Text copied!
CopyCompare
Golin New Testament - Aposel - Aposel 7

Aposel 7:2-58

Help us?
Click on verse(s) to share them!
2Dungure Sitiben dungwa, “Enan kobe te na abe kobe, ka diralga piro. Na ibal kobe sanamoi Ebarakam, Keran gariba gul ole pekere Mesopotemia gariba mile paingure, God kamin mina Yal Singaba wen u maribe pire
3iru di Ebarakam tongwa, ‘I ibalin kobe pisere te garibanin pisere, gariba ta i maribe ere i teralga po.’
4Dungure yalini Kaldia gariba gul pisere pi Keran gariba ki pai milemua. Ebarakam nen gulungure pare God gariba gul i, na ibal kobe ki pai milebinga gul Ebarakam awli umua.
5Awli umba gariba tekemua. Tawle wen ta tekemua. Gaan ta kule yekungwa milimba, ‘Gariba i te gawlin kobe teralwa,’ dire God iru di Ebarakam tomua.
6God ka iru di yalini tongwa, ‘I gawlin kobe gariba baan ta milangwa, nilerari yal me erin binanwenbile, po kandret mile gain giil piramua.
7I gawlin kobe gariba baan ta ibal nil konagi ye tenangure, na ka kol ere ibalin kobe tere sirabinwa. Sirabingire pare i gawlin kobe gariba i pisere ere abila ure, ana dire deminin si na tenamua.’
8God iru dire pare, ‘Gamege gain bile ero,’ dire kaman tongure, Ebarakam wan Aisaka kule nere are kaun anan kole muru kole sutakobe wei sungure, gain bile eremua. Aisaka wan Yakobo kule nongure, Yakobo na sanamoi gilekume anan kole kole muru kawnan milin sutan kule nomua.
9“Na ibal kobe sanamoi gilekume san baale Yosepe tere Yosepe nil konagi ere milama dire, Isipi ibal tere kobile moni imua. Iru erimba God yalini bole milere
10yalini taalime paingwa aa ki dimua. Yalini Isipi yal bil kaan Pero milungwa gul nomanin paire naanin paingwa, Pero kanere wai pire tomua. Isipi gariba muru te inin ogu kenin erama dire, Pero konagi iru ere Yosepe tomua.
11Iru ere milungwa Isipi gariba te Kenan gariba para, kenan bil gulungwa kaun u bawa dungure, ibal kobe kenan gule giil piremua. Na ibal kobe sanamoi gilekume komina waa duumba, ta kanekimua.
12Isipi gariba suna komina dungwa Yakobo pirere wan kobe kawn kule nusi erungure, Isipi omua.
13Kaun ta kwi ongure Yosepe, ‘I kebininbi na miliwa,’ di maribe ere kebin abin kobe tomua. Yosepe nen te kebin abin milungwa, Pero para kane pol simua.
14Yosepe ‘Ere wo,’ di nen te ibalin kobe tongure, nen te ibal binanbile, sewenti paib, para Isipi gariba omua.
15Yakobo Isipi gariba pire gulungure yalini wan kobe, na sanamoi gilekume milungwa para gulemua.
16Gulungure yobilagi i pi gariba ta kaan Sikem i ongure, goma Ebarakam mile Kemo wan gariba kobile moni tere gibilin sungwa, gariba iray maul si yomua.
17“Goma God aan kere yere ka di Ebarakam tongwa mere, u maribe nangwa kaun u maala ongure na ibalan kobe Isipi milungwa maale sulu dimua.
18Kaun iray Isipi yal bil ta Yosepe kal erungwa pirekire, Isipi ibal kenin ere ke milemua.
19Milere na sanamoi gilekume kobe kal digan ere bawle tere, na sanamoi gawlin kobe gulama dire pusi mena erungwa mere ‘Iru ero,’ di tomua.
20Iru ere milungwa kaun iray, Mose man kule nongure guman wai wen kulemua. Ba sutakobe nen man inin ogin kenin ere milemua.
21I mena erungure Pero abilin kanere inin wan milungwa mere, kenin ere mua kulemua.
22Isipi main paingwa mere yal kobe kile kaman ka di Mose tongure, yalini kal dime di ere te ka dire naanin paimua.
23“Ena Mose me erin yal sutan aan kawn muru milungwa, na ibalan kobe Isirel nen, ‘Kanalwa,’ dire nomanin si pire ere omua.
24Pire Isipi yal ta Isirel yal ta sungwa kanere, ibalin kobe aa ki dire Isipi yal si gulemua.
25Si gulungwa iru nomanin si pirungwa, ‘Na ibalan kobe aa ki di tegire, u wai nama di piriwa.’ Iru nomanin si pirimba ibalin kobe pirekun erekimua.
26Mose ul paire alere, kwimile kwi omua. Pirere Isirel yal sutan bole kura bilungwa kanere, yal su u taran nama dire iru di tongwa, ‘Yalkane, i enin kobe milinga kura bilekio.’
27Dimba kura goma erungwa yal, Mose anu si tayan ere iru di tongwa, ‘Kenin erangwa yal mile ka kol pire na terala di piringa, ibena iru ero di i tome?
28Erima Isipi yal ta si gulinga mere, na si gulano?’
29Ka iru dungwa Mose pirere, si ere Midian gariba gul omua. Pi milere wan sutan kule nomua.
30“Ena me erin yal sutan aan kawn muru wei sungure, Mose gariba simi yongwa kamin kuul Sainai binan milungure, eri ta enderin bawl sungwa angel ta suna ali u bawa dimua.
31Mose kane buul kune kanala dire ere maala ongure, God ka iru di tongwa,
32‘I sanamoi gilekume yalin kobi God na miliwa. Ebarakam te Aisaka te Yakobo, yalin kobi God na miliwa.’ Dungure Mose sigagu dire kuril pire ta kanekimua.
33God Singaba iru di tongwa, ‘Gariba i bolimina ale milinga kegemama yobina, i kawn tobilin gule ero.
34Na ibalan kobe Isipi milere giil bilkaw wen pirungwa kanebingiwe. Giboi di milungwa pirere aa ki dibingire u wai nama dire ime wiwa. Uga i ungire nusi Isipi gariba eralwa,’ dimua.
35“Ena Mose iwe, Isirel ibal yalini muun kal waa tere, ‘Kenin erangwa yal mile ka kol pire na terala di piringa, ibena iru ero di i tome?’ dire ibal kobe ka iru dungwa, manaa di Mose tomua. Ibal manaa di tongwa yal i, Mose iwe, God angel eri suna i maribe erere, te Mose ibal kobe kenin ere mile aa ki dinangwa ibalin kobi sigare kule u wai pi milama dire, God yalini nusi eremua.
36Mose te ibal kobe Isipi gariba pisere awli omua. Isipi gariba suna te pirin nil kaan Nilbaa dungwa binan, te gariba simi yongwa suna me erin yal sutan aan kawn muru, Mose kal guman kwi dungwa erungure, ibal kane buul kunemua.
37Mose yalini, iru di Isirel ibal kobe tongwa, ‘God na nusi erungwa mere yal ta i suna milungwa, God ka kebe yere nusi ere i tenamua.’
38Isirel ibal kobe gariba simi yongwa gul u ku bile milungwa Mose bole para milere, na sanamoi gilekume bole para milere, te angel ta kamin kuul kaan Sainai bole milere, God ka main naanin paangwa si aine aine di na tenama dire, God ka di yalini tomua.
39“Na ibal kobe sanamoi gilekume Mose ka dungwa piserere, yalini baan ta anu si erere, kwi Isipi gariba gul nala di piremua.
