Text copied!
CopyCompare
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine - Aposol - Aposol 19

Aposol 19:3-36

Help us?
Click on verse(s) to share them!
3Bokirieru mibi iŋi yajiya, “Ŋoŋo wamo miti meso rau ŋarebi gogobi?” Oŋu yajime bokiriebuŋ, “Niŋo Jonji miti meso rau ore miku goya, oi rau norebi robeŋ.”
4Oŋu bokiriebi Polji miya, “Jonji Yesure buŋo miku ŋiŋigo kubu maŋyaŋuŋ bapakareko iŋi manebuŋ, ‘Nonde ŋadio ŋi mo wareiŋ, ŋoŋo oi manesiŋ garu maŋ-ŋaŋuŋ kerisieinebi.’ Oŋu miko maneru maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, Jonji oi miti meso rau yareru goya.”
5Oŋu miko manebi Polji Ofoŋ Yesure tinao miti meso rau yareya.
6Rau yareru meine qoruyaŋuŋgo ruame Moro Tiriineji maŋyaŋuŋgo rakame kantri goinere buŋo furuine furuine fuŋgaru miku kajeqouŋ buŋo mibuŋ.
7Ŋi oi qodureru 12 ore so gobuŋ.
8Polji oŋgawowosi pigo roperu dimaku Anuture qorumande fuŋne mimane eku koimo dimaku ŋonemeqoti oŋuine maŋyaŋuŋ bapakareko buŋoine kepieiŋgo ore embimbiŋgaru gobuŋ. Oŋu gobi kaiŋ yokaomo tariya.
9Kepieiŋgo embimbiŋgabuŋyoŋ, goineji keta eru so manesiŋ garu Ofonde fuŋne totogo misembearu ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo buŋo kisoŋgaru miku dimabuŋ. Oŋu miku dimabi Polji osoeru boroiŋga yareru boke yaberu kiŋariŋpuine oga yabeme jojoroine rabuŋ. Jojoroine raru ŋi tinaine Tiranus iŋore tumoqoqo mamane korogo una so (aua 5 tumaŋgaru) qaji yareko mi maneru gobuŋ.
10Oŋu eru gobi Ofonde Biŋe buŋoji saueme gosa yoyoka tariya. Oi tariko Biŋe buŋo oi Eisia prowins maŋineo moreŋ rauine eru Juda ŋiŋigo sosowo yoŋore kajego rakame mane forebuŋ. Oŋu.
11Anuture usunji Polreo ropeme gio baku meine ŋiŋigo qoruyaŋuŋgo ruame Anutuji mosi qoqowirie furuine furuine bako fukeya.
12Oŋu gome ŋiŋigo jibe eyareme gobuŋ, goineji Polre sakigone suŋoŋ keketi eru kambaŋ mobeine goine oŋuakoŋ roru ra wareru paiyaŋuŋgo ruabi jibeyaŋuŋ boke yabeko gemokakuyaŋuŋ waperu rabi fiabuŋ.
13Juda saki siŋaŋ goineji roregaru gemokaku yobe yabeku ra wareru gobuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ fuŋgaru gemoji bapeboriŋ ba yabebuŋ, yoŋore paio Ofoŋ Yesure tina oŋgaku usuŋine keporenimiŋ ore eesoi babuŋ. Eesoi baku iŋi mibuŋ, “Polji Yesure tina oŋgaku maŋbapakare ba nobeega, nonji Ofoŋ iŋore tinao gemokaku waperu usenimiŋ ore mitiga yarego.”
14Yesure tina oŋu mibuŋ, yoŋore botugo Juda soriŋ gio siŋaŋ qoruine tinaine Sewa iŋore madepu 7 yoŋoji oŋuakoŋ gobuŋ.
15Yoŋoji gemo mo oŋu mitiga tebuŋyoŋ, iŋoji bokirieru iŋi yajiya, “Noŋ Yesu manego eru Pol manegoyoŋ, ŋoŋo uri ŋoŋo?”
16Oŋu yajiru ŋi maŋineo dimaya, iŋoji bio riŋaru paiyaŋuŋgo roperu qafa yabeya. Oŋu sosowo gbiŋ eru boserereŋ ba yareru sakiyaŋuŋ botiqoti eru kambaŋ marikuyaŋuŋ kesuqosugaya. Kesuqosugame bubu sakiyaŋuŋgo darijombuŋ wakiru dimako useru osoyaŋuŋ baku pi maŋine oi bokeru sakiyaŋuŋ gbarandaŋ wakiru ra usebuŋ.
17Oŋu fukeko Juda kotu eru moreŋ rauine Efesus gobuŋ, sosowo yoŋoji ore biŋeine maneru kokoine popureru waragabuŋ. Waragabi goineji Ofoŋ Yesure tina yameŋ keku miteŋ gabi kuririineke fukeya.
18Manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋoreone kokoineji raru agiburaŋyaŋuŋ barariŋgaru mifukebuŋ.
19Goineji qaŋge seroŋ munaŋqoqo baku gobuŋ, yoŋoreone kokoineji buk papiayaŋuŋ roru wareru qojugaru ŋiŋigo sosowo yoŋore jiŋo maio dimaku totogo misigo bokebi jaya. Buk papia ore furiyaŋuŋ oseru qojukabi qoqodure jareyaŋuŋ oi silwa moneŋ (Kina) 50,000 ore so fukeya.
20Kamasi oŋu ruabi Ofonde Biŋe buŋo oi usuŋ suŋsuŋineke saueru sanaŋgaru raya. Oŋu.
