Text copied!
CopyCompare
YESUS KAMO WAKAI - Aposel - Aposel 8

Aposel 8:1-35

Help us?
Click on verse(s) to share them!
1Ana ande enge suwara i keunde God yombama Jerusalem kamun meglmara yumbun pond ungwa. Yeglpre ana God yombama ye teke ende perepere pi Judia ya te Samaria makan eingwa. Te aposel wagle yene mundu Jerusalem meglkwa.
2Ana God kamo giglendi pirtre yomere-pamere erikwa yomba tau, ye Stiven maugl sindre ana kai pond eremeglkwa.
3Ba Sol mambuno bogl God yombama meglmara si-undupagl ere, ende yungu yomere yomere pindre ana yagl ya ambu akiye sigundo imenda pindre ana kane yungu suna endungwa.
4Pirngi dingwa yomba teke perepere eingwa ikra bange bange meglmara kamambuno wakai dipene ende meglkwa.
5Te Pilip ende ime Samaria kamun taun ta yomara pindre ana Krais kamo igle di yomba tongwa.
6Ana yomba yungu ombuno Pilip kamo pirtre te kimagl ya diu orkwa i kandre ana ye ka dumara kinano wakai yei pirkwa.
7Ana yomba merkinde nomano mina spirit kinde suna meglkwa ye kaglkane ertre ende menda wingwa. Te yomba merkinde mau singwa ya onguno katno siyungwa ama erewakai orkwa.
8Ipre Samaria siti suna yomba gun pond yeingwa.
9Ana siti igle giglgiyai ere-ere orkwa yagl ta moglkwa ye kangiye Saimon. Ye kamun kande mambuno bogl giglgiyai eremoglko ana Samaria yomba i kandre nangino keglkwa. Te ye yene pre dimitna ende na yomba kande mole di wangwa.
10Yomba dumo kande suna meglkwa, yomba kande ya te yomba yoko prapra Saimon kamo i pirtre ana ye dingwa, “God yombuglomo giglendi we dingwa i ye mina pangwa i no pirkan ounga, Yombuglo Pond kaima pangwa.”
11Ana ye enge olto giglgiyai orkwa ipre yomba waine-ne ana ye mina kolekole ere waningwa.
12Ba Pilip ye God kingdomo kamambuno wakai ya te Yesus kangiye dipene ende tongwa enge ana yagl ambu akiye pirngi dindre baptais erikwa.
13Te Saimon ombugl pirngidi baptais ertre ana ye Pilip bogl wanmoglkwa. Ana Pilip diu ya te kimagl kande kanekane orkwa i ye kandre waine-ne moglkwa.
14Ana Samaria yomba ye God kamo wakai pir ingwa i ka boglo kiglko ana aposel wagle Jerusalem kamun suna meglkwa ye pirtre, ana ye eremogl Pita ya Jon diendingo ende Samaria yomba meglmara embrika.
15Ye pi plau dindre ana pirngi dingwa yomba Holi Spirit inaglmedi pre kamange ere tembrika.
16Sraglpre, ye meglmara Holi Spirit ende atne ta ukrukwa. Ye Yaglkande Yesus kangiye mina keunde baptais erikwa.
17Ana Jon ya Pita onguno yomba i bitno mina yembriko ana ye Holi Spirit ingwa.
18Aposel suwo ye onguno ipi yomba bitno mina yembriko ana Holi Spirit ende atne ye meglmara ungwa. Eurika i Saimon kandre ye moni ake iyu ye miurara undre yegl ditongwa,
19“Ene yombuglo i na ama nartro. Na ombugl yomba tau bitno mina onguna tembe yeiteimbo ye Holi Spirit inaglkwa.”
20Pita yegl di ikine ende tongwa, “God taragl yoko norkwa i ene moni mina topo eragle dinga, ipre na pirka ene moninen bogl akiye dundinambrika.
21God ongumuglo mina ene du-wakai ta moglkitnga, ipre no ye kongunmo ounara i ene kembra ta eratnga paikrukwa.
22Ene noman yakete, mambuno kinde etnga kondo ana Yaglkande kamange eretemin, ana ene noman mina suna taragl kinde poglodi pitnga i ye kindekondo tenambuka.
23Na kaninga ene yombuglo kande inagledi pre bumbuno gotnga i mina tandaglme ene kane sungwa.”
24Ana Saimon yegl di ikine ende tongwa, “Ene na pre kamange ere Yaglkande tembir ana taragl dimbrika i ta na mina plau dikrambiwo.”
25Ana ye Yaglkande Yesus pirkan eurika i boglo kugltre te kamo mambuno dipene ende te kondo ana okuwo ende ikine Jerusalem enapre embrika. Ana konbo bange Samaria yomba yungu epigl meglmara igle kamambuno wakai dite-te embrika.
26Yaglkande angelomo ta yegl di Pilip tongwa, “Ene andigltre ende nigl beiye kra po, konbo i Jerusalem kondo end-ime Gasa kamun ongwa. Konbaunamo i makan waule yomba ta moglkrimara.”
27Yegl dungo Pilip ye andigl akekun ere endongwa. Ana ye konbo bange pindre Itiopia kamun yagl ta waglkamo pogl endingwa ungo tengigl yembrika. Yaglmo i yagl kande mogltre ana Itiopia ambu kuwin Kandes monimo sugl moglkwa yagle. Yaglmo i ende Jerusalem undre God dembiye karaugl eretongwa.
28Ana ye ende ikine yungumugl unagledi bugla-hos-kar mina tembe amedi mogl ana propet Aisaia ka muno boglkwa pepa i kere-kere endungwa.
29Holi Spirit yegl di Pilip tongwa, “Ene ende bugla-hos-kar umara ire pindre ana mangigl wora moglo.”
30Ana Pilip mukundi endpi bugla-hos-kar mina ongo ana yagl ikra propet Aisaia kamambuno boglkwa i kerko pirtre ana Pilip krapogl tongwa, “Ene ka ketnga i mambunomo pirpogl sino?”
31Ana ye dungwa, “Yomba ta ka i mambunomo dipoglsi narekran ana na srambre ere mambuno i pirpogl sinagle?” Ye yegl di Pilip tongwa, “Ene ende egli bugla-hos-kar mina suna wo, nono akiye morambuglka.”
32Ana yaglmo kamambuno pepa mina pangwa kere umara ikra ka yegl ta pangwa: “Ye sipsip ta sigoramnedi mange i eimere yeglmere. Te sipsip nangigle yungo baiglko ana kaglkane erekrukwa yeglmere, ye ka ta dikre kiendi moglkwa.
33Yomba eremogl ye kenaglmo sindre dikinde yeingwa, te kot pamere ta ditekrikwa, te ye nangiglma gawamo ta meglmbi ye kamo i ta boglo kugl moraglkwa tamanga. Sraglpre, ye makandle kor-moglkwa i pra dundungwa.”
34Ana yaglmo ikra krapogl Pilip tongwa, “Yagl wakai kra dinaro, propet ka dungwa i ira pre dume? Ye yene pre dumo mo yomba ta pre dume?”
35Ana Pilip mambuno ere propet kamo pepa mina pango kerkwa ikra dipene ende tendre te Yesus kamo wakai i ombugl ditongwa.

Read Aposel 8Aposel 8
Compare Aposel 8:1-35Aposel 8:1-35