Text copied!
CopyCompare
Dios oca gotirituti - San Juan - San Juan 8

San Juan 8:2-54

Help us?
Click on verse(s) to share them!
2Gajerʉ̃mʉ, busurijʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ tudiejacami quẽna Jesús. Ĩ ejaro ĩacõari jãjarã masa ĩ tʉre rẽjacama. To bajiro ĩna bajijare, rujicõari yʉare gotimasiocami Jesús.
3To bajiro yʉare ĩ yigotimasio ñarone, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ejacama. Sĩgõ rõmio manajʉ cʉtiboarine gãji rãca ajeri cʉtigore yʉa ĩaro rĩjorojʉare sore jiaejocama ĩna.
4To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yicama ĩna: —Yʉare masiogʉ̃, adio rõmio manajʉ cʉtiboarine gãji rãca so ajeri cʉtisere ĩamʉ yʉa.
5Moisés ñamasir'i ĩ rotimasire ado bajiro yirotiaja ti: “To bajiro yirãrema gʉ̃tane ĩnare reasĩaña”, yaja ti. Mʉma, ¿no bajiro tʉoĩati mʉ? —Jesúre ĩre yicama.
6“Moisés ĩ yiriarore bajirone Jesús manire ĩ cʉdibetijama, ‘Jesús, rojose yimi’ ” ʉjarãre yi ocasãrʉarã, Jesúre sẽniĩatoboacama ĩna. To bajiro ĩna yisẽniĩatoboajaquẽne, mubiacõari ĩ ãmo vãsoane ucacami Jesús, sita tũcurojʉre.
7Ĩre ĩna sẽniĩatʉjabetijare, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús yuja: —Mʉa rãcagʉ, “Rojose yibecʉ ñaja yʉ” yigʉ, gʉ̃tane mʉare ũmato rocavasʉoato —ĩnare yicami Jesús.
8To bajiro yicõa, quẽna mubiacoacami Jesús. Mubiacõari, sita tũcurore ucacõa ñacami quẽna.
9To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Rojose yibeticajʉ” yigʉ manicami. To bajiri, sore gʉ̃tane rocavamenane, bʉcʉrã vasʉo, tijʉ bero gãjerã vajedicoacama ĩna. To ĩna baji veogo, so sĩgõne Jesúrãca tujacamo so.
10To ĩna bajiro bero, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, so sĩgõne so ñaro ĩacõari, ado bajiro sore sẽniĩacami Jesús: —¿Nojʉ ñati ĩna yuja, “Rojose yimo” mʉre yirãma? ¿Rojose mʉ yise vaja, sĩgʉ̃jʉama mʉre sĩamenane, vacoajari ĩna? —sore yicami Jesús.
11To bajiro ĩ yijare, —Yʉre sĩamenane, vacoajama —Jesúre yicamo. To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yicami Jesús: —Yʉ quẽne, “Rojose mʉ yire vaja rojose tãmʉorʉocoja”, yibeaja yʉ. Vasa. Quẽna gãme rojose yibeja mʉ yuja —sore yicami Jesús.
12Quẽna ado bajiro masare ĩnare yigoticami Jesús: —Yʉ sʉorine Diore masiama masa. Yʉre ajitirʉ̃nʉmasurãma, Diore masimenare bajiro bajibetirʉarãma ĩna. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre catioaja yʉ, ĩna rijato berojʉ, “Quẽnaro catijedicõa ñarũgũrãjaro” yigʉ —ĩnare yicami Jesús.
13To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicama fariseo masa: —“To bajiro bajigʉ ñaja yʉ” mʉ yiboajaquẽne, nijʉane gãji mami, “Riojo gotiami” mʉre yigʉma. To bajiri to bajiro mʉ yiboase vaja maja ti. To bajiro yitocõagʉ̃ yaja mʉ —Jesúre ĩre yicama.
14To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicʉdicami Jesús: —Yʉ vadicatojʉre masiaja yʉ. Yʉ varotore quẽne masiaja yʉ. To bajiri yʉ masune yʉ gotise ñaboarine, socase me ñaja ti. Mʉama, yʉ vadicatojʉre, to yicõari, yʉ varotore quẽne masibeaja mʉa.
