinie kakena lerimuma lombili andolimene liku maku toko wale basikete engaki rurepo lakilku toko peke siringi.
14 Yesusini Pulu Yemone mindi ulu tondolo manda telka mele akumu terimu kinie kanokolie yambomane pulu monjiku ningindu: “ “Pulu Yemone ungu umbu tonjilime pilipe yando nimbe simbe ye te ma koleana omba olio nokomba.” ningu panjiringimu* paa sike i yemo yu lepamo.” niringi.
15 Aku ningu pilkulie enene ‘Yu olionga ye nomi kingimu molopili.’ ningu yu tondolo munduku ambolko liku ‘enenga kingimu molopili.’ ningí teringi. Aku tenge teringi pilipelie yu yuyu molombando ma pangine ola altopa pupe molorumu.
16 Ena pupe kolea kala torumu kinie yu lombili andolime ma pangine maniendo puku nomu kélona maniendo puku
17 akuna nona andoli sipi tenga ola puku nomuna yakondo ongo Kapeniame taono ongo pungí puringi. Aku kinie sumbulu torumu nakolo Yesusi naa orumuna lombili andolime eneno puringi.
18 ⸤Sipine ola molko pungí puringi kinie⸥ poporome tondolo torumu kinie nomo ola pupe manie omba terimu, sipimu topa ola munde manie munde tepa topele mapele torumu.
19 Sipimu kunduringi nomu ai suku síngi melena purumu kinie Yesusi nomuna ola kimbu kongono tepa sipimu purumuna orumu kanokolie ‘Kuru te okomo.’ konopu lelkolie paa mini wale aili teko munduringi.
20 Nakolo yuni enendo nimbendo: “Na mindi okoro, pipili naa kolai.” nirimu.
21 Aku nirimuna pilkulie “⸤Ailimu okomo lepamo.⸥ Sipine pea molamili.” ningu enene konopu siku yu sipimunge sukundu liringi. Sukundu orumu kinie ene pungí puringi nomu kélona sipimu walsikale purumu.
22 Ipulueli ou yamboma nomu kélo nekendo ipulueli moloringime konopu kimbu sikulie niringimuni, ‘Bonongo ipulueli nomuna andoli sipi telu mindi ya lemu, Yesusi akuna suku naa pumu, yu lombili andolime eneno akuna suku puku nomu kélo nekendo púngi.’ ningu piliringi.
23 Kanu kinie bonongo Ailimuni langi wallo kolte lipe ambolopa Pulu Yemondo “Ange.” nimbe yamboma sirimu noringi koleana nondopa kolea aili Tapiriasi yambomanga sipi mare nomu kélona oringi.
24 Yesusini langi sirimu noringi koleana yambomane Yesusi yu korokolie niringimuni, yu kinie yu lombili andolime kinie akuna naa moloringi kanokolie sipi ene moloringine nomu kélona nondoko ongo leringimenga suku puku Kapeniame taonondo Yesusi koronge puringi.
25 Nomu nekendo ongo Yesusi kanoko lenjikulie enene yu walsiku pilkulie ningindu: “Rapai,* nu tewale yando onuye?” niringi.
26 Nakolo yu orumu mele nimbe para naa sipelie pundu topa enendo nimbendo: “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Nane ⸤Pulu Yemone na lipe taponjilimo mele⸥ lipe ora silimo ulu tondoloma* teliomonga enene na naa korokomele. Nane ene langi sindu nongo olo tenjíngi kanumunge mindi na korokomele lemo.
27 Ene langi nondopa purulimoma ‘Lipu nomolo.’ ningu kongono naa teayo.* Kanu langime nongolie nilimelemone, kolonge walema wendo olemo kinie kolemelela. Langi, Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemone** silimo langi, kanumu naa purulimo, kanumu nolemele kinie konde molko konjiku mindi pulimele kanu langimu ‘Lipu namili.’ ningu mindi kongono teayo. ‘ ‘Ye akumuni sike kanu langimu yamboma simbe.’ ningu piliengi!’ nimbe Pulu Yemone ulu tondoloma telemo mele ‘Aku yemone ulu tondoloma aku sipe tepili.’ nimbe Pulu Yemo yuni yu sirimu.” nirimu.
28 ⸤‘Sike langimundu nikimu.’ ningu pilku yuni nirimu ungumu pilku sundukulie niringimuni,*⸥ enene yundu walsiku pilkulie ningindu: “Konde molopo mindi pumulú langi lipu namili kene olio nambe tepolie Pulu Yemone kanopa peanga kanomba kongonoma temoloye?” niringi.
