Text copied!
Bibles in Umbu-Ungu

JONO 4:22-53 in Umbu-Ungu

Help us?

JONO 4:22-53 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

22 “Ono Sameria yombomane popo toko kape nilimili yemo pilku sunduku we nilimili. Olio Juda yombomane popo topo kape nilimulu yemo molemo mele pilipu kondolemolo. Nambi semu-na, mana-yomboma Pulu Yemone lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo ulu-pulumu Juda yomboma kinia wendo ombá, onone koleamanga pali yomboma liku ora singímunga aku sipa.
23 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemo sika popo toko kape ningí yombomane Tatanga ungumu ‘Sika ungumu.’ ningu pilku yunga Minimuni tondolo silimúmunga Pulu Yemo popo toko kape ningí wale wendo ombámo koronga wendo omu. Pulu Yemo aku siku popo toko kape ningí yomboma Tatane korolemomonga kanu walemo wendo omu.
24 Pulu Yemo yu minimu, akumunga yu popo toko kape ningí yombomane yunga Minimuni tondolo silimúmunga ‘Yunga ungumu sika ungumu.’ ningu sumbi siku aku senge.” nirimu.
25 Ambomone nimbale: “Ye nokoli Mesayamo ombá. Yu ombale ungumanga puluma pali olio mimi sipa nimba simba mele na pilipu molio.” nirimu. (Ipuru unguna ‘Mesaya’ niringi akumu, Giriki unguna ‘Karasi’ niringi aku ungutolonga pulumu selumu. Ungutolonga pulumu i-sipa: Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli kanumu.)
26 Kanu-kinia Yesusini tondolo mundupa nimbale: “Nu “Ye nokoli Mesayamo ombá.” nikinu akumu na. Na nu-kinia ungu nimbu molkombolo yemo kinia, nuni “Ye nokoli Mesaya” nikinu kanu yemo kinia, ye selumu.” nirimu.
27 Yu aku nimba molopili yu lombili andoli yema kelko yando ongole niringimuni, yu ambo se kinia ungu ningu moloringili kanokole mini-wale munduku konopu awisili kimbu siringi. Aku-sipa na-kolo ononga ye sene “Nu nambolka mélse lini sekenoye?”, molo “Yu-kinia nambi semu-na ungu ningu molembeleye?” ningu sene kepe naa mangilieringi.
28 Kanu-kinia ambo kanumu yunga no-mingimu mundupa kelepa yu kelepa kanu taonona yando pumba yombomando nimbale:
29 “Na ungu serinduma pali ye sene na nimba simu yemo ono ongo kaname! Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nirimu ye nokoli Karasimu yunje.” nirimu.
30 Aku nirimu-kulu pilkuli yomboma taono munduku kelko Yesusi molorumuna onge oringi.
31 Aku seko molangi yu lombili andolimane yu paa ta ningu ninguli: “Rapai, kere-langi se nou.” niringi.
32 Aku-na-kolo yuni onondo nimbale: “Na kere-langi nombómo lemó, na-kolo akumu ono naa pilku naa kanolemele.” nirimu.
33 Aku nirimu pilkuli yu lombili andolimane anju yando angelema ningu ninguli: “Yombo sene kere-langi u memba omba simunje?” niringi.
34 Yesusini nimbale: “Nanga kere-langi i-sipa: Na ‘kongono sani pu.’ nimba lipa mundorumu yemone konopu silimú uluma sepo, yunga kongonomo sepo pora simbú. Akumu nanga kere-langimu.
35 Onone “Oli kise omba pumbá kinia rasi-witi nou lemba, inia topo lipu taltomolo.” nilimili kanumu. Aku-sipa na-kolo nane onondo nimbuli: “Kaliama kaname! Kere-langi pali koronga nou liemu.” nikiru.
36 Kere-langi inia tondolemo yemo kere-langi inia tondolemomonga méle kaloli koronga lipa, ‘Lepa mindi pupili.’ nimba kere-langima inia tondopa molemo. Aku sendelemomonga kalia sepa kere-langi panjerimu yemo kinia kere-langi inia tondolemo yemo peatolo konopu singilí.
37 Akumunga ungu se pelemomo sika. ‘Ye sene kere-langi umbu tondolemo. Sene kere-langi inia tondolemo.’ nilimili ungumu sika.
38 Kere-langi onone umbu naa toringima nane “Ono inia to-paa.” nimbu lipu mundorundu. Yombo lupamane kalia kála seko seringi, aku-na-kolo yombo lupamane seringi kere-langima ono inia tolemele.” nirimu.
