Text copied!
CopyCompare
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye - Aposel - Aposel 19

Aposel 19:11-41

Help us?
Click on verse(s) to share them!
11God ni yumbo ur gre ye isis Pol nde si pe yembe nindiny.
12Ni chongo bidi Pol nde ghimbi pe teiq mindig ruso pre muq mare wute num kin mas pe mo. Ni puq men di wute num kin te num oghi di ququ brequ te puaq mo.
13Muq Juda ninge mune mar ir mo wute ququ brequ puaq mindiny. Ni Yumbui Jisas ningg nyamb pe ei ququ brequ puaq mindiny ningg tuqui map. Ni pripri mo di pugri puq mand mari, “Jisas nen ni ningg wand Pol bir nawo kin ni ningg nyamb pe nge kari nu wuti nen si gheri yo.”
14Di Juda mingg prist yumbui iri ni nyamb Seva, ni ningg wo 7-pela pu ni pugrine puq men.
15Muq nginy iri ningg ni mune pugri puq mand, pudi ququ brequ te oyi pugri oyi nand nari, “Jisas nge nei gibig, di Pol ni pughe gri yembe nand kin wand nge kutungu. Pudi nungoqi tughe?”
16Muq ququ brequ wuti tende yenu kin te wuti te gre neng di wuti te wute 7-pela pu yemu pe prare newo, suquan moyi gri ni. Ni ghimbi quan nganye unje nipim, ni chongo bir nuam omo. Pugri bu ni baj te si mare, chongo taq mamb segine wu mase yavi groq groq mo.
17Muq Juda buagi di Grik buagi Epesus ris kin ni wand ven rutungu di ni quan nganye wune rimb, di ni Yumbui Jisas nyamb quan nganye rindivi viyo.
18Muq wute yabene Jisas nei rimbig pre kin nganye buagi rindi ni yumbo ur brequ rind kin te simbe rind bir ruwo.
19Di wute quan ni awo rimb kin di mu rind kin ni mu kin buk te rire rindi, wute buagi nde rar pene muq wase rinde. Ni buk te manyi rind ruso wet bidi 50,000 Kina kin pugri pe wong mand kin pugri.
20Ni yumbo ur gre ye ren ningg di Yumbui ningg wand te vir ir di quan nganye yumbui.
21Tende dobu Pol ni nei namb kin ni Masedonia di Akaia opu te gri ei nar ir no no di tene no Jerusalem ningg. Ni nari, “Nge tiqe te ningg ko pre, otiwo nge Rom mune kone ei.”
22Muq ni wute temi ni ghav mindig ye ni nyamb Timoti di Erastus ni temi tiqi nundom Masedonia mo. Di Pol nikinne Esia opune musoq nas.
23Tende puayi Epesus pe mai yumbui nganye rise. Wute ninge Jisas ningg ngim brequ munduw ningg quan nganye buid map.
24Ambojig ire ni nyamb Artemis. Ni yumboyi baj ire tende wuse. Wuti iri ni nyamb Demitrius, ni wuti silva pe yumbo yembe nindiny ye. Ni pripri silva pe yumboyi baj te kin ququ yembe nindiny di wute aye mandi wong mand. Te nikin wet bidi yembe. Pugri bu ni nikin yembe ye wute te yembe quan nganye nem, ni yumbo silva pe yembe mindiny wute mandi wong mand di ni wet bidi quan nganye materi.
25Muq ni wute yumbo silva pe yembe mindiny kin te di wute aye yembe pugri yene mand kin ni ngam niram mandi, di simbe nindim nari, “Wand ire buagi, nungoqi nei wamb yembe wen wung beghi wet bidi quan nganye pateri ye.
26Muq Pol ni wute buagi qo namb, di ni nei te unje nipiny. Ni pugri puq nand nari, ‘Ambojig wute nde si pe yembe mindiny kin te wandoqi kin.’ Te nungoqi non grine wuqond di wutungu pre. Ni Epesus pene puq nen segi, ni Esia opu kin tiqe buagi mune puqne neny omo.
