Text copied!
CopyCompare
Dios oca gotirituti - Hechos - Hechos 7

Hechos 7:2-56

Help us?
Click on verse(s) to share them!
2To ĩ yirone, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Esteban: —Yʉ yarã, ajiya mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉ Abraham ñamasir'i, Mesopotamia ĩ ñarone, Harán vãme cʉti macajʉre ĩ ñagʉ̃ varoto rĩjoro, ĩ rãca ñagõmasiñuju Dios.
3Ado bajiro yimasiñuju: “Mʉ ñarore, to yicõari, mʉ yarãre quẽne vaveoya, gaje sitajʉ mʉre yʉ ĩorotojʉ vacʉ”, ĩre yimasiñuju Dios, mani ñicʉ ñamasir'ire.
4To bajiro Dios ĩ yisere ajicõari, Caldea maca ñar'i, Harán vãme cʉti macajʉre ñagʉ̃ vamasiñuju. To ĩ ñaro, ĩ jacʉ ñamasir'i ĩre rijaveocoamasiñuju. Tijʉ bero, adojʉ mani ñari sitajʉre ĩre ñarotimasiñuju Dios.
5“Adi sitajʉ ñaña” Dios ĩ yiboajaquẽne, ñajediro gãjerã ye sita ñamasiñuju ti maji. To bajiri, “Adi ñaja yʉ ye sita”, yimasibesuju Abraham. Rẽmone, “Ado bajiro bajirʉaroja”, yimasiñuju Dios, Abrahamre: “Ti sitare mʉre ĩsirʉcʉja yʉ. Mʉ rijato berojʉ, mʉ jãnerabatia ye sita ñarʉaroja”, yimasiñuju Dios, Abrahamre, rĩa magʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne.
6To yicõari, ado bajiro ĩre gotimasiñuju Dios: “Cojorʉ̃mʉ adi sitare vaveorʉarãma mʉ jãnerabatia. Adi sitare vaveocõari, gãjerã sitajʉre ñarʉarãma. Tojʉre ĩna ñaro, cuatrocientos cʉ̃mari ĩnare rotiajerʉarãma ĩna.
7To bajiboarine mʉ jãnerabatiare rojose ĩnare ĩna yise vaja gãmetorʉcʉja yʉ quẽne. Tijʉ bero, mʉ jãnerabatia ti macare tudiveocoarʉarãma. To baji, adi sitajʉre tudiejarʉarãma quẽna. Adojʉ ñacõari yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉorʉarãma”, yiyuju Dios, mani ñicʉre Abraham ñamasir'ire.
8To yicõari, ado bajiro Abrahamre rotimasiñuju Dios: “Yʉ gotisere, ‘To bajirone bajirʉaroja’ mʉ yicʉdijama, mʉ macʉ ĩ ruyuaro bero, circuncisión ĩre yirʉcʉja mʉ. ‘Dios yʉ ñaami’ yigʉ, to bajiro ĩre yirʉcʉja mʉ”, yimasiñuju Dios, Abrahamre. To bajiro Dios ĩ yire ñajare, ĩ macʉ Isaac ĩ ruyuaro cojomo cõro, idia jẽnituarirʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉre circuncisión ĩre yimasiñuju Abraham. To bajiri Isaac ĩ macʉ Jacob vãme cʉtigʉre circuncisión ĩre yimasiñuju. Jacob quẽne to bajirone yimasiñuju, ĩ rĩare mani ñicʉa ñamasiriarãre. Jʉaãmo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã ĩna.
9Jacob rĩa, ĩna bedi, José vãme cʉtigʉre bʉto ĩre ĩatemasiñujarã ĩ gagʉ mesa. To bajiri Egipto sita vanare ĩre ĩsicõari, vaja sẽnimasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne quẽnaro ĩre ĩatirʉ̃nʉcõa ñañuju Dios.
10Egiptojʉ José rojose ĩ tãmʉoborotire ĩre yirẽtobosamasiñuju Dios. To bajiri ʉjʉ, faraón ĩna yigʉ rãca ñamasiñuju José. To ĩ bajiñaro, ĩ masisere ʉjomasiñuju Dios, Josére. Faraón, ĩre ĩavariquẽnacõari, “Rotigʉ ñato, ĩre yicũgʉ̃jaro ĩ” yigʉ yimasiñuju Dios. To bajiri Egipto sitana ñaro cõrone, ĩ ya vianare quẽne, “Ĩnare rotirʉcʉja mʉ”, Josére ĩre yicũmasiñuju faraón.