39 Ambomone “Na ungu serinduma pali yuni na nimba simu.” nirimu-kulu pilkuli kanu taonona moloringi Sameria yombo awisili ‘Yu sika Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.’ ningu kuru mondoringi.
40 Akumunga Sameria yomboma yu molorumuna ongo, “Nu paa ya pea molamili.” niringi, kanu-kinia wale talo yu ono-kinia molorumu.
41 Kanu-kinia yombo awisili pea yu yuyu ungu nirimumu pilkuli ‘Yu sika ⸤ye nokoli Karasimu omba molemo. Yuni sika nikimu.⸥’ ningu kuru mondoringila.
42 Onone ambomondo ninguli: “Nuni u ungu ninumu pilipu ‘Yu sika ye nokoli Karasimu.’ nimbu kuru mondomulu-na-kolo kiniá olio oliolio yunga ungumu pilipuli ‘Sika i yemo olio mana-yomboma Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limú Yemo molemo.’ nimbu kuru mondokomolo.” niringi.
43 Sameria yomboma kinia wale talo molopale Yesusi ono mundupa kelepa kolea Gallilli disiriki pumbá purumu.
44 (Gallilli Yesusi yunga pulu koleamo. U walte Yesusi yuni nimbale: “Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye sene yunga pulu koleamonga yomboma ungu nimba silimú kinia pilkuli nilimilimuni, onone ‘Yu olionga we-yere. Yu imbi mololi ye se mólo.’ ningu yu nilimú unguma naa pilku limilí.” nirimu kanumu.) ⸤ ‘We-koleamanga yombomane kanu yemonga ungumu limili-na-kolo yunga pulu lemó yombomane naa pilku limili.’ nimba nirimu.⸥
45 Yu Gallilli sukundu purumu kinia Gallilli yomboma yu orumu kanokole “Papu okono.” ningu konopu siringi. U Pulu Yemone Juda yombomanga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema wendo orumu kinia ono Jerusalleme pungu molangi yuni akuna ungu mare serimu kanoringimunga onone aku siku seringi.
46 Yesusi kolea Gallilli disiriki pumbale kelepa Kena taonona sukundu orumu. Kanu taonomonga u yuni umbu-no koloringima no-waene au lenderimu. Kapeniame taono ye nokoli kingimunga kongono sendeli ye awili se kanu kolea Kena molorumu, kanumunga malo kuru awili se torumu.
47 ‘Yesusi kolea Judia disiriki mundupa kelepa kolea Gallilli disiriki sukundu orumu.’ pilipale nirimumuni, kanu yemo Yesusi molorumuna pumbale nirimumuni, yundu mawa sepa nimbale: “Nanga kangomo nondopa kolomba sekemo kene maniando ongo yu seko peanga si.” nirimu.
48 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yundu nimbale: “‘Na sika ⸤Pulu Yemo kinia molopale mana maniando orumu⸥.’ we ningu kuru naa mondonge lémo. Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo mele ‘Yuni aku sipa mele sembá kinia kanopole ‘Yu sika ⸤Pulu Yemo kinia molopale mana maniando orumu⸥.’ nimbu kuru mondomolo.’ ningu nando alieli “Ulu-tondoloma ongo sei.” ningu mawa selemele.” nirimu.
49 Kingimunga kongono sendeli ye awilimuni yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nanga kangomo mini u naa pupili nu welea maniando ou.” nirimu.
50 Yesusini yundu nimbale: “Marena konde pumu kene pu.” nirimu. Yemone Yesusini nirimu mele pilipale ‘Sika nikimu.’ nimba kuru mondopa yu purumu.
51 Maniando pumbá purumu kinia yunga kendemande-yema aulkana ongo yu maniando orumu kanoko likuli onone yundu ninguli: “Marena konde pumu.” niringi.
52 Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “Ena nambolkana kuru topa keliemuye?” nimba mangilipa pilierimu. Onone yundu ninguli: “Oleanga awi-tangoli wane killoko mele kangi nomba keliemu.” niringi.
53 Lapane pilipale Yesusini “Marena konde pumu.” nirimu kanu enamonga ‘Kangi nomba keliemu lepomo.’ nimba pilipale, yu kinia yunga ulka peringi yomboma kinia onone ‘Yesusi yu sika ⸤Pulu Yemo kinia molopale mana mania orumu lepomo⸥.’ ningu kuru mondoringi.
JONO 4 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

JONO 4:22-53 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

22 “Eno Sameria yembomane popo toko kapi nilimele yemo pilku sunduku we nilimele. Olio Juda yembomane popo topo kapi nilimolo yemo molemo mele pilipu kondolemolo. Nambemune, mana yemboma Pulu Yemone lipe tapondopa, mindili nolemela aulkena wendo lipe, yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondolemo ulu pulumu Juda yemboma kinie wendo ombá, enone koleamanga pali yemboma liku ora singemonga aku sipe.
23 Nalo Pulu Yemo sike popo toko kapi ninge yembomane Tatanga ungumu ‘Sike ungumu.’ ningu pilku yunge Minimuni tondolo silimomonga Pulu Yemo popo toko kapi ninge wale wendo ombámo koronga wendo omu. Pulu Yemo akusiku popo toko kapi ninge yemboma Tatane korolemomonga kanu walemo wendo omu.
24 Pulu Yemo yu minimu, akumunge yu popo toko kapi ninge yembomane yunge Minimuni tondolo silimomonga ‘Yunge ungumu sike ungumu.’ ningu sumbi siku aku tenge.” nirimu.
25 Ambomone nimbendo: “Ye nomi Mesayamo ombá. Yu ombalie ungumenga pulume pali olio mimi sipe nimbe simbe mele na pilipu molio.” nirimu. (Ipuru ungune ‘Mesaya’ niringi akumu, Giriki ungune ‘Kirasi’. niringi aku unguselonga pulumu telumu. Unguselonga pulumu isipe: Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi kanumu.)
26 Kanu kinie Yesusini tondolo mundupe nimbendo: “Nu “Ye nomi Mesayamo ombá.” nikinu akumu na. Nanu-kinie ungu nimbu molkombolo yemo kinie, nuni “Ye nomi Mesaya” nikinu kanu yemo kinie, ye telumu.” nirimu.
27 Yu aku nimbe molopili yu lombili andoli yema kelko yando ongolie niringimuni, yu ambo te kinie ungu ningu moloringili kanokolie konopu awisili liku mundoringi. Naloenonga ye tene “Nu nambolka melte lini tekenoye?”, molo “Yu kinie nambemune ungu ningu molembeleye?” ningu tene kepe naa walseringi.
28 Kanu kinie ambo kanumu yunge no mingimu mundupe siye kolopa yu kelepa kanu taonona yando pupeyembomando nimbendo:
29 “Na ulu terindume pali ye tene na nimbe simu yemo eno ongo kaname! Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nirimu ye nomi Kirasimu yunje.” nirimu.
30 Aku nirimu kulu pilkulie yemboma taono munduku siye kolko Yesusi molorumune onge oringi.
31 Aku teko molangi yu lombili andolimene yu paa karaye tekolie ningendo: “Rapai, langi te nou.” niringi.
32 Nalo yuni enondo nimbendo: “Na langi nombómo lemo, nalo akumu eno naa pilku naa kanolemele.” nirimu.
33 Aku nirimu pilkulie yu lombili andolimene anjo yando kerepale ningulie ningendo: “Yembo tene langi ou memba omba simunje?” niringi.
34 Yesusini nimbendo: “Nanga langi isipe: Na ‘kongono teani pu.’ nimbe lipe mundorumu yemone konopu silimo ulume tepo, yunge kongonomo tepo pora simbo. Akumu nanga langimu.
35 Enone “Oli kise omba pumbe kinie rasi-witi nou lemba, inie topo lipu nosimolo.” nilimele kanumu. Nalo nane enondo nimbondo: Poniema kaname! Langi pali koronga nou liemu.
36 Langi inie tondolemo yemo langi inie tondolemomonga mele kaloli koronga lipe, ‘Lepa mindi pupili.’ nimbe langime inie tondopa molemo. Aku tendelemomonga ponie tepa langi panjerimu yemo kinie langi inie tondolemo yemo kinie peaselo konopu singele.
37 Akumunge ungu te pelemomo sike. ‘Ye tene langi umbu tondolemo. Tene langi inie tolemo.’ nilimele ungumu sike.
38 Langi enone umbu naa toringime nane “Eno inie to-paa.” nimbu lipu mundorundu. Yembo lupemane ponie mindili siku teringi, nalo yembo lupemane teringi langime eno inie tolemele.” nirimu.
39 Ambomone “Na ulu terindume pali yuni na nimbe simu.” nirimu kulu pilkulie kanu taonona moloringi Sameria yembo awisili ‘Yu sike ⸤Pulu Yemone ‘Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe ou mako torumu⸥ ye nomi Kirasimu.’ ningu tondolo munduku pilieringi.
