35spominjahu se da je Bog hridina njihova i Svevišnji njihov otkupitelj.
36Ali ga opet ustima svojim varahu i jezikom svojim lagahu njemu.
37Njihovo srce s njime ne bijaše, nit' bijahu vjerni Savezu njegovu.
38A on im milosrdno grijeh praštao i nije ih posmicao; često je gnjev svoj susprezao da ne plane svom jarošću.
39Spominjao se da su pÓut i dah koji odlazi i ne vraća se više.