Text copied!
CopyCompare
Majepacʉ jʉ̃menijicʉi yávaiye mamaene coyʉitucubo - Juan - Juan 5

Juan 5:6-38

Help us?
Click on verse(s) to share them!
6Nomicata Jesús earĩ, ñai parayʉre jã́ri, coreóvarejamed̶a joe baju nore cʉcʉre. Que baru ʉ̃́re borotecʉnʉrejame. —¿Ũmedaiyʉcʉrʉ̃ mʉ? arejame Jesús.
7Ñai ijimʉ arejame Jesúre: —Jápiajacʉ. Cainʉmʉa pãcovaiyede, ji cuyacʉẽmejʉroede, ji jipocai apecʉcapũravʉ nore ẽmeni, tʉrĩ cóvaibi. Yʉre ocore ẽmevacayʉ cʉbebi, arejame Jesúre.
8—Nacajajacʉ mʉ, aru mi parainore cututurĩ, ĩni, vaivárĩ nʉjacʉ mʉ, arejame ʉ̃́re Jesús.
9Quénora cũiná ũmedarejame ñai ijimʉ mácʉ. Ʉ̃i parainore cututurĩ, ĩni, vaivárĩ nʉrejame ʉ̃. Jesús ʉ̃i nópe d̶aijãravʉ ñʉja judíova ñʉje jabʉóvaijãravʉ barejávʉ̃.
10Que baru ʉ̃́re, ijimʉ mácʉre, coyʉrãearejaimad̶a judíovai jabovacavʉ: —¿Aipe d̶ayʉrʉ̃ mʉ, mi parainore nópe nʉvañʉ? Cari jãravʉ maje jabʉóvaijãravʉbu. Parainore nʉvaicõjemenotamu, arejaimad̶a ʉ̃́re ina jabova.
11—Ʉbenita yʉre mead̶aipõecʉ yópe abi: “Mi parainore cututurĩ, ĩni, vaivárĩ nʉjacʉ mʉ”, abi yʉre. Que barureca yʉ nʉvañʉmu, arejamed̶a ñai ijimʉ mácʉ.
12—¿Ñame matedí mʉre que ayʉ? arĩ jẽniari jã́rejaimad̶a na.
13Ʉbenita coyʉiye majibedejamed̶a náre. Ʉ̃́re mead̶arĩ bʉojarĩnata, põeva ne jẽneboi bíjacʉnʉrejamed̶a Jesús, obedivʉ põeva ne cʉe boje nore. Que baru Jesúre coreóvabedejamed̶a ñai ijimʉ mácʉ.
14No yóboi, Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramita ijimʉ mácʉre copʉrĩ, yópe arĩ, coyʉrejame Jesús: —Meabaju cʉcʉtamu mʉ. Caride mi ãmeina teiye báquede dajocajacʉ. Cojedeca mʉ ãmeina d̶ayʉ baru, pʉeno ãmeno ñájicʉyʉmu mʉ, arejame ʉ̃́re Jesús.
15Jesús ʉ̃i que arĩburu yóboi, ʉ̃́re coreóvarejamed̶a ñai ijimʉ mácʉ. Cũiná, jabovare coyʉcʉnʉrejamed̶a: —Yʉre mead̶ayʉ bácʉ Jesúbe, arĩ coyʉrejamed̶a náre.
16Que teni Jesúre pare cãrijovari bʉ́rejaima ñʉje jabova, ʉ̃́re ñájine d̶ájʉrorivʉ ʉ̃i mead̶aiye báque boje ijimʉ mácʉre ñʉje jabʉóvaijãravʉre.
17Ne ñájine d̶ájʉroede ʉ̃́re, Jesús náre yópe arĩ, coyʉrejame: —Jipacʉ jabʉóvabebi. Quénora cainʉmʉa cad̶atevaibi põevare. Que baru yʉ máre cad̶ateyʉbu náre, arejame Jesús.
18Jesús ʉ̃i que aiye boje, pʉeno ʉ̃́re boarĩ́ jarʉvaiyʉrejaima ñʉja judíova ñʉje jabova. Ʉ̃i d̶abe boje ne d̶aicõjeiyepe jabʉóvaijãravʉre, ʉ̃́re boarĩ́ jarʉvaiyʉrejaima. Ʉbenita pare boarĩ́ jarʉvaiyʉrejaima ʉ̃́re, “Jipacʉbe Jʉ̃menijicʉ”, ʉ̃i aiye boje. Ne dápiaru, ʉ̃i que aino, “Jʉ̃menijicʉpe majicʉbu yʉ”, ayʉ barejáme Jesús.
19Jesús, yópe arĩ, coyʉrejame náre: —Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Yʉ, Jʉ̃menijicʉi mácʉ, ji baju jipacʉi coyʉbenore jaʉrabeda d̶ayʉ bʉojabevʉ. Quénora jipacʉ Jʉ̃menijicʉre jã́ñʉ, ʉ̃i d̶aiyepedeca d̶ayʉbu yʉ. Caiye iye jipacʉi d̶aiyede yʉ, mamacʉ, máre d̶aivʉ diede.
20Pare ʉbi yʉre jipacʉ. Ʉ̃i d̶aiye caiyede majicaibi yʉre. Pʉeno parʉéde ji d̶aquiyede jã́d̶ovacʉyʉme yʉre jipacʉ. Mʉjavacari ʉrarõ cuecumarajaramu yʉre, jã́d̶ovaicõjecʉyʉre jipacʉ.
21Yópe yaivʉ bácavʉre jipacʉi nacovaiyepe yainore jarʉvarĩ, nopedeca yʉ, mamacʉ, cʉre d̶ayʉbu ina ji ʉmarare.
22Jipacʉ ãmemi coyʉcʉyʉ põevare ád̶e ne bojede ne d̶aiye boje ijãravʉi. Quénora yʉre, mamacʉre, coyʉicõjeimi diede náre.
23Ʉ̃ que cõjeimi, caivʉ põeva ne pued̶arãjiyepe ayʉ yʉre ne pued̶aiyepedeca jipacʉre. Ácʉ põecʉ pued̶abecʉ yʉre, mamacʉre, pued̶abebi jipacʉre máre, yʉre daroyʉ bácʉre ijãravʉi, arejame Jesús.