29 Yuni pundu topa nimbendo: “Pulu Yemonga kongonomo i sipe: ‘Pulu Yemone ma koleana lipe mundurumu yemo yu sike Pulu Yemonga malo, ⸤yu sike olio molopo konjipu mindi pumulú ulu pulumu simbe yemo⸥.’ ningu tondolo munduku pilku molai.” nirimu.
30 Aku nirimu pilkulie enene yundu walsikulie ningindu: “Nuni ‘ “Na sike Pulu Yemone lipe mundurumu. Nane nikiru unguma sike unguma.” nilio akumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliengi.’ ningu Pulu Yemone mindi ulu tondolo manda telemo uluma mele nuni aku siku nambolka ulu tondolo te liku ora siniye? Nambe teni kinie kanopolie ‘Nuni sike nikinu.’ nimbu pilimulúnje?” niringi.
31 “Olionga anda kolepali ou moloringime kolea ku leline langi mena noringi.* Langi mena orumu mele Pulu Yemonga bokuna temanemo molemo: ‘Yuni ‘Ene mulu koleana yando langi nangi.’ nimbelie sirimu.’** ungu akumu molemo. ⸤Nuni olionga aku siku tenjini molo nambe tenjiniye?⸥” niringi.
32 Yesusini enendo nimbendo: “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Moloringi yamboma mulu koleana yando langi sirimu yemo Mosisi molo. Tarane sirimu. Molko konjiku mindi puli ulu pulu pelemo langi nikiru kanu sike langimu mulu koleana yando silimo yemo Tara mindila.
33 Mulu koleana manie omba mana yamboma molko konjiku mindi pungí ulu pulumu silimomo yu Pulu Yemone silimo langimu.” nirimu.
34 Yesusini nirimu mele pilku sundukulie, “Ailimu,* aku langimu kinié kepe pe pe kepe si.” niringi.
35 Kanu kinie Yesusini enendo nimbendo: “Molko konjiku mindi pungí langimu na.* Umbu langi nongolie engele naa kolko kangi tondolo pupili molemele mele aku sipe na molombona onge yamboma enenga minimu engele naa kolomba, konopu tondolo pupili molonge. Umbu no nongolie no waka naa kolko kapola molemele aku mele na nilio unguma kepe molio mele kepe manda tembo mele kepe ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilingí yamboma altoko alieli minimu no waka naa lepili molonge.**
36 Aku tenge yamboma aku siku molonge nakolo “Enene na ⸤Pulu Yemonga ulu tondoloma telio mele⸥ kanokolie kanoko sunduku ‘We telemo. Yu Pulu Yemone naa lipe mundurumu.’ ningu pilimele.” ou nimbu sirindu kanu mele kinié kepe aku siku we teko molemele.
37 Tarane ‘Nanga yamboma molangi.’ nimbe mako tonjilimo yamboma pali na molombona ongo na tondolo munduku pilingí. Kanu kinie na lombili andongendo na molombona onge yamboma telurindu kepe “Lombili naa ongo anju pui.” paa naa nimbumu.
38 “‘Na nanu konopuna pilkiru mele teambo.’ nimbu na mulu koleana mundupu kelepo mana maniendo naa orundu, molo. Na lipe mundurumumuni konopuni pilimo mele tembo orundu.
39 Na lipe mundurumu yemone konopuni pilirimu mele i sipe: ‘Nane ⸤Malo⸥ simbu yamboma pali ⸤Malone⸥ nokopa konjipe, telu kepe mundupe kelepalie, mindili nonge koleana paa naa pumbe,* ma kolea pora nimbé walemonga ene pali topa makinjipe olando lipili.’ konopu lemo.
40 Na lipe mundurumu Tarane konopuni pilirimu mele i sipe: ‘Nanga malo* ‘olio lipe taponjipe, mindili nolemolka aulkemo wendo limbe.’ ningu tondolo munduku pilingí yamboma molko konjiku mindi pangi.’ nimbe konopuni pilimo. Kanu kinie aku tenge yamboma ma kolea pora nimbé walemonga kinie nane topo makinjipu olando limbu.” nirimu.
