Text copied!
Bibles in Kaqchikel

Hechos 16:13-39 in Kaqchikel

Help us?

Ri rusamaj ri Dios ri xqui'en can ri apóstoles 16:13-39 in GT:cak:Kaqchikel

13 Y chupan jun sábado ri k'ij richin uxlanen, xojel-e ri pa tinamit richin xojbe chuchi' jun rakan-ya' ri ni'an-vi oración. Chiri' xojetz'uye-vi richin xojtzijon quiq'uin ri ixoki' ri quimolon-qui'.
14 Jun chique ri nac'axan-apu, jun ixok rubinan Lidia, aj pa tinamit Tiatira. Rija' jun c'ayiy tziek morado, y jun yo'ol ruk'ij ri Dios. Y ri Ajaf xujak ránima richin xuya' ruxiquin riq'uin ri ch'abel ri nutzijoj ri Pablo.
15 Tok rija' y ri ec'o riq'uin pa racho ebanon chic bautizar, ri Lidia chuvi' quemelal quire' xu'ij chike: Si rix yinitz'et chi yin kitzij ronojel vánima yinc'o chirakan ri Ajaf, quixampe chivacho richin yixc'uje' chiri', xcha'. Can xutij ruk'ij chikij richin xojuxlan chiracho.
16 Jun k'ij tok roj benak ri achique lugar ni'an-vi oración, xkac'ul jun xten c'o itzel espíritu riq'uin. Rija' jun lok'on samajinel ri can q'uiy méra nuya' chiquik'a' ri rajaf, roma ri itzel espíritu nu'on che chi nitiquer nu'ij ri achique niquik'asaj ri vinak pa quic'aslen.
17 Ri xten re' rutzekle'en ri Pablo y roj rutzekle'en roj. Nisiq'uin riq'uin ruchuk'a' chikij, y nubila': Ri achi'a' re' erusamajela' ri nimalaj Dios ri c'o pa ruvi' ronojel, y niquitzijoj chive ri kitzij bey richin yixcolotaj, nicha'.
18 Q'uiy k'ij quiri' xu'on ri xten chikij. Jac'a ri Pablo xk'ax ruc'u'x, xtzu'un can chirij, y xu'ij che ri itzel espíritu: Pa rubi' ri Jesucristo nin-ij chave chi catel-e riq'uin ri xten, xcha'. Y ri itzel espíritu can ja hora ri' xel-e.
19 Jac'a ri erajaf, tok xquitz'et chi xel-e ri itzel espíritu riq'uin ri xten ri niyo'on ch'acoj méra chiquik'a', (xequitz'om, xequichop) ri Pablo y ri Silas, xequijirirej-apu chiquivech ri autoridades ri lugar yec'ojox-vi ri vinak.
20 Tok xequipaba' chiquivech ri autoridades, quire' ri sujunic xqui'en-apu: Ri achi'a' re' israelitas y equiyacon ri tinamit.
21 Niquic'ut ri man utz ta chike roj chi nikac'ul y nika'an roma roj, roj romanos, yecha'.
22 Eq'uiy c'a vinak xecataj-pe chiquij ri Pablo y ri Silas. Y ri autoridades xquiretzetzej-e quitziak ri Pablo y ri Silas, y xqui'ij chi quech'ay che xic'a'y.
23 Tok jani na chic equich'eyon chiri', xe'equitz'apij can pa cárcel, y xqui'ij che ri chajinel chi queruchajij utz-utz.
24 Xe xrac'axaj quiri', ri chajiy cárcel c'a ja ri más naj apu chupan ri cárcel xe'eruya-vi can ri Pablo y ri Silas, y ri cakan xuk'ok'oj can chupan che' ri banon rubanic richin nik'ata'ex can akan.
25 Pero pa nic'aj ak'a' ri Pablo y ri Silas niqui'en orar y niquibixaj rubi' ri Dios. Jac'a ri ch'aka' chic presos yequic'axaj-apu.
26 Jac'ari' xuyiquiyo' jun nimalaj cobrakan ri xusiloj ruxe' ri cárcel y xujak ronojel tak ri ruchi', y ri cadenas ri achok che eximilo'n-vi ri presos ronojel xesok'opitaj.
27 Tok xc'astaj ruvech ri chajiy cárcel, y xutz'et chi ejakal ruchi' ri cárcel, xrelesaj ri ru-espada y ja nucamisaj-ka-ri', roma nunojij chi ri presos xe'enimaj yan e conojel.
28 Pero ri Pablo riq'uin ruchuk'a' xch'o-pe che, y xu'ij: Man tacamisaj-ka-avi', xa ja ri rojc'o konojel, xcha'.
29 Ri chajinel xu'ij chi tic'amer-pe jun candil, junanin xoc-apu ri pa cárcel, y nibarbot xbexuque' chiquivech ri Pablo y ri Silas.
30 Xerelesaj c'a pe ri pa cárcel, y xuc'utuj chique: Nimalaj tak achi'a', ¿achique nic'atzin nin-en richin quiri' yicolotaj? xcha' chique.
31 Jac'ari' xqui'ij ri Pablo y ri Silas che: Taya' avánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo, y xcacolotaj rat y ri ec'o aviq'uin pan avacho, xecha'.
32 Xquitzijoj c'a ruch'abel ri Ajaf che ri chajinel y chique conojel ri ec'o riq'uin pa racho.
33 Ja misma hora ri' chak'a', ri chajinel xuch'ajla' ri quisocotajic ri Pablo y ri Silas, y x-an c'a can bautizar rija' y conojel ri ec'o riq'uin pa racho.
34 Jac'ari' xeruq'uen-e chiracho y xerutzuk-pe. Jani na niquicot rija' y ri ec'o riq'uin pa racho roma xquiya' cánima riq'uin ri Dios.
35 Tok xsakar chuca'n k'ij, ri autoridades xequitak-e (justusi', aj-ch'ami'y) pa cárcel richin xqui'ij che ri chajinel chi querelesaj-e ri Pablo y ri Silas.
36 Quire' c'a xberu'ij can ri chajinel che ri Pablo: Ri autoridades quitakon-pe rubixic chi yixinvelesaj-e. Vacami quixel-pe, y Dios c'a tuc'uan ibey, xcha'.
37 Jac'a ri Pablo quire' rutzolic quitzij xu'on: Ri autoridades ivir xe yan cha'anin xqui'ij chi kuch'ay, chiquivech vinak xojch'ay-vi, nis-ta queteman si c'o kamac o manak. Y masque roj, roj romanos, choj xojquiya' pa cárcel, y vacami rije' nicajo' chi che'elek'el nkojquelesaj-e. ¡Manak che'el chi quiri'! Te'ibij chique chi ja rije' quepe richin nkojquelesaj, xcha' ri Pablo chique.
38 Ri (justusi', aj-ch'ami'y) xbequi'ij ronojel chique ri autoridades ri xu'ij-e ri Pablo chique, jac'a tok ri autoridades xquic'axaj chi ri Pablo y ri Silas eromanos, xa xquixi'ij-qui'.
39 Jac'ari' ri autoridades riq'uin cakan xepe, y xuquic'utuj cuyubel quimac chiquivech. C'ajari' xequelesaj-e ri pa cárcel y xquic'utuj chique chi que'el-e chiri' pa tinamit.
Ri rusamaj ri Dios ri xqui'en can ri apóstoles 16 in GT:cak:Kaqchikel