40Ibal kobe iru di Eron tongwa, ‘Galbale kobile ere na tenanga kobile i na gumanan mina yegire, na awli namua. Mose iwe, Isipi gariba pisere yalini na ibal kobe awli ungure, yalini baan ta om mo, gulim mo, pirekun erekibinwa.’
41Dire kaun iray ibal kobe galbale kobile bolimakau gawlin mere ere yerere, kabe si gale tere inin kalkan erungwa komina bil ki tomua.
42Iru ere milungwa God ibal kobe pisere ibal are ba, te kulmama ana dire deminin si tenama dire, God iru ere tomua. Kal iru erungwa mere ka kebe yal ka minin iru bile paalungwa paamua, ‘Isirel nen kobe i gariba simi yongwa me erin yal sutan aan kawn muru milere, kabe si galinga ta gale si na tekenwa.
43I galbale kobile ta kaan Moloko, sel ogu ala yere ogu iray aa te ire warinwa, te galbale kobile ta kaan Erepan aa gi di warinwa. Galbale sui iray ana dire deminin si te milinwa. Iru ere milingi Bebilon gariba gul kol ime na nusi ere tayan eralwa.’
44“Na ibal kobe sanamoi gilekume gariba simi yongwa gul milungure, God ‘Na sel ogu kio,’ di Mose tongwa mere kiimua. Kiingwa God ibal bole si dawle mile ka di tomua.
45Eme inan sanamoi gilekume sel ogu i, wan kule yongwa si aine aine tongure ibal kobe sel ogu pema kiire aa te ire warungure, God gariba kobaan si kiranin bilungure u baan ta ongure, inin sanamoi te Yosua bole gariba imua. Debiti u maribe ongure sel ogu imo di paimua.
46Debiti wai wen milungwa God gun ye tongure iru sirin bile God tongwa, ‘Ka main ogu ta ki Yakobo yalini God terabino?’
47Sirin bilimba Solomon ogu iray kiimua.
48“God Yal Bil yal kobe ogu kiingwa ki pai milekemua. God ka kebe yal dungwa mere iru bile paalungwa paamua,
49‘God Singaba iru dimua. Na kamin mina amin di miliga kawnan gariba gul egiliwa. Iru miliga ta ogu ki na tenane? Alde pairale?
50Kamin te gariba para wen ere yekiyo? Ere yegirawa.
51“Kal digan ere girin di milingi. Ibal pire gi dekungwa i nomanin iru paire, te God ka dungwa i pire nomanin suna yekingi. I sanamoi gilekume kura bile God Kegemama Iban tongwa mere, i para iru ere tengi.
52I sanamoi gilekume ka kebe yal taran tawle ta sekemo? Para muru simua. ‘Kal dime di erungwa yal unamua,’ dire iru gala dungwa yal kobe, i sanamoi gilekume para yalin kobi si gulemua. Malia kal dime di erungwa yal i para bale taal sire si gulinwa.
53Angel kobe God kile kaman ka di maribe ere i tomba, i kenin ere wiina erekingi,” dire Sitiben iru dungwa.
54Ena yalini ka dungwa ibal kobe nigi de pirere den gule yalini tere sigin gibin nuungwa.
55Nuumba God Kegemama Iban yalini den miriin suna pire sipapa sungure, Sitiben kane kamin mina erere God naabilungwa kanere, te Yesu God aan wen kol milungwa para kanungwa.
56Kanere iru dungwa, “Kamin kol yawlungwa kanere, te U Ibal Ongwa Yal God aan wen kol milungwa para kania, i kano.”
57Dungure kiraan aa gi di milere ibal kobe gala dire mugu di pi yalini milungwa gul pirere
58aa gi dire awli ogu mena pire kobile kuba aa tere sungwa. Sire galsuna gule ere yal garamil kaan Sol kawn mina ye paalungure, kenin ere milungwa.

Read Aposel 7Aposel 7
Compare Aposel 7:2-58Aposel 7:2-58