Text copied!
CopyCompare
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye - Aposel - Aposel 10

Aposel 10:11-43

Help us?
Click on verse(s) to share them!
11Ni nuqond nginy tu bi kring viso, muq yumbo ire chongo gib wumb kin te nyang wi. Di yumbo ire ni qunyup 4-pela pu te wut rise di waghi waghi qi pe weq wuti wi.
12Ni yumbo isis umo dabo kin di ghati di wapi ni chongo tende rir rise nuqond.
13Muq mim ire pugri simbe vindig, “Pita, nu yes yewo, umo ren ghambui, di ye.”
14Pudi Pita ni nari, “Nge yumbui, nge puq ken tiq segi! Nge musoq ju mir uny kin ke segi ye.”
15Muq mim te mune pugri simbe vindig, “Yumbo God ni oghi puq nindiny kin te nu uny simbe ghand wayequ.”
16Yumbo te kin riyi ri tevi ire rind pre, muq mune nginy tu pe rir ruso.
17Muq Pita ni tene nei kumo nimbiq nari, “Ruqo nyemb wen gibiq kin puate te pughe gri bri?” Ni tene nei nimbiq nimbiq nas nas, di wute Kornilius tiqi nundom kin te mandi. Ni mandi kin wute buagi Saimon ningg baj ningg pengu mindiny mindiny mandi mandi muq muqond.
18Muq ni ngimrawu tumone yemu di pugri ngam mare mari, “Saimon, ni nyamb ire Pita, ni ven nde nas o segi?”
19Pita ni ruqo nyemb pe pugri yumbo nuqond kin te nei nimbiq nimbiq, muq God ningg Ququ Yuwon Ye ni Pita pugri simbe nindig nari, “Nu tungu, wute temi ire pu nu meri munduw.
20Pugri bu nu nei kumo mbiq wayequ. Nge ningne bu tiqi gudom mandi. Nu yaghe yo ni qond ei ane wo, yambu ghari wayequ.”
21Muq Pita wute te yemu pe te naghe no, di ni simbe nindim nari, “Nungoqi nge meri wundigh kin nge taq ven gadi. Nungoqi pughe kin ningg wandi?”
22Muq ni oyi mari, “Beghi Kornilius, Rom kin ami 100-pela mingg yumbui ni tiqi nundog bu badi. Ni wuti yumbo tuquine puq nen ye, ni God nei nimbig, di wute buagi Juda kin ni pripri mari ni wuti yuwon ye. God ningg angelo yuwon ye iri ni simbe nindig nari, nu ninde baj pe ghondo, ei ni wand ninge simbe ndig.”
23Pugri puq mand, muq Pita nitami baj pe mar mo, di bur ni ane mase. Yambgriq muq Pita anene mo. Di Jisas ningg wute ninge Jopa kin ni mes anene mo.
24Ni nyinge mare mo mo ngimi mase, yambgriq mune mo mo Sisaria mo mar. Di Kornilius ni ghimbi nuang pu nas. Ni nikin yavi ire di nikin kimand te nari rindi ane ni ghimbi ruang rikur pu ris.
25Pita ni Kornilius ningg baj pe nar no pune Kornilius nandi, Pita nde sungomyu sungomyu yenu yimb naghe, muq ni yumbui nyamb nirang.
26Muq Pita ni simbe nindig nari, “Nu yes yewo. Nge God kin pugri segi, nge nu kin pugri, nge wutine.”
27Muq Pita ni temi wand wand baj pe mar mo di wute buagi baj pe te rir ris ye te nuqond.
28Di Pita ni simbe nindiny nari, “Nungoqi nei wamb beghi Juda kin di nungoqi wute aye kin ane ire pe pas kin tiq segi. Te kin beghi Juda uny simbe nganye bad. Pudi God nge yumbo ren kin ningg pugri simbe nindigh nari, nge wuti iri puqum nimbiq puq gidig tuqui segi.
29Pugri bu nungoqi wand wi vindo pu nge kas ye tuqui segi, nge gadi. Muqdi nge pengu guduq, pughe kin ningg nge wand wagh gadi?”
30Muq Kornilius ni Pita simbe nindig nari, “Kei muq nginy nase kin pugri pu nase nge yumbo ninge guqod. Yumbo te guqod kin tende puayi pu rindi muq nginy temi ire pu mo pre. Te pugri 3 kilok pugri pe nge nge ning nde baj pe kas, God temu wand bad. Nge God temu wand bad badne wuti iri ni chongo quan nganye ti riri kin nandi nge nde rar ngimine yenu.
31Muq ni pugri puq nand nari, ‘Kornilius, nu wand guad kin te God nutungu pre. Di nu pripri wet bidi di yumbo yumbo ninge kuateri di wute ninge yumbo yumbo di wet bidi segi kin te kueny kin te God ni nu chumbuai nunduw, di ni muq nu yumbo ur te nei namb nambne.
32Pugri bu muqdi nu wute ninge tiqi ndom Jopa mo, ei Saimon ni nyamb ire Pita ni simbe mindig nandi. Pita ni wuti iri ni nyamb Saimon ne ni pripri kau chongo pe let yembe nindim kin ni temi mas. Ni baj gherim qunambe ne vise.’
33Pugri pu nge brequne wute te tiqi gudom nunde mondo, di nu wuti oghi ye bu wand kutungu di brequne guadi. Muq beghi quan buagine God nde rar pe ven pas, di Yumbui nu yumbo bei nunduw kin te beghi simbe ndug.” Kornilius ni pugri simbe nand.
34Muq Pita ni pugri simbe nand nari, “Nganyene nganye, muq nge nei gab God ni wute tit ire nei nimbiny di wute tit aye te si nare segi. Ni buagi anene nei nimbiny.
35Piyi ni Juda ane yavi ire segi ni aye kin, pudi ni ni ningg wand rutungu di yumbo ur tuquine puq ren, tedi God ni nate ruwi.
36Wand ven God beghi Israel simbe nundug, Jisas Kraist ni wute buagi mingg yumbui, di ni beghi nei nengu ei beghi God ane nei irene vise ye te kin wand yuwon ye bir mawo kin te nei wamb pre.
37Nungoqi nei wamb, asi Jon ni wute wuye nap ningg wand bir nawo ye tende puayi yumbo puq ren ye nei wamb. Yumbo te kin Galili pu puate ri righe di ruso Judia opu te yumbui yeru.
38Wand ven Jisas Nasaret kin ni ningg wand. God ni ningg gre di Ququ Yuwon Ye te Jisas neng. Pugri bu muq God ninde nas, bu ni tiqe manyi manyi te no, wute buagi ququ brequ mingg yumbui nde si pe ris kin te ghav nindiny di ni mune oghi.
39Muq beghi ni asi Jerusalem di beghi wutamu Juda kin nde ni yumbo ur nand kin wand te kin bir pawo. Wuti nen mi nati kin te ni kruse pe qungu mi nati.
40“Pudi nginy temi mo pre aye ningg God ni nari di mune nes newo di raqene nandi.
41God ni wute buagi nde Jisas raqe naind segi. Ni beghi God ningg wand raqe bad ningg manyi nundumu pre kin beghi ndene bu ni Jisas raqe naind. Asi ni mune nes newo kin tende puayi beghi ni ane mir bad di wuye pe.
42Muq ni beghi simbe nundug kin beghi wute nde wand pugri ei bir pawo: God ni Jisas irine naip no, otiwo di wute mati kin di wute urupuine mas kin ni mingg kot te nutungu.
43Yabe propet buagi ni wuti God naip no kin nen ningg qa wand mand mari, otiwo wute buagi ni wuti nen nei rimbig, tedi ni ningg nyamb pe ni yumbo ur brequ rind kin wand te puaq nindiny.”

Read Aposel 10Aposel 10
Compare Aposel 10:11-43Aposel 10:11-43