Text copied!
CopyCompare
Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi - Hechos

Hechos 21

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Poxonae Jesús pejume cowʉntsiwichi pacuenta ponan, barapoxonae Cos tomara bepawarapiyan weratha. Barapoxonae icha matacabitha Rodas tomara bepayiyan weratha. Barapoxonae equeicha icha matacabitha Pátara tomara bepawarapiyan weratha.
2Pátara tomaratha baxota equeicha icha nae panotarʉcʉpan. Fenicia tomara bepawarapiyan.
3Poxonae Chipre tunaeto patan pamatawacaicha toqueban. Barapo tunaeto pata tatsocona iya paxenta iyiyan. Siria nacua bepayiyan. Barapo nae Tiro tomaratha botouna, pejotsinexa tsane xua capona. Tiro tomaratha paxubarʉcʉpan barapo nae. Baxota painompanno.
4Baraxota Tiro tomaratha pacaxibarʉcʉpan pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi. Barapomonae pia xantha tatsi pajinompan siete po merawiyobe. Barapomonae Pablo tsipaebatsi, jeichichi: “Jopa Jerusalén tomara beya ponaeinde”, jeichichi. Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi barapomonae yabara tsiwanaya tsipaebatsi po coyene xua ichamonae Pablo cana exanaeinchi barapo tomaratha.
5Poxonae barapo siete merawiyobe payapucaewan paponarʉcʉpan. Daxita pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, tomara weya pana nepu taeumenathopiya yabʉxino pexuino. Taetabo mene itapa bepayiyan. Baraxota pentabocototha paumenan. Nacom patsipaeban.
6Pana napeyaban barapomonae, pana naisa teica pata taneantobexae. Bapoxonae equeicha jera panotarʉcʉpan, barapomonae equeicha pia boxi benawibiya.
7Bara papanenebiyan tsʉrʉcʉpae xua Tiro tomara weya paponan. Tolemaida tomara beya papanenebiyan. Baxota equeicha pajacoban pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi. Caentacabitha baxota pajinompan.
8Icha matacabitha, Pablono yawa xua pomonae pata tacueyabixae pan Cesarea tomaratha papatan. Barapo tomaratha Felipe pia bo tatsi bepayiyan. Bapon Nacom Pejume Diwesi pecueicueijei ducuanaebiyae jiton. Bapon jiwana pomonae siete poyobe pomonae peyawenae jiwi. Barapo siete poyobe, matha cain itapetatsi Jerusalén tomaratha xua Jesús pia peitorobi jiwi tatsi peyawenaenexatsi. Barapon pia xantha tatsi paenan.
9Felipe cuatro po pexantiyobe tatsi xeina. Barapowaxi cataunxuae jopa jitha enaeyo. Barapowaxi tsipaeba jiwi Nacom Pejume Diwesi xua Nacom yaputane exana.
10Baxota caentacabiyobe paenan Cesarea tomaratha. Barapoxonae Judea nacuapin patopa, pon Nacom pia peitorobi pepaebin, pon pewʉn Agabo.
11Agabo pana nesiwa pona. Pablo coreinya bocoto mara wejontatsi. Barapo coreinya bocototha petaxuno, pemaxʉno Agabo pia coutha nacaecunta cʉbaxuba. Bapoxonae Agabo namchi, jeye: —Bayatha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi netsipaeba po coyene xua judiomonae exanaena Jerusalén tomaratha. Bepa pinae barapomonae caiche tsane pon xua pia bocoto pexeinaein pocotsi bocote, ichaunxuae naichin, bara jʉta caichi tsane pinae. Mataʉtano bepa pinae barapomonae cacaponae pomonaetha pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi, jei Agabo.
12Poxonae baxua pajume tan, paxan irʉ pomonae Cesarea tomarapiwi Pablo pabaran, pajanje: —Bara, jinxoba poname Jerusalén tomara beya, pajan.
13Ichitha Pablo pana jume nota, jeye: —¿Eta xua metha pana siwa wecoyam? ¿Eta xua metha pana itanuwe forotame? Bara bayatha nacui yabara jume wetan tanecʉbinexa tsane, mataʉtano tatʉpaenexa tsane Jerusalén tomaratha tajume cowʉntsixae Jesús, pon jiwi Pecanamataxeinaein, jei Pablo.
14Bequein Pablo jume daunweya pabaran xua jopa ponae tsane ichitha Pablo dapo jumetha bepa ponaei. Matapainya saya jopa equeicha pata jumeyo. Mataʉtano pajan: —Basaya moya baxua exanaena be pocotsi coyeneya xua Nacom ichichipa, pajan.
15Bapoxonae poxonae pana jume wetan baxua, bara nama paxainxainyan. Bapoxonae Jerusalén tomara bepawarapiyan.
16Ichamonae Cesarea tomarapiwi, pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi pana nepuna pona. Pana capona bo beya pata tajinompaenexa tsane, pebin pon pewʉn Mnasón, bapon pia bo beya tatsi. Bapon Mnasón Chipre tunaetopin. Bapon pinae caena bayatha jume cowʉnta Jesús.
17Poxonae Jerusalén tomaratha papatan, baxota pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi weiweinaya pana matenta waba bichocono.
18Icha matacabitha Pablo pana nebarʉ pona. Pasiwa ponan Santiago. Baraxota irʉ daxita pitiri jiwi jinomparʉ.

19Barapomonae Pablo jacoba. Bapoxonae tsiwiyo bexa Pablo tsipaeba daxita po coyene xua Nacom exana pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Yawano paeba po coyene Pablo itorobatsi Nacom, xua petacaponaenexa Nacom Pejume Diwesi tatsi.
20Poxonae jume tane baxua xua Pablo paeba, barapoxonae barapomonae Nacom wʉnae jaintatsi. Nexata Santiago Pablo baraichi, jeye: —Taema, incane jume taema. Judiomonae pin bicheiton tsoponae, pomonae bayatha Jesús jume cowʉntatsi. Daxita barapomonae namuxutainyaba xua pinae daxita jiwi nantawenona xua Moisés pia peitorobi coyene exanapona.
21Cayopita ichamonae xua pinae cuidubame judiomonae pomonae icha nacuantha pejinompaewi. Pinae cuidubame xua equeicha pinae barapomonae bewa jopa yabara jume cui exanae pocotsiwa bayatha Moisés itoroba. Mataʉtano pinae cuidubame barapomonae xua pinae jopa bewa penawi thabi coyene exanae tsane xua pewi thabiwa pia pexui ichaxota nareixacaena xua ichaxota pebiwixae xeina. Mataʉtano pinae cuidubame xua barapomonae bewa jopa exanae barapo peitorobi coyenewan xua pinae pocotsiwa wamo jiwi bayatha exaneiba.
22¿Eta xua waxainchi exanaeinchi? Tsipei judiomonae, pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús, nacaetutsina xote barapo Jerusalén tomarathe, poxonae jume taena xua patopame.
23Paxan xua paca itorobatsi baxua exande. Taema xote pata xantha cuatro poyobe poponabe pebiwi. Barapoyobe yabara nacui wʉnae tsijume dutabe Nacomtha pocotsiwa xua exanapaeba. Anoxuae baxua barapomonae bewa exanae pocotsiwa bayatha exanapaeba.
24Barapomonae matacayande paratixi nanacui barʉ nantomare sacerdotemonaepintha, xam nexano irʉ barapomonae nexano xua jopa painya nenajʉntʉ coyene taxobinexa. Nanacui barʉ nantomare, barapoyobe penanta catepateya sibapentsinexa tsane. Icha baxua exanaename, daxita jiwi cacui yaputaena xua bayatha jopa exanaem xua ichamonae abe cayabara paeba. Yawa daxita jiwi cacui yaputaena xua xam xaniwaichiya exaname pocotsiwa Moisés itoroba.
25Paxan pata tinan carta pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Pata yabara tinan baxua xua pananta xeinan xua barapomonae beexanaetsipa. Pajan barapo cartatha: ‘Painya xoba duwei pawi xaneme po duwein jiwi tsiseba ibo nacom. Mataʉtano painya xoba paxaneme po duwein pon saya pipato tʉpuncua, xuano painya xoba pajana xaneme. Painya xoba pasiwa xeiname yabʉxi xua jopa painya seurixi’, pajan, jei Santiago.
26Nexata Pablo barʉ poinya barapo cuatro poyobe. Icha matacabi Pablo irʉ barapo cuatro poyobe exana po coyene xua jopa penajʉntʉ coyene taxobiwa Nacomtha. Bapoxonae Pablo irʉ barapo cuatro poyobe Nacom pin pia botha tatsi jojoniya. Pablo namchi, jeye: “Equeicha papatsinan siete po matacabibe poxonae pawetsin po coyene xua daxota jopa pata najʉntʉ coyene taxobiwa Nacomtha. Pacaponaein duwein sacerdotemonaepin pebexubinexa tsane xua pata catsinexa Nacom”, jei Pablo.
27Poxonae barapo siete matacabiyobe imoxoyo yapucaewinaba, bapoxonae Pablo judiomonae Nacom pin pia botha tainchi. Pomonae Pablo tainchi, barapomonae judiomonae pomonae Asia nacua weya pona. Pomonae Pablo tainchi, barapomonae exana xua pin bicheito namtsebiya wawai xua Pablo pecasebixaetsi. Bapoxonae Pablo waetabatsi.
28Jume daunweya wawai, jeye: “¡Pajume taema, paxam pomonae Israel nacuapiwi pamxaem! ¡Pana yawende! Barapon cuiduba ducuanaebiya daxita jiwi. Abeya naca yabara cui cueicueijei. Mataʉtano abeya yabara cueicueijei Moisés pia peitorobi coyenewan tatsi. Mataʉtano barapo Nacom pin pia bo abeya yabara cueicueijei barapon. Mataʉtano bapon griegomonae matacapoinchi barapo Nacom pin pia bo berena. Poxonae Pablo matacapona griegomonae, Nacom pin pia botha tatsi atutube exana”, jei barapomonae.
29Baxua paeba, tsipei poxoru bayatha barapomonae Pablo tainchi Jerusalén tomaratha. Baxota Pablo barʉ pona Efeso tomarapin, pon pewʉn Trófimo. Daxota barapomonae catsawa nanta xeina xua metha bayatha Pablo Nacom pin pia botha barʉ pona Trófimo. Daʉmetha Trófimo baxota jopa naponaeyo.
30Daxita tomarapiwi jʉpaya equeicha jume daunweya wawai. Daxita cuinaerendena, barapomonae Pablo yoroba teicatsi. Nacom pin pia bo wemaxʉ capoinyatsi. Barapoxonae barapomonae bichocono yaboupa cateitabanota Nacom pin pia bo.
31Barapomonae, pomonae peanaepanaewi muxu Pablo pebexubichi. Bara nexata romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi jume tane xua daxita Jerusalén tomaramonae najume cayayataxuba.
32Nexata soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, bapon pia soldadomonae copiya piamonae caecaetuteta. Bapoxonae barapo soldadomonae pin bicheito becuinaeyiya ichaxota Pablo muxu pebexubichi. Poxonae barapo soldadomonae taerʉcʉpatsi barapo bicheito xainya umenarʉcʉpa. Barapoxonae barapomonae equeicha jopa Pablo bʉtsi.
33Nexata soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi Pablo imoxoyo caquita uncuatabatsi. Bapoxonae Pablo maxʉ waetabatsi. Bapon soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi piamonae itoroba xua ainya naintothabe pemaxʉ cʉbaxubinexatsi Pablo. Bapoxonae bapon soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi yainyaba pin bicheitotha, jeye: “¿Jintam baraponda? ¿Eta xua metha bapon exana?” jei.
34Ichitha barapomonae ichawan caununaya wawai. Ichamonae ichawa wawai. Daxota bapon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi jopa xapain jume taeyo. Bapoxonae bapon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi Pablo itorobatsi soldadomonae pia bo beya tatsi.
35Poxonae patopa soldadomonae pia bo beya, penonobabeiyaewatha xua nonababeibiya soldadomonae Pablo yoichiya capoinchi bara beya. Pin bicheito bichocono anaepana daxota Pablo yoichiya capoinchi.
36Barapo pin bicheito soldadomonae cayabara wawaya punaenapoinchi, jeye: “¡Maisa pabexore bapon!” jei barapomonae.

37Poxonae juntucuru Pablo soldadomonae pia bo beya capoinchi, Pablo barai soldadomonae pia pentacaponaeintha tatsi, jeye: —¿Metha ichauyo catsipaebichipatsi? jei Pablo. Poxonae baxua jume taeba, soldadomonae pia pentacaponaein tatsi yainyaba, jeye: —¿Xam necueicueijeinda griego jumera?
38¿Xam barapo jitomda egipcio nacuapimda, pon nacaetuteiba exaneiba pijimonae xua ichamonae pejutebeibinexa tsainchi? ¿Xam barapomonae pia pentacaponaem tatsi, pon xua matacaponaponame cuatro mil jiwi ichaxota ira xuepana susato tsurucuae nacuatha? jei soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi.
39Nexata Pablo jume nota, jeye: —Apara pepa judiomonaepiyon. Tarso tomaratha naexanan. Tatomara ainya cui tsipei pepa tomara. Tarso tomara Cilicia nacuatha eca. Nejume cui yabara copare xua barapomonae tatsipaebiwa tsane, jei Pablo.
40Soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi bara Pablo yabara jume copatatsi xua Pablo bara pepaebiwa tsane. Pablo ichaxota nonababeibiya baxota asiya uncua. Yawa pecobetha jume matawenta barapomonae xua moya peenaenexa. Poxonae moya enarʉcʉpa barapomonae, Pablo hebreo jumetha cueicueijei. Namchi, jeye: