Text copied!
CopyCompare
Burum-Mindik Bible - Aposol nup meme - Aposol nup meme 15

Aposol nup meme 15:3-27

Help us?
Click on verse(s) to share them!
3Keu mewö jöhöba jigetka urumeleŋ könagesö yeŋön i melaim eŋgigetka könanöŋ anget. Anda mala Fonisia aka Samaria prowins yahöt mi kutuba könanöŋ könagesöŋi könagesöŋi eŋgeket. Eŋgeka kian kantri tosatŋi yeŋön uruŋini meleŋgeraŋgö buzupŋi jiba urumeleŋ kambu yeŋgöra sösöŋgai ketaŋi al eŋgiget.
4Al eŋgiba anda mala Jerusalem sitinöŋ aŋgotket. Aŋgotketka aposol aka jitŋememe yeŋön urumeleŋ könagesö yembuk köl öröm eŋgiget. Köl öröm eŋgigetka kösohotŋini kewö jiget, “Anutunöŋ nam köl neŋgii misin nup meinga nembuk mala aŋgöletot ketaŋi ketaŋi aka memba malök.”
5Kösohot mi jigetmö, Farisi (Köna keugö kapaŋkölköl) kambunöhök urumeleŋ azi tosatŋan wahöta kewö jiget, “Kian kantri yeŋön uruŋini meleŋgeri, yeŋgöra mönö kewö jim kutubin: Yeŋön mönö Anutugö aiwesök sileŋine yandiba Mosesgöreŋ Köna keu pakpak wuataŋgöba malme.” Mewö.
6Mewö jigetka aposol aka jitŋememe yeŋön keu mi jim kewötpingö tokoget.
7Tokoba goranora (noragora) keu gwötpuk jiba jitnakölik aket. Mi aketka Pitönöŋ wahöta kewö jii mötket, “Azi alaurupni, Anutunöŋ mutuhök sutnine nup mendeŋda möwölöhöm niŋgiba nöŋgöra kewö jiyök, ‘Gi mönö kian kantrinöŋ anda Ölöwak Buŋa keu jim asarim eŋginöŋga yeŋön uruŋini meleŋda Kembu möt narime.’ Iŋini keu mi mötze.
8Anutunöŋ ambazip pakpak urunini möt kutuzawaŋön könaŋamŋi kondela Uŋa Töröŋi Juda ambazip neŋgöra melaiiga eröhi, miaŋgö dop mönö kian kantri ambazip yeŋgöra mewöŋanök i melaii uruŋine geyök.
9“Melaii geiga mewö miaŋön Juda ambazip qahö eŋgek soriba kantri tosatŋi qahö qepureim eŋgiyök. Qahöpmö, yeŋön Anutu möt narigetka siŋgisöndokŋini mosöta uruŋini saŋgoŋniga sarakŋi aket.
10Miaŋgöra iŋini mönö wuanöŋgöra Anutu esapesapnöŋ al waŋgibeak? Wuanöŋgöra gwarek dölökŋi yeŋgö qakŋine tem könjöŋ toroqeba alinga aŋgubeak? Tem könjöŋ mewöŋi mi nanine ambösakoninan me naninak mewöyök aŋgubingö dop qahö akmalin.
11Mewö qahöpmö, kewö möt narizin: Kembu Jisösgö kalem möriamŋan mönö Anutu nam köl waŋgiiga amöt qem neŋgiiga Suepkö buŋaya akin. Kian kantri yeŋön mewöyök köna mohot miyök wuataŋgöba letota Suepkö buŋaya akingö möt narimakze.”
12Mewö jiiga kambu yeŋön lökŋanök keu jaruba bök tatket. Tatketka Pol Barnabas yetkön keu kösohotŋiri kewö jiyohot, “Anutunöŋ nam köl netkii kian kantrinöŋ anda sutŋine misin nup meziga aiwesök aŋgöletot ketaŋi ketaŋi asuhuget.” Mewö jiyohotka kezap ala mötket. Mewö.
13Pol Barnabas yetkön kösohotŋiri jim teköyohot mötketka Jeimsnöŋ keu kewö jiyök, “Azi alaurupni, nöŋön keu jibi kezap ala mötket.