Hechos 16:13-39 in Ri C'ac'a Trato ri Xuben ri Dios Quiq'uin ri Vinek

13 Y pa jun k'ij richin uxlanen, roj xojel c'a el ri pa tinamit richin xojbe chuchi' jun raken-ya', jun lugar ri can tiban-vi oración. Y xojbetz'uye' c'a chiri', y xkachop rutzijoxic ri ruch'abel ri Ajaf Jesucristo chique ri ixoki' ri xquimol-qui' ri k'ij ri'.
14 Jun c'a chique ri ixoki' ri xquimol-qui' ri chiri', jun ixok rubini'an Lidia. Y re Lidia re' pa jun c'a tinamit rubini'an Tiatira nipe-vi. Rija' jun c'ayil richin jun ruvech tziek ri morado nitzu'un, y nibix púrpura chire. Y re Lidia re' yo'ol c'a ruk'ij ri Dios, y nrac'axaj c'a apo ri nubij ri Pablo. Y ri Ajaf Dios can xch'on-vi c'a pa ránima. Romari' tok rija' can xunimaj c'a.
15 Y rija' y ri ec'o riq'uin ri pa rachoch, xeban bautizar. Y jac'a tok e banon chic bautizar, ri Lidia xubij c'a chike: Vi can nich'ob chi yin xcuker nuc'u'x riq'uin ri Ajaf, quixampe c'a viq'uin, y quixoc'oje' pa vachoch, xcha'. Ri ixok ri' can xuben-vi c'a chike chi xojbec'oje' riq'uin ri chiri' pa rachoch.
16 Y jun bey c'a tok kachapon-el bey richin yojbe c'a ri pa lugar ri can niban-vi oración, xkac'ul jun xten. Y re xten re' c'o c'a jun itzel espíritu riq'uin, y jari' ri nibanon chire chi nitiquir nubij c'a ri xtiquic'ulvachila' ri vinek. Re xten c'a re' jun aj-ic' lok'on. Romari' ri janipe' mero ri niquiya' ri vinek chire richin niquitoj, choj c'a napon pa quik'a' ri rajaf.
17 Y ri Pablo y roj can jantape' chic c'a oj tzekelben roma re jun xten re'. Can riq'uin c'a ruchuk'a' tok nich'on, y nubila' c'a chikij: Re achi'a' re' e rusamajela' ri nimalej Dios ri c'o chila' chicaj, y niquitzijoj c'a chive achique rubanic niben rix richin chi yixcolotej ta, nicha' c'a.
18 Y ri xten ri', q'uiy c'a k'ij ri queri' xuben. Y jun k'ij ri Pablo man chic c'a xucoch' ta. Romari' rija' xupiscolij-ri', y xubij c'a chire ri itzel espíritu ri c'o riq'uin re xten: Pa rubi' c'a ri Jesucristo ninbij chave chi catel-el riq'uin re xten, xcha' ri Pablo. Y re itzel espíritu re' can ja vi ri' xuya' can ri xten.
19 Jac'a tok ri rajaf ri xten, lok'on aj-ic', xquitz'et chi xa man juba' chic xtiquich'ec ta qui-mero chirij ri caj-ic', roma xa man c'o ta chic ri itzel espíritu riq'uin, xebequichapa-pe ri Pablo y ri Silas, y xequic'uaj c'a pa k'atbel-tzij chiquicojol ri k'atoy tak tzij.
20 Y tok xebequipaba' chiquivech ri k'atoy tak tzij, xquibij: Re achi'a' re' e israelitas y niquiyoj (niquiyuj) quich'obonic ri vinek vave' pa tinamit.
21 Y niquic'ut c'a jun chic ruvech costumbre chikavech, ri man ruc'amon ta chi nikac'ul y nikaben, roma roj can oj vinek romanos, xecha'.
22 Y can e janíla c'a vinek ri xebeyacatej-pe ri chiquij ri Pablo y ri Silas. Ri k'atoy tak tzij chuka', xequich'anaba' ri Pablo y ri Silas, y c'ari' xquitek quich'ayic riq'uin xic'a'y.
23 Y tok janíla chic e ch'ayon, xebetz'apex can pa cárcel, y xbix chire ri chajinel chi jebel quichajixic tubana'.
24 Romari' rija', can xe xbix queri' chire, can jac'a ri más chupan apo ri cárcel xeberuya-vi can ri Pablo y ri Silas. Y ri caken xeruk'atabala' can cojol ri che' nibix cepo chire, richin queri' man c'a xque'el ta.
25 Y pa nic'aj-ak'a' la'ek ri' tok ri Pablo y ri Silas niquiya' c'a ruk'ij ri Dios riq'uin bix, y niquiben c'a chuka' orar. Y ri ch'aka' chic c'a ri ec'o pa cárcel yecac'axaj c'a.
26 Can jac'ari' tok xoyiquiyo' jun nimalej silonel (cab-raken), y xusiloj c'a ri cárcel y hasta xebiyin ri ruxe'. Ri ruchi' ri cárcel xejakatej, y ri cadenas ri e ucusan richin e ximilon can ri ec'o pa cárcel, xquisk'opij-qui'.
27 Ri achin c'a ri chajiy quichin ri ec'o pa cárcel, xuna' ruvech roma ri silonel (cab-raken). Y tok rija' xutz'et chi ri ruchi' ri cárcel e jakatajinek, xrelesaj c'a ri rumachet richin nucamisaj-ka-ri', roma rija' xuch'ob chi xebe yan conojel ri ec'o pa cárcel.
28 Pero ri Pablo riq'uin ruchuk'a' xch'on-apo chire, y xubij: Man tacamisaj-avi', xa jare' ojc'o konojel, xcha'.
29 Y ri achin chajinel xuc'utuj c'a jun candil. Y tok ruc'uan chic ri k'ak' ri', junanin c'a xoc-apo ri pa cárcel, pero can nibaybot (nibarbot) ruxibin-ri'. Y ri achin chajinel ri' xbexuque' c'a chiquivech ri Pablo y ri Silas.
30 Y c'ari' rija' xerelesaj-pe ri pa cárcel, y xuc'utuj chique: ¿Achique c'a ri nic'atzin richin ninben richin queri' yicolotej ta? xcha' rija'.
31 Y ri Pablo y ri Silas xquibij chire: Tanimaj c'a ri Ajaf Jesucristo, rat y ri e aj pan avachoch, y xquixcolotej, xecha'.
32 Ri Pablo y ri Silas xquitzijoj c'a ri ruch'abel ri Ajaf chire rija' y chique chuka' conojel ri ec'o pa rachoch ri chajinel ri'.
33 Y man riq'uin c'a chi janíla nej ak'a' chic, rija' xuch'ajla' ri quisocotajic ri Pablo y ri Silas. Y xban c'a can bautizar rija' y conojel ri e aj pa rachoch.
34 Y c'ari' xeruc'uaj chirachoch richin xerutzuk-pe. Y rija' y ri e aj pa rachoch janíla c'a niquicot cánima, roma xquinimaj ri Dios.
35 Y nimak'a' ruca'n k'ij ri k'atoy tak tzij xequitek c'a juk'at chic chajinela' richin xbequibij chire ri achin chajinel quichin ri ec'o pa cárcel, chi utz c'a que'elesex-el ri Pablo y ri Silas.
36 Y ri chajinel can xberubij-vi c'a chire ri Pablo: Ri k'atoy tak tzij xquitek c'a pe rubixic chuve chi quixinvelesaj-el. Vacami quixel c'a pe. Quixbiyin c'a y nic'oje' ta uxlanen pa tak ivánima, xcha'.
37 Pero ri Pablo xubij c'a chique ri juk'at chic chajinela': Roj oj achi'a' romanos. Pero ri ivir, ri k'atoy tak tzij can chanin yan xquitek kach'ayic chiquivech ri vinek y man jani quik'aton ta tzij pa kavi'. C'ari' xojquitz'apej can re vave' pa cárcel. Y re vacami can nicajo' chi man ta jun ri ninaben re yojel-el. Ri ka-ley man que ta ri' nubij. Te'ibij chique ri k'atoy tak tzij, chi ja rije' ri quepe chikelesaxic, xcha' ri Pablo chique.
38 Y ri juk'at chajinela' ri' xbequibij c'a chique ri k'atoy tak tzij ronojel ri xubij-el ri Pablo chique. Romari' ri k'atoy tak tzij xquixibij-qui', roma xquetamaj chi ri e ca'i' achi'a' e romanos chuka'.
39 Y ri k'atoy tak tzij xe'apon c'a quiq'uin ri Pablo y ri Silas ri chiri' pa cárcel, y xquic'utuj c'a cuyubel quimac chiquivech. C'ari' xequelesaj-pe ri pa cárcel y chuka' xquibij chique chi man chic c'a quec'oje-ka ri chiri' pa tinamit.