21Ya sosowo oi fuke foreme Moro Tiriineji Pol boburo teme buŋoine kiperu iŋi miya, “Noŋ koe petigaru Grik kantrire mobe yoyoka Masedonia eru Akaia oo roregabe tariko bokeru Jerusalem sitio rabemiŋ.” Oŋu miku jikigaya, “Oo raru ŋeku Jerusalem bokeru Rom siti oŋuakoŋ raru ŋonebemiŋ.”
22Oŋu miku muraŋyokaine Timoti eru Erastus sore yapeme Masedonia rabire iŋoyoŋekoŋ jikigaru damaŋ goine Eisia prowins maŋgo goya. Oŋu.
23Efesus sitio Ofonde kadi boyobebuŋ ore damaŋ oo bobojibu oyowoqojibu yasogo yobu fukeya.
24Silwa gio bobo ŋi mo tinaine Demitrius iŋoji silwa rigako peregame qakatoru nemu ŋigo tinaine Artemis iŋore boji sorinde so sasako memenda baku goya. Oi bame furiine baku gobi moneŋ ropekiine furugame rojiki-bajiki ogopuineji boroiŋgaru babuŋ.
25Babi Demitrius eru kubu goineji gio oŋuine baku gobuŋ, oi moko oŋga yareme wareru tumaŋgabi iŋi yajiya, “Ogopune, niŋo gio yo babeneŋ furiine fiine fukeru wareega, oi manegobeneŋ.
26Oi manegobeneŋyoŋ, Pol ŋi oiji Efesus yo oo waperu ŋiŋigo maŋyaŋuŋ sikeku oi eru Eisia prowins sosowo sagaru ŋiŋigo kubuine kubuine bapakare yabeko tiŋtuŋ fukegobi, oi damaŋ yoo soine ŋone mukugobi. Iŋoji iŋi miega, ‘Nemu meji bakine oi nemu foriine mata.’
27“Oŋu miku goko niŋo rojiki-bajiki gionoŋuŋ baegobeneŋ, ore tinaine bosembeako mipemiriŋ egu enimiŋ ore maŋyobiŋ fukega. Eme oŋuakoŋ matayoŋ, maŋyobiŋ mo iŋi pega: Ŋiŋigo sosowo Eisia prowins maŋgo eru moreŋine moreŋine sosowo oo nemu ŋigo ropekiine Artemis ohoweine baku miteŋ gaegobi, iŋore nemu tinabiŋe yasogoji sibirigaru tobiriineji egu wakiiŋ eru boji soriŋinere tinaji sembearu ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo wakiru omaine egu fukeiŋ. Maŋyobiŋ oŋu pega. Ore eru manebu maneru buŋo yo migo.”
28Demitriusji oŋu miko gio ogopuineji oi maneru maŋyaŋuŋ rigaŋgame iŋi miku oŋga jojorabuŋ, “Efesus niŋore Artemis oi ropekiine!”
29Oŋgaku jojorakabi bobojibu oyowoqojibu oiji saueru raru siti sosowo sagaya. Oŋu fukeko Masedonia ŋi yoyoka tinayakuŋ Gaius eru Aristarkus Polre ogoyokaine oi qafagaru ro yaperu furu yaperu qoqodure pigo raru tutumaŋ ebuŋ.
30Tutumaŋ ebi Polji oŋuakoŋ ŋiŋigo kubu sogo yoŋore botugo raiŋgo maneyayoŋ, maŋkekerisie ŋiŋigoji oi sabarebuŋ.
31Eisia prowinsre siŋaŋyayabe ŋi goineji Polre ogopu fukebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ kiŋaŋ eru iŋi karie tebuŋ, “Qoqodure pigo tutumaŋ egobi, go gake oo so fukende ŋone guinebi.”
32Tutumaŋ ebuŋ, oo ŋiŋigo kokoineji dimaku tumaŋgabuŋ ore fuŋine mo so manebuŋ ore bubu kosabasa oŋga jojoraru jijibu bojiqojibu yasogo babi saueru raya.
33Oŋu rako Juda yoŋoji ŋi tinaine Aleksander bapakareru kitiŋgabi kubu yoŋoji poreru kadi ruabi mamai paibe roperu dimaya. Roperu dimaku ŋiŋigo jiŋo maiyaŋuŋgo buŋo mobeine bomukuku miiŋgo maneru me bajiku soi ba yareya.
34Soi ba yareyayoŋ, Juda ŋi fukega, oi mane mukugaru oo akoŋ miyaŋuŋ qodureru sosowoji fuŋgaru buŋo iŋi oŋgabuŋ, “Efesus niŋore Artemis oi ropekiine!” Oŋu oŋga jojoraku dimabi aua yoyokare so raya.
35Oŋgaru dimabi siti (klak) koito muraŋineji ŋiŋigo kubu maŋyaŋuŋ bawakiko niniŋ ebuŋ dimaku iŋi yajiya, “Efesus ŋiŋigo, niŋo noŋunde siti yoo Artemis ropekiine oi miteŋ gaku gogobeneŋ. Niŋo iŋore boji soriŋ eru ko sasakoine mokiine Sombuŋgone wakiya, oi siŋaŋ garu gogobeneŋ. Buŋo oi ŋoŋo sosowo soine manegobi.
36Oi moji mugaiŋgo ore so mata. Ore eru ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ waigo bawakiru eru womoke goinebi. Kajegi ya mo so ruainebi.

Read Aposol 19Aposol 19
Compare Aposol 19:3-36Aposol 19:3-36