Text copied!
Bibles in Kaqchikel

Hechos 19:21-39 in Kaqchikel

Help us?

Ri rusamaj ri Dios ri xqui'en can ri apóstoles 19:21-39 in GT:cak:Kaqchikel

21 Chirij ronojel ri xbanataj chiri', ri Pablo xuya' pa ránima ni'e pa tinamit Jerusalem, pero na'ey na ye'erutz'eta-pe ri quiniman ri Jesucristo pa roch'ulef Macedonia y Acaya, y c'ajari' nic'atzin ni'e pa tinamit Roma. Quiri' nunojij ri Pablo pa ránima.
22 Xerutak c'a e pa Macedonia eca'i' chique ri yeto'on richin, y ri' ja ri Timoteo y ri Erasto, jac'a rija' c'a xc'uje' na can jun tiempo pa roch'ulef Asia.
23 Pa tinamit Efeso ri tiempo ri', ri vinak man juba' ta oc coyoval xcataj chirij ri Kitzij Bey.
24 Roma c'o jun samajiy plata rubinan Demetrio, ri nusamajij ri plata richin nubanala' ch'utik ruvachibel ri jay ri niyo'ox-vi ruk'ij ri diosa Diana. Ri achi re' y ri más chic samajela' man juba' ta oc méra niquich'ec chiquij tak ruvachibel ri jay ri'.
25 Ri Demetrio re' xeroyoj ri yesamaj riq'uin, y ri ch'aka' chic ri mismo ebanoy ruvachibel ri jay richin ri Diana, y xu'ij chique: Rix tata'aj iveteman chi ri samaj re' nuya' kabeyomal.
26 Pero rix itz'eton y ivac'axan chi ri Pablo man xe ta vave' pan Efeso, xa juba' ma pa ronojel tak tinamit richin ri roch'ulef Asia rutijon-vi ruk'ij rujalon quino'oj eq'uiy, richin niquinimaj chi ri vachibel ebanalo'n coma vinak, man e-dios ta.
27 Y re', man xe ta che ri kach'acoj nuq'uen-pe c'ayef. Riq'uin juba' man jun chic rakale'n xti'an che racho ri ka-diosa Diana, y quiri' ri nimalaj ruk'ij ri Diana xa xtipe pa xulan, jun diosa ri niyo'ox ruk'ij pa ronojel Asia, y chi naj chi nakaj pa ruvi' ri roch'ulef, xcha' ri Demetrio chique.
28 Tok ri achi'a' xquic'axaj ri xu'ij ri Demetrio, chi coyoval xesiq'uin riq'uin cuchuk'a', y xqui'ij: ¡Nimalaj diosa, ri Diana ri ka-diosa roj aj-Efeso! xecha'.
29 Jac'a ri vinak queteman, man queteman, xaxe xecataj-pe conojel, y ja ri lugar ri niquimol-vi-qui' xebe-vi-apu, equichiriren-apu ca'i' (rachbil, rach'il) ri Pablo, ri' ja ri Gayo y ri Aristarco, aj pa roch'ulef Macedonia.
30 Ri Pablo xrojo' xbe-apu ri quimolon-vi-qui' ri vinak, pero ri quiniman ri Jesucristo man xquiya' ta lugar che.
31 Quiri' mismo ec'o jujun amigos chuvech ri Pablo chiquicojol ri yebano gobernar pa roch'ulef Asia ri xquitak rubixic che chi por favor, man ti'e-apu ri achique lugar quimolon-vi-qui' ri vinak.
32 Ri vinak jani na yesiq'uin-apu roma yech'ujyej. Ch'aka' jun vi niqui'ij, y ch'aka' jun chic vi niqui'ij. Y más eq'uiy ri nis-ta queteman achique roma quimolon-apu-qui'.
33 Ec'o jujun israelitas xquinim-pe jun achi rubinan Alejandro chiquivech ri vinak quimolon-apu-qui' chiri', y ri vinak xquijec'-apu ri Alejandro. Jac'a rija' xrojo' ta xch'o chiquivech richin nuto-ri', romari' xu'on-pe retal riq'uin ri ruk'a' chi quetane-ka.
34 Pero tok ri vinak xquetemaj-apu ruvech ri Alejandro chi xa jun israelita, jun cami ca'i' horas xesiq'uin y niqui'ij: ¡Nimalaj dios ri Diana ri ka-diosa roj aj-Efeso! yecha'.
35 Jac'a tok ri aj-tz'ib richin ri tinamit xtiquer xeruk'il-ka ri vinak, xu'ij chique: Rix tata'aj aj-Efeso, nis-ta jun ri man ta reteman chi pan ik'a' rix aj-Efeso c'o-vi chi nichajij racho ri nimalaj diosa Diana y ri ruvachibel ri kajnak-pe riq'uin ri dios Júpiter.
36 Y man jun xtitiquer xti'in chi man quiri' ta. Romari' xa tik'ila-ka-ivi', y man c'a ti'en ri man inojin ta utz.
37 Roma ri achi'a' e'ic'amon-pe, man jun elak' quibanon pa racho ri i-diosa Diana, nis-ta c'o qui'in chirij.
38 Roma c'a ri', ri Demetrio y ri más chic uc'uay quichin ri samajela' ri epetenak riq'uin, si nicajo' niquisujuj jun vinak, romari' ec'o (yec'ojon, jueces), y ec'o jay richin yec'ojox-vi; chiri' tiquisujuj-vi-qui'.
39 Jac'a si rix c'o chic jun sujunic más ic'amon-pe, ja chupan ri k'ij cha'on richin nimol-ivi' xtichojmirises-vi.
Ri rusamaj ri Dios ri xqui'en can ri apóstoles 19 in GT:cak:Kaqchikel