40 Akumunge Sameria yemboma yu molorumune ongo, “Nu paa ya pea molamili.” niringi, kanu kinie wale talo yu eno kinie molorumu.
41 Kanu kinie yembo awisili pea yu yuyu ungu nirimumu pilkulie ‘Yu sike ⸤ye nomi Kirasimu omba molemo. Yuni sike nikimu.⸥’ ningu tondolo munduku pilieringila.
42 Enone ambomondo ningendo: “Nuni ou ungu ninumu pilipu ‘Yu sike ye Kirasimu.’ nimbu tondolo mundupu piliemulu nalo kinié olio oliolio yunge ungumu pilipulie ‘Sike iyemo olio mana yemboma Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Limo Yemo molemo.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.” niringi.
43 Sameria yemboma kinie wale talo molopalie Yesusi eno mundupe siye kolopa kolea Gallilli disiriki pumbe purumu.
44 (Gallilli Yesusi yunge pulu koleamo. Ou walse Yesusi yuni nimbendo: “Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo ye tene yunge pulu koleamonga yemboma ungu nimbe silimo kinie pilkulie nilimelemone, enone ‘Yu olionga we yere. Yu imbi mololi ye te molo.’ ningu yu nilimo ungume naa pilku liku su silimele.” nirimu kanumu.) ⸤‘We koleamanga yembomane kanu yemonga ungumu limele nalo yunge pulu lemo yembomane naa pilku limele.’ nimbe nirimu.⸥
45 Yu Gallilli suku purumu kinie Gallilli yemboma yu orumu kanokolie “Papu okono.” ningukonopu siringi. Ou Pulu Yemone Juda yembomanga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema wendo orumu kinie eno Jerusalleme puku molangi yuni akune ulu mare terimu kanoringimunge enone aku siku teringi.
46 Yesusi kolea Gallilli disiriki pupelie altopa Kena taonona sukundu orumu. Kanu taonomonga ou yuni umbu no koloringime no-waene a lenderimu. Kapeniame taono ye nomi kingimunge kongono tendeli ye awili te kanu kolea Kena molorumu, kanumunge malo kuru awili te torumu.
47 ‘Yesusi kolea Judia disiriki mundupe siye kolopa kolea Gallilli disiriki sukundu orumu.’ pilipelie nirimumuni, kanu yemo Yesusi molorumune pupelie nirimumuni, yundu mawa tepalie nimbendo: “Nanga kangomo nondopa kolomba tekemo kene maniendo ongo yu teko konde li.” nirimu.
48 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “‘Na sike ⸤Pulu Yemo kinie molopalie mana maniendo orumu⸥.’ we ningu naa pilinge lemo. Pulu Yemone ulu tondoloma telemo mele ‘Yuni aku sipe mele temba kinie kanopolie ‘Yu sike ⸤Pulu Yemo kinie molopalie mana maniendo orumu⸥.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.’ ningu nando alieli “Ulu tondoloma ongo tei.” ningu mawa telemele.” nirimu.
49 Kingimunge kongono tendeli ye awilimuni yundu nimbendo: “Awilimu, nanga kangomo mini ou naa pupili nu welea maniendo ou.” nirimu.
50 Yesusini yundu nimbendo: “Marena konde pumu kene pu.” nirimu. Yemone Yesusini nirimu mele pilipelie ‘Sike nikimu.’ nimbe tondolo mundupe pilipe yu purumu.
51 Maniendo pumbe purumu kinie yunge kendemandema aulkena ongo yu maniendo orumu kanoko likulie enone yundu ningendo: “Marena konde pumu.” niringi.
52 Kanu kinie yuni enondo nimbendo: “Ena nambolkana kuru topa keliemuye?” nimbe walsipe pilierimu. Enone yundu ningendo: “Oleanga awi-tangoli wane killoko mele kangi nomba keliemu.” niringi.
53 Lapane pilipelie Yesusini “Marena konde pumu.” nirimu kanu enamonga ‘Kangi nomba keliemu lepamo.’ nimbe pilipelie, yu kinie yunge ulke peringi yemboma kinie enone ‘Yesusi yu sike ⸤Pulu Yemo kinie molopalie mana manie orumu lepamo⸥’ ningu tondolo munduku pilieringi.
