Text copied!
CopyCompare
Uumeleembaa Buŋa Tere Soomoŋgo Gbilia - Aposol Gawoŋ Meme - Aposol Gawoŋ Meme 13

Aposol Gawoŋ Meme 13:16-50

Help us?
Click on verse(s) to share them!
16Kaeŋ qisiŋ oroŋgi Poolnoŋ waama boro kuma kokaeŋ jero, “Israel wabaurunana ano baloŋ toya nonowo Anutu waeya meŋ mepeseeŋkejuti, oŋo mono geja ama mobu.
17Israel ejemba tuuŋ ananaa beŋnana ii Anutu. Iinoŋ bemunjaleurunana meweeŋgoŋ oŋono ambosakoŋurunananoŋ Iijipt gomanoŋ kema waba kolooŋ laligogi. Anutunoŋ kambaŋ kanoŋ Israel ejemba tuuŋ ii toomoriaŋ oŋono seiŋ qabuŋagiawo koloogi. Kaeŋ koloogi Anutunoŋ aŋgoleto meŋ ku-usuŋa qendeema iikanoŋ uŋuano Iijipt kantri mesaoŋ seleeŋgeŋ kagi.
18“Kaŋ laligoŋ baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ kotoŋ kaŋ nanamemeŋ bologa ama meŋ laligogi Anutuwaa iriŋa soono gbani 40:waa so uubooli moma laligoro.
19Moma laligoroto, kileŋ kaŋ laligoŋ Keinan gomanoŋ kougi. Kougi iikanoŋ kanageso tuuŋ 7 konjoma kondeema oŋoma baloŋgia meŋ mendeema isiurunana toya toya koloowutiwaajoŋ buŋa qeŋ oŋono.
20“Kaeŋ kolooro gbani 450 kawaa so keno. Iikawaa gematanoŋ Anutunoŋ jenteegowaa eja poŋa poŋa (Judge) kuuŋ oŋono. Ii kuuŋ oŋono laligoŋ kougi Samuelnoŋ kolooro. Iinoŋ jenteegowaa eja poŋ konoga kolooŋ gejatootoo ejaga laligoro.
21“Samuelnoŋ kolooŋ laligoro kambaŋ iikanoŋ kiŋ pombaajoŋ Anutu welema mugi eja qata Sool oŋono. Sool iinoŋ Benjamin isi yoŋoonoŋga eja qata Kiis iwaa meriaga kolooro ano gbani 40:waa so kiŋ poŋgia laligoro.
22Ii laligoroto, Anutunoŋ Sool utegoŋ kitianoŋ eja qata Deiwid kiŋ eja poŋgia koloowaatiwaajoŋ meweeŋgoŋ kuuro. Kuuŋ kania jeŋ asariŋ kokaeŋ jero, ‘Niinoŋ Jesiwaa meria Deiwid mokoloojeŋ. Iwaa uuta gosiŋ mobe saanoŋ sokoma nonja. Iinoŋ nanamemeŋa kuuya kanoŋ noo jena teŋ koma laligowaa.’
23Anutunoŋ wala eeŋanoŋ Hamoqeqe Toya wasiŋ nonombaatiwaajoŋ jeroti, soomoŋgo qaa iikawaa oŋanoŋ mono kokaeŋ kolooro: Deiwidwaa gbiliuruta yoŋoonoŋga eja qata Jiisas kolooro Anutunoŋ ii Israel tuuŋ nonoo Hamoqeqe Tonana kolooŋ laligowaatiwaajoŋ kuuro.
24“Jiisasnoŋ mende asugiro waladeeŋ iikanoŋ Jonoŋ kaŋ kokaeŋ jeŋ laligoro, ‘Oŋo mono uugia meleembu. Uugia meleeŋgi niinoŋ oomulu meŋ oŋomaŋa.’ Kaeŋ jeŋ Israel ejemba tuuŋ kuuya uu kuuŋ oŋoma laligoro.
25Kaeŋ laligoroto, iinoŋ gomaŋlili gawoŋa mendaboromambaajoŋ ama iikanoŋ kokaeŋ iŋijoro, ‘Oŋo noojoŋ nomaeŋ romoŋgoju? Iwoi romoŋgojuti, niinoŋ ii qaagoto, mobu, noo gemananoŋ eja moŋ kawaa. Iinoŋ karo niinoŋ iwaa kooroŋanoŋ kamaaŋqeqeta laligojeŋiwaajoŋ wayaŋgesoya besaaŋ kana esu kasia isamambaajoŋ moma bimbiŋgomaŋa.’
26“Oo alauruna, Aabrahambaa gbiliuruta ano baloŋ toya oŋonoŋ nonowo Anutu waeya meŋ mepeseeŋkejuti, Anutunoŋ hamo qeŋ nonombaatiwaa Buŋaya ii ano nonoonoŋ kaja.
27Iikawaa kania ii kokaeŋ: Jerusalem toya ano galeŋurunana yoŋonoŋ Jiisaswaa kania mende moma kotogi. Gejatootoo yoŋoonoŋ Buju Tere Sabat kendoŋ so weeŋgoŋkejuto, iikawaa kania ii mende moma asariŋkeju. Kaaŋa tompiŋ laligojuto, kileŋ galeŋkoŋkoŋ ejaurunananoŋ Jiisas komuwaatiwaa qaaya jeŋ tegogi gejatootoo ejemba yoŋoonoŋ qaa ii iikaaŋa kanoŋ hoŋawo kolooro.
28Yoŋonoŋ Jiisas koomuwaa buŋa koloowaatiwaa so qaa kania moŋgama moŋ mende mokolooŋ kileŋ “Kozigeŋ!” qagi. Qama Pailotnoŋ jeŋ tegoro komuwaatiwaajoŋ qama weleŋgi.
29“Iwaajoŋ qaa kuuya oogita eji, yoŋonoŋ mono iikawaa so aŋgi hoŋa koloodabororo Jiisas gerenoŋga metogoŋ kamaaŋ qasirinoŋ kema jamo kobaa uutanoŋ aŋgi.
30Aŋgito, Anutunoŋ ii koomu-noŋga meŋ gbiliro waaro.
31Waaro iwo Galili prowinsnoŋga Jerusalem sitinoŋ kagiti, ii mono weeŋ boria mamaga asugiŋ oŋono. Alauruta asugiŋ oŋonoti, iyoŋonoŋ kambaŋ kokaamba ejemba batugianoŋ daŋgunu kaaŋa nama kania naŋgoŋ jeŋ asariŋ laligoju.
32Anutunoŋ Juuda ambosakoŋurunana yoŋowo iwoi amambaa qaa jeŋ somoŋgorota nono iyoŋoo gbiliurugia kolooniŋ qaa walaga iikawaa oŋanoŋ mono kambaŋ kokaamba nonoojoŋ kokaeŋ kolooro: Iinoŋ Jiisas meŋ gbiliro waama laligoja. Kawaajoŋ nononoŋ iikawaa Oligaa Buŋa ii jeŋ asariŋ oŋonjoŋ.
33“Anutunoŋ Jiisaswaajoŋ qaa jero Deiwidnoŋ moro Ondino (Buk song) jaŋgo woi kanoŋ kokaeŋ oorota eja, ‘Giinoŋ neenaa meranaga koloojaŋi, ii kete ejemba qendeema oŋombe iima kotoju.’ Iinoŋ qaa iikawaa so Jiisas meŋ gbiliro waaro.
34Jiisas meŋ gbiliro koomunoŋga waama kotiiŋ laligoŋ kanageŋ mombo mende komuwaa. Iikawaa qaaya Anutunoŋ kokaeŋ jerota eja, ‘Nii kaleŋmoriana kiŋ Deiwid muŋ laligowe soraaya kolooŋ powowoŋ kotiiŋ nanoti, iikawaa so ii mono oŋoojoŋ togoŋ oŋomaŋa.’
35Deiwidnoŋ iikawaa qaaya ii Ondino (Buk song) moŋnoŋ kaaŋagadeeŋ kokaeŋ anota eja, ‘Geeŋgaa wombo ejaga soraaya ii mende mesaona koomuwaa roŋnoŋ mende gisaawaa.’
36Nono kiŋ Deiwidwaa kania mojoŋ: Iinoŋ laaligoya laligoŋ Anutuwaa jeta otaaŋ gawoŋ muroti, ii medaboroŋ goroŋ qeŋ komuro. Komuro ambosakoŋuruta yoŋoo kosogianoŋ roŋ koŋgi qamoyanoŋ eŋ gisaaŋ qaono.
37Deiwidnoŋ gisaaŋ qaonoto, Anutunoŋ eja meŋ gbiliro waaroti, iinoŋ mende gisaaro.
38“Eja alauruna, kawaajoŋ qaa koi mono mobu: Anutunoŋ Jiisaswaajoŋ ama siŋgisoŋgogia mesaoŋ soŋgbambaa. Nononoŋ iikawaa Buŋaya jeŋ asariŋ oŋonjoŋ.
39Wala ‘Mooseswaanoŋ Kana qaa otaaŋ iikaaŋa kanoŋ solaŋa koloowoŋa,’ jeninto, iikanoŋ iinoŋ woinoŋ osiŋ amamaaŋ laligoniŋ. Kaeŋ laligoninto, kambaŋ kokaamba daeŋ yoŋonoŋ Jiisas moma laariŋ iwo qokotaawuti, Anutunoŋ mono kuuya yoŋoo qaagia jeŋ tegoro solaŋaniwuya.
40Gejatootoo ejembanoŋ qaa jeŋ oogita eji, Anutunoŋ iikawaa so iroŋa meleeno qagianoŋ ubabotiwaajoŋ mono toogia moma galeŋgia meŋ aowu. Qaa kaaŋa moŋ ii kokaeŋ,
41‘Niinoŋ oŋoo laaligo kambaŋanoŋ aŋgoleto qaita moŋ memaŋa. Moŋnoŋ iikawaa buju qaa jero mobuyaga, ii qaa hoŋa koloowaatiwaajoŋ mende moma laariwuyaga. Kawaajoŋ qaa ii meŋ kamaaŋ ama jejewili amakejuti, oŋo mono eeŋ uuŋ iima waliŋgoŋ tiwilaawu.’”
42Poolnoŋ kaeŋ jero Barnabaswo qamakooli miri mesaoŋ kamaari tosianoŋ kokaeŋ qisiŋ oroŋgi, “Nono qaa koi mombo mobombaajoŋ mojoŋ. Kawaajoŋ ii Sabat kendoŋ moŋ eukanoŋ saanoŋ toroqeŋ jeri mobonaga.”
43Qamakooli mirinoŋga kamaaŋ deeŋgi ejemba mamaganoŋ Pool ano Barnabas kanagaranoŋ orotaagi. Tosianoŋ Juudaga koloogi ano tosianoŋ waba kantrinoŋa koloogito, Juuda yoŋowo toroqeŋ laligogi. Yoŋonoŋ orotaagi amiŋ moma qambaŋmambaŋ qaa kokaeŋ oŋoni, “Anutunoŋ kaleŋmoriaŋ oŋonoti, iikanoŋ mono boŋ qeŋ nambu.”
44Sabat kendoŋ moŋ kaŋ kuuroti, iikanoŋ taoŋ baloŋ iikawaa ejembaya ii kololooŋ “Anutuwaa Buŋa qaa moboŋa,” jeŋ kouma ajoroogi.
45Kouma ajoroogi Juuda yoŋonoŋ ejemba tuuŋa tuuŋa iŋiima iriŋgia soondabororo. Soondabororo Poolwaanoŋ qaa qewombaajoŋ jenoŋkooli ama niinoŋgiinoŋ jeŋ mepaqepae ama oroŋgi.
46Kaeŋ ama oroŋgi Pool Barnabas yoronoŋ awasaŋkaka kotiiŋ nama qaa kokaeŋ jeri, “Anutunoŋ gawoŋ noronotiwaa so Buŋaya wala Juuda ejemba iŋijoniŋ sokonagato, oŋo ii gema qeŋ laŋ kokaeŋ jeju, ‘Nono laaligo kotiga uutanoŋ keuboŋatiwaa so qaago.’ Kawaajoŋ mobu, noronoŋ mono oŋomesaoŋ waba kantria kantria yoŋoonoŋ eleema kembota.
47Poŋnoŋ iikawaa qaaya kokaeŋ jeŋ kotoŋ nonono, ‘Niinoŋ kuuŋ gombe waba kantri yoŋoo asasagiaga kolooŋ hamoqeqewaa kania jeŋ asariŋ laligona baloŋ goraaya kuuya sokondabororo leelee eu emu yoŋonoŋ letoma Siwewaa buŋa koloowuya.’”
48Kaeŋ jeri baloŋ toya Juuda mende laligogiti, iyoŋonoŋ moma uugia qeaŋgoro Pombaa Buŋaya mepeseegi. Mepeseeŋ laaligo kotigaa buŋa koloowutiwaajoŋ Anutunoŋ moma gosiŋ oŋonoti, iyoŋonoŋ iikawaa so uugia meleema Jiisaswaa Buŋaya moma laarigi.
49Moma laarigi Pombaa Buŋa qaa jeŋ seigi prowins kuuya sokoma keno.
50Saanoŋ kenoto, Juuda yoŋonoŋ taombaa eja geria ano emba uuta Anutu goda qeŋ laligogiti, iyoŋoo uugia qaanoŋ osoŋ kuuŋ Pool Barnabas motooŋ sisiwerowero ama oroma gomaŋ mirigianoŋga orotaagi.

Read Aposol Gawoŋ Meme 13Aposol Gawoŋ Meme 13
Compare Aposol Gawoŋ Meme 13:16-50Aposol Gawoŋ Meme 13:16-50