15Masa ñari, riojo masimenane, “Rojose yirã ñaama”, gãjerãre yiĩabeserũgũaja mʉa. Yʉma, masa ĩna yisere ĩabesegʉ me yaja.
16To bajiboarine masa rojose ĩna yisere yʉ ĩabesejama, yʉ sĩgʉ̃ne ĩabesebeaja yʉ. Yʉ jacʉ, yʉre cõacacʉ, yʉ rãcane ĩabeseami. To bajiri, masare, “Rojose yirã ñaama” yʉ yijama, riojo masune ĩnare gotiaja yʉ.
17Mʉa ñicʉa ĩna rotimasirere ado bajiro yiucamasire ñaja ti: “‘Rojose yimi’ jʉarã ĩna yijama, ĩnare ajiya”, yaja ti, mʉa ñicʉa ĩna rotimasire.
18To bajiri, “To bajiro bajigʉ ñaja yʉ”, masare yiĩorũgũaja yʉ, yʉ masu quẽne. Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉ quẽne, ĩ masune, “Yʉ macʉ yʉ cõagʉ̃ ñaami” yigʉ ñari, masa ĩna ajimasirotire ĩnare cõarũgũami —ĩnare yicami Jesús.
19To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama ĩna: —¿Nojʉ ñati mʉ jacʉ? —ĩre yicama, Jesúre. To bajiro ĩna yijare ĩnare cʉdicami Jesús: —Yʉre ĩamasibeaja mʉa. To bajiri yʉ jacʉre quẽne masibeaja mʉa. Yʉre mʉa ĩamasijama, yʉ jacʉre quẽne masiborãja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
20Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ, masa ĩna gãjoa sãriajʉ tʉjʉre rʉ̃gõcõari, to bajise masare ĩnare yigotimasiocami Jesús. Tojʉ jud'io masa ʉjarã ĩna moarijʉ ti ñaboajaquẽne, Jesúre ñiamasibeticama, ĩre ĩna ñiaroticu maji ti ejabetijare.
21Quẽna ado bajiro masare yigoticami Jesús: —Varʉcʉja yʉ. Yʉ vato bero, yʉre macaboarʉarãja mʉa. Yʉre bʉjamena rĩne rojose mʉa yise rãcane bajireacoarʉarãja mʉa. To bajiri yʉ vatojʉre vamasibetirʉarãja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
22To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro gãmerã yicama ĩna, jud'io masa ʉjarã: —¿Ĩ masune sĩayayirʉ yati ĩ, “Yʉ varotojʉre vabetirʉarãja mʉa” ĩ yijama? —gãmerã yicama ĩna.
23To bajiro ĩna yisere ajicõari: —Mʉama, adigodoana ñaja. Yʉma, õ vecagʉjʉ ñaja. Adi macarʉcʉroana Diore ajimena ñaja mʉama. Yʉma, adi macarʉcʉroagʉ me ñaja yʉ.
24To bajiri, “Rojose mʉa yise rãcane bajireacoarʉarãja mʉa”, mʉare yibʉ yʉ. “Ĩne ñaja yʉ” yʉ yirore bajiro yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉbetijama, rojose mʉa yise rãcane bajireacoarʉarãja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
25To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama ĩna: —¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñati mʉ? —ĩre yicama ĩna, Jesúre. To bajiro ĩna yirone, ĩnare cʉdicami Jesús: —Mʉare gotisʉogʉjʉne, “Ĩ ñaja yʉ” mʉare yisʉoadicajʉ yʉ.
26Jairo mʉare yʉ gotiroti ñaboaja ti. Rojose mʉa yisere ĩacõari, “Ado bajiro rojose yaja mʉa” cojoji me mʉare yʉ yiborotine bajicõaja ti. To bajiboarine masare adi macarʉcʉroanare mʉare yʉ gotijama, yʉre cõacacʉ ĩ gotirotise rĩne gotirũgũaja yʉ —ĩnare yicami Jesús.