24Náre coyʉre nʉrejame Jesús: —Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Ácʉ põecʉ ji coyʉiyede jápiayʉ baru aru yʉre daroyʉ bácʉre jʉ ayʉ baru, jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre cʉvabi ʉ̃. Coatejʉrocʉ bácʉvacari Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ, ñájiñʉ macʉyʉ́ ãmemi. Javeta jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre cʉvabi ʉ̃.
25Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Cũinájãravʉ daquijãravʉ baquinó jave eare nʉinotamu ina coateivʉ Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ ne jápiarãjiyede ji coyʉiyede. Ina coateivʉ Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ yaivʉ bácavʉpe paivʉtamu ne ũmei. Ʉbenita ne jápiaiyede yʉre, Jʉ̃menijicʉi mácʉre, jʉ aivʉ baru ji coyʉiyede, cʉrãjarama na.
26Yópe jipacʉi apʉre d̶aiyepe põevare, nopedeca yʉre, mamacʉre, apʉre d̶aicõjeimi põevare.
27Yʉrecabu Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ ʉ̃mʉpe. Que baru Jʉ̃menijicʉ pʉrʉcʉvaicõjeimi yʉre, ji coyʉquiyepe ayʉ caivʉ põevare ád̶e ne bojede ne d̶aiye boje ijãravʉi.
28Cuecumamejara mʉja. Apejãravʉ baquinó eare nʉinoi, caivʉ ina yaivʉ bácavʉ jápiarãjarama ji coyʉiyede.
29Aru nacajarajarama yainore jarʉvarĩ. Ina meara mácavʉ nacajari, jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre cʉvarãjarama na cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõi. Ʉbenita ina ãmeina teivʉ bácavʉ nacajari, ñájinajarama cainʉmʉa toabo cũiméboi, arejame Jesús.
30Náre coyʉre nʉrejame Jesús: —Ji baju jipacʉi coyʉbenore jaʉrabeda d̶ayʉ bʉojabevʉ. Quénora jipacʉ Jʉ̃menijicʉre jápiayʉ, ʉ̃i coyʉiyepeda coyʉyʉbu yʉ põevare ád̶e ne bojede ne d̶aiye boje ijãravʉi. Que baru ji coyʉiyede nurié coyʉyʉbu yʉ. Ji nópe coyʉiye nuriétamu, ji d̶aiyʉbe boje yópe ji baju ʉrõpe. Quénora jipacʉ, ñai daroyʉ bácʉ yʉre ijãravʉi, ʉ̃i ʉrõpe d̶ayʉbu yʉ.
31Ji baju “Meacʉbu yʉ”, abevʉ. Ji que aru, “Ʉbeni que ayʉbe ʉ̃”, ajebu mʉja.
32Ʉbenita yʉre apecʉcapũravʉ “Meacʉ bajutame Jesús”, aibi. Jãvetamu ʉ̃i que aino.
33’Mʉjavacari mʉje daroimaraque jẽniari jã́icõjeniduquemavʉ Juan Bautista yebai, yʉre majiyʉrĩduivʉ. Aru Juan Bautista náre jãve coyʉquemavʉ.
34Meavʉ no ʉ̃i coyʉino. Ʉbenita yʉre coyʉcaipõecʉ jaʉbevʉ, ji jã́d̶ovaquiyepe ayʉ ñamene yʉre. Juan Bautista ʉ̃i coyʉino mácarõre coyʉyʉ batevʉ́ yʉ, mʉje majinajiyepe ayʉ ñamene yʉre, ji mead̶aquiyepe ayʉ mʉjare.
35Yópe pẽoibʉ jã́re d̶aiyepe põevare, nopedeca yávaiyede jãvene majide d̶áme Juan Bautista. Nurinimare pẽoibʉ pẽoinope jã́d̶ovariduame. Ʉ̃i que teiyede torojʉteavʉ̃ mʉja mamarʉmʉre cãreja.
36Ʉbenita ji baju d̶aiyeque jã́d̶ovaivʉ ñamene yʉre. Yʉ́tamu jã́d̶ovañʉ Juan Bautista ʉ̃i jã́d̶ovaino mácarõ pʉeno. ’Jipacʉi d̶aicõjeiyepeda yʉre, diedecabu ji d̶aiye. Iye d̶aiye jã́d̶ovaiyetamu yʉre jãve jipacʉi daroimʉ mácʉre.
37Aru jipacʉvacari, ñai daroyʉ bácʉ yʉre, coyʉibi ji borore jãve. Ʉbenita jipacʉre jã́mevʉ mʉja. Aru jápiabevʉ mʉja.
38Yʉre, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre, jʉ abevʉ mʉja. “Jʉ̃menijicʉre coyʉcaipõecʉbu mʉ”, yʉre aiyʉbevʉ mʉja. Que baru ʉ̃i yávaiyede cʉvabevʉ mʉja mʉje ũmei.

Read Juan 5Juan 5
Compare Juan 5:6-38Juan 5:6-38