11To ĩ yiro bero, Egipto sitajʉre bare jedicoamasiñuju. Canaán sitajʉre quẽne jedicoamasiñuju. Masa bʉto ñiorijamasiñujarã ĩna. To bajicõari rojose tãmʉomasiñujarã ĩna. Mani ñicʉa, no ũno bare bʉjamasibetimasiñujarã ĩna.
12To bajiri José jacʉ mani ñicʉ ñamasir'i, Jacob, “Egiptojʉ trigo ĩna juacũre ñañuju ti” yirere ajicõari, ĩ rĩare cõamasiñuju “Vaja yirã vajaro” yigʉ.
13Egiptojʉ bare juarã vamasiñujarã ĩna. Tijʉ bero, quẽna tojʉne vamasiñujarã ĩna. To ĩna bajiro ĩacõari, ado bajiro ĩnare yimasiñuju José: “Yʉre ĩamasibeaja mʉa. Mʉa bedine ñaja yʉ”, ĩnare yimasiñuju. To bajiro José ĩ yirere ajicõari, “Ĩ yarã ñaama”, yimasiñuju faraón.
14To bajiri José, ĩ yarã ĩna ñaro cõrone ĩ jacʉre quẽne jiroticõañuju, “Egiptojʉ ñato ĩna” yigʉ. Ĩna jediro ñarã, setenta y cinco ñamasiñujarã ĩna.
15To bajiri, Egiptojʉre vamasiñuju Jacob. Egiptojʉ yoaro ñaboacʉjʉ, bajirocacoamasiñuju Jacob. To bajicõari, ĩ rĩa ñariarã, mani ñicʉa ñamasiriarã quẽne, tojʉne bajireamasiñujarã ĩna.
16Jacob ĩ bajirocaro bero, ĩ rujʉrire juamasiñujarã, Siquem vãme cʉti macajʉ. Tojʉ ejacõari, ĩre yujemasiñujarã, gʉ̃tavijʉ. To ñamasiñuju Abraham, Hamor rĩare ĩ vaja yimasiriavi, gʉ̃tavi.
17To bajiboarine mani ñicʉa ñamasiriarã, Egiptojʉre jãjarãbʉsa masa bʉjʉmasiñujarã. To ĩna bajiñaro rĩne, cõñamasiñuju mani ñicʉa ñamasiriarãre Dios ĩ sita ĩsiroti, mani ñicʉ Abraham ñamasir'ire ĩ gotiriarore bajirone ti bajiroti.
18Tijʉ bero, gãji ʉjʉ Egiptojʉre rotisʉomasiñuju. José ĩ ñamasirere masibecʉ, to yicõari, mani ñicʉa ñamasiriarãre rʉ̃cʉbʉobecʉ ñamasiñuju ĩ.
19Ĩne mani ñicʉa ñamasiriarãre ĩnare yitomasiñuju. To yicõari, rojose yimasiñuju. Mame ruyuarã rĩamasare riagajʉ ĩnare rearotimasiñuju ĩ, “Bʉjʉroma” yigʉ.
20Tirodorene ruyuamasiñuju Moisés quẽne. Dios ĩ ĩajama, quẽnagʉ̃aca ñamasiñuju ĩ. To bajiri, ĩ jacʉa idiarã muijua ĩre cʉomasiñujarã ĩna.
21To bajiñaboa, so macʉacare vijʉre ĩre yayiomasibeticõari, riagajʉ ĩre jomasiñuju so. To so yir'ire, ʉjʉ Egiptoagʉ maco, ĩre ĩabʉjacõari, so macʉre yigore bajiro ĩre masomasiñuju so.
22To bajiro so yibʉcʉomasir'i, Egiptoana ĩna bajisere quẽnaro masiñuju ĩ, Moisés. Ĩ ñagõjama quẽnaro tʉoĩamasicõari ñagõñuju ĩ, ĩna yere. Quẽnaro ĩ yisere ĩacõari, bʉto ĩre yirʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna.
23Cuarenta cʉ̃mari cʉotʉsacʉ, “Yʉ yarãre ĩagʉ̃ varʉcʉja yʉ”, yitʉoĩamasiñuju ĩ.