27To bajiro ĩ yiboajaquẽne, “‘Yʉre cõacacʉ’ yigʉ, ‘Diore, ĩ jacʉre’ yigʉ yami”, yiajimasibeticama ĩna.
28To bajiri ado bajiro ĩnare yigoticami Jesús: —Dios ĩ roticõacacʉne ñaja yʉ. Yucʉ́tẽrojʉ masa yʉre ĩna jajuturo bero bajisere ĩacõari, “Riojo yiyumi. To bajiro masune bajigʉ ñañumi”, yʉre yimasirʉarãja mʉa. “Ĩ masurione ĩ tʉoĩasere me gotirũgũñumi. Ĩ jacʉ ĩre ĩ gotimasiorotisere gotirũgũñumi”, yimasirʉarãja mʉa.
29Yʉre cõacacʉ yʉ rãcane ñacõa ñarũgũami. Ĩ bojase rĩne yaja yʉ. To bajiri yʉre vaveobetirũgũami —masare yigoticami Jesús.
30To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, jãjarã masa ĩre ajitirʉ̃nʉcama.
31To bajiri jud'io masare ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro goticami Jesús: —Mʉare yʉ gotimasiorũgũsere mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, yʉ buerã masune ñarʉarãja mʉa.
32To bajiro bajirã rĩne Dios ocare socabetire ajimasirʉarãja mʉa. Ti ocare ajimasicõari, rojose mʉa yisejasere yitʉjarʉarãja mʉa, Dios ĩ bojasejʉare yirʉarã —ĩnare yicami Jesús.
33To bajiro ĩ yijare, ado bajiro yicama ĩna: —Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñari, Dios yarã ñaja yʉa. To bajiri, ¿no bajiro yigʉ, “Rojose mʉa yisejasere yitʉjarʉarãja mʉa, Dios ĩ bojasejʉare yirʉarã”, yʉare yati mʉ? —Jesúre ĩre yicama ĩna.
34To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yicami: —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojarã rojose yirãma, rojose yisejarã ñari, rojose yitʉjamasibeama.
35Sĩgʉ̃ ĩ ʉjʉre moabosarimasʉ, “Ado yʉre moarotigʉ rãcane ñacõa ñarũgũrʉcʉja yʉ”, yimasibeami. Ʉjʉ macʉjʉama, ĩ rãcane ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. To bajiri, Dios rĩama, ĩ rãcane ñacõa ñarũgũrʉarãma.
36To bajiri, rojose mʉa yisejasere yʉ sʉorine “Yitʉjarʉarãja” mʉa yijama, “Rojose maja ĩnare”, mʉare yirʉcʉja yʉ yuja.
37“Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñaja yʉa” mʉa yisere masiaja yʉ. To bajiro yirã ñaboarine, yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉbeticõari yʉre sĩarʉaja mʉa.
38Yʉ jacʉ yʉre ĩ yiĩocatire mʉare gotiaja yʉ. Mʉama, mʉa jacʉ rojose yigʉ ĩ rotisere cʉdirã ñaja —ĩnare yicami Jesús.
39To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicama ĩna: —Abraham ñamasir'ine ñañumi, “yʉa jacʉ” yʉa yigʉma —Jesúre ĩre yicama ĩna. To bajiro ĩna yirone, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: —Abraham ĩ yirũgũriarore bajirone yiborãja mʉa, ĩ rĩa mʉa ñajama.
40Yʉ jacʉ, Dios oca socase mere ĩ gotirotirore bajirone mʉare yʉ gotimasioboajaquẽne, yʉre sĩarʉaja mʉa. Abraham ñamasir'ima ti ũnire yibetirũgũmasiñumi.
41Yʉre sĩarʉarã, mʉa jacʉ masu rojose yigʉ ñadir'i ĩ yirũgũrore bajirone yirã ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús. To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicama: —Yʉa jacʉ masuma, Dios ñaami. Gãji mami yʉarema. Ĩ rĩa masune ñaja yʉama —Jesúre ĩre yicama ĩna.
