Text copied!
Bibles in Umbu-Ungu

JONO 11:19-55 in Umbu-Ungu

Help us?

JONO 11:19-55 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

19 Juda yombo awisili LLasirasi kolorumu-kulu pilkuli Mata Mariatolo moloringilina ono kola-ulka oringi.
20 Matane Yesusi orumu pilipale yuni ‘Aulkana kanopo limbu.’ nimba purumu, aku-na-kolo Maria yu ulka sukundu we molorumu.
21 Matane Yesusi kanopa lipa yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nu ya pea molemolánje nanga kemulu naa kolka.” nirimu.
22 “Aku-na-kolo na pilkiru, kiniá kepe nuni Pulu Yemo-kinia mawa sení kinia nu mawa sení mélemo yuni pilipale nu simba.” nirimu.
23 Yesusini yundu nimbale: “Kemilia kelepa lomboropa ola molomba.” nirimu.
24 Matane nimbale: “Sika, na pilielio. Mulu ma pora nimbá walemonga yomboma lomboroko ola molonge kinia LLasirasi kepe lomboropa ola molomba.” nirimu.
25 Yesusini yundu nimbale: “Yombo lomboroko ola molonge ulu-pulumu kinia konde mololi ulu-pulumu kinia aku ulutolonga pulumu na.” nirimu. “Na molio i nikiru mele ‘Sika.’ nimba kuru mondolemo yombomo kolopale konde molomba.
26 Yombo konde molopa ‘Yu sika Pulu Yemone lipa mundorumu yemo.’ nimba kuru mondolemo yombomo paa sika kolou naa kolopa alieli konde molopa mindi pumbá. Aku nikirumu ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondoko molkono molo móloye?” nirimu.
27 Matane Yesusindu nimbale: “Sika, Ye-Awilimu. ‘Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu kinia Pulu Yemonga Malomo kinia, aku yemo “Ya mana ombá.” niringi ye akumu nu ongo moleno.’ nimbu kuru mondopo molio.” nirimu.
28 Matane aku nimbale yu yando pumbale genu Maria kiyongo nimba mangilipa “Pea molambili ou.” nimba yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo omba molopale, “Yu moliona ou.” nikimu.” nirimu kinia
29 Maria pilipale yu popenge sepa ola gilipa Yesusi molorumuna purumu.
30 Kola-ulka moloringina Yesusi u naa omba, Matane yu aulkana giliepili pumba kanopa orumu akuna yu we molorumu.
31 Kanu-kinia Juda yombo kola-ulka pea moloringimane Maria popenge sepa ola gilipa omba pena purumu kinia kanokole niringimuni, ‘Yunga kemulu óno seringi koleana kola sembá pukumunje.’ ningu lombili puringi.
32 Maria Yesusi gilierimuna omba Yesusi kanopale yunga kumbi-kerena omba tamalu pepa nimbale: “Ye-Awilimu, nu ya pea molemolánje nanga kemulu naa kolka.” nirimu.
33 Maria kinia Juda yombo yu-kinia pea oringima kinia kola seringi-kulu kanopale yu ono paa kondo kolopa konopu umbuna awili sepa kolorumu.
34 Yuni mangilipa nimbale: “Yu óno sena seringiye?” nirimu. Onone pundu toko ninguli: “Ye-Awilimu, nu ongo kanou.” niringi.
35 Yesusi kola serimu.
36 Aku serimu-kulu kanokole Juda yombomane ninguli: “Kaname. Ye kolorumumu yu paa konopu mondolemo lepomo.” niringi.
37 Aku-na-kolo marene ninguli: “Ye senga mongo kiri lierimumu manda sepa peanga senderimu yemo yuni i kolorumu yemondo “Naa kolopili.” manda naa nilkaye?” niringi.
38 Yesusi yu kelepa kameléna mindili serimu pilipale yombo-óno-koleana orumu. Aku óno-koleamo yu kou-kandemo. Yu óno seringi kou-kande kerepuluna kou awili sene pipi siku taltoringi lierimu.
39 Yesusini nimbale: “Koumu wendo lie.” nirimu. Aku-na-kolo kolorumu yemonga kemulu Matane nimbale: “Ye-Awilimu, yu óno-koleana pepili wale kise omba pumu lupendi paa tomba.” nirimu.
40 Yesusini yundu nimbale: “Nane nundu “Na molio mele nindu ungumu ‘Sika nimu.’ ningu kuru mondonu liemu nuni Pulu Yemonga tondolomo kanoni.” nindu kanumu.” nirimu.
41 Aku nirimu kinia onone kou akumu wendo liltingi. Kanu-kinia Yesusini olando sipa kanopa nimbale: “Tata, nuni na pilienumunga nane nu “Ange. Paa senu.” nikiru.
42 Nuni nanga ungumu alieli pilieleno, nuni pilieleno mele na pilielio-na-kolo ‘Yombo ya i gilkimilimane ‘Na nuni mundorunu yemo.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu nane nundu “Na pilienumunga ange.” nindu.” nirimu.
43 Aku nimbale nirimumuni, tondolo mangilipa nimbale: “LLasirasi, nu makiliku wendo ou.” nirimu.
44 Kanu-kinia ye kolorumu kanumu makilipa wendo orumu. Yu wendo orumu kinia yunga kimbu kima banisini ka toko yunga kumbikeremo kepe maminiane okoko yu óno seringima wendo naa lipa we omba gilierimu-kulu Yesusini onondo nimbale: “Yu okongi mulu-maminiamo wendo lieyo. Yu omba pupili.” nirimu.
45 LLasirasi kolorumu kinia Yesusini yu topa makisinderimu-kulu Juda yombo kola-ulka oringimanga awisilini yuni aku serimu ulumu kanokole ‘Yu “molio.” nilimú mele sika akumu molemo.’ ningu kuru mondoringi.
46 Aku-na-kolo mare Parisi yema Jerusalleme moloringina pungu Yesusini serimu mele semane toko siringi.
47 Aku ungumu pilkuli Parisima kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia onone “Olio Juda yombomanga kanjolloma pali maku tamili waa.” ningu ninguli: “Olione i yemo nambi semoloye? I yemone Pulu Yemo kinia kopu seko molembele mele lipa ora silimú ulu-tondolo awisili selemo.” niringi.
48 “Olione yu aku sipa sepa molopili siye kolomulu liemu yombomane paa pali ‘Yu “molio.” nilimú mele sika akumu molemo.’ ningu kuru mondokole ⸤yu lombili andonge⸥ kinia Romo-gapomanomo olio-kinia ‘Opa semolo.’ konopu lekole ningímuni, ongo olionga Pulu Yemo popo topo kalolemolo ulka-tembelemo toko sikisiku olionga yomboma toko bulu-balu siku mundungí.” niringi.
49 Kanu-kinia ononga ye ‘Kayapasi’ nili ye se, yu aku kalia-ingimunga Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumu, yuni nimbale: “Ono amu toko, i ulu wendo okomomonga pulumu naa pilielemele.
50 Yombo se yombomanga pali kolali sepa kolondomu liemu peanga. Se kolali sepa naa kolondomba kinia yomboma pali kolongi liemu manda naa sembá.” nirimu.
51 Yuni aku nirimumu yuyu pilipa naa nirimu. Yu aku kalia-ingimunga Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumumunga Pulu Yemone yunga konopuna sukundu ungu-umbu se tondopa nimba panjerimu kinia pilipale aku sipa walu nirimu. ⸤Aku nirimu ungumunga sika pulumu naa pilierimu.⸥ Yesusi yu sembá mele Kayapasini nirimumunga pulumu i-sipa: Yesusi Juda yombomanga pali nimba kolali sepa kolondomba.
52 Aku-sipa na-kolo Juda yombomanga manjipa mólo. Pulu Yemonga bolango koleamanga pali molemele akuma pea seluna lipa memba omba maku tombamonga yu ononga pea nimba kolondombamondo Kayapasi yuni nirimu.
53 Kanu-kinia Kayapasini kerena nirimu mele pilkuli kanjollomane Yesusi toko kondongendo pulu polko langi niringi.
54 Kanu-kinia Juda ye awilimane yu toko kondongendo langi niringi pilipale Yesusi ono moloringina yu we mona naa andorumu. Yu ono mundupa kelepa kolea ku lielina nondopa lierimu kolea kanga Ipereme pumba, akuna yunga lombili andolima pea moloringi.
55 ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema nondopa wendo ombá serimu kinia Juda yombo awisili ononga pulu koleama munduku kelko pungu, Pulu Yemone ono kake sepili molonge kanomba uluma sengendo Jerusalleme olando puringi.
JONO 11 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO ANDELALE

JONO 11:19-55 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

19 Juda yembo awisili LLasirasi kolorumu kulu pilkulie Mata Mariaselo moloringiline eno kola-ulke oringi.
20 Matane Yesusi orumu pilipelie yuni ‘Aulkena kanopo limbo.’ nimbe purumu, nalo Maria yu ulke suku we molorumu.
21 Matane Yesusi kanopa lipelie yundu nimbendo: “Awilimu, nu ya pea molemelanje nanga kemulu naa kolka.” nirimu.
22 “Nalo na pilkiru, kinié kepe nuni Pulu Yemo kinie mawa teni kinie nu mawa teni mélemo yuni pilipelie nu simbe.” nirimu.
23 Yesusini yundu nimbendo: “Kemilie altopa lomboropa ola molomba.” nirimu.
24 Matane nimbendo: “Sike, na pilio. Mulu ma pora nimbe walemonga yemboma lomboroko ola molonge kinie LLasirasi kepe lomboropa ola molomba.” nirimu.
25 Yesusini yundu nimbendo: “Yembo lomboroko ola molonge ulu pulumu kinie konde mololi ulu pulumu kinie aku uluselonga pulumu na.” nirimu. “Na molio inikiru mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimo yembomo kolopalie konde molomba.
26 Yembo konde molopa ‘Yu sike Pulu Yemone lipe mundorumu yemo.’ nimbe tondolo mundupe pilimo yembomo paa sike kolou naa kolopa alieli konde molopa mindi pumbe. Aku nikirumu ‘Sike nikimu.’ ningu tondolo munduku pilku molkono molo moloye?” nirimu.
27 Matane Yesusindu nimbendo: “Sike, Awilimu. ‘Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu kinie Pulu Yemonga Malomo kinie, aku yemo “Ya mana ombá.” niringi ye akumu nu ongo moleno.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molio.” nirimu.
28 Matane aku nimbelie yu yando pupelie angenu Maria kiyengo nimbe walsipe “Pea molambili ou.” nimbelie yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu omba molopalie, “Yu moliona ou.” nikimu.” nirimu kinie
29 Maria pilipelie yu tamburumbu ola angilipe Yesusi molorumune purumu.
30 Kola-ulke moloringine Yesusi ou naa omba, Matane yu aulkena angiliepili pupe kanopa orumu akune yu we molorumu.
31 Kanu kinie Juda yembo kola-ulke pea moloringimene Maria tamburumbu ola angilipe omba pena purumu kinie kanokolie niringimuni, ‘Yunge kemulu ono tengi koleana kola temba pukumunje.’ ningu lombili puringi.
32 Maria Yesusi angilierimune omba Yesusi kanopalie yunge kumbi-kerena omba tamalu pepalie nimbendo: “Awilimu, nu ya pea molemelanje nanga kemulu naa kolka.” nirimu.
33 Maria kinie Juda yembo yu-kinie pea oringime kinie kola teringi kulu kanopalie yu eno paa kondo kolopa konopu umbune awili tepa kolorumu.
34 Yuni walsipelie nimbendo: “Yu ono tena tengiye?” nirimu. Enone topondoko ningendo: “Awilimu, nu ongo kanou.” niringi.
35 Yesusi kola terimu.
36 Aku terimu kulu kanokolie Juda yembomane ningendo: “Kaname. Ye kolomumu yu paa konopu mondolemo lepamo.” niringi.
37 Nalo marene ningendo: “Ye tenga mongo keri lierimumu manda tepa peanga tenderimu yemo yuni ikolomu yemondo “Naa kolopili.” manda naa nilkeye?” niringi.
38 Yesusi yu altopa kamelena mindili terimu pilipelie ono koleana orumu. Aku ono koleamo yu kou-kandemo. Yu ono teringi kou-kande kerepulune kou awili tene pipi siku noseringi lierimu.
39 Yesusini nimbendo: “Koumu wendo lie.” nirimu. Nalo kolorumu yemonga kemulu Matane nimbendo: “Awilimu, yu ono koleana pepili wale kise omba pumu lkupendi paa tomba.” nirimu.
40 Yesusini yundu nimbendo: “Nane nundu “Na molio mele nindu ungumu ‘Sike nimu.’ ningu tondolo munduku pilienu liemo nuni Pulu Yemonga tondolomo kanoni.” nindu kanumu.” nirimu.
41 Aku nirimu kinie enone kou akumu wendo lsingi. Kanu kinie Yesusini olando sipe kanopalie nimbendo: “Tata, nuni na pilienumunge nane nu “Ange. Paa tenu.” nikiru.
42 Nuni nanga ungumu alieli pilino, nuni pilino mele na pilio nalo ‘Yembo ya i angilkimilimene ‘Na nuni mundorunu yemo.’ ningu piliengi!’ nimbu nane nundu “Napilienumunge ange.” nindu.” nirimu.
43 Aku nimbelie nirimumuni, tondolo walsipelie nimbendo: “LLasirasi, nu makiliku wendo ou.” nirimu.
44 Kanu kinie ye kolorumu kanumu makilipe wendo orumu. Yu wendo orumu kinie yunge kimbu kime banisini ka toko yunge kumbikeremo kepe maminiane okoko yu ono teringime wendo naa lipe we omba angilierimu kulu Yesusini enondo nimbendo: “Yu okongi mulumbalemo wendo lieyo. Yu omba pupili.” nirimu.
45 LLasirasi kolorumu kinie Yesusini yu topa makinjinderimu kulu Juda yembo kola-ulke oringimenga awisilini yuni aku terimu ulumu kanokolie ‘Yu molemo nilimo mele sike akumu molemo.’ ningu tondolo munduku pilieringi.
46 Nalo mare Parisi yema Jerusalleme moloringine puku Yesusini terimu mele temane toko siringi.
47 Aku ungumu pilkulie Parisime kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie enone “Olio Judamanga kanjolloma pali maku tamili waa.” ningulie ningendo: “Olione iyemo nambe-emoloye? Iyemone Pulu Yemo kinie tapu toko molembele mele lipe ora silimo ulu tondolo awisili telemo.” niringi.
48 “Olione yu aku sipe tepa molopili siye kolomulu liemo yembomane paa pali ‘Yu molemo nilimo mele sike akumu molemo.’ ningu tondolo munduku pilkulie ⸤yu lombili andonge⸥ kinie Romo gapomanomo olio kinie ‘Opa temolo.’ konopu lekolie ningemone, ongo olionga Pulu Yemo popo topo kalemolo ulke tembelemo toko tekisiku olionga yemboma toko bulu-balu siku mundunge.” niringi.
49 Kanu kinie enonga ye ‘Kayapasi’ nili ye te, yu akuponiemonga Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumu, yuni nimbendo: “Eno kekelepa toko, iulu wendo okomomonga pulumu naa pilimele.
50 Yembo te yembomanga pali kolo wangopa kolondomu liemo papu. Te kolo wangopa naa kolondomba kinie yemboma pali kolongi liemo kapola naa temba.” nirimu.
51 Yuni aku nirimumu yuyu pilipe naa nirimu. Yu aku poniemonga Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumumunge Pulu Yemone yunge konopune sukundu ungu umbu te tondopa nimbe panjerimu kinie pilipelie aku sipe walu nirimu. ⸤Akunirimu ungumunge sike pulumu naa pilierimu.⸥ Yesusi yu temba mele Kayapasini nirimumunge pulumu isipe: Yesusi Juda yembomanga pali nimbe kolo wangopa kolondomba.
52 Nalo Juda yembomanga manjipe molo. Pulu Yemonga ambolango koleamanga pali molemele akume pea telune lipe memba omba maku tombamonga yu enonga pea nimbe kolondombamondo Kayapasi yuni nirimu.
53 Kanu kinie Kayapasini kerena nirimu mele pilkulie kanjollomane Yesusi tongendo pulu polko langi niringi.
54 Kanu kinie Juda ye awilimene yu tongendo langi niringi pilipelie Yesusi eno moloringine yu we mona naa andorumu. Yu eno mundupe siye kolopa kolea ku lieline nondopa lierimu kolea kanga Ipereme pupe, akune yunge lombili andolime pea moloringi.
55 ⸤Juda yembomane ponie tenga tenga kolea awili Jerusalleme ongo akune suku⸥ Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema nondopa wendo ombá terimu kinie Juda yembo awisili enonga pulu koleama munduku siye kolko puku, Pulu Yemone eno kake tepili molonge kanomba ulume tengendo Jerusalleme olando puringi.
JONO 11 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO KALA

JONO 11:19-55 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE

19 Juda yambo aisili LLasirasi kolorumuna pilkulie Mata Mariatolo moloringiline ene kola ulke oringi.
20 Matane Yesusi orumu pilipelie yuni ‘Aulkena kanopo limbu.’ nimbe purumu, nakolo Maria yu ulke suku we molorumu.
21 Matane Yesusi kanopa lipelie yundu nimbendo: “Ailimu, nu ya pea molemelkanje nanga kemulu naa kolka.” nirimu.
22 “Nakolo na pilkiru, kinié kepe nuni Pulu Yemo kinie mawa teni kinie nu mawa teni mélemo yuni pilipelie nu simbe.” nirimu.
23 Yesusini yundu nimbendo: “Kemilie altopa lomboropa ola molomba.” nirimu.
24 Matane nimbendo: “Sike, na pilio. Mulu ma pora nimbe walemonga yamboma lomboroko ola molonge kinie LLasirasi kepe lomboropa ola molomba.” nirimu.
25 Yesusini yundu nimbendo: “Yambo lomboroko ola molonge ulu pulumu kinie konde mololi ulu pulumu kinie aku ulutolonga pulumu na.” nirimu.* “Na molio i nikiru mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimo yambomo kolopalie konde molomba.
26 Yambo konde molopa ‘Yu sike Pulu Yemone lipe mundurumu yemo.’ nimbe tondolo mundupe pilimo yambomo paa sike kolou naa kolopa alieli konde molopa mindi pumbe.* Aku nikirumu ‘Sike nikimu.’ ningu tondolo munduku pilku molkono molo moloye?” nirimu.
27 Matane Yesusindu nimbendo: “Sike, Ailimu. ‘Pulu Yemone “Olio nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu kinie Pulu Yemonga Malomo* kinie, aku yemo “Ya mana ombá.” niringi ye akumu nu ongo moleno.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molio.” nirimu.
28 Matane aku nimbelie yu yando pupelie angenu Maria kiyongo nimbe walsipe “Pea molambili oi.” nimbelie yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu omba molopalie, “Yu moliona oi.” nikimu.” nirimu kinie
29 Maria pilipelie yu tamburembu ola angilipe Yesusi molorumuna purumu.
30 Kolaulke moloringine Yesusi ou naa omba, Matane yu aulkena angilipili pupe kanopa orumu akuna yu we molorumu.
31 Kanu kinie Juda yambo kolaulke pea moloringimene Maria tamburembu ola angilipe omba pena purumu kinie kanokolie niringimuni, ‘Yunge kemulu ono tengi koleana kola temba pukumunje.’ ningu lombili puringi.
32 Maria Yesusi angilirimuna omba Yesusi kanopalie yunge kumbikerena omba tamalu pepalie nimbendo: “Ailimu, nu ya pea molemelkanje nanga kemulu naa kolka.” nirimu.
33 Maria kinie Juda yambo yu kinie pea oringime kinie kola teringine kanopalie yu ene paa kondo kolopa konopu umbuni aili tepa kolorumu.
34 Yuni walsipelie nimbendo: “Yu ono tena tengiye?” nirimu. Enene pundu toko ningindu: “Ailimu, nu ongo kanoi.” niringi.
35 Yesusi kola terimu.
36 Aku terimuna kanokolie Juda yambomane ningindu: “Kaname. Ye kolomumu yu paa konopu monjilimo lepamo.” niringi.
37 Nakolo marene ningindu: “Ye tenga mongo keri lerimumu manda tepa peanga tenjirimu yemo yuni* i kolomu yemondo “Naa kolopili.” manda naa nilkeye?” niringi.
38 Yesusi yu altopa kamelena mindili terimu pilipelie ono koleana orumu. Aku ono koleamo yu kou kandemo. Yu ono teringi kou kande kerepuluna kou aili tene pipi siku nosiringi lerimu.
39 Yesusini nimbendo: “Koumu wendo liei.” nirimu. Nakolo kolorumu yemonga kemulu Matane nimbendo: “Ailimu, yu ono koleana pepili wale kise omba pumu lkupendi paa tomba.” nirimu.
40 Yesusini yundu nimbendo: “Nane nundu “Na molio mele nindu ungumu* ‘Sike nimu.’ ningu tondolo munduku pilinu liemo nuni Pulu Yemonga tondolomo kanoni.” nindu kanumu.” nirimu.
41 Aku nirimu kinie enene kou akumu wendo liringi. Kanu kinie Yesusini olando sipe kanopalie nimbendo: “Tara, nuni na pilinumunge nane nu “Ange. Paa tenu.” nikiru.
42 Nuni nanga ungumu alieli pilino, nuni pilino mele na pilio nakolo ‘Yambo ya i angilkimilimene ‘Na nuni mundurunu yemo.’ ningu piliengi!’ nimbu nane nundu “Na pilinumunge ange.” nindu.” nirimu.
43 Aku nimbelie nirimumuni, tondolo walsipelie nimbendo: “LLasirasi, nu makilku wendo oi.” nirimu.
44 Kanu kinie ye kolorumu kanumu makilipe wendo orumu. Yu wendo orumu kinie yunge kimbu kime banisini ka toko yunge kumbikeremo kepe maminiane okoko yu ono teringime wendo naa lipe we omba angilirimuna Yesusini enendo nimbendo: “Yu okongi mulu wambalemo wendo lieyo. Yu omba pupili.” nirimu.
45 LLasirasi kolorumu kinie Yesusini yu topa makinjirimuna Juda yambo kolaulke oringimenga aisilini yuni aku terimu ulumu kanokolie ‘Yu molemo nilimo mele sike akumu molemo.’ ningu tondolo munduku piliringi.
46 Nakolo mare Parisi yema Jerusalleme moloringine puku Yesusini terimu mele temane toko siringi.
47 Aku ungumu pilkulie Parisime kinie Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie enene “Olio Judamanga kanjolloma* pali maku tamili wai.” ningulie ningindu: “Olione i yemo nambe temoloye? I yemone Pulu Yemo kinie tapu toko molembele mele lipe ora silimo ulu tondolo aisili** telemo.” niringi.
48 “Olione yu aku sipe tepa molopili siye kolomulu liemo yambomane paa pali ‘Yu molemo nilimo mele sike akumu molemo.’ ningu tondolo munduku pilkulie ⸤yu lombili andonge⸥ kinie Romo gapomanomo olio kinie ‘Opa temolo.’ konopu lelkolie ningímuni, ongo olionga Pulu Yemo popo topo kalemolo ulke tembelemo toko tekisiku olionga yamboma toko bulu balu siku mundungí.” niringi.
49 Kanu kinie enenga ye ‘Kayapasi’ nili ye te, yu aku poniemonga Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamo* molorumu, yuni nimbendo: “Ene kekelepa toko, i ulu wendo okomomonga pulumu naa pilimele.
50 Yambo te yambomanga pali kolo wangopa kolonjimu liemo papu. Te kolo wangopa naa kolonjimbe kinie yamboma pali kolongi liemo kapola naa temba.” nirimu.
51 Yuni aku nirimumu yuyu pilipe naa nirimu. Yu aku poniemonga Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamo molorumumunge Pulu Yemone yunge konopuna sukundu ungu umbu te tonjipe nimbe panjirimu kinie pilipelie aku sipe walu nirimu. ⸤Aku nirimu ungumunge sike pulumu naa pilirimu.⸥ Yesusi yu temba mele Kayapasini nirimumunge pulumu i sipe: Yesusi Juda yambomanga pali nimbe kolo wangopa kolonjimbe.*
52 Nakolo Juda yambomanga manjipe molo. Pulu Yemonga ambolango koleamanga pali molemele akuma pea teluna lipe memba omba maku tombamonga* yu enenga pea nimbe kolonjimbemondo Kayapasi yuni nirimu.
53 Kanu kinie Kayapasini kerena nirimu mele pilkulie kanjollomane Yesusi tongendo pulu monjiku langi niringi.
54 Kanu kinie Juda ye ailimene yu tongendo langi niringi pilipelie Yesusi ene moloringine yu we mona naa andorumu. Yu ene mundupe kelepa kolea ku leline nondopa lerimu kolea kanga Ipereme pupe, akuna yunge lombili andolime pea moloringi.
55 ⸤Juda yambomane ponie tenga tenga kolea aili Jerusalleme ongo akuna suku⸥ Pulu Yemone enenga enda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele piliringi walema* nondopa wendo ombá terimu kinie Juda yambo aisili enenga pulu koleama munduku kelko puku, Pulu Yemone ene kake tepili molonge kanomba uluma tengendo Jerusalleme olando puringi.
JONO 11 in PULU YEMONGA UNGU KONDEMO PENGE