Text copied!
CopyCompare
Tomunga Hel Heueu Ngana - Ume - Ume 7

Ume 7:4-55

Help us?
Click on verse(s) to share them!
4“Pomalam Apraham lohaka nga na kileng huna nge Saltea pe la ke tu nge Haran. Iok, Apraham temene mete ke het pe NeHalang kulosia i ke at nga ich nenge a tutuia nei.
5NeHalang tunge ich unne lange Apraham ero toto. Pe NeHalang hele ke manmanna toto ke teke tunge ich neu lange Apraham pe na tete mur ke rea ich. NeHalang hele hote helenga kerkereng ngana nem pe Apraham hoe tutuna mur hel ero kura.
6Ke NeHalang hele lange Apraham ke mai koi, ‘Iong lem tete mur lape tetu nga kileng tau ngana e nga ich nenge iri siporia reria ia ero. Pe lape tetu ke te hekuleilei menmene iri nga kileng nem. Pe hana nga kileng nem, lape tepoi poreke tote iri ke hesinga iri ana non kina iri ana non kina elle. (400)
7Pe lape e poia ure meena ngana ke lohot nge hana nenge lemtete mur te umume nge iri nem. Pe lape nga hoena lem tete mur te ua hot nga kileng neu pe teat ke te heto heke iau nga kileng nei.’
8Ol pe NeHalang hele lange Apraham ke terir us. Ke nga poinga nenge terir us, poinga nem helete metene iri nga NeHalang nena helenga tomunga hel nenge heleia lange Apraham. Ke Apraham i Isak temene. Pe Isak, tana hoe i ke ana etue iri rahtele mol, pe temene Apraham rir us sapele. Pe nga hoena Isak lohot ke i Iakop temene. Pe Iakop hoe ra tete mur ke hana analoch pe nai nem.
9“Pe Iakop tutuna nemur saria keke tiria Iosep pe te mene i lange hana lomonmona ngana mur ke te olia i pe te mene sapele i ke lange Ekipto. Pe NeHalang tu luluch toto nge Iosep.
10Ke nauele tote i nga ure meena ngana mur nenge lohotot nge i. Pe pule tunge letematana ngana palaungana toto lange i. Ke nem poia Parao, non soke nenge Ekipto, ke lemene tau tote i. Pomalam Parao talue Iosep ke nauele kileng nenge Ekipto, pe pule nauele ure lochloch ngana nenga Parao na pele.
11“Laol pe uringa palaungana lohot sapele nga kileng lochloch ngana nenge Ekipto. Pe nge Kanan, rera tete nemur te uri.
12Ol pe Iakop longe nge te teke ngaunga kou nge Ekipto. Pomalam kulosia tutuna mur ke tela.
13Iok, tela mule henai ngana pe Iosep hemallaha hote i lange titina mur pe Parao eteia ke Iosep titina mur teat.
14Ke het pe, Iosep hekulo lange temene Iakop pe hele lange i ke teke, iri lochloch te lohaka pe tela nge Ekipto. Pe iri lochloch ngana nenge tetu lamau iri ana non kina iri mol pe analoch pe lime (75).
15Iok laol, Iakop sio la sapele nge Ekipto. Pe nge Ekipto i pe ra tete hana nemur te mete.
16Pe te takis mule koluria kela tealo hite iri nge Sekem, nga metenga ana polo nenge Apraham olia nga umtutuna lange hana nenge te lohot nga mata nenge iri Hamor.
17“Iok, etue at rochroi lo, nenge lape NeHalang nena helenga utona nenge heleia lange Apraham lape lohot ke manmanna. Pe Israel mur nenge tetu nge Ekipto neu iri hulua toto ol.
18Iok, none nge altoto ol lohot ke i naungaala ana non nge Ekipto. Pe i eteia Iosep ero iange Iosep mete ke mala lo.
19Pe ana non pallakaia rera tete hana nemur ke poia poinga poreke toto ngana lange iri. Poia iri ke tesau hote tuturia mur nenge kinkino ke te mete.
20“Pe nga etue nenge Moses tana hoe i, NeHalang lemene tau tote Moses. Pe tenau ele i nga temene na pele ke teio iri mol.
21Pe nga etue nenge tesau hote i, naungaala ana non nem tuna hei ngana mene i pe nauele i ke pomanga tuna toto. Pe nauele i kela i soke.
