Text copied!
Bibles in Kaqchikel

Hechos 16:4-21 in Kaqchikel

Help us?

Ri rusamaj ri Dios ri xqui'en can ri apóstoles 16:4-21 in GT:cak:Kaqchikel

4 Jac'a tok ri Pablo y ri ebenak riq'uin yek'ax ri pa tak tinamit, yequipaxa'aj can ri quiniman ri Jesucristo chi tiquinimaj ri nu'ij chupan ri vuj ri quitakon-pe ri apóstoles y ri uc'uay quichin ri quiniman pa tinamit Jerusalem.
5 Romari' ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak tinamit ri yek'ax-vi, más nic'uje-pe ruchuk'a' cánima riq'uin ri Jesucristo, y k'ij-k'ij más q'uiy yeniman ri ruch'abel ri Ajaf.
6 Tok ri Pablo y ri ebenak riq'uin xek'ax pa roch'ulef Galacia y Frigia, ri Lok'olaj Espíritu man xuya' ta lugar chique richin nequitzijoj ruch'abel ri Dios pa roch'ulef Asia.
7 Jac'a tok (xe'apon, xe'ebos) pa (ruc'ulba't, ru-mojón) ri roch'ulef Misia, xquinojij yebe pa roch'ulef Bitinia, pero ri Espíritu man xuya' ta lugar chique.
8 Xe chunakaj ri Misia xek'ax-vi richin xebe-ka pa tinamit Troas.
9 Y pa jun achel achic' chak'a', ri Pablo xutz'et jun achi aj pa roch'ulef Macedonia pa'el chuvech, y nuc'utuj quemelal che chi tik'ax quiq'uin pa Macedonia richin yeruto'.
10 Tok ri Pablo rubanon chic ri achel achic', jari' xkabanala-e kabanic, roma (xk'ax, xno') chikavech chi ja ri Dios noyon kichin richin nku'e pa roch'ulef Macedonia richin nekatzijoj chique ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj.
11 Xojel c'a pe pa tinamit Troas, xojoc-e pa jun barco, y choj xojbe pa Samotracia, jun roch'ulef c'o pa mar. Chuca'n k'ij, xojel-e chiri', richin xojbe pa tinamit Neápolis.
12 Jac'ari' xkaya' can ri tinamit Neápolis, richin xojbe pa tinamit Filipos, ri c'o chupan ri jun parte más c'o ruk'ij che ri roch'ulef Macedonia. Ri tinamit Filipos, vinak aj-Roma ec'o chupan, y chiri' c'a xojc'uje-vi ca'i-oxi' k'ij.
13 Y chupan jun sábado ri k'ij richin uxlanen, xojel-e ri pa tinamit richin xojbe chuchi' jun rakan-ya' ri ni'an-vi oración. Chiri' xojetz'uye-vi richin xojtzijon quiq'uin ri ixoki' ri quimolon-qui'.
14 Jun chique ri nac'axan-apu, jun ixok rubinan Lidia, aj pa tinamit Tiatira. Rija' jun c'ayiy tziek morado, y jun yo'ol ruk'ij ri Dios. Y ri Ajaf xujak ránima richin xuya' ruxiquin riq'uin ri ch'abel ri nutzijoj ri Pablo.
15 Tok rija' y ri ec'o riq'uin pa racho ebanon chic bautizar, ri Lidia chuvi' quemelal quire' xu'ij chike: Si rix yinitz'et chi yin kitzij ronojel vánima yinc'o chirakan ri Ajaf, quixampe chivacho richin yixc'uje' chiri', xcha'. Can xutij ruk'ij chikij richin xojuxlan chiracho.
16 Jun k'ij tok roj benak ri achique lugar ni'an-vi oración, xkac'ul jun xten c'o itzel espíritu riq'uin. Rija' jun lok'on samajinel ri can q'uiy méra nuya' chiquik'a' ri rajaf, roma ri itzel espíritu nu'on che chi nitiquer nu'ij ri achique niquik'asaj ri vinak pa quic'aslen.
17 Ri xten re' rutzekle'en ri Pablo y roj rutzekle'en roj. Nisiq'uin riq'uin ruchuk'a' chikij, y nubila': Ri achi'a' re' erusamajela' ri nimalaj Dios ri c'o pa ruvi' ronojel, y niquitzijoj chive ri kitzij bey richin yixcolotaj, nicha'.
18 Q'uiy k'ij quiri' xu'on ri xten chikij. Jac'a ri Pablo xk'ax ruc'u'x, xtzu'un can chirij, y xu'ij che ri itzel espíritu: Pa rubi' ri Jesucristo nin-ij chave chi catel-e riq'uin ri xten, xcha'. Y ri itzel espíritu can ja hora ri' xel-e.
19 Jac'a ri erajaf, tok xquitz'et chi xel-e ri itzel espíritu riq'uin ri xten ri niyo'on ch'acoj méra chiquik'a', (xequitz'om, xequichop) ri Pablo y ri Silas, xequijirirej-apu chiquivech ri autoridades ri lugar yec'ojox-vi ri vinak.
20 Tok xequipaba' chiquivech ri autoridades, quire' ri sujunic xqui'en-apu: Ri achi'a' re' israelitas y equiyacon ri tinamit.
21 Niquic'ut ri man utz ta chike roj chi nikac'ul y nika'an roma roj, roj romanos, yecha'.
Ri rusamaj ri Dios ri xqui'en can ri apóstoles 16 in GT:cak:Kaqchikel

Hechos 16:4-21 in Ri C'ac'a Trato ri Xuben ri Dios Quiq'uin ri Vinek

4 Y ri tinamit ri yek'ax-vi ri Pablo y ri e rachibilan-el, niquibila' c'a can chique ri kach'alal ri man e israelitas ta, chi can tiquibana' c'a ri niquichilabej ri apóstoles e cachibilan ri uc'uey quichin ri kach'alal ri ec'o pa Jerusalem. Y man nic'atzin ta chi can niquiben ronojel ri nubij chupan ri ley richin ri Moisés.
5 Y riq'uin ri', ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios ri pa tak tinamit ri', can xcuker-vi quic'u'x, y k'ij-k'ij ec'o ri ye'oc-apo quiq'uin richin niquinimaj.
6 Y ri Lok'olej Espíritu man c'a xuya' ta k'ij chique ri Pablo y ri e rachibil, richin xebe pa ruvach'ulef rubini'an Asia richin nequitzijoj ri ruch'abel ri Dios chiri'. Romari' rije' xek'ax pa Galacia y pa Frigia.
7 Y c'ari' xe'apon ri pa c'ulba't (mojón) richin ri ruvach'ulef rubini'an Misia. Y xquich'ob c'a chi yebe ri pa ruvach'ulef Bitinia, pero ri Lok'olej Espíritu man c'a xuya' ta k'ij chique richin xebe.
8 Y xcojkaj c'a ri c'ulba't (mojón) richin ri Misia, y xe'apon c'a ka ri pa tinamit rubini'an Troas.
9 Y chak'a' ri Pablo xutz'et c'a pa jun achi'el achic', chi c'o jun achin aj pa Macedonia ri pa'el-apo chuvech, y chi ri achin ri' nubij c'a chire: Tabana' utzil, cak'ax c'a kiq'uin pa Macedonia, y kojato', xcha' chire, xutz'et ri Pablo.
10 Y jac'a tok ri Pablo rutz'eton chic ri jun achi'el achic' ri', jari' c'a tok conojel xquichojmirisaj-qui', y que chuka' ri' yin, Lucas, xinchojmirisaj-el-vi', y can jari' xkaben-el richin xojbe c'a pa Macedonia, roma xk'ax c'a chikavech chi roma ri can xk'alajirisex chuvech ri Pablo, nubij chi ri Dios nrajo' c'a chi yojbe c'a quiq'uin ri aj-Macedonia richin nikatzijoj ri ch'abel richin colotajic chique.
11 Y can jac'ari' xojoc-el pa jun barco, y xkaya' can ri tinamit Troas. Y choj xojbe c'a pa Samotracia. Y c'a jac'a ri ruca'n k'ij ri xojel chic el chiri', richin xojapon ri pa tinamit rubini'an Neápolis.
12 Y tok xkaya' c'a can ri tinamit Neápolis, xojbe ri pa tinamit rubini'an Filipos. Y ri Filipos jun c'a nimalej tinamit ri c'o chupan ri ruvach'ulef rubini'an Macedonia. Y ri vinek c'a ri ec'o chupan ri tinamit ri' e romanos. Tok xojapon ri pa tinamit ri', xojc'oje' c'a ka ca'i-oxi' k'ij chiri'.
13 Y pa jun k'ij richin uxlanen, roj xojel c'a el ri pa tinamit richin xojbe chuchi' jun raken-ya', jun lugar ri can tiban-vi oración. Y xojbetz'uye' c'a chiri', y xkachop rutzijoxic ri ruch'abel ri Ajaf Jesucristo chique ri ixoki' ri xquimol-qui' ri k'ij ri'.
14 Jun c'a chique ri ixoki' ri xquimol-qui' ri chiri', jun ixok rubini'an Lidia. Y re Lidia re' pa jun c'a tinamit rubini'an Tiatira nipe-vi. Rija' jun c'ayil richin jun ruvech tziek ri morado nitzu'un, y nibix púrpura chire. Y re Lidia re' yo'ol c'a ruk'ij ri Dios, y nrac'axaj c'a apo ri nubij ri Pablo. Y ri Ajaf Dios can xch'on-vi c'a pa ránima. Romari' tok rija' can xunimaj c'a.
15 Y rija' y ri ec'o riq'uin ri pa rachoch, xeban bautizar. Y jac'a tok e banon chic bautizar, ri Lidia xubij c'a chike: Vi can nich'ob chi yin xcuker nuc'u'x riq'uin ri Ajaf, quixampe c'a viq'uin, y quixoc'oje' pa vachoch, xcha'. Ri ixok ri' can xuben-vi c'a chike chi xojbec'oje' riq'uin ri chiri' pa rachoch.
16 Y jun bey c'a tok kachapon-el bey richin yojbe c'a ri pa lugar ri can niban-vi oración, xkac'ul jun xten. Y re xten re' c'o c'a jun itzel espíritu riq'uin, y jari' ri nibanon chire chi nitiquir nubij c'a ri xtiquic'ulvachila' ri vinek. Re xten c'a re' jun aj-ic' lok'on. Romari' ri janipe' mero ri niquiya' ri vinek chire richin niquitoj, choj c'a napon pa quik'a' ri rajaf.
17 Y ri Pablo y roj can jantape' chic c'a oj tzekelben roma re jun xten re'. Can riq'uin c'a ruchuk'a' tok nich'on, y nubila' c'a chikij: Re achi'a' re' e rusamajela' ri nimalej Dios ri c'o chila' chicaj, y niquitzijoj c'a chive achique rubanic niben rix richin chi yixcolotej ta, nicha' c'a.
18 Y ri xten ri', q'uiy c'a k'ij ri queri' xuben. Y jun k'ij ri Pablo man chic c'a xucoch' ta. Romari' rija' xupiscolij-ri', y xubij c'a chire ri itzel espíritu ri c'o riq'uin re xten: Pa rubi' c'a ri Jesucristo ninbij chave chi catel-el riq'uin re xten, xcha' ri Pablo. Y re itzel espíritu re' can ja vi ri' xuya' can ri xten.
19 Jac'a tok ri rajaf ri xten, lok'on aj-ic', xquitz'et chi xa man juba' chic xtiquich'ec ta qui-mero chirij ri caj-ic', roma xa man c'o ta chic ri itzel espíritu riq'uin, xebequichapa-pe ri Pablo y ri Silas, y xequic'uaj c'a pa k'atbel-tzij chiquicojol ri k'atoy tak tzij.
20 Y tok xebequipaba' chiquivech ri k'atoy tak tzij, xquibij: Re achi'a' re' e israelitas y niquiyoj (niquiyuj) quich'obonic ri vinek vave' pa tinamit.
21 Y niquic'ut c'a jun chic ruvech costumbre chikavech, ri man ruc'amon ta chi nikac'ul y nikaben, roma roj can oj vinek romanos, xecha'.

Hechos 16:4-21 in RI DIOS NCH'O PA KACH'ABÜL CHEKE

4 Y pa tak tinamit ape' nyec'o-vi ri Pablo y ri ye rachibilan-e, nquibila' c'a can cheque ri hermanos ri man ye israelitas tüj, que tiquibana' c'a ri nquichilabej ri apóstoles ye cachibilan ri uc'uey quichin ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén pari' ri xajan que nquic'ux. Y man nc'atzin tüj que nquibün ronojel ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés.
5 Y riq'uin ri', ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak tinamit ri', xquiya-vi cánima, y k'ij-k'ij yec'o ri nye'oc-apu quiq'uin richin nquitakej.
6 Y ri Lok'olüj Espíritu man c'a xuya' tüj k'ij cheque ri Pablo y ri ye rachibila', richin xebe pa ruch'ulef rubini'an Asia richin nyequitzijoj ri rutzij ri Dios chiri'. Romari' rije' xec'o pa ruch'ulef Galacia y pa ruch'ulef Frigia.
7 Y c'ateri' xe'apon pa mojón richin ri ruch'ulef rubini'an Misia. Y xquinuc c'a que nyebe pa ruch'ulef Bitinia, pero ri Lok'olüj Espíritu xa man xuya' tüj k'ij cheque richin xebe.
8 Y xec'o c'a ri mojón richin ri ruch'ulef Misia, y xe'apon c'a ka pa tinamit rubini'an Troas, ri c'o chuchi' ri mar.
9 Y chak'a' ri Pablo xutz'et c'a pa jun cachi'el achic', que c'o jun achi aj pa ruch'ulef Macedonia ri pa'ül-apu chuvüch, y que ri achi ri' nbij c'a chin: Tabana' favor, cac'o lojc'an ya' c'a kiq'uin pa karuch'ulef Macedonia, y kojato', xbij chin, xutz'et ri Pablo.
10 Y ja tok ri Pablo rutz'eton chic ri jun cachi'el achic' ri', jari' c'a tok conojel xquichojmirsaj-qui', y quiri' chuka' yin, Lucas, xinchojmirsaj-e-vi', y jari' xkabün-e richin xojbe c'a pa ruch'ulef Macedonia, roma xk'ax c'a cheke que roma ri xk'alajrisüs chuvüch ri Pablo, nbij que ri Dios nrajo' c'a que nkube c'a quiq'uin ri aj-Macedonia richin nkatzijoj ri tzij richin colonic cheque.
11 Y jari' xojoc-e pa jun barco, y xkaya' can ri tinamit Troas. Y choj xojbe c'a pa Samotracia, jun ruch'ulef pa ya'. Y c'a ja ri ruca'n k'ij ri xojel chic e chiri', richin xojapon pa tinamit rubini'an Neápolis.
12 Y tok xkaya' c'a can ri tinamit Neápolis, xojbe pa tinamit rubini'an Filipos. Y ri Filipos jun c'a nimalüj tinamit ri c'o chupan ri ruch'ulef rubini'an Macedonia. Y ri vinük c'a ri yec'o chupan ri tinamit ri' ye romanos. Tok xojapon pa tinamit ri', xojc'uje' c'a ka ca'i-oxi' k'ij chiri'.
13 Y pa jun k'ij richin uxlanen, roj xojel c'a e pa tinamit richin xojbe chuchi' jun rakün-ya', jun lugar ape' tiban-vi oración. Y xojbetz'uye' c'a chiri', y xkatz'om rutzijosic ri rutzij ri Ajaf Jesucristo cheque ri ixoki' ri xquimol-qui' ri k'ij ri'.
14 Jun c'a cheque ri ixoki' ri xquimol-qui' chiri', jun ixok rubini'an Lidia. Y ri Lidia ri' pa jun c'a tinamit rubini'an Tiatira npu'u-vi. Rija' jun c'ayinel richin jun ruvüch tziük ri morado ntzu'un, y nbix púrpura chin. Y ri Lidia ri' man israelita tüj pero yo'ol c'a ruk'ij ri Dios, y nrac'axaj c'a apu ri nbij ri Pablo. Y ri Ajaf Dios xch'o-vi c'a pa ránima. Romari' tok rija' xunimaj c'a ri nbij ri Pablo.
15 Y rija' y ri yec'o riq'uin pa racho, xeban bautizar. Y ja tok ye banun chic bautizar, ri Lidia xbij c'a cheke: Si ninimaj que yin xinya' vánima riq'uin ri Ajaf, quixampe c'a viq'uin, y quixc'uje-pe pa vacho, xbij. Ri ixok ri' xbün-vi c'a cheke que xojbec'uje' riq'uin chiri' pa racho chin nkutzijoj más ri rutzij ri Dios cheque.
16 Y jun mul c'a tok katz'amon-e bey richin nkube c'a pa lugar ape' nban-vi oración, xkac'ul jun xtün. Y ri xtün re' c'o c'a jun itzel espíritu riq'uin, y jari' ri nbanun chin que ntiquer nbij c'a ri nquic'ulachila' ri vinük. Ri xtün c'a ri' jun aj-ic' lok'on. Romari' ri jaru' tumin ri nquiya' ri vinük chin richin nquitoj, choj c'a napon pa quik'a' ri rajaf.
17 Y ri Pablo y roj chi jumul chic c'a roj tzekleben roma ri jun xtün re'. Riq'uin c'a ruchuk'a' tok nch'o, y nubila' c'a chikij: Ri achi'a' re' ye rusamajela' ri nimalüj Dios ri c'o chila' chicaj, y nquitzijoj c'a chive achique rubanic nibün rix richin que nyixcolotüj tüj, nbij c'a.
18 Y ri xtün ri', q'uiy c'a k'ij ri quiri' xbün. Ri Pablo xuna' que c'o jun itzel espíritu riq'uin. Y jun k'ij ri Pablo man xucoch' tüj chic. Romari' rija' xupiscolij-ri', y xbij c'a chin ri itzel espíritu ri c'o riq'uin ri xtün: Pa rubi' c'a ri Jesucristo ninbij chave que catel-e riq'uin ri xtün, xbij ri Pablo. Y ri itzel espíritu re' jari' vi xuya' can ri xtün.
19 Jac'a tok ri rajaf ri xtün, lok'on aj-ic', xquitz'et que xa man ba' chic nquich'üc tüj quitumin chirij ri caj-ic', roma xa man c'o tüj chic ri itzel espíritu riq'uin, y romari' man ntiquer tüj chic nbij ri nquic'ulachila' ri vinük, romari' xebequitz'ama-pe ri Pablo y ri Silas, y xequic'uaj c'a chiquivüch ri jueces.
20 Y tok xebequipaba' chiquivüch ri jueces, xquibij: Ri achi'a' re' ye israelitas y nquiyoj quinojibül ri vinük chere' pa tinamit.
21 Y nquic'ut c'a jun chic ruvüch costumbre chikavüch, ri man c'uluman tüj que nkac'ul y nkabün, roma roj roj vinük romanos, xquibij.

Hechos 16:4-21 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

4 Y ri tenemit anchi' yek'ax-wi ri Pablo y ri je-benak riq'uin, niqui'ij can chique ri kach'alal ri man je israelitas ta, chi can tiquibana' ri niqui'ij ri apóstoles y ri achi'a' ri je-pa'l chech ri samaj chiquicojol ri kach'alal ri jec'o pa Jerusalem. Y man nic'atzin ta chi can niqui'en ronojel ri nu'ij chupa ru-ley ri Moisés.
5 Romari' ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak tenemit chiri', can xquiya' más cánima riq'uin ri Dios, y k'ij-k'ij jec'o ri ye'oc-apo quiq'uin chi niquinimaj ri Jesucristo.
6 Y ri Espíritu Santo man xuya' ta lugar chique ri Pablo chi xebe pa rech-ulef rubinan Asia, chi niquitzijoj rutzij ri Dios chiri'. Romari' reje' xek'ax pa Galacia y pa Frigia.
7 Y xe'apon anchi' c'o-wi ri mojón chi ri rech-ulef Misia. Y xquinojij chi yebe pa rech-ulef Bitinia, pero ri Espíritu Santo man xuya' ta lugar chique chuka'.
8 Y xquitzeklebej ri mojón richi ri Misia, y xe'apon-ka pa tenemit rubinan Troas.
9 Y chak'a' ri Pablo xutzu' pa jun anche'l achic', chi c'o jun achi aj-Macedonia ri pa'l-apo chech, y ri achi ri' nu'ij che: Tabana' favor cak'ax kaq'uin pa Macedonia, y kojato', xcha' che, xutzu' ri Pablo.
10 Y cuando ri Pablo rutz'eton yan ri jun anche'l achic' ri', konojel xkanaba-ki' chi jojbe c'a Macedonia, roma xka'an entender ri xk'alajix chech ri Pablo, nu'ij chi ri Dios nrojo' chi jojbe c'a quiq'uin ri aj-Macedonia chi nakatzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios chique.
11 Y ja xojoc-e pa jun barco, y xkaya' can ri tenemit Troas. Y choj xojbe c'a pa Samotracia. Y ruca'n k'ij xojel chic e chiri', y xojapon pa tenemit rubinan Neápolis.
12 Y cuando xkaya' can ri tenemit Neápolis, xojapon pa tenemit Filipos. Y ri Filipos jun nimalaj tenemit ri c'o chupa ri rech-ulef rubinan Macedonia. Y ri winak ri jec'o chupa ri tenemit ri' je romanos. Cuando xojapon ri pa tenemit ri', xojc'ue-ka jun jani' k'ij chiri'.
13 Y pa jun k'ij chi uxlanen, roj xojel-e chuchi' ri tenemit y xojbe chuchi' jun rakan-ya', jun lugar ri can nicuses-wi chi ni'an orar. Y xojbech'oquie' chiri', y xkatzijoj-ka rutzij ri Ajaf Jesucristo chique ri ixoki' ri xquimol-qui' chiri'.
14 Jun chique ri ixoki' ri xquimol-qui' chiri', rubinan Lidia. Y ri Lidia re' aj-tenemit Tiatira. Raja' nuc'ayij jun rech tziak ri morado nitzu'n, ri ni'ix púrpura che. Y ri Lidia re' can nuya' ruk'ij ri Dios. Raja' can xuc'oxaj ri nu'ij ri Pablo. Ri Ajaf Dios can xch'o'n-wi pa ránima, romari' raja' can xunimaj ri Jesús.
15 Raja' y conojel ri jec'o pa rocho, xe'an bautizar; c'ajari' ri Lidia xu'ij chake: Xa can yinitzu' chi ren can ketzij xinnimaj ri Ajaf, jo' chiwocho, y quixc'ue' chiwocho, xcha'. Ri ixok ri' can xu'on chake chi xojbe-wi chirocho y chiri' xojc'ue-wi-ka.
16 Y jun mej (bey) cuando katz'amon bey joj-benak chupa ri lugar ri anchi' ni'an-wi oración, xkac'ul jun xten. Y ri xten re' c'o jun itzel espíritu riq'uin, y jari' ri nibano che chi nitiquier nu'ij anchique ri xtibanataj pa quic'aslen ri winak. Ri xten re' jun esclava, y ri rajaf can yalan qui-mero niqui'en chirij.
17 Y ri xten re' xojrutzeklebej roj y ri Pablo, y can riq'uin ruchuk'a' nich'o'n y nu'ij chakij: Ri achi'a' re' je rusamajel ri nimalaj Dios ri c'o chila' chicaj, y niquitzijoj chiwe anchique nic'atzin niben rix chi quiri' jixcolotaj chech ri imac, nicha'.
18 Y ri xten re', q'uiy k'ij ri quiri' xu'on. Y jun k'ij ri Pablo man xucoch' ta chic. Romari' raja' xutzalmayij-ri' y xu'ij che ri itzel espíritu ri c'o riq'uin ri xten: Pa rubi' ri Jesucristo nin-ij chawe chi catel-e riq'uin ri xten, xcha' ri Pablo. Y ri itzel espíritu ri' can ja' xuya' can ri xten.
19 Cuando ri rajaf ri xten xquitzu' chi can manak-wi chic xtiqui'en qui-mero chirij, roma man c'o ta chic ri itzel espíritu riq'uin, xebequitz'ama-pe ri Pablo y ri Silas, y xequic'uaj pa juzgado chiquiwech ri achi'a' ri niqui'en juzgar.
20 Y cuando xebequipoba' chiquiwech ri achi'a', xqui'ij: Ri achi'a' re' je israelitas y niquiyuj quino'j (quina'oj) ri winak we' pa tenemit.
21 Y niquic'ut jun chic costumbre chakawech, ri man utz ta chi nakanimaj y naka'an, roma roj can joj winak romanos, xecha'.
Hechos 16 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

