Text copied!
Bibles in Halia

Aposol 16:7-37 in Halia

Help us?

Aposol 16:7-37 in U BULUNGANA U NIGA

7 Ba nori e na hanoa ria tara provins i Misia, me katsin torohanan la uar i iahana a provins i Bitinia. Kaba u Namnamei tere Iesu e hatu kap reien.
8 Ba nori e la hatalis ba ner i Misia me la uar tara taun i Troas.
9 Na tara bong be Pol e tareto u toa u hiharuto. Ba nonei e tarena a toun Masedonia te tuol ba te ranga hatatagi menen me poiena, “Alö go aroho uama i Masedonia ba te mi taguhu ramo lam!”
10 Te kapaia u hiharuto, ba lam te katsin la tala uam tara provins i Masedonia, taraha alam u atei sil e Sunahan e ngö rio lam te go na hala meni lam u Bulungana u Niga tara barebana i han teka.
11 Alam u osaia tara tolala ba te la ba nem a taun i Troas me aroho hamatskö uam tara tolo i Samotres. Bu hamahö ba lam te la soku uam tara taun i Niapolis.
12 Alam u la ban i Niapolis ba te kete uam i Pilipai, a taun a kapan tara man han i iahana provins i Masedonia. Tara provins teka i ka hasia a tei Rom u para. Ba lam e gamon ka mia i Pilipai.
13 Na turu Lan u Goagono turu Jiu, alam u la u i ielesala tara taun ba te na tuku mia tara makum i rehina ramun olo tu poeia lam a makum ti roron singoia u Jiu. Ba lam e gumum me ranga gono merem a tohaliou ti gono hakapa.
14 A toa tahol a solonen e Lidia e kaia tara tohaliou ti hengo rio lam. Nonei a taholuna tara taun i Taiataira na nonei e roron haholin u labalaba a holnen te la sei. Nonei e roron hatsunoni e Sunahan, ba Tsunono e kalatsena a torinen ba nonei e hengo hanige iena u ranga tere Pol.
15 Ba nonei e luena a baptais na pala i tanen ti susohoia i luma i tanen i habaptais has. Ba nonei a tahol e ranga hatatagina me poiena, “Te atei sile mia limiu alia e hamana koru uagu tara Tsunono, ba limiu te mi tapa mia i luma i tar.” Ba nonei e las hagum hatagala rano lam.
16 Turu toa u lan alam u la u tara makum ti roron singoia, ba toa taholun kukui puku e hitupali mera nolam. Nonei a taholun sueke te harangi a toa mate a omi, ba tahol e lu bera nei a moni pan u katunun hakui i tanen tara toukuin sueke.
17 Ba nonei e kukutiena e Pol na lam has ba te ngöna me poiena, “A pal tson teka u katunun kui tere Sunahan i iasa koru. Nori e haruto rari limiu a maroro te lu sila namia limiu a nihitaguhu tere Sunahan.”
18 Ba tahol teka e kato noa lasina turu mamana u lan. Be Pol e soso koru mena a ka teka ba te habiritsina me poiena tara mate, “Alia e ranga mego lö tara solona e Iesu Kristo, alö go koul ban a tahol teka.” Ba mate a omi e la ba nanen i teka puku.
19 Na pal barebana ti hakui a tahol teka i atei sil a ka ti lulue ien a moni e kapa tala. Ba nori i tsepa reto ere Pol mere Sailas me las tsibil raren ba te la mera rien tara pal kapan i hihitoani.
20 Ba nori e na piou rarien turu katun tara gamman me poier, “A pal tson teka u Jiu, na nori e mi kato homier a taun i tarara.
21 Nori e mi hihatuts has ner a markato te hapiu nena u lo i tarara. Ara e ma tatei hanige rei a ka teka, taraha ara a tei Rom.”
22 Ba barebana e hatangana hobotor turu ranga teka. Bu gamman e hatangana hasir bu katun i taren e kis kata ba ner u hasobu tere Pol mere Sailas, ba nori e singata rarien a pata.
23 Nori i singata hapan koru ren me na haka rarien tara luman karabus. Ba nori e poier tara tson pepeitokap tara karabus, “Alö go pepeito kap haniger a elasolana katun teka.”
24 Tara poata te hengoe ien u ranga teka, ba nonei e haka ranen tara toa rum i iogana me hakits kap ranei a man mouren a makumun timba a tiama.
25 Kaba tara gusuna bong be re Pol mere Sailas e singo uar tere Sunahan me soloseier e Sunahan turu köman lotu, bu palair u karabus e hengo raren.
26 Ba toa nun e songots butuna me gas hapanena a luman karabus me noana turu kopina u tul i tanen. Ba i teka koru bu tamana hoboto te takalatar, bu tsien e tapurese ria turu karabus me rusur.
27 Ba tson pepeitokap e supakatana me tagulena. Ba poata te tare ien u tamana i takalata hakapa, ba nonei e lousena u kilatan hiatatung i tanen me katsin ngats hamatie nei a peisanen, taraha nonei e poei u karabus i bus hakapa.
28 Be Pol e ku hapan koruna me poiena, “Alö go ma ngatsei a peisamulö! Alam hoboto e kam!”
29 Ba tson pepeitokap e ngö silena u lam me pieta tasuna me tuhatukun nena i matana ere Pol mere Sailas, ba te tololo mena nimatout.
30 Ba nonei e la halakasa mera nen me poiena, “A ma tsi tsunono, alia go kato uiname ba lia te luegu a nihitaguhu tere Sunahan?”
31 Ba nori e poier, “Alö go hamana u tara Tsunono e Iesu, ba lö te luem a nihitaguhu tere Sunahan. Na e kato has uana i iesana tara pal katun i tamulö.”
32 Ba nori e toan hateie rien u ranga tere Sunahan me hatei has rer u katun hoboto ti kaia i luma i tanen.
33 Ba i gusuna bong noa ba tson pepeitokap teka e lu rena ere Pol mere Sailas me galusena u takiraha i taren. Ba i teka puku ba nonei na pala hoboto i tanen e luer a baptais.
34 Ba nonei e piou rena ere Pol mere Sailas me sei ria i luma i tanen, ba nonei e hanou ranen. Ba nonei na pala hoboto i tanen e sasala korur ti hamana uen tere Sunahan.
35 Poata te lania a lan, bu gamman e hala rarima u polis me poier, “Na purese riam a elasolana katun.”
36 Ba tson pepeitokap e na hatei nena a ka teka tere Pol me poiena, “U gamman e hala narima u ranga te poiena alimiu mere Sailas e gi purese riou. La tala mula ba te la hanigamiu.”
37 Be Pol e poiena turu polis, “Nori i ma kot hamatskö merai lam na nori i singata rilam a pata i matar u barebana. Alam has u katunur i Rom, kaba nori i haka has ria lam tara karabus. Na nori e katsin purese rario lam ba te katsin hala hamous tsipon rario lam. E moa koru! Nori peisa e gi lama ba te mi halakasa rario lam!”
Aposol 16 in U BULUNGANA U NIGA