Text copied!
CopyCompare
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don - Aposolo - Aposolo 2

Aposolo 2:4-42

Help us?
Click on verse(s) to share them!
4Eso eŋe korop Asu Koboboineŋo kotoeno ket ŋei ŋerep yewa qe watongi paki ma ewek ongi aŋaene ewekki kieke don kine kine pa arimaike, ea Asu Koboboineŋo welaine welaine weteeno motki, eŋe yewaoka don ra edangoi.
5Naso yewao Anutu meŋenkakei wane Yuda ŋei miti dereret natne korop eŋe kepe baŋem ea ŋine sari qeqe lewa lewaŋ okangei wane qeturage Yerusalem matko gekoi.
6Eso eŋe ukat suaine yewa wakongi dere more ŋei ŋerep zok maneropŋo sari lewage more oŋaene qaeke. Pakimo detpi, aposolo magu edo kepe baŋem don kine kine pa arimaike, yewaoka ŋei weku weku eŋe enŋene donenoka ra edan okanbi, eŋe detkoi.
7Paki Yuda ŋei eŋe zok manerop welelepke more, dereret urata ma rakoi, “Ŋei ŋerep iwa don ramami, eŋe korop Galili ŋineka!
8Daleo wane, ŋene koropŋo det onŋem, eŋe koropŋo ŋenze dongoka koboboine welaine welaine, ŋene ŋedom welaineŋo rarainane, rokop ra ŋedanbi, ŋene welaineŋo detmaine?
9Ŋene iwamo Patiaŋine, Mediaŋine, so Elam ŋine, Mesopotamiaŋine, Yudaŋine, so Kapadosiaŋine, Pontusŋine, so Asiaŋine,
10Prigian ŋine, so Pampilia ŋine, Ezipti ŋine, so Libia nat parom Sairini osino ŋine, natne ŋene Roman ŋeiŋo iwa kulit sari gemaine.
11Ŋene Yuda ŋei, mat welaine so lobo sari sarine, Yuda ŋei eŋane tanik manik ma gemaine. So natne ŋene Kerataŋine, so Arabiaŋine. Ŋene yalewaŋo ge more, donzane rokopko Anutu masiine kakapa meke ea wane don kisiine ra qelaŋanbi detmaine!”
12Ŋei eŋe yale ramore oŋaene qaeki, dere qeka okane au rakoi, “Iwa onokaka masi?”
13Ŋo natne eŋe aposolo don masirakinerop okan one more edane rakoi, “Eŋe wain musele loutne neu paki qelaŋ qe more don yaup qazaŋ ramami.”
14Pakiso Petoroŋo wie more, kimakoune aposolo elewen(11), eŋerop okora togoleka boka ŋei ŋerep magu yewa korop ra qelaŋane edane rake, “Yuda ŋei kimakopne, so Yerusalem gemami, so ŋei lobo, ŋine korop ketŋine motpi na masi iwa wakonmaike ea wane kine ra qelaŋane ŋidanbe detpi.
15Ŋine dere ramami, ŋei iwa eŋe doku ne more qelaŋ qemami, Yale midaka. Kepe yekuat 9 kilok sako rokop okanmaike.
16Ŋo masi iwa yemo propet Yoelŋo don mane mo qeke, ea wane wele wakonmaike.
17‘Anutuŋo iwa yale ramaike, gemage kepe wane naso dagoine qoe yakane okangi, na baŋ Asune ŋei ŋerep korop qe watŋun warekale. Ŋinane gipolekopŋine so borasokopŋine, eŋe baŋ naŋane don propet yale ra wakonikei, ŋo ŋei qaluwit kopŋine eŋe baŋ deene lotkeki kine kine kuneŋine kulu kulu yale kaikei, so ŋei sele eŋe baŋ kulu kaikei.
18So, naso yewao Na Asunane zonom motpe ket more qelit ŋeikopne wikile urata ma okanmami, ŋei so ŋerep, ma ewek ongi, eŋe baŋ propet yale don ra qelaŋanikei.
19Pakimo na masi kuneŋine so tanik mane qeli kebago mawe wakoniake, so qela kepeo masi natne oŋa qaqaine wakoniake. Yewao weŋem, so gerep, so kopu umatne sayake.
20Eso kepe deine eŋe panamaniake, so meso eŋe weŋe weŋem qe more weŋemka okaniake. Pakimo ŋado Waom wane naso maep bomileake. Naso maepine eamo qelaŋane zok manerop kakapa suaine.
21Eso naso yewao ŋei ŋerep eŋe Waom wane eŋetine ora malipka newanka gemami, eŋe borikinane ŋetne ŋetnane kotino ŋine mapik oniake, so baŋ Waom oŋom ebuki, koso eŋine ŋei okane weku mane gekei.’ Yewa yemo propet don Yoelŋo mo ra wakonge
22“Israel ŋei, na don iwa ŋidanbe ŋine ket more detpi, Yesu Nazaret matko ŋine eŋe Anutuŋo nabok okanka more, qesiŋkaki keuŋino ge more, zonomine kakapa yewaŋo masi so tanik manik kine kine de kune ŋine maki paki, Anutu wanoŋine ketke, ea wane kineine ma qelaŋangi ŋine korop kawarekoi.
23Eŋe Anutuŋo mokaka detki paki, don mo ra togoleka mange, ea wane rokopko ŋinane met birakaki paki, numa mangi, ŋine mau paki, masi kine kine korop okanka more, borikine mama eŋano birakau edo ma more kibeŋ qabego qeu seukke.
24Ŋo Anutu ŋo yemo Yesu seu seuoŋine ma wirikkaki wisikae wieke paki, seu seu wane wikile qotkokoine eaŋine mainka more makokkake, onoka wane seu seuŋo eŋe maine mi ma qorokkake.
25Ea wane Dawitŋo iwa yale Yesu wane ra qelaŋan don rake, ‘Na Waom kakole, eŋe naŋane kaitno naso baŋem ososop okora okanmaike Eŋe naŋane wonno okora okanmaike, ea wane kine kine maneŋo na maine mi mapap nangi qise more, kaet okangale.
26Ea wane na qomne menaŋmaike, so na belakamneŋo bakom kitomaile. Na kepe ŋei, ŋo solaneŋo yale waka kine kine maine ea wane tomaka more pa wie okaniake.
27Ge asu oŋa oŋane mi qikka qeliŋkanom ŋei seu seune eŋane kepeo payake, me ge Ŋeiŋone Koboboine Wekumane eŋe mi qeliŋ kanom gotosiake.
28Ge wisika gege wane numa yewa na mo sikan nangone, wane ge baŋ narop genom na geŋane kaitŋono oi bakom zok manerop okanikale.’ Dawitŋo yale rake.
29Kimakopne, na ŋaboze Dawit, ŋenze ware ware suaine, eŋane kine ra wakone ŋidanbe. Eŋe mo seukki dukkakoi, deŋesereine ŋenze keuzo mere sa gemageki ukude naso iwa ukude okanmaike.
30Eŋe propet geke so eŋe Anutuŋo don mane iwa yale ratogole olatke yewa detke, ‘Dawit, na geŋane ŋabokopŋone eŋano ŋine mane baŋ ma birakawe oŋo geŋane tungo ŋei Waom metmet yewa ma more mesiake.’
31Dawit eŋe Anutuŋo kine kine daleo mayake, yewa mo kake, pakiso eŋe Kristo wisikae wie wieinane don iwa yale rake, ‘Anutu eŋe pareŋine mi qeliŋkaki, ŋei seu seune natne yale kepo pa more gotosiake.’
32Pakimo Yesu eŋe Anutuŋo ma wirik kaki, wisikae wieki, ŋene korop weneŋ deze weleŋo kauluk kakone. Eso ŋene yewa wane kisi ine ramaine.
33Eŋe mo zinge wa more, Anutu wane wonino metmaike. Eŋe Magakŋo Asu Koboboine mo biŋek qeke, yewa sunka mangi, Magak wane meto ŋine Asu Koboboine ma more, qe wat ŋongi, ŋine mo iwa kineine kamami, so detmami.
34Onoka wane, Dawit eŋe oŋom qeliwo mi wake, eŋe iwa yaleka yemo rake, ‘Waomŋo naŋane Waom olale rake, “Ge iwa naŋane wazano wonno metnom,
35Met magenom na ŋabakopŋone baŋ ebu ket biraonbe, geŋane kietabe ŋonane bano gesoke togole togoleŋone okane waket mesikei.” ’
36“Ea wane Israel ŋei, ŋene korop iwa yale detluk warekene, ŋine Yesu ma more kibeŋ qabego qeu seukke, pakimo Anutuŋo maki paki Waom so Kristo birakaki gemaike.” Petoroŋo yalewa ra edange.
37Ŋei ŋerep eŋe don yewa detpi korop qomene kitopokke. Pakiso Petoro so aposolo natne ra qeson okane edane rakoi, “Kimakop, ŋene daleo okanŋem menageake?”
38Rauso, Petoroŋo edane rake, “Ŋine ŋei ŋerep bonep bonep wetŋine maingeu paki, Yesu Kristo wane biŋek okane more, eŋane eŋetko miti doku tauwi mo, Anutuŋo sotŋine yewa qelige ŋibone more, mataliki siukwareake. Pakimo, Anutu wano ŋine bakom, Asu Koboboine ŋiboniakane biŋek qeke, ea ŋibongi maikei.
39Anutu eŋe mokaka Asu Koboboine, yewa ŋiboniakane mo rake, ŋo ŋine ŋinŋine so ŋosa ŋabokopŋine, so ŋei ŋerep natne suaine korop ŋine abaran eri eri zok ge sarimami, ŋine korop Waomze Anutuŋo ŋidora newan ŋungi eŋino sariu Asu Koboboine ŋiboniakane biŋek yemo mo qe ŋibonge.”
40Petoro eŋe yale ra more don natne loutne edane qebin mabin okanonge, paki girem don edane rake, “Ŋine ŋei ŋerep matali qetalienerop eŋane maguo ŋine kakakone zinge sariu ŋibuyake.”
41Pakiso, ŋei ŋerep eŋe Petoro wane miti don dere detluke malipkau paki, kaiwe naso yewaoka ŋei ŋerep 3 tausen miti doku tauonbi, Yesu wane magu eŋano takotkekoi.
42Eŋe sorin borin okane aposolo eŋane don detkoi, paki kito qesiŋ okane weteneŋo malip nagu more ruo ŋara nene weku okane gekoi. So wetene qeturage more meŋe meŋen urata ma gekoi.

Read Aposolo 2Aposolo 2
Compare Aposolo 2:4-42Aposolo 2:4-42