Hechos 19:21-39 in Ri C'ac'a Trato ri Xuben ri Dios Quiq'uin ri Vinek

21 Y ri Pablo xpe c'a pa ránima chi nibe c'a pa Macedonia y pan Acaya chiquitz'etic ri kach'alal. Y chuka' xpe pa ránima chi nibe c'a pa Jerusalem, y c'ari' c'o chi nibe pa Roma.
22 Romari' xerutek c'a el ri Timoteo y ri Erasto, ri yeto'on richin, c'a pa Macedonia. Y rija' c'a xc'oje' na chic can juba' ri pa ruvach'ulef Asia.
23 Y ri pa tinamit Éfeso ri tiempo ri', ri vinek janíla c'a coyoval y xeyacatej c'a chirij ri kitzij bey.
24 Y ja ri jun achin samajiy-sakipuek ri rubini'an Demetrio, ri xetakchi'in ri vinek. Roma ri chiri' pan Éfeso, can c'o rachoch jun ruvachibel ixok ri nibix Diana chire, y jac'a ri ruvachibel ri jay ri' ri yerubanala' rija' riq'uin ri sakipuek, y yeruc'ayij. Y ri achin ri', e rachibilan ri samajela' janíla c'a yech'acon chiquij ri tak ruvachibel jay ri'.
25 Romari' ri achin ri' xeroyoj ri samajela', y xerumol chuka' ri ch'aka' chic banoy ruvachibel ri jay richin ri Diana, y xubij chique: Rix ivetaman c'a chi re jun samaj kachapon, can c'o-vi ch'acoj chirij.
26 Pero rix itz'eton y chuka' ivac'axan chic chi ri achin ri nibix Pablo chire, nubij c'a chique ri vinek chi ri vachibel e banalon coma achi'a' man e dios ta. Y can e q'uiy ri rujalon chic quich'obonic y quiniman chic, man xe ta re vave' pan Éfeso, xa can jubama pa ronojel re ruvach'ulef Asia.
27 Y man xe ta chire ri kach'acoj ri c'ayef nuben, xa can c'ayef chuka' nuben chire ri rachoch ri ka-dios Diana, roma man jun ruk'ij niban can chire. Y vi queri' niban chire, netzelex c'a can ri nimalej ka-dios, y jun dios ri can niquiya' chuka' ruk'ij ri vinek ri ec'o pa ronojel tinamit richin re Asia y ri e richin ch'aka' chic ruvach'ulef, xcha'.
28 Tok xcac'axaj ri xubij ri Demetrio chique, ri achi'a' ri' xyacatej coyoval. Y can junan c'a tok xech'on riq'uin ronojel uchuk'a', y xquibij: ¡Nim ri Diana ri ka-dios roj aj-Éfeso! xecha' c'a.
29 Y can conojel c'a ri vinek richin ri tinamit Éfeso xebeyacatej-pe, stape' man quetaman ta achique roma. Rije' xa jac'a ri ca'i' achi'a' ri yepe pa Macedonia, ri e rachibil ri Pablo ri xequichop. Ri ca'i' achi'a' ri' quibini'an Gaio y Aristarco. Y xequic'uaj-el ri acuchi niquimol-vi-qui' ri vinek ri'.
30 Y ri Pablo can xrajo' c'a xapon chupan ri lugar ri', y xoc ta apo richin nich'on chiquivech ri vinek, pero ri kach'alal man xquiya' ta k'ij chire.
31 Chuka' ec'o c'a principal-i' richin ri ruvach'ulef Asia ri ec'o chiri' pan Éfeso, ri xquitek rubixic chire ri Pablo chi man tapon ri acuchi quimolon-vi-qui' ri vinek. Xquiben c'a queri' ri achi'a' ri', roma can cachibil qui' riq'uin ri Pablo.
32 Jac'a ri najin-vi ri molojri'il, ri vinek janíla pa quichi' niquiben. Ec'o jun vi c'a ri niquibij. Y ri ch'aka' jun vi chic ri niquibila'. Y ri más e q'uiy ni man quetaman ta achique roma tok quimolon-apo-qui' quiq'uin. Can sachinek c'a quic'u'x ri vinek ri quimolon-qui'.
33 Y chiquicojol c'a ri vinek ri quimolon-qui' chiri', ec'o c'a vinek israelitas ri can chiri' pa tinamit ec'o-vi, y rije' richin chi niquito-qui' y man jun ta nipe chiquij, romari' xquiya' runa'oj jun achin ri can quivinak, ri rubini'an Alejandro y xquiben chire chi tich'on-pe chiquivech ri vinek. Y tok ri Alejandro c'o chic chiquivech ri vinek, richin niquicol ta qui', xuben c'a retal riq'uin ri ruk'a' chi quetane-ka.
34 Pero ri vinek ri' xa itzel niquina' chique ri israelitas. Romari', tok xquitz'et ri Alejandro y xquinabej chi israelita, jun la'ek ca'i' horas ri xquibij: ¡Nim ri Diana ri ka-dios roj aj-Éfeso! Can riq'uin c'a ronojel cuchuk'a' yech'on, y junan c'a tok yech'on.
35 Y tok ri aj-tz'ib richin ri tinamit ri' xtiquir xerutanaba-ka ri vinek, xubij c'a chique: Vinek richin re tinamit Éfeso, ¿can c'o ta cami jun vinek ri man ta etamayon chi ri aj vave' pan Éfeso can e chajinela' vi richin ri rachoch ri Diana y que chuka' ri' richin ri ruvachibel ri nimalej dios Diana ri kajinek-pe chila' riq'uin ri dios Júpiter?
36 Y man jun c'a xtibanon chi man ta queri'. Xa tich'uch'u' c'a ka ri ivánima, man tiben ri xa man ruc'amon ta.
37 Roma re achi'a' re e ic'amon-pe, man jun itzel quibanon o quibin ta chirij ri Diana, ri i-dios.
38 Y vi ri Demetrio y ri samajela' ri e rachibil c'o nicajo' niquich'ojij chirij jun, romari' ec'o k'atoy tak tzij, ec'o k'atbel tak tzij, ri acuchi ruc'amon niquichojmirisaj-vi-qui'.
39 Y vi xa jun chic ruchojmirisaxic ri nivajo' rix, tikacha' c'a can jun k'ij tok xtikamol-ki' konojel y nikachojmirisaj, achi'el ri nubij ri ka-ley.

Hechos 19:21-39 in RI DIOS NCH'O PA KACH'ABÜL CHEKE

21 Y ri Pablo xunuc que nc'atzinej que nbe c'a pa ruch'ulef Macedonia y pa ruch'ulef Acaya chiquitz'etic ri hermanos. Y chuka' xunuc que nc'atzinej que nbe c'a pa tinamit Jerusalén, y c'ateri' que nbe pa tinamit Roma.
22 Romari' xerutük c'a e ri Timoteo y ri Erasto, ri nyeto'on richin, c'a pa ruch'ulef Macedonia. Y rija' c'a xc'uje' na chic ba' pa ruch'ulef Asia.
23 Y pa tinamit Éfeso ri tiempo ri', ri vinük juis c'a coyoval xecatüj c'a chirij ri ketzij bey ri Ajaf Jesús.
24 Y ja ri jun achi samajiy-sakpük ri rubini'an Demetrio, ri xetakchi'in ri vinük. Roma chiri' pan Éfeso, c'o racho jun ruvachbül ri ixok dios ri nbix Diana chin, y ja ri ruvachbül ri jay ri' ape' nyerubanala' rija' riq'uin ri sakpük, y nyeruc'ayij. Y ri achi ri', ye rachibilan ri samajela' juis c'a nyech'acon chiquij ri tak ruvachbül jay ri'.
25 Romari' ri achi ri' xeroyoj ri samajela', y xerumol chuka' ri ch'aka chic banoy ruvachbül ri jay richin ri Diana, y xbij cheque: Rix ivetaman c'a que ri jun samaj katz'amon, c'o-vi ch'acoj chirij.
26 Pero rix itz'eton y chuka' ivac'axan chic que ri achi ri nbix Pablo chin, nbij c'a cheque ri vinük que ri vachbül ye banalun coma achi'a' man ye dios tüj. Y ye q'uiy ri rujalon chic quinojibül y quitaken chic, man xe tüj chere' pan Éfeso, xa jubama pa ronojel ri ruch'ulef Asia.
27 Y man xe tüj chin ri kach'acoj xa ch'a'oj c'a nbün, xa ch'a'oj chuka' nbün chin ri racho ri ka-dios Diana, roma man jun ruk'ij nban can chin. Y si quiri' nban chin, nyetzelüs c'a can ri nimalüj ka-dios, y jun dios ri nquiya' chuka' ruk'ij ri vinük ri yec'o pa ronojel tinamit richin ri ruch'ulef Asia y ri ye richin ch'aka chic ruch'ulef, xbij.
28 Tok xcac'axaj ri xbij ri Demetrio cheque, ri achi'a' ri' xcatüj coyoval. Y junan c'a tok xech'o riq'uin ronojel cuchuk'a', y xquibij: ¡Nim ri Diana ri ka-dios roj aj-Éfeso! xquibij c'a.
29 Y conojel c'a ri vinük richin ri tinamit Éfeso xebecatüj-pe, stape' (aunque) man quetaman tüj achique roma. Rije' xa ja ri ca'i' achi'a' ri nyepu'u pa ruch'ulef Macedonia, ri ye rachibil ri Pablo ri xequitz'om. Ri ca'i' achi'a' ri' quibini'an Gaio y Aristarco. Y xequic'uaj-e pa ri estadio ri ape' nquimol-vi-qui' ri vinük ri'.
30 Y ri Pablo xrajo' c'a xapon chupan ri lugar ri', y xoc ta apu richin nch'o chiquivüch ri vinük, pero ri hermanos man xquiya' tüj k'ij chin.
31 Chuka' yec'o c'a ch'aka ri más nimalüj achi'a' pari' ri ruch'ulef Asia ri yec'o chiri' pa tinamit Éfeso, ri xquitük rubixic chin ri Pablo que man tapon ape' quimolon-vi-qui' ri vinük. Xquibün c'a quiri' ri achi'a' ri', roma cachibil qui' riq'uin ri Pablo.
32 Ja ri ntajin-vi ri quimolic, ri vinük juis pa quichi' nquibün. Yec'o jun vi c'a ri nquibij. Y ri ch'aka jun vi chic ri nquibila'. Y ri más ye q'uiy ni man quetaman tüj achique roma tok quimolon-apu-qui' quiq'uin. Satznük c'a quic'u'x ri vinük ri quimolon-qui'.
33 Y chiquicojol c'a ri vinük ri quimolon-qui' chiri', yec'o c'a vinük israelitas ri chiri' pa tinamit yec'o-vi, y rije' richin que nquito-qui' y man jun tüj npu'u chiquij, romari' xquiya' runa'oj jun achi ri quivinak, ri rubini'an Alejandro y xquibün chin que tich'o-pe chiquivüch ri vinük. Y tok ri Alejandro c'o chic chiquivüch ri vinük, richin nquicol ta qui', xbün c'a retal riq'uin ri ruk'a' que quetane-ka.
34 Pero ri vinük ri' xa itzel nquina' cheque ri israelitas. Romari', tok xquitz'et ri Alejandro y xquinabej que israelita, jun colope' ca'i' horas ri xquibij: ¡Nim ri Diana ri ka-dios roj aj-Éfeso! Riq'uin c'a ronojel cuchuk'a' nyech'o, y junan c'a tok nyech'o.
35 Y tok ri tz'ibüy richin ri tinamit ri' xtiquer xerutanaba-ka ri vinük, xbij c'a cheque: Vinük richin ri tinamit Éfeso, ¿c'o ta comi jun vinük ri man ta etamayon que ri aj chere' pan Éfeso ye chajinela' vi richin ri racho ri Diana y quiri' chuka' richin ri ruvachbül ri nimalüj dios Diana ri kajnük-pe chila' riq'uin ri dios Júpiter?
36 Y man jun c'a nbanun que man ta quiri'. Xa tich'uch'u' c'a ka ri ivánima, man tibün ri xa man c'uluman tüj.
37 Roma ri achi'a' ri ye ic'amon-pe, man jun itzel quibanun chirij ri racho ri i-dios, ri Diana, o quibin tüj chirij rija', ri i-dios.
38 Y si ri Demetrio y ri samajela' ri ye rachibil c'o ncajo' nquich'ojij chirij jun, romari' yec'o jueces, yec'o juzgados, ri ape' c'uluman nquichojmirsaj-vi-qui'.
39 Y si xa jun chic ruchojmirsasic ri nijo' rix, tikacha' c'a can jun k'ij tok nkamol-ki' konojel y nkachojmirsaj, cachi'el ri nbij ri ka-ley.

Hechos 19:21-39 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

21 Y ri Pablo xpe pa ránima chi nibe pa Macedonia y pa Acaya chiquitz'etic ri kach'alal. Y chuka' xpe pa ránima chi nibe Jerusalem, y nic'atzin chi nibe c'a Roma chuka'.
22 Romari' xerutak-e pa Macedonia ri Timoteo y ri Erasto ri yeto'n richi, y raja' xc'ue' chic can juba' pa rech-ulef Asia.
23 Y pa tenemit Éfeso ri tiempo ri', ri winak can yalan catajinak quiyowal, romari' xecataj chirij ri utzilaj rutzij ri Dios.
24 Y ja ri jun achi samajiy-plata ri rubinan Demetrio, xyaco quichi ri winak. Roma chiri' pa Éfeso c'o ri rocho ri dios ri ni'ix Diana che, y ja ri ruwachibel ri jay ri' ri yeru'on raja' che plata, y yeruc'ayij. Ri achi ri' y ri je rusamajel, can q'uiy mero niquich'ec chiquij ri tak ruwachibel jay ri yequi'en.
25 Romari' ri achi ri' xeroyoj ri rusamajel, y xerumol chuka' ri ch'aka chic banoy ruwachibel ri jay chi ri Diana, y xu'ij chique: Rix iweta'n chi ri jun samaj re' can q'uiy ch'acoj nuya' chake.
26 Pero rix itz'eton y chuka' ic'oxan chic chi ri achi ri ni'ix Pablo che, nu'ij chique ri winak chi ri dioses je-banon coma achi'a' man je dios ta. Y can je q'uiy ri rujalon yan quino'j (quina'oj) y quiniman chic, man xe ta we' pa Éfeso, xa can pa ronojel ri rech-ulef Asia.
27 Y man xe ta che ri kasamaj ri man utz ta xtu'on, xa can man utz ta chuka' xtu'on che ri rocho ri ka-dios Diana, roma man jun ruk'ij xti'an can che. Y xa quiri' xti'an che, can man jun rakalen chuka' xti'an che ri nimalaj ka-dios, jun dios ri can niquiya' ruk'ij ri winak ri jec'o pa ronojel tenemit chi ri Asia y ronojel rech-ulef, xcha'.
28 Cuando xquic'oxaj ri xu'ij ri Demetrio chique, ri achi'a' ri' xcataj quiyowal. Y can junan xech'o'n riq'uin ronojel quichuk'a' y xqui'ij: ¡Nim ri Diana ri ka-dios roj aj-Éfeso! xecha'.
29 Y can conojel ri winak chi ri tenemit Éfeso xebecataj-pe, más que man quieta'n ta anchique roma. Reje' xa ja ri ca'i' achi'a' ri aj-Macedonia, ri je-petenak riq'uin ri Pablo ri xequitz'om. Ri ca'i' achi'a' ri' quibinan Gayo y Aristarco. Y xequic'uaj-e ri anchi' niquimol-wi-qui' ri winak.
30 Y ri Pablo can xrojo' xoc ta apo anchi' quimolon-wi-qui' chi nich'o'n chiquiwech ri winak, pero ri kach'alal man xquiya' ta lugar che.
31 Chuka' jec'o achi'a' c'o quik'ij ri jec'o pa rech-ulef Asia ri jec'o chiri' pa Éfeso, ri xquitak rubixic che ri Pablo que man ntoc-apo ri anchi' quimolon-wi-qui' ri winak. Xqui'en quiri' ri achi'a' ri', roma can niquijo-qui' riq'uin ri Pablo.
32 Y anchi' quimolon-wi-qui', ri winak can yalan pa quichi' niqui'en. Jec'o jujun jun-wi ri niqui'ij, y ch'aka chic jun-wi chic niqui'ij. Y je q'uiy ni man quieta'n ta anchique roma quimolon-apo-qui' quiq'uin. Can satzinak quino'j (sachinak quic'u'x) ri winak ri quimolon-qui'.
33 Y chiquicojol ri winak ri quimolon-qui' chiri', jec'o israelitas ri can chiri' pa tenemit jec'o-wi, y reje' chi niquito-qui' chi quiri' man jun ta anchique nipe chiquij, xquiya' runo'j (runa'oj) jun achi ri quiwinak, ri rubinan Alejandro, y can xqui'en che chi tich'o'n-pe chiquiwech ri winak. Y cuando ri Alejandro c'o yan chiquiwech ri winak, xu'on retal che ri ruk'a' chi quietane-ka.
34 Pero ri winak ri' roma xa itzel yequitzu' ri israelitas, cuando xquitzu' ri Alejandro y xquina'ej chi israelita, jun la'k ca'i' horas ri xqui'ij: ¡Nim ri Diana ri ka-dios roj aj-Éfeso! Can riq'uin ronojel quichuk'a' yech'o'n, y junan yech'o'n conojel.
35 Y ri jun achi secretario pa tribunal chi ri tenemit ri', xtiquier xeruk'at ri winak riq'uin ri yequi'en; raja' xu'ij chique: Achi'a' chi ri tenemit Éfeso, ¿c'o como jun winak ri man reta'n ta chi iwiq'uin rix aj-Éfeso c'o-wi ri rocho ri Diana y ri ruwachibel ri nimalaj dios Diana ri kajinak-pe chila' chicaj riq'uin ri dios Júpiter chi nichajij?
36 Y man jun xti'in chi can man quiri' ta. Romari' quixtane-ka y man tiben ri man utz ta.
37 Roma ri achi'a' ri je'ic'amon-pe, man jun ex itzel quibanon o qui'in ta chirij ri Diana, ri i-dios.
38 Y xa ri Demetrio y ri je rusamajel c'o niquijo' niquich'ojij chirij jun, romari' jec'o achi'a' chi niqui'en juzgar, jec'o tribunales chi ye'an arreglos chi nilitaj ri c'o rumac.
39 Y xa c'o jun chic ex nijo' ni'ij, kacha' jun k'ij chi nakamol-ki' konojel y naka'an arreglar, anche'l ri nu'ij ri ka-ley.
Hechos 19 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

HECHOS 19:21-39 in Ri c'ac'ac' Testamento pa kach'ab'al

21 Y ri Pablo xpa pa ránima chi niꞌa y nicꞌujieꞌ Jerusalén, después antok kꞌaxnak chic Macedonia y Acaya. Y tiene que niꞌa cꞌa Roma, antok ntiel Jerusalén.
22 Rumareꞌ xaꞌrutak-el Macedonia ri Timoteo y ri Erasto ri ncaꞌtoꞌn richin, y jajaꞌ xcꞌujieꞌ chic can bꞌaꞌ chupan ri Asia.
23 Y pa tanamet Efeso ri tiempo reꞌ, ri vinak can altíra xpa quiyoval, y xaꞌpalaj chirij ri Utzulaj Bꞌay.
24 Y ja ri jun ache rubꞌinan Demetrio ri nisamaj cha plata, ri xaꞌtakcheꞌn quichin ri vinak. Jajaꞌ ncaꞌruꞌon cha plata chꞌitak templos richin ri dios ri niꞌeꞌx Diana cha, y ncaꞌrucꞌayij. Ri ache reꞌ y ri i-rusamajiel, can qꞌuiy miera niquichꞌec chirij ri chꞌitak templos ri ncaꞌquiꞌan.
25 Rumareꞌ ri ache reꞌ xaꞌrayuoj ri rusamajiel, y xaꞌrumol jeꞌ ri nicꞌaj chic ri ncaꞌbꞌano ri chꞌitak templos richin ri Diana, y xuꞌej chica: Ixreꞌ ivataꞌn chi ri jun samaj reꞌ can qꞌuiy nakachꞌec chirij.
26 Pero ixreꞌ itzꞌatuon y ivaxan chic jeꞌ chi ri ache ri niꞌeꞌx Pablo cha, nuꞌej chica ri vinak chi ri dioses i-bꞌanun cuma achiꞌaꞌ man i-dios ta. Y can iqꞌuiy ri rucꞌaxuon yan quinoꞌj y quiniman chic, man joꞌc ta vaveꞌ Efeso, xa jubꞌaꞌ ma nojiel Asia.
27 Y man joꞌc ta cha ri ka-negocio ri man otz ta xtuꞌon, xa can man otz ta jeꞌ xtuꞌon cha ri ru-templo ri ka-dios Diana, ruma man jun rukꞌij xtiꞌan can cha. Y xa quireꞌ xtiꞌan cha, can man jun rakalien jeꞌ xtiꞌan cha ri namalaj ka-dios, jun dios ri can niquiyaꞌ rukꞌij ri vinak ri icꞌo nojiel tanamet richin ri Asia y nojiel roch-ulief, xchaꞌ.
28 Antok xcaꞌxaj ri xuꞌej ri Demetrio chica, ri achiꞌaꞌ reꞌ xpa quiyoval. Y can junan xaꞌchꞌoꞌ riqꞌuin nojiel quichukꞌaꞌ y xquiꞌej: ¡Nem ri Diana ri ka-dios ojreꞌ aj-Efeso! xaꞌchaꞌ.
29 Y can quinojiel ri vinak richin ri tanamet Efeso xaꞌbꞌapalaj-pa, mesque man cataꞌn ta karruma. Ijejeꞌ xa ja ri icaꞌyeꞌ achiꞌaꞌ ri aj-Macedonia ri xaꞌquitzꞌom, ri i-patanak riqꞌuin ri Pablo. Ri icaꞌyeꞌ achiꞌaꞌ reꞌ quibꞌinan Gayo y Aristarco. Y xaꞌquicꞌuaj ri pacheꞌ niquimol-ve-quiꞌ ri vinak.
30 Y ri Pablo can xrajoꞌ xuoc pacheꞌ quimaluon-ve-quiꞌ chi nichꞌoꞌ chiquivach ri vinak, pero ri discípulos man xquiyaꞌ ta lugar cha chi xuoc.
31 Icꞌo jeꞌ nicꞌaj achiꞌaꞌ ri autoridades richin ri Asia ri icꞌo chireꞌ Efeso, ri xquitak rubꞌixic cha ri Pablo chi man tuoc ri pacheꞌ quimaluon-ve-quiꞌ ri vinak. Xquiꞌan quireꞌ ri achiꞌaꞌ reꞌ, ruma iru-amigos ri Pablo.
32 Y pacheꞌ quimaluon-ve-quiꞌ, ri vinak can altíra pa quichiꞌ niquiꞌan. Icꞌo nicꞌaj jun-ve ri niquiꞌej, y nicꞌaj chic jun-ve chic niquiꞌej. Y iqꞌuiy ri man cataꞌn ta karruma quimaluon-apa-quiꞌ quiqꞌuin. Can sachnak cꞌa quinoꞌj ri vinak ri quimaluon-quiꞌ.
33 Y chiquicajol ri vinak ri quimaluon-quiꞌ chireꞌ, icꞌo israelitas, chi niquiꞌan defender-quiꞌ chi quireꞌ man jun chica nipa chiquij, xquinem-apa jun ache ri quivanakil, ri Alejandro rubꞌeꞌ, y can xquiꞌan cha chi tichꞌo-pa chiquivach ri vinak. Y antok ri Alejandro cꞌo chiquivach ri vinak, xuꞌon seña cha ri rukꞌaꞌ chi caꞌtanie-ka.
34 Pero antok xquitzꞌat ri Alejandro y xquinaꞌiej chi israelita, jun laꞌk caꞌyeꞌ huora quinojiel junan niquirak quichiꞌ xquiꞌej: ¡Nem ri Diana ri ka-dios ojreꞌ aj-Efeso! xaꞌchaꞌ.
35 Y ri secretario richin ri tanamet, xtiquir xaꞌrutanabꞌa-ka ri vinak; jajaꞌ xuꞌej chica: Achiꞌaꞌ richin ri tanamet Efeso, ¿cꞌo came jun vinak ri man rataꞌn ta chi ixreꞌ aj-Efeso ix chajiniel richin ri ru-templo ri Diana y ri ru-imagen ri namalaj dios Diana ri kajnak-pa chila chicaj riqꞌuin ri dios Júpiter?
36 Y man jun xtiꞌeꞌn chi man ta quireꞌ. Rumareꞌ quixtanie-ka y man tiꞌan ri man otz ta.
37 Ruma ri achiꞌaꞌ ri icꞌamun-pa, man jun kax itziel quibꞌanun o quiꞌeꞌn ta chirij ri Diana, ri i-dios.
38 Y xa ri Demetrio y ri i-rachꞌil cꞌo nicajoꞌ niquichꞌojij, mareꞌ icꞌo achiꞌaꞌ chi niquiꞌan juzgar, icꞌo tribunales ri pacheꞌ ncaꞌan arreglar y chireꞌ cꞌa tibꞌanaꞌ acusar-iviꞌ.
39 Y xa cꞌo jun chic kax ntivajoꞌ ntiꞌej, kachaꞌ jun kꞌij chi nakamol-kiꞌ konojiel y nakaꞌan arreglar, incheꞌl ri nuꞌej ri ka-ley.

Hechos 19:21-39 in Ri C'ac'ac' Testamento pa Kach'abel

21 Tek banatajnek chic ronojel ri', ri Pablo xpe c'a pa ránima chi nibe c'a pa Macedonia y pan Acaya chiquitz'etic ri kach'alal. Y chuka' xpe pa ránima chi nibe c'a pa Jerusalem, y c'ac'ari' c'o chi nibe pa Roma.
22 Rumari' ri Timoteo y ri Erasto ri yeto'o riche (rixin), xerutek c'a el c'a pa Macedonia. Y riya' c'a xc'oje' na ca juba' ri pa ruwach'ulef Asia.
23 Y ri pa tinamit Efeso ri tiempo ri', ri winek sibilaj c'a coyowal y xeyacatej c'a chrij ri kitzij Bey.
24 Y ya ri jun achi aj samajel chrij sakapuek ri Demetrio rubi', ri xetakchi'in ri winek. Ruma ri chiri' pan Efeso, can c'o rachoch jun ruwachbel ixok ri nibix Diana chare, y ya c'a ri ruwachbel ri jay ri' ri yerubanala' riya' riq'ui ri sakapuek, y yeruc'ayij. Y ri achi ri', ye rachibilan ri ye rumozo sibilaj c'a yech'acon chiquij ri tak ruwachbel ri jay ri'.
25 Rumari' ri achi ri' xerusiq'uij (xeroyoj) ri ye rumozos, y xerumol chuka' ri nic'aj chic aj banoy ruwachbel ri jay riche (rixin) ri Diana, y xubij chique: Riyix iwetaman c'a chi re jun samaj kachapon, can c'o ch'acoj chrij.
26 Pero riyix itz'eton y chuka' iwac'axan chic chi ri achi ri nibix Pablo chare, nubij c'a chique ri winek chi ri dioses ri xa ye banon cuma winek ma ye dios ta. Y can ye q'uiy ri rujalon chic quina'oj y quiniman chic, ma xu (xe) ta wi re wawe' pan Efeso, xa can juba' ma pa ronojel re ruwach'ulef Asia.
27 Y ma xu (xe) ta wi kach'acoj riyoj ri nuc'om pe ruc'ayewal chare, xa can queri' chuka' nuben chare ri rachoch ri ka-dios Diana, ruma majun ruk'ij niban ca chare. Y wi queri' niban chare, netzelex c'a ca ri nimalaj ka-dios, jun dios ri can niquiya' chuka' ruk'ij ri winek ri yec'o pa ronojel tinamit ri yec'o pa rucuenta re Asia y ri yec'o pa rucuenta nic'aj chic ruwach'ulef, xcha'.
28 Tek xquic'axaj ri xubij ri Demetrio chique, ri achi'a' ri' xyacatej coyowal. Y can junan c'a tek xquirek quichi', y xquibij: ¡Nim ri Diana ri ka-dios riyoj aj Efeso!
29 Y quinojel c'a ri winek riche (rixin) ri tinamit Efeso xebeyacatej pe, astape' ma quetaman ta achique ruma. Riye' xa yec'a ri ca'i' achi'a' ri yepe pa Macedonia, ri ye rachibil ri Pablo ri xequichop el. Ri achi'a' ri', jun Gayo rubi' y ri jun chic Aristarco rubi'. Y xe'uc'uex c'a ri acuchi (achique) niquimol wi qui' ri winek ri'.
30 Y ri Pablo can xrajo' c'a xapon chupan ri lugar ri', y xoc ta apo riche (rixin) chi nich'o chiquiwech ri winek, yac'a ri kach'alal ma xquiya' ta k'ij chare.
31 Chuka' yec'o c'a aj k'atbel tzij riche (rixin) ri ruwach'ulef Asia ri yec'o chiri' pan Efeso, ri xquitek rubixic chare ri Pablo chi ma tapon ta ri acuchi (achique) quimolon wi qui' ri winek. Queri' xquiben ri achi'a' ri', ruma can camigo qui' riq'ui ri Pablo.
32 Yac'a ri acuchi (achique) ntajin wi ri molojri'il, ri winek sibilaj pa quichi' niquiben. Yec'o ri jun wi niquibij. Y yec'o nic'aj ri jun wi chic ri niquibila'. Pero sibilaj c'a ye q'uiy ri ma quetaman ta achique ruma tek quibanon ri molojri'il ri'. Can sachnek c'a quic'u'x ri winek ri quimolon qui'.
33 Y chiquicojol c'a ri winek ri quimolon qui' chiri', yec'o c'a winek israelitas ri can chiri' pa tinamit yec'o wi, y riye' riche (rixin) chi niquito' qui' chi majun nipe chiquij, rumari' xquiya' runa'oj jun achi ri can quiwinak wi, ri Alejandro rubi' y xquinim c'a apo riche (rixin) chi tich'o chiquiwech ri winek riche (rixin) chi niquito' qui'. Y tek ri Alejandro c'o chic chiquiwech ri winek, xuben c'a retal riq'ui ri ruk'a' chi quetane' ka.
34 Pero ri winek ri' xa itzel niquina' chique ri israelitas. Rumari', tek xquitz'et ri Alejandro y xquinabej chi xa jun israelita, xa juba' ma ca'i' horas ri junan xquirek quichi' y xquibij: ¡Nim ri Diana ri ka-dios riyoj aj Efeso! xecha'.
35 Y tek ri aj tz'ib riche (rixin) ri tinamit ri' xcowin xerutanaba' ka ri winek, xubij c'a chique: Achi'a' riche (rixin) re tinamit Efeso, ¿la can c'o ta cami jun winek ri man ta etamayon chi ri aj wawe' pan Efeso can ye chajinel wi riche (rixin) ri rachoch ri Diana y queri' chuka' riche (rixin) ri ruwachbel ri nimalaj dios Diana ri kajnek pe chila' riq'ui ri dios Júpiter?
36 Y majun c'a xtibin chi man ta queri'. Rumari' ma tich'ujirisaj ta ka ri iwánima, tich'obo' na jabel, y ma tiben ta ri xa ma ruc'amon ta.
37 Ruma re achi'a' re ye ic'amom pe, majun itzel quibanon o quibin ta chrij ri Diana.
38 Y wi ri Demetrio y ri ye rachibil c'o ch'a'oj nicajo' niquiyec chrij jun winek, can yec'o c'a aj k'atbel tzij, pa tak k'atbel tzij, ri acuchi (achique) ruc'amon chi niquichojmirisaj wi qui'.
39 Y wi xa jun chic ruchojmirisaxic ri niwajo' riyix, tikacha' c'a ca jun k'ij tek xtikamol ki' konojel y nikachojmirisaj, achi'el ri nubij ri kaley.

Hechos 19:21-39 in Re C'ac'a Testamento pa Kach'abal

21 Y re Pablo xunojij pa ránma che niba pa Macedonia y pan Acaya chiquitz'etic re hermanos. Y chuka' xunojij pa ránma che niba pa Jerusalén, y c'are' reja' xunojij che tiene que niba pa Roma.
22 Mare' xe'rutak-a re Timoteo y re Erasto, re ye'ta'o richin pa Macedonia. Y reja' c'a xc'ue-na can ba' chic chupan re jun lugar rubini'an Asia.
23 Y pa tenemit Efeso re tiempo re', re vinak camas quiyoval y xe'yacataj chij re utzulaj ruch'abal re Ajaf Jesús.
24 Y ja re jun ache nisamajin sakapuak re rubini'an Demetrio, re xtakchi'in quichin re vinak. Roma chire' pan Efeso c'o rachoch jun qui-dios, pero re qui-Dios re' xa ru-imagen jun ixok, y nibex Diana cha, y jac'a ch'utak ru-forma re jay re' re ye'rubanala' reja' cha sakapuak, y ye'ruc'ayij. Y re ache re' y re ye'samaj riq'uin, camas c'a ye'ch'acon chij re ch'utak ru-forma re jay ye'quiban.
25 Mare' re ache re' xe'rayoj re ye'samaj riq'uin, y xe'rumol chuka' re nic'aj chic re ye'bano ch'utak ru-forma re jay chin re dios Diana, y xubij chique: Yex itaman che re jun samaj katz'amon, jabal yojch'acon chij.
26 Pero yex itz'eton y chuka' ic'axan chic che re ache re nibex Pablo cha, nubij chique re vinak che re imágenes re je'banalon coma vinak man je dios-ta. Y can je q'uiy rujalon chic quina'oj y quiniman chic, man xe-ta vova' pan Efeso, xa can bama ronojel lugar chin re Asia.
27 Y man xe-ta cha re ka-negocio yoj c'ayef nuban, xa can c'ayef chuka' nuban cha re rachoch re ka-dios Diana, roma xa can man jun ruk'ij niban can cha. Y vo xa quire' niban cha, nitzelas can re namalaj ka-dios, y jun dios re can niya' ruk'ij coma re vinak re jec'o ronojel tenemit chin re Asia y conojel re jec'o chach re ruch'ulef, xcha'.
28 Tak xquic'axaj re xubij re Demetrio chique, re achi'a' re' xyacataj quiyoval. Y jun pa quichi' xquiban y xquibij: ¡Nem ruk'ij re Diana re ka-dios yoj re yoj aj-Efeso!
29 Y can conojel re vinak chin re tenemit Efeso xe'beyacataj-pa, astapa' man quitaman-ta anchique roma. Reje' ja re je ca'e' achi'a' re ye'pa pa Macedonia, re je ruchibil re Pablo re xe'quitz'am. Re je ca'e' achi'a' re' quibini'an Gayo y Aristarco. Y xe'quic'uaj-a re anche' niquimol-va-qui' re vinak re'.
30 Y re Pablo can-ta xrajo' xapon chupan re lugar re', y xoc-ta-apo chin nich'o chiquivach re vinak, pero re hermanos man xquiya-ta k'ij cha.
31 Chuka' jec'o principal tak achi'a' chin re lugar Asia re jec'o chire' pan Efeso, re xquitak rubixic cha re Pablo che man tapon re anche' quimalon-va-qui' re vinak. Xquiban quire' re achi'a' re', roma can quichibil-qui' riq'uin re Pablo.
32 Jac'a re anche' quimalon-va-qui', re vinak jun pa quichi' niquiban. Jec'o re jun-va niquibij, y re nic'aj jun-va chic re niquibila'. Y je q'uiy chique re vinak can man quitaman-ta anchique roma tak quimalon-apo-qui' quiq'uin. Can satzanak quic'o'x re vinak re quimalon-qui'.
33 Y chiquicojol re vinak re quimalon-qui' chire', jec'o vinak israelitas re can chire' pa tenemit jec'o-va, y reje' chin che niquito-qui' y man jun cosa nipa chiquij, mare' xquiya' runa'oj jun ache re can quivinak-va rubini'an Alejandro y xquiban cha che tich'o-pa chiquivach re vinak. Y tak re Alejandro c'o chic chiquivach re vinak, xuban señas che que'tane-ka.
34 Pero re vinak re' xa itzel niquina' chique re israelitas. Mare' tak xquitz'at re Alejandro y xquinabej che israelita, c'o la'k ca'e' hora re xquibij: ¡Nem re Diana re ka-dios yoj re yoj aj-Efeso! Conojel jun c'a pa quichi' niquiban.
35 Y tak re aj-tz'ib chin re tenemit re' xtiquir xe'rutanaba-ka re vinak, xubij chique: Yex re yix richin re tenemit Efeso, man jun vinak re man-ta rutaman che yex re yixc'o vova' pan Efeso can yix aj-chajey-va re rachoch re namalaj dios Diana y quire' chuka' chin re ru-imagen reja' re kejnak-pa chila' riq'uin re dios Júpiter.
36 Y man jun xtibano che man-ta quire'. Xa tich'uch'o' re ivánma, man tiban re man ruc'amon-ta.
37 Roma re achi'a' re je'ic'amom-pa, man jun cosa itzel quibanon o quibin-ta chij re ka-dios Diana.
38 Y vo xa re Demetrio y re ye'samaj riq'uin c'o jun cosa niquijo' niquich'ojij, mare' jec'o achi'a' re ye'bano juzgar, c'o cabildo re anche' ruc'amon che niban-va quibiyal.
39 Y vo xa jun chic cosa re nijo' yex che niban rubiyal, takacha' can jun k'ij tak xtakamol-ki' konojel y nakaban rubiyal ancha'l re nubij re ka-ley.