Text copied!
CopyCompare
Lenavolo Lovoang Kaala Maxat La Sam - Leven Gugu - Leven Gugu 19

Leven Gugu 19:4-38

Help us?
Click on verse(s) to share them!
4Pol ga lok, “Lesep susu at ne Jon tinedi diga on basinge laxakapmek atdi. La ne Jon ga tong i ri limixin do dina nunu at lara mo ga mumu asu i, neni ne Iesu.”
5Diga ronga i na la diga lok ka lesep susu at laasen at Leeme Silok ne Iesu.
6Pol ga lok li lukngen to mavana atdi, la Loroonan Kaala ga vubeles atdi la diga paase mi lempapaase vetpes la diga tong asu levelinga at ne Moroa.
7Nedi axap diga epovo at lasangaun mi legepura.
8Maxeneng at lavantun gaaling Pol ga pubeles at loogu singising, la ni ga vavang ti limixin la goxopmen lanmarat. Ni ga vetep mi levelinga eburu minedi la ga lok tong pen i do na sat ka lununu atnedi ri Linintoo at ne Moroa.
9Ketla lentaba atdi di goxopara levelinga ren la di goxo nunu, la diga vaase kapmek ti langas at Leeme Silok to melamgo at limixin axap. Kuren la ne Pol ga on basinge di la ga lam ka luvuttadi nunu eburu min. La at levenaleng axap ni ga paase ro at loogu vapaase at ne Tirinas.
10Pol ga nemen go la ga anasa limixin at legepu maares. Kuren la limixin no diga nemen taba ro at lengkot Asia, nedi leme Judaia la leme Grik bok diga ronga levelinga at ne Moroa.
11Moroa ga lok buaang lempanga sangsangu ga lok petpes aleng at lekngen ne Pol.
12La limixin diga soe ka lengkontamon at labantuxu ren, la diga lok li at labantuxu at limixin mekmeres la levenanmeres atdi gara xap, la lubunggas diga ravasu basinge di.
13Lentaba at leme Judaia mo digat pas tangtagap la digak lok pes lubunggas basinge limixin. Diga lok tong pen i do dina gugu mi laasen at Leeme Silok ne Iesu. Diga lok ti lubunggas keretna, “Nia a tong i rinimi do mina sixisu at laasen at ne Iesu, mo ne Pol i vavang min.”
14Nedi lavanuti laxamdak at laradi boro Judaia, ni laradi gomgo at lubungmaasa, laasen teren ne Siva, mo digak lox i na.
15Ketla lara lagas ga lok tidi, “Aklen ne Iesu la aklen bok ne Pol, ketla axoklen nimi.”
16Laradi mi nom lagas ga nemen teren ga xala di mi langsangan lolos teren ga volo axap di, la gap sep kakapmek di. Diga sixiro basinge mo loogu ren la lengkot atdi ga lok kakapmek tinotno, la diga sixiro beleben nga.
17La nedi axap limixin me Judaia la boro Grik bok, no diga nemen to Epesas diga ronga i na. Diga lingun, la limixin axap diga lok ngangao aleng at laasen at ne Iesu.
18Buaang atnedi luvuttadi nunu mi lavakin nunu diga vot eburu la diga tong asu lempanga xakapmek digak lox i gano.
19Buaang atnedi mo digakleklen lengkot at lemenemen (magic), diga lok buru levenbuk kakapmek atnedi la diga xotos i ro melamgo at limixin axap. Diga exes luunun ap mo levenbuk diga un i min, ga volo lavalimo sangaun larabin sangsangaun kobot (50,000) levempilas siliva.
20La kerepmo levelinga at Leeme Silok ga epeseves la ga lox alolos bok limixin nunu.
21Melemu at na lempanga ga ravasu, Pol ga doma li be i do ni nat pas uto Jerusalem la na mu langas keneng at lenep silok Masadonia la at lenep silok Grik. Ni ga lok, “Melemu at lavatpas tarak uto Jerusalem, anabat pas uto Rom.”
22Kuren la ni ga riki ne Timoti mi ne Erastas, nedu luradi loklok tooro ren uto Masadonia, la ni ga nemen to Asia at lentaba levenaleng.
23Ap mo levenaleng langsangan lekarakat ga nemen go Epesas mumu langas at Leeme Silok.
24Lara laradi ga nemen go, laasen teren ne Demitrius. Ni ga gugu lempoovo moroa mi lisiliva, la gak lok bok lempoovo vanga at loogu laplavang at lomoroa rixin ne Atemis. Nedi luvuttadi diga gugu lugugu xerepmo diga xip kaka langsangan luunun ap mo lugugu.
25Kuren la ni ga xup bubua ka nedi digak lok mo lugugu la ga lok tidi, “Nemi limixin, miklen i do luunun atdik ip tavasu mun at na leven gugu.
26Nemi xa mira ven pam i la mira ronga vam mo levelinga ne Pol i tong i. Ni lok do levenmoroa limixin di lox i mi levengkikngen di, kopmen levenmoroa ruturun. La ni ira sat ka vam buaang nedi limixin mi levelinga ren, la ira lox asubu di basinge lomoroa rixin nade Epesas la at lengkot axap bok at na lenep Asia.
27I lok kapmek do na ne Pol ira vot de la na lok limixin kusu dina lox abulubun kepe lempoovo vanga nedik tak lox i. I lok kapmek bok do limixin dina lox abulubun kepe loogu laplavang at lomoroa rixin ne Atemis la dina lok abulubun kepe bok ne Atemis. Limixin axap nade Asia la at na lemenemen axap di lotu saparav i.”
28Mo limixin diga ronga na levelinga la diga musak aleng la diga xup silok kaxat, “Atemis me Epesas neni i silok aleng.”
29Mo luxupkup ga epeseves ap mo lemenemen axap. Mo limixin diga ranga alis ne Gaius mi ne Aristakas, nedu boro Masadonia dugat pas amisik eburu mi ne Pol, la diga sixit eburu minedu uto at loxot papaase buru.
30Pol ga vara i do nat pas uto melamgo at limixin axap, ketla luvuttadi nunu di goxo siam do ni nat pas.
31Lentaba luvuttadi amgomgo at lenep silok Asia, nedi larapen tangas at ne Pol diga lox aonon bok lavapaase rin. Diga sing tin do ni noxo vas uto at loxot papaase buru, kuren la ne Pol goxot pas tin.
32La nedi limixin axap ap mo loxot papaase buru diga lok langsangan luxupkup. Ketla buaang atdi digap kup gamasa mene mila di goxoklen lavasuun ap mo lovotpot buru.
33Lentaba atdi diga lok do ne Aleksanda neni lavasuun at nai, mila leme Judaia diga lok li i do ni na ru ro melamgo at limixin. Kuren la ne Aleksanda ga sep makmak di mi lekngen kusu na lok lavapaase axasep tinedi limixin do neni eburu mi larapen tangas teren kopmen toxot atdi ap mo leedak.
34Ketla diga ven kibis i do neni laradi me Judaia, la digap kup amisik aleng ngan legesa radi xeretna, “Atemis me Epesas neni i silok aleng!”
35La melemu at nai leeme gomgo at limixin ga lox amila di. Ni ga lok, “Limixin me Epesas! Nemi axap miklen i do nedik mede Epesas tak lok tatao loogu laplavang at lomoroa silok ne Atemis la lovoovo ren, no ga subu boro vana at laxalibet.
36Ixok mokso do tara na tong i do na levelinga kopmen na ruturun. Kuren la minak lox atnaasan la nemen mita lok tempanga xapmek.
37Mi lam ka vam na luradi ude, ketla kopmen du goxo xip pilo tavanga ro at laraogu laplavang la du goxo vaase xapmek ti lomoroa rixin atdik.
38Dola ne Demitrius la nedi luvuttadi gugu bok eburu min di ruuna tekarakat eburu mi tentaba, levengkonaleng move ri lavapaase la luvuttadi amgomgo mo di nemen. Di epovo ri lok li tara at lavapaase ren.

Read Leven Gugu 19Leven Gugu 19
Compare Leven Gugu 19:4-38Leven Gugu 19:4-38