Hechos 16:13-39 in RI DIOS NCH'O PA KACH'ABÜL CHEKE

13 Y pa jun k'ij richin uxlanen, roj xojel c'a e pa tinamit richin xojbe chuchi' jun rakün-ya', jun lugar ape' tiban-vi oración. Y xojbetz'uye' c'a chiri', y xkatz'om rutzijosic ri rutzij ri Ajaf Jesucristo cheque ri ixoki' ri xquimol-qui' ri k'ij ri'.
14 Jun c'a cheque ri ixoki' ri xquimol-qui' chiri', jun ixok rubini'an Lidia. Y ri Lidia ri' pa jun c'a tinamit rubini'an Tiatira npu'u-vi. Rija' jun c'ayinel richin jun ruvüch tziük ri morado ntzu'un, y nbix púrpura chin. Y ri Lidia ri' man israelita tüj pero yo'ol c'a ruk'ij ri Dios, y nrac'axaj c'a apu ri nbij ri Pablo. Y ri Ajaf Dios xch'o-vi c'a pa ránima. Romari' tok rija' xunimaj c'a ri nbij ri Pablo.
15 Y rija' y ri yec'o riq'uin pa racho, xeban bautizar. Y ja tok ye banun chic bautizar, ri Lidia xbij c'a cheke: Si ninimaj que yin xinya' vánima riq'uin ri Ajaf, quixampe c'a viq'uin, y quixc'uje-pe pa vacho, xbij. Ri ixok ri' xbün-vi c'a cheke que xojbec'uje' riq'uin chiri' pa racho chin nkutzijoj más ri rutzij ri Dios cheque.
16 Y jun mul c'a tok katz'amon-e bey richin nkube c'a pa lugar ape' nban-vi oración, xkac'ul jun xtün. Y ri xtün re' c'o c'a jun itzel espíritu riq'uin, y jari' ri nbanun chin que ntiquer nbij c'a ri nquic'ulachila' ri vinük. Ri xtün c'a ri' jun aj-ic' lok'on. Romari' ri jaru' tumin ri nquiya' ri vinük chin richin nquitoj, choj c'a napon pa quik'a' ri rajaf.
17 Y ri Pablo y roj chi jumul chic c'a roj tzekleben roma ri jun xtün re'. Riq'uin c'a ruchuk'a' tok nch'o, y nubila' c'a chikij: Ri achi'a' re' ye rusamajela' ri nimalüj Dios ri c'o chila' chicaj, y nquitzijoj c'a chive achique rubanic nibün rix richin que nyixcolotüj tüj, nbij c'a.
18 Y ri xtün ri', q'uiy c'a k'ij ri quiri' xbün. Ri Pablo xuna' que c'o jun itzel espíritu riq'uin. Y jun k'ij ri Pablo man xucoch' tüj chic. Romari' rija' xupiscolij-ri', y xbij c'a chin ri itzel espíritu ri c'o riq'uin ri xtün: Pa rubi' c'a ri Jesucristo ninbij chave que catel-e riq'uin ri xtün, xbij ri Pablo. Y ri itzel espíritu re' jari' vi xuya' can ri xtün.
19 Jac'a tok ri rajaf ri xtün, lok'on aj-ic', xquitz'et que xa man ba' chic nquich'üc tüj quitumin chirij ri caj-ic', roma xa man c'o tüj chic ri itzel espíritu riq'uin, y romari' man ntiquer tüj chic nbij ri nquic'ulachila' ri vinük, romari' xebequitz'ama-pe ri Pablo y ri Silas, y xequic'uaj c'a chiquivüch ri jueces.
20 Y tok xebequipaba' chiquivüch ri jueces, xquibij: Ri achi'a' re' ye israelitas y nquiyoj quinojibül ri vinük chere' pa tinamit.
21 Y nquic'ut c'a jun chic ruvüch costumbre chikavüch, ri man c'uluman tüj que nkac'ul y nkabün, roma roj roj vinük romanos, xquibij.
22 Y ye juis c'a vinük ri xebecatüj-pe chiquij ri Pablo y ri Silas. Ri jueces chuka', xequich'anaba' ri Pablo y ri Silas, y jari' xquitük quich'ayic riq'uin xic'a'y.
23 Y tok juis chic ye ch'ayon, xebetz'apis can pa cárcel, y xbix chin ri chajinel que jabel quichajixic tubana'.
24 Romari' rija', xe xbix quiri' chin, ja ri más chupan apu ri cárcel xeberuya-vi can ri Pablo y ri Silas. Y ri cakün xeruk'atabala' can chi cojol ri che' nbix cepo chin, richin quiri' man c'a nye'el tüj.
25 Y colope' pa nic'aj-ak'a' ri' tok ri Pablo y ri Silas nquiya' c'a ruk'ij ri Dios riq'uin bix, y nquibün c'a chuka' orar. Y ri ch'aka chic c'a ri yec'o pa cárcel nyecac'axaj c'a.
26 Jari' tok xuyiquiyo-pe jun nimalüj cab-rakün, y xusiloj c'a ri cárcel y hasta xusiloj ri ruxe'. Ri ruchi' ri cárcel xejakatüj, y ri cadenas ri ye ucusan richin ye ximilon can ri yec'o pa cárcel, xquisk'opij-qui'.
27 Ri achi c'a ri chajinel quichin ri yec'o pa cárcel, xuna' ruvüch roma ri cab-rakün. Y tok rija' xutz'et que ri ruchi' ri cárcel ye jakatajnük, xrelesaj c'a ri rumachet richin nucamsaj-ka-ri', roma rija' xunuc que xebe yan conojel ri yec'o pa cárcel.
28 Pero ri Pablo riq'uin ruchuk'a' xch'o-apu chin, y xbij: Man tacamsaj-avi', xa jare' rojc'o konojel, xbij.
29 Y ri achi chajinel xuc'utuj c'a jun candil. Y tok ruc'uan chic ri k'ak' ri', junanin c'a xoc-apu pa cárcel, pero nbarbot ruxbin-ri'. Y ri achi chajinel ri' xbexuque' c'a chiquivüch ri Pablo y ri Silas.
30 Y c'ateri' rija' xerelesaj-pe pa cárcel, y xuc'utuj cheque: ¿Achique c'a ri nc'atzin richin ninbün richin quiri' nquicolotüj ta? xbij rija'.
31 Y ri Pablo y ri Silas xquibij chin: Tatakej c'a ri Ajaf Jesucristo, rat y ri ye aj pan avacho, y nyixcolotüj, xquibij.
32 Ri Pablo y ri Silas xquitzijoj c'a ri rutzij ri Ajaf chin rija' y cheque chuka' conojel ri yec'o pa racho ri chajinel ri'.
33 Y man riq'uin tüj c'a que juis nüj ak'a' chic, rija' xuch'ajla' ri quisocotajic ri Pablo y ri Silas. Y xban c'a can bautizar rija' y conojel ri ye aj pa racho.
34 Y c'ateri' xeruc'uaj chiracho richin xerutzuk-pe. Y rija' y ri ye aj pa racho juis c'a nquicot cánima, roma xquitakej ri Dios.
35 Y xsaker yan ruca'n k'ij ri jueces xequitük c'a juk'at chic chajinela' richin xbequibij chin ri achi chajinel quichin ri yec'o pa cárcel, que utz c'a que'elesüs-e ri Pablo y ri Silas.
36 Y ri chajinel xberubij-vi c'a chin ri Pablo: Ri jueces xquitük c'a pe rubixic chuve que quixinvelesaj-e. Vocomi quixel c'a pe. Quixbiyin c'a y nc'uje' ta uxlanen pa tak ivánima, xbij.
37 Pero ri Pablo xbij c'a cheque ri juk'at chic chajinela': Roj roj achi'a' romanos. Pero ivir, ri jueces chanin yan xquitük kach'ayic chiquivüch ri vinük y man jani tüj quibanun tüj juzgar pa kavi'. C'ateri' xojquitz'apij can chere' pa cárcel. Y vocomi ncajo' que man ta jun ri nunaben que nkutel-e. Ri ka-ley man quiri' tüj nbij. Que'ibij cheque ri jueces, que ja rije' ri quepu'u chikelesasic, xbij ri Pablo cheque.
38 Y ri juk'at chajinela' ri' xbequibij c'a cheque ri jueces ronojel ri xbij-e ri Pablo cheque. Romari' ri jueces xquixbij-qui', roma xquetamaj que ri ye ca'i' achi'a' ye romanos chuka'.
39 Y ri jueces xe'apon c'a quiq'uin ri Pablo y ri Silas chiri' pa cárcel, y xquic'utuj c'a cuyubül quimac chiquivüch. C'ateri' xequelesaj-pe pa cárcel y chuka' xquibij cheque que man chic c'a quec'uje-ka chiri' pa tinamit.

Hechos 16:13-39 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

13 Y pa jun k'ij chi uxlanen, roj xojel-e chuchi' ri tenemit y xojbe chuchi' jun rakan-ya', jun lugar ri can nicuses-wi chi ni'an orar. Y xojbech'oquie' chiri', y xkatzijoj-ka rutzij ri Ajaf Jesucristo chique ri ixoki' ri xquimol-qui' chiri'.
14 Jun chique ri ixoki' ri xquimol-qui' chiri', rubinan Lidia. Y ri Lidia re' aj-tenemit Tiatira. Raja' nuc'ayij jun rech tziak ri morado nitzu'n, ri ni'ix púrpura che. Y ri Lidia re' can nuya' ruk'ij ri Dios. Raja' can xuc'oxaj ri nu'ij ri Pablo. Ri Ajaf Dios can xch'o'n-wi pa ránima, romari' raja' can xunimaj ri Jesús.
15 Raja' y conojel ri jec'o pa rocho, xe'an bautizar; c'ajari' ri Lidia xu'ij chake: Xa can yinitzu' chi ren can ketzij xinnimaj ri Ajaf, jo' chiwocho, y quixc'ue' chiwocho, xcha'. Ri ixok ri' can xu'on chake chi xojbe-wi chirocho y chiri' xojc'ue-wi-ka.
16 Y jun mej (bey) cuando katz'amon bey joj-benak chupa ri lugar ri anchi' ni'an-wi oración, xkac'ul jun xten. Y ri xten re' c'o jun itzel espíritu riq'uin, y jari' ri nibano che chi nitiquier nu'ij anchique ri xtibanataj pa quic'aslen ri winak. Ri xten re' jun esclava, y ri rajaf can yalan qui-mero niqui'en chirij.
17 Y ri xten re' xojrutzeklebej roj y ri Pablo, y can riq'uin ruchuk'a' nich'o'n y nu'ij chakij: Ri achi'a' re' je rusamajel ri nimalaj Dios ri c'o chila' chicaj, y niquitzijoj chiwe anchique nic'atzin niben rix chi quiri' jixcolotaj chech ri imac, nicha'.
18 Y ri xten re', q'uiy k'ij ri quiri' xu'on. Y jun k'ij ri Pablo man xucoch' ta chic. Romari' raja' xutzalmayij-ri' y xu'ij che ri itzel espíritu ri c'o riq'uin ri xten: Pa rubi' ri Jesucristo nin-ij chawe chi catel-e riq'uin ri xten, xcha' ri Pablo. Y ri itzel espíritu ri' can ja' xuya' can ri xten.
19 Cuando ri rajaf ri xten xquitzu' chi can manak-wi chic xtiqui'en qui-mero chirij, roma man c'o ta chic ri itzel espíritu riq'uin, xebequitz'ama-pe ri Pablo y ri Silas, y xequic'uaj pa juzgado chiquiwech ri achi'a' ri niqui'en juzgar.
20 Y cuando xebequipoba' chiquiwech ri achi'a', xqui'ij: Ri achi'a' re' je israelitas y niquiyuj quino'j (quina'oj) ri winak we' pa tenemit.
21 Y niquic'ut jun chic costumbre chakawech, ri man utz ta chi nakanimaj y naka'an, roma roj can joj winak romanos, xecha'.
22 Y can je q'uiy winak ri xebecataj-pe chiquij ri Pablo y ri Silas. Ri achi'a' ri niqui'en juzgar xquich'il-e ri quitziak ri Pablo y ri Silas y xqui'ij chi quiech'ay che che'.
23 Y cuando je-ch'ayon chic utz, xebetz'apis pa cárcel, y x-ix che ri chajinel chi can quieruchajij utz.
24 Romari' raja', can xe x-ix quiri' che, can ja ri más pa dentro xerucusaj-apo ri Pablo y ri Silas. Y ri cakan xeruyala' can chucojol ri che' ni'ix cepo che.
25 Y pa nic'aj-ak'a' la'k ri' ri Pablo y ri Silas yebixan niquiya' ruk'ij ri Dios, y chuka' niqui'en orar. Y ri ch'aka chic ri jec'o pa cárcel yequic'oxaj-apo.
26 Y c'aja' xquina' xyiquiyo' jun nimalaj silonel (cab-rakan), xusiloj ri cárcel y can xsilon ri ruxe' ri xan. Ri ruchi' ri cárcel xejakataj, y ri cadenas ri je-cusan chi je-ximon can ri jec'o pa cárcel, xquisk'opij-qui'.
27 Ri achi ri chajiy quichi ri jec'o pa cárcel, xuna' rech roma ri silonel (cab-rakan). Y cuando raja' xutzu' chi ri ruchi' ri cárcel je-jakal, xulesaj ru-espada chi nucamisaj-ka-ri', roma raja' xu'ij-ka pa ránima chi xebe yan conojel ri jec'o pa cárcel.
28 Pero ri Pablo riq'uin ruchuk'a' xch'o'n-apo che y xu'ij: Man tacamisaj-awi', we' jojc'o-wi konojel, xcha'.
29 Y ri achi chajinel xuc'utuj jun luz. Y cuando ruc'uan chic ri luz ri', junanin xoc-apo pa cárcel, pero can nibarbot roma ruxi'n-ri'. Raja' xbexuquie' chiquiwech ri Pablo y ri Silas.
30 C'ajari' xerulesaj-pe pa cárcel, y xuc'utuj chique: ¿Anchique ri nic'atzin nin-en chi quiri' yicolotaj? xcha' raja'.
31 Y ri Pablo y ri Silas xqui'ij che: Tanimaj ri Ajaf Jesucristo ret y conojel ri jec'o pa awocho, y can xquixcolotaj.
32 Y Pablo y ri Silas xquitzijoj rutzij ri Ajaf che raja' y chique chuka' conojel ri jec'o pa rocho.
33 Y más que chak'a' chic, raja' xuch'ajla' rech ri anchi' je-socotajnak ri Pablo y ri Silas. Y x-an bautizar raja' y conojel ri jec'o pa rocho.
34 Y c'ajari' xeruc'uaj chirocho chi xerutzuk. Y raja' y ri jec'o pa rocho can niquicot cánima, roma xquinimaj ri Dios.
35 Y nisakar ruca'n k'ij ri achi'a' ri niqui'en juzgar xequitak jujun chajinel chi xbequi'ij che ri achi ri yeruchajij ri jec'o pa cárcel, chi quierulesaj-pe ri Pablo y ri Silas.
36 Y ri achi chajinel chi ri cárcel xberu'ij che ri Pablo: Ri achi'a' ri niqui'en juzgar xquitak-pe rubixic chue chi jixinlesaj-e. Cami quixel-pe. Utz jixbe y can tic'ue' uxlanen pa tak iwánima, xcha'.
37 Pero ri Pablo xu'ij chique ri chajinel ri xetak-pe coma ri achi'a' ri niqui'en juzgar: Roj joj achi'a' romanos. Y can ch'anin xquitak kach'ayic chiquiwech ri winak y c'a man jani koj-an juzgar. Y xojquitz'apij pa cárcel. Y cami niquijo' jojquilesaj-e y can man jun nina'en chi jojel-e. Ri ka-ley man quiri' ta nu'ij. Ti'ij chique ri je-takayon-pe iwichi, chi ja reje' quiepe y kojquilesaj-e we', xcha' ri Pablo chique.
38 Y ri chajinel ri' ja xbequi'ij chique ri achi'a' ri niqui'en juzgar ronojel ri xu'ij-e ri Pablo chique. Romari' ri achi'a' ri niqui'en juzgar xquixi'j-qui', roma xquitemaj chi ri ca'i' achi'a' je romanos chuka'.
39 Y ri yebano juzgar xe'apon quiq'uin ri Pablo y ri Silas chiri' pa cárcel, y xquic'utuj chi ticoch' (ticuy) quimac roma ri xqui'en chique. C'ajari' xequilesaj-pe pa cárcel y xqui'ij chique chi quie'el-e chiri' pa tenemit.
Hechos 16 in Ri utzilaj rutzij ri Dios pa kachʼabel

HECHOS 16:13-39 in Ri c'ac'ac' Testamento pa kach'ab'al

13 Y jun kꞌij richin uxlanien, ojreꞌ xojiel-el chuchiꞌ ri tanamet y xojꞌa chuchiꞌ ri río, jun lugar pacheꞌ niꞌan orar. Y xojbꞌatzꞌuyeꞌ cꞌa chireꞌ, y xkatzijuoj-ka ri ruchꞌabꞌal ri Ajaf Jesucristo chica ri ixokiꞌ ri xquimol-quiꞌ chireꞌ.
14 Jun chiquivach ri ixokiꞌ ri xquimol-quiꞌ chireꞌ, rubꞌinan Lidia. Y ri rutanamit jajaꞌ Tiatira. Jajaꞌ nucꞌayij tziak ri color morado, can nuyaꞌ rukꞌij ri Dios y nraꞌxaj-pa ri nuꞌej ri Pablo. Ri Ajaf Dios xchꞌoꞌ pa ránima, rumareꞌ jajaꞌ xunimaj ri Jesús.
15 Jajaꞌ y quinojiel ri icꞌo pa rachuoch xaꞌan bautizar; después ri Lidia xuꞌon rogar chakavach y xuꞌej: Xa nquinitzꞌat chi inreꞌ ketzij xinnimaj ri Ajaf, quixam-pa viqꞌuin, y quixcꞌujieꞌ pa vachuoch, xchaꞌ. Ri ixok reꞌ xuꞌon chika chi xojcꞌujie-ka riqꞌuin.
16 Y jun bꞌay antok oj-bꞌanak chi nkuꞌa chupan ri lugar ri pacheꞌ niꞌan-ve oración, xkacꞌul jun xtan. Y ri xtan reꞌ cꞌo jun itziel espíritu riqꞌuin, y jareꞌ ri nibꞌano cha chi nuꞌon adivinar ri chica xtibꞌanataj pa quicꞌaslien ri vinak. Ri xtan reꞌ jun esclava, y ri rajaf qꞌuiy miera niquichꞌec chirij.
17 Y ri xtan reꞌ bꞌanak chirij ri Pablo y chikij ojreꞌ, y riqꞌuin ruchukꞌaꞌ nichꞌoꞌ y nuꞌej chikij: Ri achiꞌaꞌ reꞌ i-rusamajiel ri Namalaj Dios ri cꞌo chicaj, y niquitzijuoj chiva ri chica nicꞌatzin ntiꞌan ixreꞌ chi quireꞌ nquixcolotaj, nichaꞌ.
18 Y qꞌuiy kꞌij ri quireꞌ xuꞌon. Y jun kꞌij ri Pablo man xucochꞌ ta chic. Rumareꞌ jajaꞌ xtzuꞌn can chirij y xuꞌej cha ri itziel espíritu ri cꞌo riqꞌuin ri xtan: Pa rubꞌeꞌ ri Jesucristo niꞌej chava chi catiel-el riqꞌuin ri xtan, xchaꞌ ri Pablo. Y ri itziel espíritu reꞌ ja xiel-el riqꞌuin ri xtan, ri misma huora reꞌ.
19 Antok ri i-rajaf ri xtan xquitzꞌat chi manak chic miera xtiquichꞌec chirij, xaꞌbꞌaquitzꞌama-pa ri Pablo y ri Silas, y xaꞌquicꞌuaj pa juzgado chiquivach ri achiꞌaꞌ ri niquiꞌan juzgar.
20 Y antok xaꞌquipabꞌaꞌ chiquivach ri achiꞌaꞌ ri ncaꞌbꞌano juzgar, xquiꞌej: Ri achiꞌaꞌ reꞌ israelitas, y niquicꞌax quinoꞌj ri vinak vaveꞌ pa tanamet.
21 Y niquicꞌut jun chic costumbre chakavach, ri man otz ta chi nakanimaj y nakaꞌan, ruma ojreꞌ xa oj romanos, xaꞌchaꞌ.
22 Y iqꞌuiy vinak ri xaꞌbꞌapalaj-pa chiquij ri Pablo y ri Silas. Ri achiꞌaꞌ ri niquiꞌan juzgar xaꞌquirakꞌachꞌij-el ri quitziak ri Pablo y ri Silas y xquiꞌej chi caꞌchꞌay cha xicꞌaꞌy.
23 Y después, antok i-chꞌayuon chic altíra, xaꞌbꞌayoꞌx pa cárcel, y xꞌeꞌx cha ri chajiniel chi caꞌruchajij otz.
24 Rumareꞌ jajaꞌ, joꞌc xꞌeꞌx quireꞌ cha, can ja ri más pa dentro xaꞌbꞌaruya-ve ri Pablo y ri Silas. Y ri cakan xaꞌruyaꞌ chucajol ri chieꞌ ri niꞌeꞌx cepo cha.
25 Y pa nicꞌaj-akꞌaꞌ ri Pablo y ri Silas ncaꞌbꞌixan niquiyaꞌ rukꞌij ri Dios, y niquiꞌan jeꞌ orar. Y ri nicꞌaj chic ri icꞌo pa cárcel ncaꞌcaꞌxaj.
26 Y jun arapienta xpa jun nem cubꞌrakan, y xusiluoj nojiel ri ruxieꞌ ri cárcel. Ri ruchiꞌ ri cárcel xaꞌjakataj, y ri cadenas (yariena) ri i-cusan chi i-tzꞌamuon ri icꞌo pa cárcel xaꞌtzokopitaj.
27 Ri ache ri chajiy quichin ri icꞌo pa cárcel xcꞌastaj ruma ri cubꞌrakan. Y antok jajaꞌ xutzꞌat chi ri ruchiꞌ ri cárcel i-jakal, xralasaj cꞌa ri ru-espada chi nuquimisaj-ka-riꞌ, ruma jajaꞌ xuꞌon-ka pensar chi xaꞌa quinojiel ri icꞌo pa cárcel.
28 Pero ri Pablo riqꞌuin ruchukꞌaꞌ xchꞌo-apa cha y xuꞌej: Man taquimisaj-ka-aviꞌ, xa ojcꞌo konojiel vaveꞌ, xchaꞌ.
29 Y ri ache chajiniel xucꞌutuj jun luz. Y antok rucꞌuan chic ri luz reꞌ, jun-anin cꞌa xuoc pa cárcel, pero can nibꞌarbꞌuot ruma ruxiꞌin-riꞌ. Y xbꞌaxuquieꞌ chukul cakan ri Pablo y ri Silas.
30 Y xaꞌralasaj-pa pa cárcel, y xucꞌutuj chica: Tuoya, ¿chica niꞌan chi nquicolotaj? xchaꞌ chica.
31 Y ri Pablo y ri Silas xquiꞌej cha: Tanimaj ri Ajaf Jesucristo atreꞌ y tiquinimaj jeꞌ quinojiel ri icꞌo pan avachuoch, y can xquixcolotaj.
32 Y ijejeꞌ xquitzijuoj ri ruchꞌabꞌal ri Ajaf cha jajaꞌ y chica jeꞌ quinojiel ri icꞌo pa rachuoch ri chajiniel reꞌ.
33 Y jajaꞌ xaꞌrucꞌuaj ri misma huora reꞌ ri chakꞌaꞌ, y xuchꞌaj ri pacheꞌ i-socotajnak-ve. Y xꞌan bautizar jajaꞌ y quinojiel ri icꞌo pa rachuoch.
34 Y xaꞌrucꞌuaj chirachuoch chi xaꞌrutzuk. Y jajaꞌ y ri icꞌo pa rachuoch can niquicuot cánima, ruma xquinimaj ri Dios.
35 Y antok xsakar-pa ri chucaꞌn kꞌij, ri achiꞌaꞌ ri niquiꞌan juzgar xaꞌquitak chajiniel chi xbꞌaquiꞌej cha ri ache ri ncaꞌruchajij ri icꞌo pa cárcel, chi caꞌralasaj-el ri Pablo y ri Silas.
36 Y ri ache chajiniel richin ri cárcel xbꞌaruꞌej cha ri Pablo: Ri achiꞌaꞌ ri niquiꞌan juzgar quiꞌeꞌn-pa chuva chi nquixvalasaj-el. Vacame quixiel cꞌa. Quixꞌin y ticꞌujieꞌ ri paz pa tak ivánima, xchaꞌ.
37 Pero ri Pablo xuꞌej chica ri chajiniel ri xaꞌtak-pa cuma ri achiꞌaꞌ ri niquiꞌan juzgar: Ojreꞌ oj achiꞌaꞌ romanos. Y chaꞌnin xquitak kachꞌayic chiquivach ri vinak y sin que xojꞌan juzgar. Y xojquitzꞌapij pa cárcel. Y vacame nicajoꞌ nkojquilasaj-el chi man jun ninaꞌien chi nkujiel-el. Tiꞌej chica ri i-takayuon-pa ivichin, chi ijejeꞌ caꞌpa y kojquilasaj-el vaveꞌ, xchaꞌ ri Pablo chica.
38 Y ri chajiniel reꞌ ja xbꞌaquiꞌej chica ri achiꞌaꞌ ri niquiꞌan juzgar nojiel ri xuꞌej-el ri Pablo chica. Rumareꞌ ri achiꞌaꞌ ri niquiꞌan juzgar xquixiꞌij-ka-quiꞌ, ruma xcaꞌxaj chi ri icaꞌyeꞌ achiꞌaꞌ i-romanos jeꞌ.
39 Y ri ncaꞌbꞌano juzgar xaꞌbꞌaka cꞌa quiqꞌuin ri Pablo y ri Silas chireꞌ pa cárcel, y xquicuy quimac chiquivach ruma ri xquiꞌan chica. Y xaꞌquilasaj-pa ri pa cárcel y xquiꞌej chica chi caꞌiel-el chireꞌ pa tanamet.

Hechos 16:13-39 in Ri C'ac'ac' Testamento pa Kach'abel

13 Y pa jun uxlanibel k'ij, riyoj xoj-el c'a el ri pa tinamit riche (rixin) chi xojbe chuchi' jun raken ya', jun lugar ri can niban wi oración. Y xojbetz'uye' c'a chiri', y xkachop c'a rutzijoxic chique ri ixoki' ri xquimol qui' chiri', ri lok'olaj ch'abel ri niya'o colotajic.
14 Jun c'a chique ri ixoki' ri xquimol qui' chiri', Lidia rubi'. Y riya' pa jun c'a tinamit ri Tiatira rubi' ri nipe wi. Riya' nuc'ayij c'a juley tziek ri morado nitzu'un, y nibix púrpura chare. Y ri Lidia ri' can nuya' wi c'a ruk'ij ri Dios, y nrac'axaj c'a apo ri nubij ri Pablo. Y ri Ajaf Dios can xch'o wi c'a pa ránima ri ixok ri'. Rumari' tek riya' can xunimaj.
15 Y riya' y ri ye aj pa rachoch xeban c'a bautizar. Y yac'a tek ye banon chic bautizar, ri Lidia xubij c'a chake: Wi can nich'ob chi riyin xcuke' nuc'u'x riq'ui ri Ajaf, quixam pe c'a wuq'ui, y quixc'oje' pa wachoch, xcha'. Ri ixok ri' can xuben wi c'a chake chi xojbec'oje' chiri' pa rachoch.
16 Y jun k'ij c'a tek kachapon el bey riche (rixin) chi yojbe c'a acuchi (achique) niban wi oración, xkac'ul jun k'opoj. Y riya' c'o c'a jun itzel espíritu riq'ui, y yari' ri nibano chare chi nicowin nubij c'a ri xtiquic'ulwachila' ri winek. Ri k'opoj ri' can lok'on cuma ri rupatrón. Rumari' ronojel ri puek ri niquiya' ri winek chare riche (rixin) chi niquitoj, can pa quik'a' c'a ri ye rupatrón ri napon wi.
17 Ri Pablo y riyoj can yoj tzekelben c'a ruma ri jun k'opoj ri'. Can nurakala' c'a ruchi' chikij y nubila': Re achi'a' re' ye rusamajel ri nimalaj Dios ri c'o chila' chicaj, y niquitzijoj c'a ri bey riche (rixin) ri colotajic chiwe, nicha' c'a.
18 Y ri k'opoj ri', q'uiy c'a k'ij ri queri' xuben. Y ri Pablo xic'o ruc'u'x. Rumari' riya' xupiscolij ri', y xubij c'a chare ri itzel espíritu ri c'o riq'ui ri k'opoj: Pa rubi' c'a ri Jesucristo nbij c'a chawe chi catel el riq'ui re k'opoj re', xcha' ri Pablo. Y ri itzel espíritu ri' can yac'ari' tek xuya' ca ri k'opoj.
19 Yac'a tek ri ye rupatrón ri k'opoj ri' xquitz'et chi xa majun chic quirajil xtiquich'ec ta chrij ri caj-ic', ruma xa man c'o ta chic ri itzel espíritu riq'ui, xebequichapa' pe ri Pablo y ri Silas, y xequic'uaj c'a chiquiwech ri aj k'atbel tak tzij.
20 Y tek xebequipaba' chiquiwech ri aj k'atbel tak tzij, xquibij: Re achi'a' re' ye israelitas y niquisuk' quina'oj ri winek wawe' pa katinamit.
21 Y niquic'ut c'a jun chic ruwech costumbre chkawech, ri ma ruc'amon ta chi nikac'ul y nikaben, ruma riyoj can yoj winek romanos, xecha'.
22 Y can yac'ari' tek ri winek xebeyacatej pe chiquij ri Pablo y ri Silas. Y chuka' ri aj k'atbel tak tzij xquich'anaba' ri Pablo y ri Silas, y c'ac'ari' xquitek quich'ayic tzan xc'a'y.
23 Y tek sibilaj ye ch'ayon chic, xebetz'apix ca pa cárcel, y xbix chare ri chajinel chi jabel quichajixic tubana'.
24 Rumari' riya', can xu (xe) wi xbix queri' chare, can yac'ari' tek c'a nej apo chupan ri cárcel xeberuya' wi ca. Y ri caken xeruk'atabala' ca cojol che' ri nibix cepo chare, riche (rixin) chi queri' man c'a xque'el ta el.
25 Y achi'el xa pa nic'aj ak'a' tek ri Pablo y ri Silas niquiya' c'a ruk'ij ri Dios yebixan, y niquiben c'a chuka' orar. Y ri nic'aj chic c'a ri yec'o pa cárcel yequic'axaj apo.
26 Can yac'ari' tek xoyiquiyo' jun nimalaj silonel, y xusiloj c'a ri cárcel y hasta xebiyin ri rucimiento. Ri ruchi' ri cárcel xejakatej, y ri cadenas ri ye ucusan riche (rixin) chi ye ximilon ca ri yec'o pa cárcel, xquisk'opij qui'.
27 Ri achi c'a ri chajiy quiche (quixin) ri yec'o pa cárcel, xuna' ruwech ruma ri silonel. Y tek riya' xutz'et chi ri ruchi' ri cárcel xa ye jakatajnek chic, xrelesaj c'a ru'espada riche (rixin) chi nucamisaj ka ri', ruma riya' xuch'ob chi quinojel ri yec'o pa cárcel xe'anmej el.
28 Pero ri Pablo xurek apo ruchi' y xubij chare: Ma tacamisaj ta awi', xa yojc'o konojel wawe', xcha'.
29 Y ri achi chajinel xuc'utuj c'a k'ak'. Y tek ruc'uan chic ri k'ak' ri', junanin (anibel) c'a xoc apo ri pa cárcel, pero can nibarbot (nibaybot) ruma ruxibin ri'. Y ri achi chajinel ri' xbexuque' c'a chiquiwech ri Pablo y ri Silas.
30 Y c'ac'ari' riya' xerelesaj pe ri pa cárcel, y xuc'utuj chique: ¿Achique c'a rajawaxic chi nben riche (rixin) chi yicolotej? xcha'.
31 Ri Pablo y ri Silas xquibij chare: Tanimaj c'a ri Ajaf Jesucristo, y xcacolotej riyit y ri ye aj pan awachoch, xecha' chare.
32 Ri Pablo y ri Silas xquitzijoj c'a ri ruch'abel ri Ajaf chare riya' y chique chuka' quinojel ri yec'o pa rachoch ri chajinel ri'.
33 Y riya' can ya c'a hora ri' riche (rixin) ri ak'a' ri', tek xuch'ajla' ri quisocotajic ri Pablo y ri Silas. Y xban c'a ca bautizar riya' y quinojel ri ye aj pa rachoch.
34 Y c'ac'ari' tek xeruc'uaj chrachoch riche (rixin) chi xerutzuk pe. Y riya' y ri ye aj pa rachoch sibilaj c'a xquicot ri cánima, ruma xquinimaj ri Dios.
35 Y nimak'a' pa ruca'n k'ij ri aj k'atbel tak tzij xequitek c'a nic'aj chic chajinel riche (rixin) chi xbequibij chare ri achi chajiy quiche (quixin) ri yec'o pa cárcel, chi utz c'a que'elesex el ri Pablo y ri Silas.
36 Y ri chajinel xberubij c'a chare ri Pablo: Ri aj k'atbel tak tzij, xquitek c'a pe rubixic chuwe chi yixinwelesaj el. Wacami quixel c'a pe. Quixbiyin c'a y xtic'oje' ta c'a uxlanibel c'u'x pa tak iwánima, xcha' chique.
37 Pero ri Pablo xubij c'a chique ri nic'aj chic chajinel: Riyoj yoj achi'a' romanos. Pero ri iwir, ri aj k'atbel tak tzij can chanin yan xquitek kach'ayic chiquiwech ri winek y ma jane quik'aton ta tzij pa kawi'. C'ac'ari' xojquitz'apij ca re wawe' pa cárcel. Y re wacami can nicajo' chi man ta jun ri ninaben re yoj-el el. Re' ma utz ta chuwech ri ley. Xa can je'ibij chique ri ye aj k'atbel tak tzij, chi yec'a riye' ri quepe chikelesaxic, xcha' ri Pablo chique.
38 Y ri chajinel ri' xbequibij c'a chique ri aj k'atbel tak tzij ronojel ri xubij el ri Pablo chique. Rumari' ri aj k'atbel tak tzij xquixibij qui', ruma xquetamaj chi ri ye ca'i' achi'a' ri' chuka' ye romanos.
39 Y ri aj k'atbel tak tzij xe'apon c'a quiq'ui ri Pablo y ri Silas ri chiri' pa cárcel, y xquic'utuj c'a cuybel quimac chiquiwech. C'ac'ari' xequelesaj pe ri pa cárcel y chuka' xquibij chique chi man chic c'a quec'oje' ta ka chiri' pa tinamit.

Hechos 16:13-39 in Re C'ac'a Testamento pa Kach'abal

13 Y chupan jun k'ij chin uxlanen, yoj xojel-a pa tenemit chin xojba chuchi' jun rakan-ya', jun lugar anche' niban-va oración. Y xojetz'uye' chire', y xkatz'am rutzijosic re utzulaj ruch'abal re Ajaf Jesucristo chique re ixoki' re xquimol-qui' re k'ij re'.
14 Jun chique re ixoki' re xquimol-qui' chire', rubini'an Lidia. Y re Lidia aj pa tenemit rubini'an Tiatira. Reja' jun aj-c'ayey tziak, y re tziak re nuc'ayij ja re nibex púrpura cha. Y re Lidia re' can ruyi'om-pa ruk'ij re Dios y nuc'axaj-apo re nubij re Pablo. Y re Ajaf Dios can xch'o-va pa ránma. Mare' tak reja' can xunimaj,
15 y xban bautizar y quire' chuka' re jec'o pa rachoch xe'ban bautizar. Y jac'a tak je'banon chic bautizar, re Lidia xubij chaka: Vo xa can ninojij che yen can riq'uin ronojel vánma xinimaj re Ajaf, quixampa viq'uin, y quixec'ue' pa vachoch, xcha' chaka. Re ixok re' can xuban-va chaka che xojec'ue' riq'uin chire' pa rachoch.
16 Y jun bey tak yojbinak chupan re lugar re anche' niban-va oración, xkac'ul jun xtan. Y re xtan re' c'o jun itzel espíritu riq'uin, y jare' re nibano cha che nitiquir nubij re xtiquic'alvachij re vinak chua'k-cabij. Re xtan re' jun aj-ic' re lak'on. Mare' re jenipa' mero re niquiya' re vinak cha chin niquitoj, xa pa quik'a' re je'lak'ayon chin re xtan napon-va.
17 Y re xtan re' can tzakatal pa kakan yoj y re Pablo, y jun pa ruchi' nich'o y nubila' chakij can: Re achi'a' re' je rusamajela' re namalaj Dios re c'o chila' chicaj, y niquitzijoj chivach re andex niban yex chin che yixcolotaj chach re imac, nicha' re xtan re'.
18 Y re xtan re' q'uiy k'ij quire' xuban. Y jun k'ij re Pablo man chic c'a xucoch'-ta y xtzu'un can chij, roma reja' ch'e'l xuna' y xubij cha re itzel espíritu re c'o riq'uin re xtan: Pa rube' re Jesucristo nimbij chava che catel-a riq'uin re xtan, xcha' re Pablo. Y re itzel espíritu can jare' xuya' can re xtan.
19 Y tak re je'lak'ayon chin re xtan xquitz'at che manak chic mero xtiquich'ac chij, roma manak chic re itzel espíritu riq'uin, xe'bequitz'ama-pa re Pablo y re Silas, y xe'quic'uaj-a pa cabildo y xe'bequiya' chiquivach re achi'a' ye'bano juzgar.
20 Y tak xe'bequipoba' chiquivach re ye'bano juzgar, xquibij: Re achi'a' re' je israelitas y quitz'amon rujalic quina'oj re vinak vova' pa tenemit.
21 Y jun chic-va che costumbre niquic'ut chakavach, re man otz-ta che nakac'ul y nakaban, roma yoj xa yoj romanos, xe'cha'.
22 Y camas vinak re xe'beyacataj-pa chiquij re Pablo y re Silas. Y re achi'a' ye'bano juzgar xe'quich'anaba' re Pablo y re Silas, y c'are' xquitak quich'ayic che che'.
23 Y tak camas chic je'ch'ayon xe'betz'apes can pa cárcel, y xbex cha re nichajin chin re cárcel che otz quichajexic tubana'.
24 Mare' reja', can xe xbex quire' cha, can jac'a re más chupan-apo re cárcel xe'bo'rya-va can re Pablo y re Silas. Y re cakan xe'runimila' can chucojol re che' nibex cepo cha, chin quire' man xque'tiquir-ta xque'el-a.
25 Y pa nic'aj-ak'a' la'k che' tak re Pablo y re Silas ye'bixan chin niquiya' ruk'ij re Dios, y chuka' niquiban orar. Y re nic'aj chic re jec'o pa cárcel ye'quic'axaj-apo.
26 Jare' tak xpa jun namalaj sananel, y xusiloj re cárcel y hasta xe'quijalala-qui' re ruxe'. Re ruchi' re cárcel xe'jakataj, y re cadenas re je'cusan chin je'ximilon re vinak re jec'o pa cárcel, xe'solotaj.
27 Re ache re nichajin chin re cárcel, xuna' rach roma re sananel. Y tak reja' xutz'at che re ruchi' re cárcel je'jakal, xulisaj re espada chin nuquimisaj-ka-ri', roma reja' xunojij che xe'ba-yan conojel re jec'o pa cárcel.
28 Pero re Pablo cof xch'o-apo cha, y xubij: Man taquimisaj-avi', roma yoj ronojel yojc'o vova', xcha' re Pablo cha.
29 Y re ache nichajin chin re cárcel xuc'utuj jun candil. Y tak ruc'uan chic re k'ak' re', jonanin xoc-apo pa cárcel, pero can nibarbot roma ruximbire', y xbexuque' chiquivach re Pablo y re Silas.
30 Y c'are' reja' xe'rulisaj-pa pa cárcel, y xuc'utuj chique: ¿Andex re otz che nimban yen chin quire' yincolotaj-ta? xcha'.
31 Y re Pablo y re Silas xquibij cha: Tanimaj re Ajaf Jesucristo, rat y conojel re jec'o pan avachoch, y xquixcolotaj.
32 Re Pablo y re Silas xquitzijoj re ruch'abal re Ajaf cha y chique chuka' conojel re jec'o pa rachoch re ache re'.
33 Y man riq'uin re' che camas naj chic re ak'a', reja' xuch'ajla' re quisocotajic re Pablo y re Silas. Y xban can bautizar reja' y conojel re jec'o pa rachoch.
34 Y c'are' xe'ruc'uaj charachoch chin xuya-pa quivay. Y reja' y re jec'o pa rachoch camas c'a niqui'cot re cánma, roma xquinimaj re Dios.
35 Y namak'a-yan ruca'n k'ij, re achi'a' ye'bano juzgar xe'quitak policías chin xbequibij cha re ache re nichajin quichin re jec'o pa cárcel, che otz que'lisas-a re Pablo y re Silas.
36 Y re nichajin chire' pa cárcel can xbo'rbij-va cha re Pablo: Re ye'bano juzgar xquitak-pa rubixic chua che yixinlisaj-a. Vocame quixel-pa. Quixbiyin y tichajij-ivi' y ja-ta re Dios xtichajin ivichin, xcha' chique.
37 Pero re Pablo xubij chique re policías: Yoj, yoj achi'a' romanos. Pero re ivir, re ye'bano juzgar can jare' xquitak kach'ayic chiquivach re vinak y c'amaje-na tiquiban kabiyal che'. C'are' xojequitz'apij can vova' pa cárcel. Y vocame niquijo' che man jun nitz'eto kachin che yojel-a vova'. Re ka-ley man quire-ta nubij. Te'ibij chique re ye'bano juzgar, che ja reje' re que'pa chakalesasic, xcha' re Pablo chique.
38 Y re policías xbequibij chique re achi'a' ye'bano juzgar ronojel re xubij-a re Pablo chique. Mare' re ye'bano juzgar xquixibij-qui', roma xquitamaj che re Pablo y re Silas je romanos chuka'.
39 Y re ye'bano juzgar xe'bapon quiq'uin re Pablo y re Silas chire' pa cárcel, y xquic'utuj cuyubal quimac chiquivach. C'are' xe'quilisaj-pa pa cárcel y chuka' xquibij chique che man chic que'c'ue-ka chire' pa tenemit.