24Primivši takvu zapovijed, uze ih on i baci u nutarnju tamnicu, a noge im stavi u klade.
25Oko ponoći su Pavao i Sila molili pjevajući hvalu Bogu, a uznici ih slušali.
26Odjednom nasta potres velik te se poljuljaše temelji zatvora, umah se otvoriše sva vrata, i svima spadoše okovi.
27Tamničar se prenu oda sna pa kad ugleda tamnička vrata otvorena, trgnu mač i samo što se ne ubi misleći da su uznici pobjegli.
28Ali Pavao povika iza glasa: “Ne čini sebi nikakva zla! Svi smo ovdje!”
29Onaj nato zaiska svjetlo, uleti i dršćući baci se pred Pavla i Silu;
30izvede ih i upita: “Gospodo, što mi je činiti da se spasim?”