24To yi va, ĩna tʉjʉ ĩ ejaro, ĩ yʉre egipcio masʉ ĩre ĩ bajero ĩacõari, ĩre gãmetoca yigʉ, ĩre sĩacõamasiñuju Moisés.
25“‘Egipcio masa rojose manire ĩna yisere manire yirẽtobosarocʉ, Dios ĩ cũr'i ñaami Moisés’ yʉre yimasirʉarãma yʉ yarã”, yitʉoĩamasiboayuju Moisés. To bajiro ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, tire tʉoĩabetimasiñujarã ĩnajʉama.
26To bajiri gajerʉ̃mʉ quẽna ĩ yarãre ĩnare ĩagʉ̃ vamasiñuju Moisés. To ejacõari, ĩ yarã jʉarã ĩna gãmerã quẽañarore ĩamasiñuju ĩ. Ĩnare ĩacõari, ado bajiro ĩnare yimasiboayuju: “Yʉre ajiya maji. ¿No yirã cojo masa ñaboarine, gãmerã quẽati mʉa?”, ĩnare yimasiboayuju.
27To ĩ yirone, ĩ babare quẽagʉ̃jʉa, Moisére ĩre turocacõañuju, ĩre jũnisinigʉ̃: “¿Ñimʉ ‘Ĩna ʉjʉ ñaña’ mʉre yicati?
28¿Ñamica egipcio masʉre mʉ sĩariarore bajiro yʉre quẽne sĩarʉ yatique mʉ?”, ĩre yimasiñuju ĩ, Moisére.
29To bajiro ĩ yisere ajicõari, Egipto sita ñar'i, Madián sitajʉare rudicoamasiñuju Moisés. Tojʉ manajo bʉjacõari, jʉarã rĩa cʉtimasiñuju ĩ.
30To bajiri, cuarenta ñaricʉ̃mari bero, cojorʉ̃mʉ Sina'i vãme cʉtiricʉ gʉ̃taʉ tʉjʉ yucʉ́ manojʉre vacudigʉ vamasiñuju Moisés. To bajiro ĩ bajirone, ĩ tʉjʉre yucʉ́ zarza vãme cʉtiʉ, ʉ̃jʉrʉ̃gõmasiñuju. To bajiro vatoajʉre ruyuarʉ̃gʉ̃ñuju ángel.
31Tire ĩacõari, ʉcacoamasiñuju Moisés. Quẽnaro ĩarʉ tʉbʉsaca ĩ vatone ado bajiro ĩre ñagõmasiñuju Dios:
32“Yʉne ñaja Dios. Mʉ ñicʉa Abraham, Isaac, Jacob quẽne ĩna rʉ̃cʉbʉocacʉne ñaja yʉ”, yimasiñuju Dios, Moisére. Tire ajicõari, güigʉ nanamasiñuju ĩ. To bajiri, ĩarʉabetimasiñuju.
33Quẽna tudiñagõñuju Dios: “Adone yʉ ñaro ñaja ti. To bajiri mʉ gʉbo sudi vejeya mʉ, yʉre rʉ̃cʉbʉogʉ.
34Yʉ yarã Israel ñamasir'i jãnerabatia, Egiptojʉ rojose ĩna tãmʉosere ĩarũgũaja yʉ. To bajicõari, ĩna sʉtiritisere ĩaja yʉ. To bajiri, ‘Egiptoanare cãmotadiato ĩna’ yigʉ, ĩnare yirẽmogʉ̃ vabʉ yʉ. Egiptojʉ quẽna mʉre tudiarotiaja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios —yigotiyuju Esteban, ʉjarãre.
35To yicõa, quẽna gotirũtuasuju: —Moiséne ñaami, mani ñicʉa ĩna ajirʉabetir'i. “Yʉa ʉjʉ me ñaja mʉ. Rojose yʉa yisere ĩacõĩarimasʉ me ñaja mʉ”, ĩre yimasiñujarã mani ñicʉa. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Diojʉama, Egiptojʉ ñamasiriarãre ĩnare ũmato varocʉre yigʉ, yucʉ́ zarza vãme cʉtiʉ ʉ̃jʉñaro vatoajʉre ángel sʉorine Moisére gotimasiñuju Dios.
36To bajiri ĩaĩañamanire yiĩomasiñuju Moisés, Egiptojʉ. To yigajano, mani ñicʉa ñamasiriarãre ĩnare ũmato vadimasiñuju. To bajivacʉ, moa riaga Oco Sũarisa vãme cʉtojʉre, to yicõari, yucʉ́ manojʉre quẽne ĩaĩañamanire ĩnare yiĩomasiñuju Moisés.
37Ĩne ñamasiñumi ado bajiro mani ñicʉa ñamasiriarãre ĩnare gotimasir'i: “Dios mani jacʉ yʉre ĩ cõacatore bajirone, gãji ĩ ocare gotirocʉre cõarʉcʉmi. Dios ĩ cõarocʉma, mani yʉne ñarʉcʉmi”, yimasiñuju Moisés mani ñicʉa ñamasiriarãre.
38Moiséne mani ñicʉa ñamasiriarã rãca gʉ̃taʉ Sina'i vãme cʉtiʉ veajʉ rẽjamasiñuju. Ĩ sĩgʉ̃ne gʉ̃taʉjʉre mʉjacõari, ángel rãca ñagõmasiñuju. To ĩ yijare, ĩre ĩsimasiñuju, Dios ĩ rotisere, mani jedirone mani ajitirʉ̃nʉ sʉyarotire.
39To bajiboarine tire ĩ gotisere ajirʉabetimasiñujarã ĩna, mani ñicʉa. Tire ajiterã ñari, quẽna Egiptojʉre tudiarʉamasiñujarã ĩna.
40To yicõari Moisés gʉ̃taʉ joejʉ ĩ ñatoye rĩne, ĩ gagʉ Aarón vãme cʉtigʉre ado bajiro ĩre yimasiñujarã ĩna: “¿Nojʉ ñati mʉ bedi, Egipto sitajʉ mani ñaro manire ũmato vadicacʉma? Tojʉ ĩ bajiñasere masibeaja mani. To bajiri, Diore bajiro bajigʉre mani rʉ̃cʉbʉorocʉre quẽnoña mʉ. Ĩ ũgʉ̃ rãca mani ñajama, manire quẽnarʉaroja ti. No mani varʉarore manire ũmato varʉcʉmi”, yimasiñujarã, Aarón ñamasir'ire.
41To yirã ñari, ta vecʉ macʉacare bajigʉ quẽnorujeomasiñujarã ĩna. To yicõari, vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, soeĩsimasiñujarã. To yicõari, basavariquẽna codemasiñujarã, ĩna quẽnorujeor'i ta vecʉ macʉre bajigʉ ñagʉ̃re rʉ̃cʉbʉorã.
42To bajiri Dios ĩnare ĩatirʉ̃nʉ tʉjacoamasiñuju. Ĩna bojarore bajiro ĩna yirʉajare, ĩnare matabetimasiñuju Dios. To bajiri ñocoare, muijure quẽne, ñamiagʉ muijure quẽne, yirʉ̃cʉbʉomasiñujarã ĩna yuja. To bajiri Diore gotirẽtobosamasir'i, Amós, ado bajiro ĩ ucamasire ñajare, bajiyuja ti: “Israel ñamasir'i jãnerabatia, yʉre ajiya mʉa: ¿Cuarenta ñaricʉ̃mari yucʉ́ manojʉ ñarã, vaibʉcʉrã, mʉa sĩarãre yʉre rʉ̃cʉbʉorã, yʉre soeĩsirũgũcati mʉa?
43Yʉre rʉ̃cʉbʉomenane, mʉa masu mʉa quẽnorujeoriarãrene rʉ̃cʉbʉocajʉ mʉa. Mojoriviaca quẽnocajʉ mʉa. To yicõari, ti vi jubeajʉ Moloc vãme cʉtigʉre ĩre jeocõari gajarũgũcajʉ mʉa. Gãjire quẽne ñocore bajiro bajigʉre mʉa quẽnorujeor'ire, Refán vãme cʉtigʉre ĩre rʉ̃cʉbʉocajʉ mʉa. To bajiro mʉa yirũgũcati ñajare, Babilonia sojʉajʉ mʉare cõarʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios ĩnare —yiyuju Esteban, ʉjarãre gotigʉ.
44To yicõa, ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Esteban: —To bajiri mani ñicʉa yucʉ́ manojʉ ñarã, cabra vãme cʉtirã gase rãca ĩna quẽnoriavire cʉomasiñujarã ĩna. “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” ĩna yirʉ̃cʉbʉorivi ñamasiñuju ti vi. Dios, Moisére ĩ yiĩoriarore bajirone ti vire quẽnorujeomasiñujarã ĩna. No ĩna bojaro vana quẽne ti vire ãmicoarũgũmasiñujarã ĩna.
45Moisés ĩ rijato bero, Josué vãme cʉtigʉ ĩre ñavasoamasiñuju. Moisés rãcana ĩna bajirearo bero, ti vire cʉosʉyayujarã ĩna rĩa, mani ñicʉa. Ti vire ãmicõari, adi sita Canaán vãme cʉti sitajʉre vadimasiñujarã ĩna. To bajiri Dios ĩnare yirẽmoñuju, mani ñicʉare. Adi sita ñaboariarãre ĩnare bucõamasiñuju Dios. To ĩ yiriaro bero, mani ñicʉ David ñamasir'i ĩ ñaro quẽne ñacõamasiñuju ti vi maji, cabra gasene ĩna quẽnoriavi.
46David ñamasir'ire quẽnaro ĩre yimasiñuju Dios. To bajiri Diore variquẽnagʉ̃ ñari, ĩ yarã Jacob jãnerabatia rãca, ĩre ĩna yirʉ̃cʉbʉoroti vire ĩre bʉabosarʉamasiñuju. To ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, ĩre bʉarotibetimasiñuju Dios.
47David macʉ Salomón ñamasir'ijʉa Diore ĩre vi bʉabosamasiñuju yuja —yiyuju Esteban, ʉjarãre gotigʉ.
48To yicõa, quẽna gotirũtuasuju ĩ: —To bajiboarine, masa ĩna quẽnoriavire ñabecʉmi Dios, Diore ĩre gotirẽtobosamasir'i, ado bajiro ucamasire ñajare:
49“‘Adi macarʉcʉroaye, to yicõari, õ vecaye ñajediro ʉjʉ ñaja yʉ. To bajiro bajigʉ yʉ ñaboajaquẽne, ¿no bajirivi yʉre bʉabosarʉarãda mʉa? ¿No bajirijʉ quẽnobosarʉarãda yʉ ʉsʉsãjarotijʉrema?
50Yʉne ñaja ñajediro rujeocacʉma’ yami Dios”, yiucamasiñumi ĩre gotirẽtobosamasir'i —yigotiyuju Esteban.
51To bajiro ĩnare yigajano, ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju quẽna: —Dios ocare ajitirʉ̃nʉbetirũgũaja mʉa. “Dios magʉ̃mi” yirãre bajiro ĩ ocare ajiteaja mʉa. Mani ñicʉare bajiro Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore cʉdimena ñaja mʉa.
52Sĩgʉ̃, Diore gotirẽtobosar'i, mʉa ñicʉa quẽnaro ĩna yir'i manicoayumi. To bajiri, Cristo rojose yibecʉre, ĩ ejarotire gotiriarãre quẽne ĩnare sĩamasiñuma mʉa ñicʉa. To yiriarã ñari, cãnʉribʉsane “Jesúre ĩre sĩato” yirã ĩre ĩaterãre ĩsirocayuja mʉa. To bajiro mʉa yijare, ĩre sĩañuma.
53Dios ĩ rotimasirere cʉdibetirũgũaja mʉa, ángel mesa sʉori mʉa ñicʉa ĩna gotiecore ti ñaboajaquẽne —ʉjarãre ĩnare yiyuju Esteban.
54Tire ajicõari, yaia guarãre bajiro guji ĩoñujarã ĩna, Estebanre bʉto jũnisinirã ñari.
55To bajiro ĩre ĩna yiboajaquẽne, Esp'iritu Santo ĩ masisere ʉjar'i ĩ ñajare, bʉtobʉsa ĩre ejarẽmoñuju Esp'iritu Santo. To bajiri, õ vecajʉ ĩamʉogʉ̃ne, Dios ĩ ñasere ĩabʉjayuju. To bajicõari, ĩ riojojacatʉa ñagʉ̃re Jesúre quẽne ĩañuju.
56Tire ĩacõari, ado bajiro ʉjarãre ĩnare yiyuju Esteban: —Ĩaña mʉa quẽne. Ʉ̃mʉagasero soje jãnacoajʉ. Dios ĩ roticõacacʉ, ĩ riojojacatʉajʉare ñaami —yiyuju Esteban.

Read Hechos 7Hechos 7
Compare Hechos 7:2-56Hechos 7:2-56