HECHOS 16:4-21 in Ri c'ac'ac' Testamento pa kach'ab'al

4 Y nojiel tanamet pacheꞌ ncaꞌkꞌax-ve ri Pablo y ri i-bꞌanak riqꞌuin, niquiꞌej can chica ri hermanos ri man israelitas ta, chi tiquibꞌanaꞌ ri quiꞌeꞌn ri apóstoles y ri ancianos ri icꞌo Jerusalén.
5 Rumareꞌ ri iglesias ri icꞌo pa tak tanamet chireꞌ, can xquiyaꞌ cánima riqꞌuin ri Dios, y kꞌij-kꞌij icꞌo ri ncaꞌbꞌaka quiqꞌuin ri niquinimaj ri Jesucristo.
6 Y ri Espíritu Santo man xuyaꞌ ta permiso chica chi xaꞌa chupan ri lugar rubꞌinan Asia, chi niquitzijuoj ri ruchꞌabꞌal ri Dios chireꞌ. Rumareꞌ ijejeꞌ xaꞌkꞌax Galacia y Frigia.
7 Y xaꞌbꞌaka pacheꞌ cꞌo-ve ri minjuon richin ri lugar rubꞌinan Misia. Y xquiꞌan pensar chi ncaꞌa chupan ri lugar Bitinia, pero ri Espíritu Santo man xuyaꞌ ta lugar chica.
8 Y xquicꞌuaj ri minjuon richin ri Misia, y xaꞌbꞌaka-ka pa tanamet Troas.
9 Y chakꞌaꞌ ri Pablo xutzꞌat chupan jun incheꞌl achicꞌ, chi cꞌo jun ache aj-Macedonia ri paꞌl-apa choch, y ri ache reꞌ nuꞌej cha: Tabꞌanaꞌ favor catakꞌax kiqꞌuin Macedonia y kojatoꞌ, xchaꞌ cha.
10 Y antok ri Pablo rutzꞌatuon chic ri jun incheꞌl achicꞌ reꞌ, konojiel xkachojmij-kiꞌ chi nkuꞌa cꞌa Macedonia, ruma xiꞌka pa kaveꞌ (xkaꞌan entender) chi ri xꞌeꞌx cha ri Pablo, nuꞌej chi ri Dios nrajoꞌ chi nkuꞌa cꞌa quiqꞌuin ri aj-Macedonia chi nakatzijuoj ri evangelio chica.
11 Y xojuoc-el chupan jun barco, y xkayaꞌ can ri tanamet Troas. Y choj xojꞌa cꞌa Samotracia. Chucaꞌn kꞌij xojiel chic el chireꞌ, xojbꞌaka pa tanamet Neápolis.
12 Y antok xkayaꞌ can ri tanamet Neápolis, xojbꞌaka pa tanamet Filipos. Y ri Filipos ja ri tanamet ri más rakalien ri cꞌo chupan ri lugar rubꞌinan Macedonia. Y ri vinak ri icꞌo chupan ri tanamet reꞌ i-romanos. Y xojcꞌujie-ka chupan ri tanamet reꞌ qꞌuiy kꞌij.
13 Y jun kꞌij richin uxlanien, ojreꞌ xojiel-el chuchiꞌ ri tanamet y xojꞌa chuchiꞌ ri río, jun lugar pacheꞌ niꞌan orar. Y xojbꞌatzꞌuyeꞌ cꞌa chireꞌ, y xkatzijuoj-ka ri ruchꞌabꞌal ri Ajaf Jesucristo chica ri ixokiꞌ ri xquimol-quiꞌ chireꞌ.
14 Jun chiquivach ri ixokiꞌ ri xquimol-quiꞌ chireꞌ, rubꞌinan Lidia. Y ri rutanamit jajaꞌ Tiatira. Jajaꞌ nucꞌayij tziak ri color morado, can nuyaꞌ rukꞌij ri Dios y nraꞌxaj-pa ri nuꞌej ri Pablo. Ri Ajaf Dios xchꞌoꞌ pa ránima, rumareꞌ jajaꞌ xunimaj ri Jesús.
15 Jajaꞌ y quinojiel ri icꞌo pa rachuoch xaꞌan bautizar; después ri Lidia xuꞌon rogar chakavach y xuꞌej: Xa nquinitzꞌat chi inreꞌ ketzij xinnimaj ri Ajaf, quixam-pa viqꞌuin, y quixcꞌujieꞌ pa vachuoch, xchaꞌ. Ri ixok reꞌ xuꞌon chika chi xojcꞌujie-ka riqꞌuin.
16 Y jun bꞌay antok oj-bꞌanak chi nkuꞌa chupan ri lugar ri pacheꞌ niꞌan-ve oración, xkacꞌul jun xtan. Y ri xtan reꞌ cꞌo jun itziel espíritu riqꞌuin, y jareꞌ ri nibꞌano cha chi nuꞌon adivinar ri chica xtibꞌanataj pa quicꞌaslien ri vinak. Ri xtan reꞌ jun esclava, y ri rajaf qꞌuiy miera niquichꞌec chirij.
17 Y ri xtan reꞌ bꞌanak chirij ri Pablo y chikij ojreꞌ, y riqꞌuin ruchukꞌaꞌ nichꞌoꞌ y nuꞌej chikij: Ri achiꞌaꞌ reꞌ i-rusamajiel ri Namalaj Dios ri cꞌo chicaj, y niquitzijuoj chiva ri chica nicꞌatzin ntiꞌan ixreꞌ chi quireꞌ nquixcolotaj, nichaꞌ.
18 Y qꞌuiy kꞌij ri quireꞌ xuꞌon. Y jun kꞌij ri Pablo man xucochꞌ ta chic. Rumareꞌ jajaꞌ xtzuꞌn can chirij y xuꞌej cha ri itziel espíritu ri cꞌo riqꞌuin ri xtan: Pa rubꞌeꞌ ri Jesucristo niꞌej chava chi catiel-el riqꞌuin ri xtan, xchaꞌ ri Pablo. Y ri itziel espíritu reꞌ ja xiel-el riqꞌuin ri xtan, ri misma huora reꞌ.
19 Antok ri i-rajaf ri xtan xquitzꞌat chi manak chic miera xtiquichꞌec chirij, xaꞌbꞌaquitzꞌama-pa ri Pablo y ri Silas, y xaꞌquicꞌuaj pa juzgado chiquivach ri achiꞌaꞌ ri niquiꞌan juzgar.
20 Y antok xaꞌquipabꞌaꞌ chiquivach ri achiꞌaꞌ ri ncaꞌbꞌano juzgar, xquiꞌej: Ri achiꞌaꞌ reꞌ israelitas, y niquicꞌax quinoꞌj ri vinak vaveꞌ pa tanamet.
21 Y niquicꞌut jun chic costumbre chakavach, ri man otz ta chi nakanimaj y nakaꞌan, ruma ojreꞌ xa oj romanos, xaꞌchaꞌ.

Hechos 16:4-21 in Ri C'ac'ac' Testamento pa Kach'abel

4 Y ri tinamit ri yek'ax wi ri Pablo y ri ye rachibilan el, niquibila' c'a ca chique ri kach'alal ri ma ye israelitas ta, chi can tiquinimaj ri pixa' ri quichojmirisan pe ri apóstoles y ri ancianos ye riche (rixin) ri iglesia ri c'o pa Jerusalem.
5 Y riq'ui ri', ri kach'alal ri niquimol qui' pa rubi' ri Dios ri pa tak tinamit ri', can xcuke' wi quic'u'x, y k'ij k'ij quichapon yeq'uiyer ruma yec'o ri ye'oc apo quiq'ui riche (rixin) chi niquinimaj ri Ajaf.
6 Y ri Lok'olaj Espíritu man c'a xuya' ta k'ij chare ri Pablo y chique ri ye rachibil, riche (rixin) chi nbequitzijoj ri ruch'abel ri Dios pa ruwach'ulef Asia. Rumari' riye' xek'ax pe ri pa Galacia y pa Frigia.
7 Y c'ac'ari' xe'apon ri pa mojón riche (rixin) ri ruwach'ulef Misia. Y xquich'ob c'a chi yebe ri pa ruwach'ulef Bitinia, pero ri Lok'olaj Espíritu man c'a xuya' ta k'ij chique riche (rixin) chi xebe.
8 Y c'ac'ari' xek'ax pa Misia, y xe'apon c'a ka ri pa tinamit Troas.
9 Y chak'a' ri Pablo xutz'et c'a pa jun achi'el achic', chi c'o jun achi aj pa Macedonia ri pa'el apo chuwech, y chi ri achi ri' nubij c'a chare: Tabana' jun utzil, cak'ax c'a kiq'ui pa Macedonia, y kojato', xcha' chare.
10 Y yac'a tek ri Pablo rutz'eton chic ri jun achi'el achic' ri', yac'ari' tek konojel xkachojmirisaj ki' riche (rixin) chi xojbe c'a pa Macedonia, ruma xk'ax chkawech chi xk'alajsex chuwech ri Pablo chi ri Dios yojrusiq'uij (yojroyoj) riche (rixin) chi yojbe c'a quiq'ui ri aj Macedonia riche (rixin) chi nikatzijoj chique ri lok'olaj ch'abel ri niya'o colotajic.
11 Y can yac'ari' tek xoj-oc el pa jun barco, y xkaya' ca ri tinamit Troas. Y choj xojbe c'a pa Samotracia. Y c'a pa ruca'n k'ij ri xoj-el chic el chiri', riche (rixin) chi xojapon pa tinamit Neápolis.
12 Y tek xkaya' c'a ca ri tinamit Neápolis, xojbe pa tinamit Filipos. Y ri Filipos jun c'a nimalaj tinamit ri c'o pa rucuenta ri Macedonia. Y ri winek c'a ri yec'o chupan ri tinamit ri', ye romanos. Tek xojapon ri pa tinamit ri', xojc'oje' c'a ka ca'i' oxi' k'ij chiri'.
13 Y pa jun uxlanibel k'ij, riyoj xoj-el c'a el ri pa tinamit riche (rixin) chi xojbe chuchi' jun raken ya', jun lugar ri can niban wi oración. Y xojbetz'uye' c'a chiri', y xkachop c'a rutzijoxic chique ri ixoki' ri xquimol qui' chiri', ri lok'olaj ch'abel ri niya'o colotajic.
14 Jun c'a chique ri ixoki' ri xquimol qui' chiri', Lidia rubi'. Y riya' pa jun c'a tinamit ri Tiatira rubi' ri nipe wi. Riya' nuc'ayij c'a juley tziek ri morado nitzu'un, y nibix púrpura chare. Y ri Lidia ri' can nuya' wi c'a ruk'ij ri Dios, y nrac'axaj c'a apo ri nubij ri Pablo. Y ri Ajaf Dios can xch'o wi c'a pa ránima ri ixok ri'. Rumari' tek riya' can xunimaj.
15 Y riya' y ri ye aj pa rachoch xeban c'a bautizar. Y yac'a tek ye banon chic bautizar, ri Lidia xubij c'a chake: Wi can nich'ob chi riyin xcuke' nuc'u'x riq'ui ri Ajaf, quixam pe c'a wuq'ui, y quixc'oje' pa wachoch, xcha'. Ri ixok ri' can xuben wi c'a chake chi xojbec'oje' chiri' pa rachoch.
16 Y jun k'ij c'a tek kachapon el bey riche (rixin) chi yojbe c'a acuchi (achique) niban wi oración, xkac'ul jun k'opoj. Y riya' c'o c'a jun itzel espíritu riq'ui, y yari' ri nibano chare chi nicowin nubij c'a ri xtiquic'ulwachila' ri winek. Ri k'opoj ri' can lok'on cuma ri rupatrón. Rumari' ronojel ri puek ri niquiya' ri winek chare riche (rixin) chi niquitoj, can pa quik'a' c'a ri ye rupatrón ri napon wi.
17 Ri Pablo y riyoj can yoj tzekelben c'a ruma ri jun k'opoj ri'. Can nurakala' c'a ruchi' chikij y nubila': Re achi'a' re' ye rusamajel ri nimalaj Dios ri c'o chila' chicaj, y niquitzijoj c'a ri bey riche (rixin) ri colotajic chiwe, nicha' c'a.
18 Y ri k'opoj ri', q'uiy c'a k'ij ri queri' xuben. Y ri Pablo xic'o ruc'u'x. Rumari' riya' xupiscolij ri', y xubij c'a chare ri itzel espíritu ri c'o riq'ui ri k'opoj: Pa rubi' c'a ri Jesucristo nbij c'a chawe chi catel el riq'ui re k'opoj re', xcha' ri Pablo. Y ri itzel espíritu ri' can yac'ari' tek xuya' ca ri k'opoj.
19 Yac'a tek ri ye rupatrón ri k'opoj ri' xquitz'et chi xa majun chic quirajil xtiquich'ec ta chrij ri caj-ic', ruma xa man c'o ta chic ri itzel espíritu riq'ui, xebequichapa' pe ri Pablo y ri Silas, y xequic'uaj c'a chiquiwech ri aj k'atbel tak tzij.
20 Y tek xebequipaba' chiquiwech ri aj k'atbel tak tzij, xquibij: Re achi'a' re' ye israelitas y niquisuk' quina'oj ri winek wawe' pa katinamit.
21 Y niquic'ut c'a jun chic ruwech costumbre chkawech, ri ma ruc'amon ta chi nikac'ul y nikaben, ruma riyoj can yoj winek romanos, xecha'.

Hechos 16:4-21 in Re C'ac'a Testamento pa Kach'abal

4 Y pa tak ronojel tenemit re anche' ye'k'ax-va re Pablo y re je ruchibil, niquibila' can chique re hermanos re man je israelitas-ta, che tiquibana' re quichalabem-pa re apóstoles y chibil re ye'c'uan quichin re hermanos re jec'o pan iglesia re c'o pa Jerusalén. Y man nic'atzin-ta che niquiban ronojel re nubij chupan re ley chin re Moisés.
5 Y riq'uin re' ronojel re tenemit re anche' ye'k'ax-va re Pablo y re je ruchibil, re iglesias can ye'q'uier roma can k'ij-k'ij jec'o ye'oc quiq'uin chin niquinimaj re ruch'abal re Dios, y reje' más xquiban confiar-qui'.
6 Y re Espíritu Santo man xuya-ta k'ij chique re Pablo y re je ruchibil, chin xe'ba chupan re lugar rubini'an Asia chin ne'quitzijoj re ruch'abal re Dios chire'. Mare' reje' xe'k'ax pa Galacia y pa Frigia.
7 Y c'are' xe'bapon re anche' nitiquir-va-a re lugar rubini'an Misia. Y xquinojij che ye'ba chupan re lugar rubini'an Bitinia, pero re Espíritu Santo man xuya-ta k'ij chique chin xe'ba.
8 Y xe'k'ax pa Misia, y xe'bapon pa tenemit rubini'an Troas.
9 Y re ak'a' re' re Pablo xutz'at pa jun ancha'l achic', che c'o jun ache aj-Macedonia re xpa'e-apo chach y re ache re' nubij cha: Tabana' utzil, catak'ax kaq'uin pa Macedonia, y kojato', xcha' cha.
10 Y jac'a tak re Pablo rutz'eton chic re jun ancha'l achic' re', jare' tak conojel y chibil yen Lucas xkaban-a kabanic chin xojba chupan re lugar rubini'an Macedonia, roma xk'ax pa kave' che re xbex cha re Pablo ndel che tzij che re Dios nrajo' c'a che yojba quiq'uin re vinak jec'o pa Macedonia chin nakatzijoj re utzulaj ruch'abal chique.
11 Y can jare' xojoc-a pa jun barco, y xkaya' can re tenemit Troas. Y choj xojba pa Samotracia. Y c'aja re ruca'n k'ij xojel chic-a chire', chin xojapon pa tenemit rubini'an Neápolis.
12 Y tak xkaya' can re tenemit Neápolis, xojba pa tenemit rubini'an Filipos. Y re Filipos jun namalaj tenemit re c'o chupan re lugar rubini'an Macedonia. Y re vinak re jec'o chupan re tenemit re' je romanos. Tak xojapon chupan re tenemit re', xojc'ue-ka ca'e-oxe' k'ij chire'.
13 Y chupan jun k'ij chin uxlanen, yoj xojel-a pa tenemit chin xojba chuchi' jun rakan-ya', jun lugar anche' niban-va oración. Y xojetz'uye' chire', y xkatz'am rutzijosic re utzulaj ruch'abal re Ajaf Jesucristo chique re ixoki' re xquimol-qui' re k'ij re'.
14 Jun chique re ixoki' re xquimol-qui' chire', rubini'an Lidia. Y re Lidia aj pa tenemit rubini'an Tiatira. Reja' jun aj-c'ayey tziak, y re tziak re nuc'ayij ja re nibex púrpura cha. Y re Lidia re' can ruyi'om-pa ruk'ij re Dios y nuc'axaj-apo re nubij re Pablo. Y re Ajaf Dios can xch'o-va pa ránma. Mare' tak reja' can xunimaj,
15 y xban bautizar y quire' chuka' re jec'o pa rachoch xe'ban bautizar. Y jac'a tak je'banon chic bautizar, re Lidia xubij chaka: Vo xa can ninojij che yen can riq'uin ronojel vánma xinimaj re Ajaf, quixampa viq'uin, y quixec'ue' pa vachoch, xcha' chaka. Re ixok re' can xuban-va chaka che xojec'ue' riq'uin chire' pa rachoch.
16 Y jun bey tak yojbinak chupan re lugar re anche' niban-va oración, xkac'ul jun xtan. Y re xtan re' c'o jun itzel espíritu riq'uin, y jare' re nibano cha che nitiquir nubij re xtiquic'alvachij re vinak chua'k-cabij. Re xtan re' jun aj-ic' re lak'on. Mare' re jenipa' mero re niquiya' re vinak cha chin niquitoj, xa pa quik'a' re je'lak'ayon chin re xtan napon-va.
17 Y re xtan re' can tzakatal pa kakan yoj y re Pablo, y jun pa ruchi' nich'o y nubila' chakij can: Re achi'a' re' je rusamajela' re namalaj Dios re c'o chila' chicaj, y niquitzijoj chivach re andex niban yex chin che yixcolotaj chach re imac, nicha' re xtan re'.
18 Y re xtan re' q'uiy k'ij quire' xuban. Y jun k'ij re Pablo man chic c'a xucoch'-ta y xtzu'un can chij, roma reja' ch'e'l xuna' y xubij cha re itzel espíritu re c'o riq'uin re xtan: Pa rube' re Jesucristo nimbij chava che catel-a riq'uin re xtan, xcha' re Pablo. Y re itzel espíritu can jare' xuya' can re xtan.
19 Y tak re je'lak'ayon chin re xtan xquitz'at che manak chic mero xtiquich'ac chij, roma manak chic re itzel espíritu riq'uin, xe'bequitz'ama-pa re Pablo y re Silas, y xe'quic'uaj-a pa cabildo y xe'bequiya' chiquivach re achi'a' ye'bano juzgar.
20 Y tak xe'bequipoba' chiquivach re ye'bano juzgar, xquibij: Re achi'a' re' je israelitas y quitz'amon rujalic quina'oj re vinak vova' pa tenemit.
21 Y jun chic-va che costumbre niquic'ut chakavach, re man otz-ta che nakac'ul y nakaban, roma yoj xa yoj romanos, xe'cha'.