14Anutunöŋ nalö mutukŋi kian kantri ambazip mesohol köl eŋgiba sutŋineyök ambazip nanŋaŋgöra möwölöhöm eŋgiiga qetŋi bisiba könagesöŋi toroqeget. Anutunöŋ mewö aka könaŋamŋi kondel neŋgiyöhi, Saimon Pitönöŋ miaŋgö keuŋi jii mötzin.
15Keu mewöŋi mi kezapqetok ambazip yeŋön mewöyök naŋgöba jize. Yeŋön keu kun kewö ohoget ahöza,
16‘Miaŋgö andöŋe nöŋön liliŋgöba kaba kiŋ Deiwidkö kantri tohoŋi kunbuk memba wahötmam. Yaŋön mutuk jakömbuak koumŋi qeba ambösakonini galöm köl eŋgiiga koumŋan buratiba tiŋgita erökmö, nöŋön mi kunbuk möhamgöba kuŋgubiga kantrinöŋ ölöwaka kinma.
17Mi kewö asuhumapköra akŋam: Ambazip kambu tosatŋi pakpak yeŋön Kembu jarume. Kian kantri pakpak nani buŋani akŋegöra eŋgoholali, yeŋön Kembu ni göraim niŋgime. Kembu nöŋön mewö jizal aka miaŋgö dop kantriŋini mem ölöwakŋam.
18Mewö ahakzali, mi mönö möpŋaŋgö möpŋeyök möta kota malje.’
19“Miaŋgöra Jeims nöŋön keu mi kewöta mötmötnan kewö möta jizal: Kian kantri ambazip uruŋini Anutugöreŋ meleŋjei, neŋön mönö lömböt könjöŋ ketaŋi yeŋgö qakŋine alinga qahö dop kölma.
20Mewö qahöpmö, yeŋgöra kimbi kewö ohoinga dop kölma: Yeŋön sömbup busuŋi bem lopioŋgö naluk buŋa qeba könaŋine algetka ösumŋinan walöŋnöhi, mi kude neme. Sero yoŋgorö kude akŋe. Sömbup jölŋi qeqeŋaŋgö busuŋi aka sep mi kude neme. Yuai 4 mi mosötmegöra jim köhöibinak.
21Mosesgö Köna keu mi mönö möpŋaŋgö möpŋeyök miri dop jim asariba kota maljin. Mi Sabat kendon dop köuluk mirinine oyoŋda mörakzin. Miaŋgöra keu 4 mi ölöp qahö mosötpin.” Mewö.
22Jeimsnöŋ mewö jiiga aposol aka jitŋememe yeŋön könagesö pakpak yembuk keu mi mötket dop kölök. Mötket dop köliga sutŋineyök azi tosatŋi möwölöhöm eŋgiba Pol Barnabas yetpuk mohotŋe Antiokia sitinöŋ melaim eŋgibingöra jiget. Mewö jiba azi qetŋi Judas qetŋi alaŋi Barsabas aka Sailas möwölöhöm etkiget. Azi yahöt mi urumeleŋ kambugö jitŋememe azia ahot.
23Azi mi melaim etkibin jiba kimbi kun kewö ohoba böröŋire alget, “Mötnaripkö kian alaurupnini, Antiokia siti aka Siria aka Silisia gölmenöŋ maljei, neŋön eŋgö jölöŋini jizin. Aposol neŋön mötnarip könagesögö jitŋememe yembuk eŋgö urumeleŋ alaurupŋina akzin. Mewö embuk keu eraum mötpingöra kimbi al eŋgizin.
24Nanine ambazip tosatŋi qahö jim kutum eŋgiinga nanŋinök neŋgömosöta eŋgöreŋ kaba uruŋini kuŋguba keu murutŋi kekelolo eŋgigetka uru mötmötŋini siksauk aiga mörin.
25Miaŋgöra nini körekŋanök totoko ala urumohot ahin dop kölök. Dop köliga azi yahöt meköba melaim etkiinga wölböt alayahöt Barnabas Pol yetpuk eŋgöreŋ kame.
26Barnabas Pol yetkön nanine Kembu Jisös Kraistkö qetŋaŋgöra aka malmalŋiri köleŋnohotka tosatŋan etkuget kömumbitkö ahot.
27Nini Judas Sailas melaim etkiinga kaba keu miyök toroqeba jitnöŋ jiyohotka mötme.

Read Aposol nup meme 15Aposol nup meme 15
Compare Aposol nup meme 15:3-27Aposol nup meme 15:3-27