41 Yesusini “Na mulu koleana maniendo orundu langimu.” nirimu pilku keri pilkulie Juda ye ailimene* yu mumindili kolko eneno pulu monjiku konokono ningulie
42 ningindu: “Aku ungu nikimu yemo Joseponga malo Yesusi mindi. Yunge anumu lapatolo kanolemolo kanumu. Pe yu “Mulu koleana molopo mana maniendo orundu.” nikimumu nambe tepa nikimuye?” niringi.*
43 Yesusini nimbendo: “Ene anju yando konokono manda nieme!
44 Yambo teluri kepe na we manda naa lombili onge. Na lipe mundurumu Tarane konopuna kundulimo yamboma mindi na lombili olemele. Na moliona ongo na tondolo munduku pilimele yamboma kolea pora nimbé walemonga nane topo makinjipu olando limbu.
45 Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemanga bokuna molemo ungu te i sipe: “Pulu Yemone yamboma pali ungu mane simbe.”* ningu toringi bokuna aku sipe molemo. Tarane nilimo mele pilkulie kanu ungumanga puluma pilku limele yamboma pali na moliona olemele.
46 Taranga ungumu pilimele nikiru akumu paa sike yunge ungumu pilimelemondo nikiru nakolo yu mongone naa kanolemele. Ma koleana yambo telurini kepe Tara naa kanoringi naa kanolemele. Yambo telumuni mindi yu kanorumu. Tara kinie molopalie manie orumumuni mindi yu kanorumu.
47 “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Nilio unguma ‘Sike nilimo.’ ningu tondolo munduku pilimele yamboma molko konjiku mindi pungí ulu pulumu ene kinie pelemo.*
48 Mini pali molko konjiku mindi pungí gamo na.*
49 Enenga koro ou moloringi yambomane kolea ku leline langi mena* noringi nakolo molko mindi naa puringi. Enenga kolonge walema wendo orumu kinie koloringila.
50 “Nakolo i kinié nikiru langimu mulu koleana maniendo okomo langimu. Akumu nonge yamboma mini pali naa kolonge.
51 Pora naa nimbe we lepa mindi puli langimu, akuna suku molko konjiku mindi puli ulu pulumu pelemo langimu, akumu mulu koleana maniendo orumu langimu na.* Aku langimu nanga kangimu. ‘Ma koleana yamboma, mini pali molko konjiku mindi pangi.’ nimbu nane nanga kangimu enenga langi simbu.” nirimu.
52 ⸤Yesusini aku nirimu pilku sundukulie⸥ yambomane kerepali ningulie, “I yemo olio yunge kangimu “Nangi.” nimbe nambe tepa manda simbendo nikimuye?” niringi.
53 Yesusini enendo nimbendo: “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Enene Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemonga kangimu naa nongo yunge mememo naa nongi liemo molko konjiku mindi puli ulu pulumu ene kinie manda naa pemba.
54 Nanga kangimu kinie mememotolo nonge yamboma alieli molko konjiku mindi pungí ulu pulumu ene kinie pelemo. Kanu yamboma ma kolea pora nimbé walemonga nane topo makinjipu olando limbu.
55 “Nanga kangimu sike langimu; nanga mememo sike nomo. Umbu ga kinie no kinie nongolie, kolonge wale wendo olemo kinie kolemele. Nakolo nanga kangimu kinie mememotolo nolemele yamboma molko konjiku mindi pungí.
56 Nanga kangimu kinie mememotolo nolemele yamboma ene na kinie tapu toko molemele, na ene kinie tapu topo molio.*
57 Molopa mindi pulimo Tarane na lipe mundurumu, yuni na ‘Molko mindi pani.’ nirimuna molopo mindi pulio, aku siku melela na nonge yamboma ‘Molko mindi pangi.’ nimbú, kanu kinie ene mini pali molko mindi pungí.
58 Aku langimu mulu koleana maniendo orumu langimu. Olionga ou anda kolepali moloringimene langi mena nongolie ⸤kolonge walema wendo orumu kinie⸥ koloringi, nakolo pe kinié orumu langimu kinie ou orumu langi menamo kinie telu sipe molo. Pe kinié orumu langi imu* nonge kinie alieli molko konjiku mindi pungí.” nirimu.
59 Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulke te, Kapeniame taonona angilirimu, akuna suku Yesusini yamboma ungu mane sipe aku unguma nirimu.
60 Yesusini ⸤yunge kangimu kinie mememotolo langi kinie no kinie nongemonga⸥ nirimu mele pilkulie Yesusi lombili andoringi yambo* aisilini ningindu: “I ungumu aroma topa nikimu. Naene manda pilipe limbeye? Olio naa pilkimulu.” niringi.
JONO 6 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE