Text copied!
CopyCompare
RI DIOS NCH'O PA KACH'ABÜL CHEKE - Hechos - Hechos 17

Hechos 17:3-33

Help us?
Click on verse(s) to share them!
3Y ja ri rutzij ri Dios ri xucusaj richin xuk'alajrisaj chiquivüch ri vinük que ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios nc'atzinej na que xuc'usaj pokonül, y tok camnük chic e, xc'astüj c'a pe. Y ri Pablo xbij c'a chuka' cheque ri vinük: Ri Jesús ri nintzijoj chive yin, ja rija' ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, xbij cheque.
4Y yec'o-vi ri xetaken ri Ajaf Jesucristo. Yec'o israelitas ri xetaken, pero más ye q'uiy ri xa man ye israelitas tüj ri ye yo'ol ruk'ij ri Dios. Y ye q'uiy chuka' ri ixoki' ri nimak' quik'ij ri xetaken. Y conojel c'a rije' xequitzeklebej-e ri Pablo y ri Silas.
5Jac'a ri vinük israelitas ri xa man nquitakej tüj ri Jesucristo, itzel xquina' cheque ri Pablo y ri Silas. Y romari' tok rije' xebequimolola-pe achi'a' ri ye itzel y ye k'or. Ye juis c'a vinük ri xequimol, roma xquiyüc-vi ri tinamit. Y rije' xebe richin nyebe'oc pa racho ri jun achi rubini'an Jasón, chiquicanoxic ri Pablo y ri Silas. Rije' ncajo' c'a nyequelesaj-pe pa jay y nyequiya-pe pa quik'a' ri vinük.
6Pero xa man xequil tüj pe ri Pablo y ri Silas. Romari' tok xa ja chic ri Jasón y ch'aka chic hermanos ri xequic'uaj-e c'a chiquivüch ri achi'a' ri nyebanun mandar pari' ri tinamit. Y riq'uin c'a cuchuk'a' nyech'o-apu, y nquibij: Ri achi'a' quibini'an Pablo y Silas ye yojoy quinojibül conojel vinük richin ri ruch'ulef, y xeka-pe yan c'a chere' chupan ri katinamit.
7Y ja ri Jasón ri xc'ulun-apu quichin pa racho. Conojel c'a ri nyetzekleben quichin ri Pablo y ri Silas, man ja tüj ri nbij ri ley richin ri karuch'ulef ri nyetajin chubanic. Rije' xa man nquitakej tüj ri nbij ri rey César, roma xa nquibij que c'o jun chic qui-rey, y rubini'an Jesús, xquibij.
8Y tok ri vinük y ri achi'a' ri nyebanun mandar pari' ri tinamit Tesalónica xcac'axaj ri sujunic ri', xquixbij-qui' y romari' xevolol-ka chiquivüch.
9Y roma ri quiri' xbix chiquij ri Jasón y ri ch'aka chic hermanos, ri nyebanun mandar xquinojij c'a que man nquiyüc tüj ch'a'oj chiquij, que xa nyetiquer nyecolotüj-e, pero nc'atzinej que nquiya' can tumin pa quiq'uexel y nyetz'et na c'a achique ri nyequibanala'. Y ri Jasón y ri ch'aka chic hermanos xquiya' c'a can ri tumin ri' y xe'el-pe.
10Ri hermanos ri', chanin c'a xequitük-e ri Pablo y ri Silas c'a pa tinamit Berea. Chak'a' c'a xequitük-e. Y tok ri Pablo y ri Silas yec'o chic chiri' pa Berea, xebe c'a pa jun jay ape' ri israelitas nquimol-qui' richin ntzijos-vi ri rutzij ri Dios cheque.
11Y ri israelitas ri' más c'a utz quina'oj que chiquivüch ri israelitas yec'o pa tinamit Tesalónica, roma rije' choj xquic'ul ri rutzij ri Dios. Y ri jaru' ncac'axaj-e quiq'uin ri Pablo y ri Silas, nyequicanola' chupan ri rutzij ri Dios ri ye tz'iban can, richin nquetamaj, si ketzij ri nquibij o xa man ketzij tüj. Ri vinük ri' k'ij-k'ij c'a quiri' nquibün.
12Y ye q'uiy c'a ri xetaken ri Ajaf Jesucristo chiquicojol ri israelitas. Y quiri' c'a chuka' chiquicojol ri vinük ri man ye israelitas tüj. Yec'o ri ixoki' ri c'o quik'ij y achi'a' chuka'.
13Jac'a ri israelitas ri man quitaken tüj ri yec'o pa tinamit Tesalónica, xcac'axaj c'a que ri Pablo c'o pa tinamit Berea nutzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük, y romari' rije' xebe c'a pa Berea. Y chiri' pa Berea xequitakchi'ij ri vinük richin xecatüj chirij ri Pablo.
14Y ri vinük ri ye hermanos chic ri yec'o pa Berea, jari' xquitük-e ri Pablo c'a chuchi' ri mar. Y ri Silas y ri Timoteo c'a xec'uje' na c'a can pa Berea quiq'uin ri hermanos.
15Y ri hermanos ri xerachibilaj-e ri Pablo, tok yec'o chic chuchi' ri mar, xquic'uaj c'a e lojc'an ya' pa jun tinamit rubini'an Atenas. Y ri hermanos ri' xetzolij c'a, y bin-pe cheque roma ri Pablo que ri Silas y ri Timoteo que'apon yan chanin pa tinamit Atenas, roma chiri' nyeroyobej-vi rija'.
16Y tok ri Pablo ye royoben c'a ri Silas y ri Timoteo chiri' pa tinamit Atenas, ri ránima rija' juis c'a k'oxon nuna', roma ri tinamit ri' nojnük chi vachbül. Y ri vachbül ri', jari' ri ye c'unük qui-dios ri vinük.
17Romari' ri Pablo napon c'a pa jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios chupan ri tinamit ri', y nquinuc c'a pari' ri rutzij ri Dios, ye rachibilan ri israelitas y ch'aka chic vinük ri ye yo'ol-vi ruk'ij ri Dios. Y quiri' vi chuka' nberubana' ronojel ri ch'aka chic k'ij pa c'ayibül. Nquinuc c'a pari' ri rutzij ri Dios quiq'uin ri nye'apon pa c'ayibül.
18Y yec'o c'a ch'aka achi'a' ri nyejo'on etamabül chiri' pan Atenas, achi'a' ri nbix epicúreo cheque y ch'aka chic ri nbix estoico cheque, nyebetzijon c'a riq'uin ri Pablo. Pero yec'o chuka' ri xa nquibij: ¿Achique comi nrajo' nbij cheke ri jun achi re', xe nvolol? nquibij. Y ch'aka chic nquibila' c'a: Ri achi re' cachi'el xa nuya' quitzijol ch'aka chic dios quichin ch'aka chic vinük ri xa man ye aj chere' tüj, nquibij c'a. Y quiri' ri nquibij ri vinük ri', roma ri nutzijoj ri Pablo cheque, ja ri rutzij ri Jesús ri nc'amon-pe colonic, y nbij chuka' cheque pari' ri c'astajbül quichin ri caminaki'.
19Y ri vinük ri' xquic'uaj c'a ri Pablo pan Areópago, ri ape' nquimol-vi-qui' ri nimak' quik'ij chiquicojol rije' chin nquibün mandar y juzgar. Y tok xe'apon c'a, rije' xquic'utuj chin ri Pablo: ¿Utz comi nbün chavüch que natzijoj cheke pari' ri c'ac'a' etamabül ri nak'alajrisaj?
20Roma roj man kac'axan tüj ri natzijoj rat, y nkajo' c'a que nasol rij chikavüch, xquibij chin.
21Y quiri' xquibij, roma conojel vinük ri yec'o chiri' pa tinamit Atenas, ri aj chiri' y ri nyepu'u lojc'an chic ruch'ulef, man jun c'a chic nquibün tüj, xaxe ri ncac'axaj o nquibij jun chic na'oj ri c'ac'a' chiquivüch rije'.
22Y tok ri Pablo xbepa'e-pe chiquivüch ri vinük chiri' pan Areópago, ri ape' xquimol-qui' ri más nimalüj tak achi'a' chin nquibün mandar y juzgar, xbij c'a: Rix ri rixc'o chere' pan Atenas, nintz'et c'a que iyo'on-vi quik'ij ri i-dios.
23Tok xinc'o c'a ape' niya-vi quik'ij conojel i-dios, xintz'et c'a jun altar ri ape' nbij-vi: Richin ri Dios man etaman tüj ruvüch, nbij. Y ja Dios ri' ri man ivetaman tüj ruvüch, y niya' ruk'ij rix, jari' ri nink'alajrisaj yin chivüch vocomi.
24Ja Dios ri' ri banayun ri ruch'ulef y ri jaru' ri c'o chuvüch. Ja rija' ri Rajaf ri caj y ri ruch'ulef. Y rija' Dios c'a ri', y man jun c'a vinük ntiquer tüj nbün jun jay richin nc'uje' ta rija' chupan.
25Chuka' ri vinük man nyetiquer tüj nquito' ri Dios, roma pa ruq'uexel que quiri' ta nbanatüj, xa ja ri Dios ri nto'on richin ri vinük, roma ja rija' ri nyo'on kac'aslen, ri cakik' ri nkajik'aj, y ronojel ri ch'aka chic.
26Chuka' rubanun cheke konojel ri rojc'o chuvüch ri ruch'ulef que xaxe riq'uin jun vinük roj alaxnük-pe, y katalun-ki' chuvüch ri ruch'ulef ape' rojc'o-vi y rubin chic chuka' ri tok nyetz'ucutüj ri karuch'ulef, y tok nyeq'uis ri ape' yec'o-vi. Jari' ri rubin chic pe ojer can.
27Cachi'el nbün ri moy, nkacanoj ri Dios, ape' la c'a nkil-vi-pe. Y xa man nüj tüj c'o-vi, xa nakaj c'o-vi-pe kiq'uin.
28Y roma rija' tok c'o kac'aslen, roma rija' tok nkusilon, y roma chuka' rija' tok rojc'o, cachi'el c'a quibin ch'aka achi'a' poetas ri chi'icojol, que roj ralc'ual c'a chuka' ri Dios.
29Y si roj ralc'ual c'a ri Dios, man nkutiquer tüj nkabij Dios chin jun ruvachbül ri xa achi'a' ye banayun. Y ri' stape' (aunque) ta riq'uin k'anapük o sakpük o riq'uin abüj banun-vi, roma xa runojibül jun vinük.
30Ri vinük ri ojer can, xquibanala' vachbül richin xquiya' quik'ij, y ri Dios juis xerucoch', roma man quetaman tüj achique ri c'uluman que nquiya' ruk'ij. Jac'a ri k'ij re' rija' nbij que conojel vinük tiquitzolij-pe quic'u'x riq'uin.
31Roma rija' rucha'on jun k'ij richin tok nbün juzgar pa quivi' conojel vinük. Rucha'on chic c'a Jun ri choj vi nbanun juzgar. Y ri Dios xuk'alajrisaj que ketzij que ri Jun ri' nbanun juzgar, roma xbün chin que xbec'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', xbij ri Pablo.
32Y tok ri vinük xcac'axaj que c'o Jun ri xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', yec'o ch'aka xa xetze'en-apu chirij ri Pablo. Pero yec'o ch'aka chic xebin chin: Ncatkac'axaj na jun bey chic, xquibij.
33Y ri Pablo xel-pe chiquicojol.

Read Hechos 17Hechos 17
Compare Hechos 17:3-33Hechos 17:3-33