42To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús: —Mʉa jacʉ masune Dios ĩ ñajama, yʉre maiboriarãja mʉa. Yʉ masu me vadicajʉ yʉ. Dios yʉre ĩ cõajare vadicajʉ yʉ. Dios tʉjʉ vadicõari adone ñaja yʉ.
43¿No yirã yʉ gotisere ajimasibeati mʉa? Yʉ gotimasiosere ajirʉamena ñari, tire ajimasibeaja mʉa.
44Mʉa jacʉma, vãtia ʉjʉ ñaami. Ĩ rĩa ñaja mʉa. To bajiri ĩ bojasere bajirone mʉa quẽne yirʉa tʉoĩaja mʉa. Rẽmojʉne masare sĩarimasʉne ñacoayumi vãtia ʉjʉ. Riojo gotibetirũgũami. Yitorimasʉ, socase jacʉ ñaami. Ĩ gotijama, socarũgũami. Rẽmojʉne to bajirone bajicoayumi.
45Yʉrema socabeti quetire gotigʉ yʉ ñajare, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa.
46Sĩgʉ̃, “Ado bajise rojosere yicajʉ mʉ”, yʉre yimasigʉ̃ mami. To bajiri, riojo mʉare yʉ gotiboajaquẽne, ¿no yirã yʉre ajitirʉ̃nʉbeati mʉa?
47Dios rĩa mʉa ñajama, ĩ ocare ajiboriarãja mʉa. Ĩ rĩa me ñari yʉre ajirʉabeaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
48To bajiro ĩ yirone, cʉdicama jud'io masa ʉjarã: —“Samaria sitagʉ, vãti sãñagʉ̃ ñaja mʉ” mʉre yʉa yirũgũse riojone yiyuja yʉa —Jesúre ĩre yicama jud'io masa ʉjarã yuja.
49To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: —Vãti sãñagʉ̃ me ñaja yʉma. Yʉ jacʉ Diore quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoaja yʉ. Mʉama, yʉre rʉ̃cʉbʉobeaja mʉa.
50“Quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna masa” yigʉ me vadicacʉ ñaja yʉ. Sĩgʉ̃ne ñaami, quẽnaro masa yʉre ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojagʉma. Yʉre rʉ̃cʉbʉomenare ĩamasigʉ̃ ñaami. Ĩamasicõari, rojose yʉre ĩna yise vaja rojose tãmʉorotirʉcʉmi.
51Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. No bojarã yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉrãma, bajireabetirʉarãma ĩna —ĩnare yicami Jesús.
52To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre yicama jud'io masa ʉjarã: —To bajiro mʉ yisere ajicõari, “Vãti sãñagʉ̃ masune ñaami”, mʉre yimasiaja yʉa yuja. Abraham ñamasir'i, Diore gotirẽtobosarimasa ñamasiriarã quẽne, bajireajedicoasuma ĩna. To bajiro ĩna bajire ti ñaboajaquẽne, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrãma bajireabetirʉarãma ĩna”, yiboaja mʉ.
53Yʉa ñicʉ Abraham ñamasir'i, ñamasugʉ̃ ñamasiñuju ĩma. ¿Ĩ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñatique mʉ? Abraham quẽne, Diore gotirẽtobosarimasa quẽne bajireajedicoasuma ĩna. To yijama, ¿ñimʉ ũgʉ̃ ñati mʉ? —Jesúre ĩre yicama ĩna.
54To bajiro ĩna yijare, ĩnare cʉdicami Jesús: —Yʉ masurione, “Quẽnagʉ̃ ñaja yʉ. Quẽnase yigʉ ñaja yʉ” yʉ yiboajama, ñie vaja maja ti. Yʉ jacʉ ñaami quẽnase yʉre yirʉ̃cʉbʉogʉ, “Ĩne ñaami yʉa Dios” mʉa yiboagʉ.

Read San Juan 8San Juan 8
Compare San Juan 8:2-54San Juan 8:2-54