22Iok laol, Moses hele ngana pe ana ume mur lohot ke urana toto, iange mene tote hengetoro nenge Ekipto mur ke nek toto.
23“Iok nga etue nenge Moses ana hesinga iri ana non kina iri nai, (40) teke irara kela nau toto pekngana Israel mur.
24Ol pe esia non Ekipto e nge poi poreke tote non Israel e. Pomalam Moses halaua non Israel neu ke hune non Ekipto neu.
25Pe Moses teke ma hana nenge Israel te eteia ke, i sipona nge NeHalang talue i ke halaua iri ke mene hote iri nge Ekipto. Pe ero! Leteria mallaha ero toto!
26Iok poma ngerou, Moses esia hana Israel nai nge tepal helel. Ol pe Moses lake poi hele iri pe hele lange iri ke mai, ‘Imo nai nem! Imo elle mana iam, iange lemo nge Israel. Pe pomere apal hel mule nge imo?’
27“Pe non nenge teke palia neingana neu hepuo sose Moses pe hele, ‘Itei panenge talue iong ke emem soke iong pe o nauele imem pamam?
28O teke o hune iau ke pomanga non Ekipto nenge o hune nge lona ma?’
29Moses longe helenga neu pe ua sapelpele kela tu nga Mitian mur reria ich pe lei ke tutuna mur nai.
30“Iok, hesinga iri ana non kina nai (40) het, pe NeHalang nena angkelo e lohot nge Moses nga ich sana lomona e nge rochroi langa hengene nenge Sinai. Angkelo neu lohot nge Moses ke manga oan remenmen ngana nge ngau lalala nga ae tana sune nge mes.
31Moses esia ke mau pe letena tuanin rara ia ke halang pe teke nau ke nek toto. Iok, la rochroi toto ke teke nau ke nek pe longe Non Soke nge hele lange i ke teke,
32‘Iau NeHalang, lem tete mur aria Non Soke. Lem tete mur Apraham pe Isak pe Iakop, te heto hekeke iau.’ Moses longe ke mau ol pe loiloi pe matau toto ke naula mule ero ol.
33“Pe Non Soke NeHalang hele lange i, ‘Opoi hote ae ulina nenga apem, iange ich unne nenge o mesia nem, heo ngana toto.
34E esia poinga poreke ngana nenge te poia lange lek hana mur nge Ekipto ke ulolo. Pe e longe iri nge te tangtang ke ngana koi nenge esio at ke e teke e mene mule iri nga hana nenge Ekipto peria. Pomalam, oat nge iau ol pe lape e kulosia iong ke ola mule nge Ekipto.’
35“Pe Moses nei, i sipona laka nenge Israel mur lemeria ero ia i, pe te hele lange i ke te teke, ‘Itei panenge talue iong ke emem Soke iong pe o nauele imem pamam?’ Ke ana non i sipona koloi nenge NeHalang kulosia na angkelo ke hele lala nge i nga oan sapelala ngana nei. Nenge hele lange i ke teke, la mule nge Ekipto ke mukaia Israel mur ke te ua toto nga kileng nem.
36Iok, Moses mene hote Israel mur nge Ekipto. Pe nge Ekipto, NeHalang hekerkereng ia i ke poi hote merakulo mur. Pe poia hel pule nenge tei tele nga ruach nenge ene Ruach Remenmen. Pe pule nga ich sana lomona nge teii ia ke hesinga iri ana non kina nai (40).
37“Pe Moses nei, i sipona laka hele ke teke, ‘NeHalang lape kulosia hetatalonga e nge mange iau ke lape at. Pe hetatalonga nem, i mele e nge imo pengpeng.’
38Pe ana Moses laka nenge tu luluch nge rera tete mur nga ich sana lomona, pe NeHalang nena angkelo hele lala nge i, nga hengene nenge Sinai. Pe i nge mene NeHalang nena helenga urana toto ngana nenge maulinga ana pe tunge at nge ita.
39“Pe ero! Ratete mur lemeria ero nge te longo lange i. Te hile hote i iange lemeria toto nge tela mule nge Ekipto.
40Ke pomalam te hele lange Aron ke te teke, ‘O ume hote ara ae tapuna e ke imuka nge ita ol. Iange Moses nenge mene hote ita nge Ekipto koi, ta eteia la ngana ero ol!’
41Ke nga etue neu, te les hote ae tapuna e nge nakuna pomalaka nga pulumakau tuna. Pe te tunge reria tunginga mur pe te heto hekeke aria soke ae tapuna nenge iri siporia te ume hote nga peria.
42Pomalam, NeHalang hul patangana lange iri pe iri te heto heke itoch mur, pe teio pe chaia nga tapa sana. Pe poinga nenge te poia nem, pete tote hetatalonga mur tehas ngaria nenge te teke: “‘Imo hana nenge Israel! Hesinga iri ana non kina nai (40) nenge atu manaia nga ich sana lomona nem, a hunune pulumakau pe sipsip mur, ke a teke lemo tunginga mur nenge at nge iau. Pe tunginga nemur, at nge iau ero toto.
43Amo soke Molek, nenge imo sipomo aume hote, laka nena pelpele ana as palaungana nenge a takis rerere nem. Pe itoch Repan opene laka nenge a takis rerere nem pule, amo soke itoch nenge a heto hekeke. Imo, a heto hekeke ae tapuna nemur nenge imo sipomo ales hote iri. Ke pomalam, lape e kulos hote imo ke a ume ke a amnei amo nga kileng tau ngana e. Ana kileng, lape ai ke a hile kileng Papilon pe ala toto.’
44“Iok, nga etue nenge ratete mur tetu nga ich sana lomona, te umeia NeHalang nena pelpele ke nanas tau pengpeng ia opene nenge NeHalang henonoua lange Moses.
45Iok, ita ratete mur te mene loloune pelpele nem nge tetemeria mur, pe Iosua i muka nge iri kela te mene ich. Ich neu, hana lomonmona ngana mur te tuia mukam. Pe nga etue nenge ratete mur iriul Iosua tela, NeHalang helope hote hana lomonmona ngana nemur pe iri te mene ich nem sapele. Pe te hemes heke mule pelpele nem nga ich neu, pe tu ke mala toto ke langa Teuit ana etue.
46Pe NeHalang poi ke urana toto lange Teuit. Pe Teuit hetalaulau lange NeHalang pe hele ke teke lape umeia Iakop ana soke NeHalang na pele urana toto ngana e.
47Pe ero. Nga hoena toto ol, Solomon hemes heke NeHalang nena pele palaungana nem.
48“Pe NeHalang Nge I Soke Nga Lut Toto, tu teu nga pele nenge hana te umeia nga peria ero. Ke pomanga hetatalonga hele ngana nge hele ke teke,
49“‘Non Soke NeHalang hele ke teke, Mullik nenge eare pe enau ele kileng lochloch ngana nga ich, ngana kou tu nga lut nga tapa. Pe ich nei apek munna nge etal hekeke ia. Ke imo mam a teke a umeia lek pele e nge mere? Pe lape kileng unne nenge lape e arare ia, tu langai?
50Pe iau ma nenge e ume hote ure lochloch ngana nemur mam.’”
51Iok, Stipen hele lange hana papalauna nemur ke mai, “Imo hana nemur, a longo ole tototo iam! Letemo pe ramamo hit toto ke pomange hana nenge lemeria ero toto NeHalang. Pe talngamo nemur, tehit toto nge te longe NeHalang nena helenga mur! Apoi ke pomalaka nge lemo tete mur toto, ke lememo ero toto nge a longlonge Opepengpeng nena helenga mur.
52Nge nike, NeHalang nena hetatalonga mur te haliu ke te teke, lape NeHalang i sipona nena none nge pengpeng toto lape at. Pe imo lemo tete mur te hun lapue hetatalonga nemur. Pe heueu nei, imo sipona a tunge NeHalang nena non nenge hetatalonga mur te helele ia nem, ke langa hana porekreke ngana mur peria, ke te hune i ke mete lo.
53Imo sipomo a mene NeHalang nena hotonga mur nga NeHalang nena hekulkulonga mur peria. Pe pomere nenge a nanasia ero?”
54Iok laol, Stipen na helenga nemur poia hana papalauna nemur ke leteria inin toto, pe te hala hit ngingiria nenge lape te hun tote i ol.
55Pe Opepengpeng teu ke muta toto nge Stipen, pe nau haka langa lut nga tapa, pe esia NeHalang na hemalmalinga nge tualeme ke palaungana toto, pe esia Iesus nge mes nga NeHalang ilina ele nenge tamalmal.

Read Ume 7Ume 7
Compare Ume 7:4-55Ume 7:4-55