27Muq Pol wand ven puq nand ye ven ningg segine beghi yembe wen kin nyamb te brequ vise. Di yumbo aye te yumboyi baj wen wute brequ puq runduw. Di mune beghi god nyumbueg wen wute ninde nei pe riri, ‘God wen Artemis ni oghi segi, brequ.’ Asi nganye wute buagi Esia kin di wute buagi qi pe ven nde kin ni god nyumbueg wen bu yumbui nyamb riraw ye. Pudi Pol ningg wand ven ningg ni nyamb te brequ vise ye.”
28Ni wand ven mutungu, di quan nganye umbo ker mawo, di quan kumone ngam mare mari, “Artemis, beghi Epesus beghi bon god te yuwon nganye!”
29Wute buagi aye tiqe te kin ni te rutungu muq tiqe te kin wute buagi anene riri menge rip rip. Muq ni quan buagine ruso Gaius Aristarkus temi rit mase, qo rimb rire wand kin sunyi pe ruso rikur. Gaius Aristarkus temi ni Masedonia kin, ni pripri Pol ane nyinge mare kin.
30Muq Pol ni wute mingi te nar no ei wand simbe nindiny ningg, pudi Jisas ningg wute ninge ni segi puq rindig.
31Wute ninge Rom mingg gavman pe tende yembe mand ye ni Pol kimand. Pugri bu ni mune wand mi vindi mari, “Pol ni wute rikur pe tende nar no segi kin.”
32Wute buagi ren ni ghabe rind. Te pugri wute ninge res riwo wand aye simbe rind, di wute ninge res riwo wand aye simbe rind. Pugri bu wute buagi ni quan nganye ghabe rind, ni pughe kin ningg bri rindi tende rikur.
33Wute ninge Juda kin ni Aleksander choch maip wute buagi yeru pe mingine nar no, di wute ninge wand te ye wand puate simbe mindig, muq ni si ni kuyo ei wute buagi wand segi yeru ei ni oyi nindiny ningg.
34Pudi ni Aleksander ruqoind, di ni rip no ni Juda kin. Di ni buagi anene ghis tene riri, “Beghi Epesus beghi bon god Artemis quan nganye yuwon wund ye.” Ni buagi ane ghis tene puq rind ruso ruso aua teri.
35Muq wuti iri Epesus kaunsil ye kuskus ni nandi menge nap di ni wand pend, muq ni simbe nindiny nari, “Nungoqi Epesus kin, tiqe buagi ni nei mamb Epesus ren nde opu Artemis wung yumboyi baj yumbui ven nde qa wuse. Di ni kun uny wet nginy tu pe pu ir wughe kin te ven nde wus, di beghi Epesus kin qa baj wet te ane yeng puany ye.
36Muq wuti iri wand ven menare viso segi kin. Pugri bu nungoqi wand segine ei yequ. Nungoqi pughe sin wen segi kin.
37Nungoqi wute temi men wutami ven wandi, pudi ni beghi god Artemis ningg yumboyi baj pe yumbo ninge nyungu mand segi, o beghi god Artemis wand brequ munduw segi.
38Muq Demitrius nikin yembe ye ane wuti iri ane wand vise, te muqdi otiwo kot pene mo ei yuwon. Kot kin ngeri te rise di beghi gavman ye nyamb kin te mas. Ni segine ni kot te mutungu.
39Pudi muq nungoqi wand aye mune vise tedi otiwo wand kin puayine ei wandi simbe wand di teti wawo.
40“Muq nginy nen ningg nungoqi yumbo ur ren puq wen ye ren ningg beghi bege di mai pe yembu yamb tumo nganye. Te puq pen, tedi Rom mingg gavman beghi mitamu powi kotim mundumu di kot wong bidiq. Muq beghi pari pari kin ren puate segi. Te pu bu muq ni wand puate ren ningg beghi pengu mundug, tedi beghi pughe puq ei bad ye?”
41Kuskus ni pugri simbe nindiny pre, muq mune tiqi nundony ruso.

Read Aposel 19Aposel 19
Compare Aposel 19:11-41Aposel 19:11-41