JONO 4 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

JONO 4:22-53 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE

22 “Ene Sameria yambomane popo toko kapi nilimele yemo pilku sunduku we nilimele. Olio Juda yambomane popo topo kapi nilimolo yemo molemo mele pilipu konjilimolo. Nambemuna, mana yamboma Pulu Yemone lipe taponjipe, mindili nolemelka aulkena wendo lipe, yu kinie pea molko konjingí aulkena lipe monjilimo ulu pulumu Juda yamboma kinie wendo ombá, enene koleamanga pali yamboma liku ora singímunge aku sipe.
23 Nakolo Pulu Yemo sike popo toko kapi ningí yambomane Taranga ungumu ‘Sike ungumu.’ ningu pilku yunge Minimuni tondolo silimomonga Pulu Yemo popo toko kapi ningí wale wendo ombámo koronga wendo omu. Pulu Yemo aku siku popo toko kapi ningí yamboma Tarane korolemomonga kanu walemo wendo omu.
24 Pulu Yemo yu minimu, akumunge yu popo toko kapi ningí yambomane yunge Minimuni tondolo silimomonga ‘Yunge ungumu sike ungumu.’ ningu sumbi siku aku tenge.” nirimu.
25 Ambomone nimbendo: “Ye nomi Mesayamo* ombá. Yu ombalie ungumanga puluma pali olio mimi sipe nimbe simbe mele na pilipu molio.” nirimu. (Ipuru unguna ‘Mesaya’ niringi akumu, Giriki unguna ‘Kirasi’.* niringi aku ungutolonga pulumu telumu. Ungutolonga pulumu i sipe: Pulu Yemone “Olio nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi kanumu.)
26 Kanu kinie Yesusini tondolo mundupe nimbendo: “Nu “Ye nomi Mesayamo ombá.” nikinu akumu na. Na nu kinie ungu nimbu molkombolo yemo kinie, nuni “Ye nomi Mesaya” nikinu kanu yemo kinie, ye telumu.” nirimu.
27 Yu aku nimbe molopili yu lombili andoli yema kelko yando ongolie niringimuni, yu ambo te kinie ungu ningu moloringili kanokolie konopu aisili liku munduringi. Nakolo enenga ye tene “Nu nambolka melte lini tekenoye?”, molo “Yu kinie nambemuna ungu ningu molembeleye?” ningu tene kepe naa walsiringi.
28 Kanu kinie ambo kanumu yunge no mingimu mundupe kelepa yu kelepa kanu taonona yando pupe yambomando nimbendo:
29 “Na ulu terinduma pali ye tene na nimbe simu yemo ene ongo kaname! Pulu Yemone “Olio nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nirimu ye nomi Kirasimu yunje.” nirimu.
30 Aku nirimuna pilkulie yamboma taono munduku kelko Yesusi molorumuna onge oringi.
31 Aku teko molangi yu lombili andolimene yu paa karaye tekolie ningindu: “Rapai,* langi te nou.” niringi.
32 Nakolo yuni enendo nimbendo: “Na langi nombómo lemo, nakolo akumu ene naa pilku naa kanolemele.” nirimu.
33 Aku nirimu pilkulie yu lombili andolimene anju yando kerepali ningulie ningindu: “Yambo tene langi ou memba omba simunje?” niringi.
34 Yesusini nimbendo: “Nanga langi i sipe: Na ‘kongono teani pui.’ nimbe lipe mundurumu yemone* konopu silimo uluma tepo, yunge kongonomo tepo pora simbu. Akumu nanga langimu.
35 Enene “Oli kise omba pumbe kinie rasi witi nou lemba, inie topo lipu nosimulú.” nilimele kanumu. Nakolo nane enendo nimbundu: Poniema kaname! Langi pali koronga nou lemu.
36 Langi inie tonjilimo yemo langi inie tonjilimomonga mele kaloli koronga lipe, ‘Lepa mindi pupili.’ nimbe langime inie tonjipe molemo. Aku tenjilimomonga ponie tepa langi panjirimu yemo kinie langi inie tonjilimo yemo kinie peatolo konopu singilí.
37 Akumunge ungu te pelemomo sike. ‘Ye tene langi umbu tonjilimo. Tene langi inie tolemo.’ nilimele ungumu sike.
38 Langi enene umbu naa toringime nane “Ene inie topai.” nimbu lipu mundurundu. Yambo lupemane ponie mindili siku teringi, nakolo yambo lupemane teringi langime ene inie tolemele.” nirimu.
39 Ambomone “Na ulu terinduma pali yuni na nimbe simu.” nirimuna pilkulie kanu taonona moloringi Sameria yambo* aisili ‘Yu sike ⸤Pulu Yemone ‘Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ nimbe ou mako torumu⸥ ye nomi Kirasimu.’ ningu tondolo munduku piliringi.**
40 Akumunge Sameria yamboma yu molorumuna ongo, “Nu paa ya pea molamili.” niringi, kanu kinie wale talo yu ene kinie molorumu.
41 Kanu kinie yambo aisili pea yu yuyu ungu nirimumu pilkulie ‘Yu sike ⸤ye nomi Kirasimu omba molemo. Yuni sike nikimu.⸥’ ningu tondolo munduku piliringila.
42 Enene ambomondo ningindu: “Nuni ou ungu ninumu pilipu ‘Yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilímulu nakolo kinié olio oliolio yunge ungumu pilipulie ‘Sike i yemo olio mana yamboma Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Limo Yemo* molemo.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.” niringi.
43 Sameria yamboma kinie wale talo molopalie Yesusi ene mundupe kelepa kolea Gallilli disiriki pumbe purumu.
44 (Gallilli Yesusi yunge pulu koleamo. Ou walse Yesusi yuni nimbendo: “Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilipe yamboma nimbe silimo ye tene yunge pulu koleamonga yamboma ungu nimbe silimo kinie pilkulie nilimelemone, enene ‘Yu olionga we yere. Yu imbi mololi ye te molo.’ ningu yu nilimo unguma naa pilku liku su silimele.” nirimu kanumu.)* ⸤‘We koleamanga yambomane kanu yemonga ungumu limele nakolo yunge pulu lemo yambomane naa pilku limele.’ nimbe nirimu.⸥
45 Yu Gallilli suku purumu kinie Gallilli yamboma yu orumu kanokolie “Papu okono.” ningu konopu siringi. Ou Pulu Yemone Juda yambomanga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele* piliringi walema wendo orumu kinie ene Jerusalleme puku molangi yuni akuna ulu mare terimu kanoringimunge enene aku siku teringi.
46 Yesusi kolea Gallilli disiriki pupelie altopa Kena taonona sukundu orumu. Kanu taonomonga ou yuni umbu no koloringime no waene au lenjirimu.* Kapeniame taono ye nomi kingimunge kongono tenjili ye aili te kanu kolea Kena molorumu, kanumunge malo kuru aili te torumu.
47 ‘Yesusi kolea Judia disiriki mundupe kelepa kolea Gallilli disiriki sukundu orumu.’ pilipelie nirimumuni, kanu yemo Yesusi molorumuna pupelie nirimumuni, yundu mawa tepalie nimbendo: “Nanga kangomo nondopa kolomba tekemo kene maniendo ongo yu teko konde li.” nirimu.
48 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “‘Na sike ⸤Pulu Yemo kinie molopalie mana maniendo orumu⸥.’ we ningu naa pilingí lemo. Pulu Yemone ulu tondoloma telemo mele ‘Yuni aku sipe mele temba kinie kanopolie ‘Yu sike ⸤Pulu Yemo kinie molopalie mana maniendo orumu⸥.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.’ ningu nando alieli “Ulu tondoloma ongo tei.” ningu mawa telemele.”.* nirimu.
49 Kingimunge kongono tenjili ye ailimuni yundu nimbendo: “Ailimu, nanga kangomo mini ou naa pupili nu welea maniendo oi.” nirimu.
50 Yesusini yundu nimbendo: “Marena konde pumu kene pui.” nirimu. Yemone Yesusini nirimu mele pilipelie ‘Sike nikimu.’ nimbe tondolo mundupe pilipe yu purumu.
51 Maniendo pumbe purumu kinie yunge kendemandema aulkena ongo yu maniendo orumu kanoko likulie enene yundu ningindu: “Marena konde pumu.” niringi.
52 Kanu kinie yuni enendo nimbendo: “Ena nambolkana kuru topa kelemuye?” nimbe walsipe pilirimu. Enene yundu ningindu: “Bonongo ai tangoli wane killoko mele kangi nomba kelemu.” niringi.
53 Lapane pilipelie Yesusini “Marena konde pumu.” nirimu kanu enamonga ‘Kangi nomba kelemu lepamo.’ nimbe pilipelie, yu kinie yunge ulke peringi yamboma kinie enene ‘Yesusi yu sike ⸤Pulu Yemo kinie molopalie mana manie orumu lepamo⸥.’ ningu tondolo munduku piliringi.
JONO 4 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE